Prvi reaktor ukrajinske nuklearne elektrane Hmeljnicki juče je ponovo priključen na električnu mrežu zemlje. Međutim, sa druge strane, istog dana, u šest ukrajinskih regiona oglasile su se sirene za vazdušnu opasnost. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski reagovao je na nove napade da nova ruska strategija koja se tiče uništavanja infrastukture neće oslabiti odlučnost ukrajinske vojske o oslobađanju teritorija. Da pored EU, Ukrajina dobijaju i posebnu podršku od Mađarske potvrđuje i jučerašnja vest o tome da će Mađari uputiti 187 miliona evra finansijske pomoći Ukrajincima.
Ključni događaji:
Zelenski: Uništavanje infrastrukture neće nas oslabiti
Hamalij: Reaktor u nuklearne elektrane Hmeljnicki ponovo priključen na mrežu
Putin: Biće teških posledica ako se ograniči cena ruske nafte
Iz ruskog zarobljeništva oslobođeno 50 ukrajinskih boraca
Mađarska upućuje 187 miliona evra pomoći Ukrajini 2023.
ICMP:Više od 15.000 ljudi nestalo tokom rata u Ukrajini
U šest ukrajinskih regiona oglasile se sirene za vazdušnu opasnost
Merkel planirala razgovore sa Putinom, ali odustala
09.57 Za pola Kijeva vanredno isključenje struje
Za pola Kijeva na snazi je vanredno isključenje električne energije nakon raketnih napada ruskih snaga na vitalne infrastrukturne objekte, saopštila je pres-služba gradske vojne uprave. Radi se na obnavljanju isporuka grejanja, prenosi Interfaks Ukrajina.
Snabdevanje vodom Kijeva je potpuno obnovljeno, ali kod nekih potrošača i dalje može doći do smanjenja pritiska. Što se tiče mobilnih komunikacija, funkcionisanje mreža svih mobilnih operatera direktno zavisi od snabdevanja električnom energijom, navedeno je u saopštenju.
09.00 Olena Zelenska: Ukrajina će izdržati predstojeću zimu
Prva dama Ukrajine Olena Zelenska smatra da će Ukrajina izdržati predstojeću zimu uprkos hladnoći i nestancima struje izazvanim ruskim projektilima. Zelanska je u opširnom intervjuu za BBC rekla da će Ukrajina nastaviti da se bori u, kako je ocenila, ratu između pogleda na svet, jer “bez pobede ne može biti mira“ .
“Imali smo toliko strašnih izazova, videli toliko žrtava, toliko razaranja, da nestanci struje nisu najgora stvar koja nam se može desiti”, rekla je supruga ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Podsetila je na nedavnu anketu prema kojoj je 90 odsto Ukrajinaca reklo da je spremno da živi sa nestašicom struje dve do tri godine ako vide izglede za pridruživanje Evropskoj uniji.
“Znate, lako je trčati maraton kada znate koliko kilometara ima“, rekla je prva dama Ukrajine i dodala da u ovom slučaju Ukrajinci ne znaju
08.40 Gradonačelnik: Aktivirana PVO na Krimu
Gradonačelnik Krima Vasilij Teliženko saopštio je danas da je Rusija “aktivirala” protivvazdušnu odbranu u gradu Armjansk na severu Krima, i da se ne planira evakuacija grada, nakon što su se u tom regionu čule eksplozije. “Molim vas ostanite mirni, protivvazdušna odbrana je aktivna. Konsultovao sam sve službe i sve je u redu. U Ukrajini postoje neki ljudi koji destabilizuju situaciju“, napisao je on na društvenoj mreži Telegram, prenosi TAS S. Dodaje da niko nije evakuisan iz Armjanska, niti da se takve akcije planiraju.
Ruske snage noćas su gađale raletama predgrađe Zaporožja, a rakete su pale u blizini bolnice, objavio je načelnik regionalne vojne uprave Oleksandr Staruh. Naveo je da nema povređenih, ali da je na zgradi bolnice razbijeno desetine prozora, prenosi ukrajinska agencija Unian.
08.34 Ukrajina: Sedam mrtvih u napadu na Herson
Broj poginulih u napadu ruskih snaga na Herson povećan je na sedam, a 21 osoba je povređena, saopštio je načelnik regionalne vojne uprave Jaroslav Januševič. “Samo za jedno veče – 21 ranjen i sedam mrtvih”, napisao je Januševič na Telegramu kasno sinoć. Agencija Interfaks Ukrajina prenosi da su ruske snage sinoć ponovo gađale Herson iz višecevnih raketnih bacača i artiljerije, a da je na meti bio stambeni deo grada.
08.29 Zelenski: Pripremamo se za napredovanje u pojedinim pravcima
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ukrajinska vojska drži ključne tačke duž cele linije fronta sa ruskim snagama, a da se priprema napredovanje na pojedinim pravcima. “Naši momci se hrabro brane. I postoje pravci na kojima se pripremamo za napredovanje”, rekao je Zelenski u video obraćanju, prenosi Ukrinform. Prema rečima Zelenskog, Rusi pokušavaju da prebace dodatne snage na front.
08.20 Zelenski: Uništavanje infrastrukture neće nas oslabiti
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je juče da nova strategija uništavanja ukrajinske infrastrukture koju Rusija sprovodi neće oslabiti njihovu odlučnost u oslobađanju teritorija. U intervjuu za Fajnenšel Tajms, Zelenski se suprtostavio strahovanju zapadnih zemalja od eskalacije sukoba i insistirao na tome da neće biti trajnog rešenja rata ukoliko se Rusija ne povuče sa svih teritorija koje je okupirala, preneo je Gardijan. “Moramo vratiti sve teritorije, jer verujem da je bojno polje put kada nema diplomatije. Ako ne možete da vratite svoju zemlju u potpunosti rat je jednostavno zamrznut”, kazao je ukrajinski lider.
08.10 Hamalij: Reaktor u nuklearne elektrane Hmeljnicki ponovo priključen na mrežu
Prvi reaktor ukrajinske nuklearne elektrane Hmeljnicki ponovo je priključen na električnu mrežu zemlje, izjavio je juče regionalni guverner Sergej Hamalij. Nuklearna elektrana Hmeljnicki isključena je iz ukrajinske mreže juče nakon ruskih udara na elektroenergetski sistem zemlje, saopštili su ukrajinski zvaničnici, preneo je Rojters.
07.55 Putin: Biće teških posledica ako se ograniči cena ruske nafte
Pokušaji pojedinih zapadnih zemalja da uvedu ograničenja na cene ruske nafte mogu dovesti do teških posledica po globalno energetsko tržište, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa premijerom Iraka Mohamedom al Sudanijem, saopštila je sinoć pres služba Kremlja.
“Razgovarano je o pokušajima pojedinih zapadnih država da uvedu ograničenja za cenu sirove nafte iz Rusije. Vladimir Putin je istakao da su takve akcije u suprotnosti sa principima tržišnih odnosa i velika je verovatnoća da će dovesti do teških posledica po globalno energetsko tržište”, navodi se u saopštenju Kremlja, prenela je agencija TASS.
07.40 U šest ukrajinskih regiona oglasile se sirene za vazdušnu opasnost
U šest ukrajinskih regiona juče su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost, saopštila je služba za upozorenje o vazdušnim napadima. Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se u Dnjepropetrovskoj, Poltavskoj, Harkovskoj, Čerkaskoj, Černigovskoj i oblasti Sumi, navela je ukrajinska služba, preneo je TASS.
07.35 Jermak: Iz ruskog zarobljeništva oslobođeno 50 ukrajinskih boraca
Juče je iz ruskog zatočeništva oslobođeno 50 ukrajinskih vojnika, napisao je na društvenim mrežama Andrej Jermak, šef kabineta ukrajnskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Sьogodnі vdalosя povernuti z rosійsьkogo polonu 50 ukraїnsьkih voїnіv. Važlivo, щo nam vdalosя povernuti 19 oboroncіv Marіupolя, 12 z яkih buli evakuйovanі z «Azovstalі», a takož 15 polonenih z ČAES ta 7 z ostrova Zmіїniй. #našіvdomapic.twitter.com/IijTTJX6kt
Kako je dodao, među njima je 19 branilaca Marijupolja, od kojih je 12 evakuisano iz Azovstalja, kao i 15 zatvorenika iz nuklearne elektrane u Černobilju i sedam sa Zmijskog ostrva.
07.20 Evropski parlament odobrio 18 milijardi evra za Ukrajinu
Evropski parlament odobrio je 18 milijradi evra za Ukrajinu kako bi prebrodila rat i počela obnovu, saopštila je predsednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola na svom Tviter nalogu.
In record speed, @Europarl_EN has just approved €18 billion for Ukraine to survive the war and start its reconstruction.
9 months into Kremlin's indiscriminate war, our support to Ukraine only grows stronger. We won't budge.#StandWithUkraine#GeneratorsofHope 🇪🇺🇺🇦
“Naša podrška Ukrajini samo postaje jača. Nećemo popustiti”, dodale je.
07.10 Mađarska upućuje 187 miliona evra pomoći Ukrajini 2023.
Mađarska će uputiti 187 miliona evra finansijske pomoći Ukrajini, kao doprinos planiranom paketu podrške EU toj zemlji u ukupnoj vrednosti do 18 milijardi evra za narednu godinu, navodi se u uredbi mađarske vlade, objavio je juče Rojters.
U uredbi, objavljenoj kasno u sredu, ističe se da mađarska vlada nastavlja da učestvuje u finansiranju podrške ratom pogođenoj Ukrajini.
06.55 ICMP:Više od 15.000 ljudi nestalo tokom rata u Ukrajini
Više od 15.000 ljudi nestalo je tokom rata u Ukrajini, izjavio je juče programski direktor Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) za Evropu Metju Holidej. Organizacija sa sedištem u Hagu otvorila je kancelariju u Kijevu u julu kako bi pomogla Ukrajini da dokumentuje i pronađe nestale osobe.
Holidej je u intervjuu za Rojters rekao da je nejasno koliko je ljudi prisilno premešteno, zadržano u pritvoru u Rusiji, da li su živi i odvojeni od članova porodice, ili su umrli i sahranjeni u masovnim grobnicama.
06.40 Merkel planirala razgovore sa Putinom, ali odustala
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je planirala da sazove sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u okviru Saveta EU godinu dana pre ruskog napada na Ukrajinu, ali je dodala da nije videla mogućnost uticanja na ruskog predsednika pred kraj svog mandata. Merkel je za magazin “Špigl” rekla da je sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom imala nameru da organizuje nezavisan format za razgovor sa Putinom u okviru Saveta EU 2021. godine.
06.30 Lajen: EU priprema deveti paket sankcija Rusiji
Evropska Unija priprema deveti paket sankcija Rusiji, kao odgovor na napad Moskve na Ukrajinu, izjavila je juče predsednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen.
”Naporno radimo na tome da udarimo Rusiju tamo gde boli, kako bismo još više otupili njenu sposobnost da vodi rat protiv Ukrajine i juče mogu da objavim da radimo punom parom na devetom paketu sankcija”, izjavila je Fon der Lajen tokom posete Finskoj, prenosi Rojters.
LSV: Vesić ne radi svoj posao. Premijerka Brnabić da obezbedi sigurnost na železničkim prugama
Novi Sad, 29. januar 2023 – Liga socijaldemokrata Vojvodine zahteva od premijerke Ane Brnabić da Vlada Srbije pod hitno započne sanaciju železničkih pruga na kojima se u poslednje vreme dešavaju iskliznuća vagona-cisterni sa opadnim otpadom
Pavel je rođen 1. novembra 1961. godine, a na izbore se kandidovao kao nezavisan, uz podršku koalicije SPOLU.
Nakon pobede u prvom krugu predsedničkih izbora, bitku protiv Andreja Babiša dobio je i u drugom, i postao predsednik Češke.
Ko je Petr Pavel?
Petr Pavel nekadašnji je predsednik Vojnog komiteta NATO-a i načelnik Generalštaba čeških oružanih snaga.
Završio je vojnu gimnaziju u Opavi nakon čega je nastavio školovanje u Vojnoj školi kopnene vojske u Viškovu.
Po završetku škole, pridružio se čehoslovačkoj vojsci kao padobranac.
Godine 1985. pridružio se Komunističkoj partiji Čehoslovačke, ostajući član do pada komunističkog režima u Čehoslovačkoj, a kasnije je svoje članstvo u Komunističkoj partiji nazvao greškom.
Pavel je nastavio vojne studije na Vojnoj akademiji u Brnu, a nakon Baršunaste revolucije studirao je na Odbrambenom obaveštajnom koledžu u Betezdi, Štabnom koledžu u Kemberliju, Kraljevskom koledžu za odbrambene studije u Londonu, i diplomirao na Kraljevskom univerzitetu u Londonu sa zvanjem magistra međunarodnih odnosa.
Tokom svoje karijere, general Pavel bio je na raznim funkcijama, među kojima su najistaknutije zamenik vojnog i vazdušnog atašea Češke Republike u Belgiji, komandant čeških specijalnih snaga, zamenik direktora Operativnog odeljenja u češkom Ministarstvu odbrane, nacionalni vojni predstavnik u Centralnoj komandi SAD i nacionalni vojni predstavnik u SHAPE-u u Belgiji.Petr Pavel govori češki, engleski, francuski i ruski. Sa prvom ženom Hanom ima dva sina, ali su se kasnije razveli.Trenutno je u braku sa svojom drugom ženom Evom.
Odlikovan za hrabrost tokom rata u Bosni
Nakon diplomiranja, Pavel je počeo sa radom u Vojnoobaveštajnoj službi.
U to vreme služio je i u Zaštitnim snagama Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNPROFOR-a).
Početkom 1993. francuski vojnici su se našli na udaru hrvatskih snaga. Zbog srušenog mosta francuski kontigent nije mogao da spase svojih 55 pripadnika blokiranih u bazi.
Čehoslovački bataljon je bio jedina funkcionalna jedinica UNPROFOR-a u to vreme i 29 vojnika na čelu sa potpukovnikom Petrom Pavelom poslato je u pomoć francuskoj jedinici blokiranoj u bazi.
Nakon dvočasovnog putovanja, čehoslovački vojnici su stigli u ugroženu bazu, ali je nekoliko francuskih vojnika već bilo mrtvo, a ostali ranjeni.
Bazu Karin bombardovale su hrvatske i srpske snage. Čehoslovačka jedinica je morala da prođe terenom koji su kontrolisali srpske paravojne jedinice Željka Ražnatovića Arkana.
Nakon što je jedinica stigla do tačke gde je Pavel mogao da pregovara sa srpskim komandantom da dozvoli Čehoslovacima da evakuišu Francuze, Hrvati su otvorili artiljerijsku vatru, primoravši Pavela da pozove njihov štab i zatraži da prekinu paljbu, što su oni i učinili.
Evakuacija francuskih trupa je na kraju bila uspešna. Francuski ministar odbrane je odlikovao četiri čehoslovačka vojnika francuskim vojnim krstom – među njima i potpukovnika Petra Pavela. Postao je poznat zahvaljujući toj operaciji, piše RSE.
Nakon operacije u Bosni i Hercegovini, Pavel je služio na raznim pozicijama u češkoj vojsci, uključujući vojnu obaveštajnu službu, diplomatiju i kao komandant brigade specijalnih snaga.
Bio je zamenik načelnika generalštaba Oružanih snaga Češke Republike od jula 2011. do juna 2012. godine. Zatim je unapređen u načelnika Generalštaba.
Na predlog Vlade Češke Republike imenovan je 2014. za predsednika Vojnog komiteta NATO-a. Napustio je aktivnu vojnu službu 2018. godine.
Lajčak u “diplomatskoj ofanzivi” s petorkom u EU koja ne priznaje Kosovo: Uklapanje kockica za dinamičniju fazu dijaloga
Nakon što je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću predstavljen francusko-nemački plan u dijalogu Beograda i Priština, za koji je rečeno da ga je podržalo i pet članica Evropske unije koje ne priznaju nezavisnost Kosova, specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak u najnovijoj rundi “diplomatske ofanzive” sastao se sa predstavnicima Španije, Kipra, Grčke i Slovačke
O detaljima tih susreta ne zna se mnogo, ali su najnovija dešavanja još jednom otvorila staro pitanje – da li je i pod kojim uslovima moguća promena raspoleženja u evropskoj petorci?
“Sastao sam se sa predstavnicima četiri od pet zemalja u poslednja dva dana da razgovaramo o ovom predlogu. Sastao sam se sa ministrom spoljnih poslova Španije, Slovačke i Kipra, sa specijalnim izaslanikom Grčke i sastaću se sa ministrom spoljnih poslova Rumunije. Ove zemlje veoma pomno prate proces, jer je pitanje Kosova i Srbije regionalno pitanje”, rekao je Lajčak.
U pokušaju da sazna više detalja o tim sastancima, dopisnica Euronews Srbija iz Brisela kontaktirala je ambasade pomenutih pet zemalja. Odgovor je stigao iz stalnog predstavništva Republike Slovačke pri EU u kom se navodi da za sada ne žele da komentarišu bilo kakve predloge. Kako su naveli, podržavaju Lajčaka i razgovore pod okriljem EU, a podvlače i da je stav Slovačke po pitanju nezavisnosti Kosova definisan 2007, te da bi svaka potencijalna promena po tom pitanju zavisila isključivo od rezultata dijaloga Beograda i Prištine.
A taj dijalog ušao je u novu fazu posle francusko-nemačkog plana, za koji je predsednik Srbije rekao da je sada postao de fakto pregovarački okvir za Republiku Srbiju. Branka Latinović iz Foruma za etničke odnose kaže za Euronews Srbija da je pomenutih pet zemalja verovatno dalo zeleno svetlo da se otpočne proces u vezi sa tim dokumentom.
Podsetila je da je priznanje jedne države diskreciono pravo svake zemlje, ali je navela da je kontekstu Lajčakovih sastanaka teško govoriti o “pritiscima”.
“Mislim da je u pitanju pre svega jedan pregovarački proces tima EU za stavljanje u dinamičniju fazu pregovora za evropski plan u vezi sa dijalogom EU i Prištine, i da se sada tu mora naći mesto kako uklopiti kockicu u vezi sa pet članica. Mislim da su tu moguća dva pravca. Jedan je da ovih pet država prizna Kosovo i na taj način automatski i prihvati budući sporazum kad i ako do njega dođe, a drugi je da se koristi diplomatska procedura da te države ne dovode u pitanje konsenzus, ali da zadrže postojeći stav. To je izvodnjivo, ima dosta slučajeva kada jedna zemlja obrazloži svoj glas u kontekstu da nije želela da naruši postizanje saglasnosti, ali da se ne dovodi u pitanje njen odnos prema nekom pitanju”, rekla je ona za Euronews Srbija.
Analitičari ističu da je moguće da nemaju svih pet zemalja jednako čvrstu poziciju kada je reč o nezavisnosti Kosova, odnosno da su oči jednih uperene ka dijalogu Beograda i Prištine, dok je za druge nepoznanica da li bi menjali svoj stav.
Prethodnih meseci se u više navrata spekulisalo da bi Grčka najpre mogla da promeni pristup, ali od ambasadorke te zemlje u Srbiji Marije Levadi još jednom stiže uveravanje da Atina ne menja svoju poziciju o Kosovu.
“Lajčakovi sastanci nisu slučajni” – kakva je pozicija Grčke?
Iako zvanično ne priznaje Kosovo kao državu, Atina prihvata njegovo članstvo u nekoliko međunarodnih organizacija, a pre dve godine se govorilo i o Kancelariji za trgovinske odnose i ekonomske poslove koju Priština ima u Atini i koja je “unapređena” u Kancelariju za kosovske interese u Atini.
“Što se same Grčke tiče, već izvesno vreme u tim diplomatskim krugovima je priustvo mišljenje da Grčka treba urediti odnose sa Albancima, odnosno da je nacionalni interes Grčke da se urede odnosi i sa Albanijom i sa Albancima uopšte. Sa druge strane, ne treba zaboraviti da sadašnja vlast u Grčkoj je pod jakim uticajem Vašingtona, tako da ako Vašington bude tražio nešto u vezi sa tim, mislim da će Grčka promeniti stav. Za sada naravno i Atina i sve ove zemlje će čekati rezultate misije Lajčaka i procesa dijaloga”, rekao je za Euronews Srbija Nikos Palpas, dopisnik ERT.
Govoreći o Lajčakovim sastancima i objavama, on napominje da ih posmatra kao neki vid upozorenja, pa i pritiska na Beograd, šta će se desiti ukoliko ne prihvati francusko-nemački plan.
“E sad da li od tih zemalja koje imaju labilan stav, ja tu svrstavam i Grčku, možda bi promenili stav ukoliko bi Beograd odbio taj francusko-nemački plan. S druge strane, Kipar i Španija oni imaju čvršći stav i verovatno će razmišljati malo duže”, rekao je Palpas.
Kako dodaje, većina partija u Grčkoj je protiv toga da se prizna nezavisnost Kosova, ali u Ministarstvu inostranih poslova postoje diplomate koje smatraju da je nacionalni interes da se uredi odnos sa Albancima, a to podrazumeva i priznanje.
On, međutim, napominje da će se sačekati da se vidi šta će se dogoditi u procesu dijaloga Beograda i Prištine.
“U krajnjem slučaju ako dođemo do nekog sveobuhvatnog sporazuma, onda će verovatno sve zemlje priznati nezavisnost Kosova. Cela ova priča sa Lajčakom nije slučajno sad objavljena, nije slučajno sada razgovor, jer pre svega mora da se vrši pritisak na Beograd da promeni stav, da prihvati taj plan i zbog toga je sva ta priča sa sastancima”, rekao je on.
“Međukorak” do konačnog sporazuma
Govoreći o pomenutom predlogu za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, Lajčak je rekao da on sadrži 11 tačaka, kao i da su sve verzije predloga objavljene u medijima izmišljotina. On je u emisiji “Rubikon” na televiziji Kljan Kosova naglasio da ukoliko jedna od strana ne prihvati plan da će međunarodna zajednica reagovati na odgovarajući način i da će podržati jednu stranu više, ili će smanjiti podršku drugoj strani.
Na pitanje da li može doći do izmena u predlogu nakon što Lajčak obavi još jedan krug razgovora sa dve strane, Latinović ističe da su neki predlozi već prihvaćeni, a neki ne.
Koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 35 Dragiša Mijačić navodi da je francusko-nemački predlog samo međusporazum – međukorak do konačnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Prištinom, odnosno do ulaska Srbije u EU.
Kak ističe, prethodne sporazume je uništio Kurti, i zato je sada potreban “Kurti – Vučić sporazum”, kao i da se stvore uslovi da Srbija prihvati Kosovo, kako bi tri od pet članica EU učinile isto. Slovačka, Grčka i Rumunija čekaju da se Vučić i Kurti rukuju, da se prizna Kosovo, rekao je on i dodao da sada ne znamo kako će Španija i Kipar reagovati.
SAD uvele sankcije radikalima Vjerici Radeti i Petru Jojiću
Sjedinjene Američke Države (SAD) sankcionisale su članove Srpske radikalne stranke i bivše poslanike u parlamentu Srbije Vjericu Radetu i Petra Jojiću zbog umešanosti u korupciju, objavio je američki Stejt department 27. januara
“Radeta i Jojić su, dok su bili poslanici Skupštine Srbije, podmićivali i zastrašivali svedoke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kako bi ih odvratili od iznošenja inkriminišućih dokaza protiv lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, koji je naknadno osuđen za ratne zločine”, navodi se u saopštenju portparola Neda Prajsa (Ned Price).
Dodaje se da je ponašanje Radete i Jojića ometalo sudski proces, zbog čega je tribunal u Hagu izdao međunarodne naloge za njihovo hapšenje, kao i da je ugrožavalo regionalnu stabilnost i negativno uticalo na interese SAD.
Ističe se da odluka SAD potvrđuje “posvećenost borbi protiv korupcije koja šteti javnom interesu, ometa ekonomski prosperitet partnera i ograničava sposobnost vlada da efikasno odgovore na potrebe građana”.
Kako je navedeno u saopštenju, SAD podržavaju demokratiju i vladavinu prava u Srbiji i nastavljaju da traže odgovornost za one koji zloupotrebljavaju javnu vlast zarad lične koristi.
Sankcijama je, kako je navedeno, obuhvaćen i sin Petra Jojića, Gojko Jojić. Kaznene mere, kako je navedeno, uvedene se u okviru odredbe 7031 Zakona o budžetu Stejt departmenta kojom se sankcionisanim osoba zabranjuje ulazak u SAD.
Haški tribunal traži, Srbija ne da Radetu i Jojića
Petra Jojića i Vjericu Radetu je Haški tribunal, u oktobru 2012, optužio da su da su uticali na svedoke optužbe u haškom procesu protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja, tako što su ih pretnjama, ucenama i mitom nagovarali da promene iskaze ili da ne svedoče.
Vlasti Srbije od 2015, kada im je Haški sud uputio prvi nalog za hapšenje, odbijaju da Jojića i Radetu uhapse i izruče u Hag.
Viši sud u Beogradu je 2016. godine odlučio je da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje radikala, zato što nacionalni zakon o saradnji sa Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.
Srbija je, istovremeno, izrazila spremnost da Jojiću i Radeti sudi pred domaćim sudovima.
To tumačenje, sud u Hagu je više puta odbacio, naglašavajući da zvanični Beograd, i po međunarodnom pravu i po domaćem zakonu, ima obavezu da sarađuje i u predmetima za nepoštovanje suda, kao što je ranije i činio.
izvor : https://www.slobodnaevropa.org/a/radikali-radeta-jojic-sankcije-sad/32242979.html
NVO: Direktorka škole u Sečnju izložena progonu jer nije dozvolila održavanje verskog obreda
Vojvođanske nevladine organizacije pozvale su danas “građane, civilni sektor i opozicione stranke” da podrže direktorku Osnovne škole “Aleksa Šantić” iz Sečnja Oliveru Marjanović, koja je, kako se navodi, izložena “progonu” jer nije dozvolila da se povodom školske slave, Svetog Save, u ustanovi kojom upravlja obavi verski obred
Organizacije su u saopštenju ocenile da iza “neljudskog progona” stoje “kleronacionalistički režim Aleksandra Vučića, njegovi mediji i Srpska pravoslavna crkva”.
“Greh Olivere Marjanović je samo u tome što je poštovala Ustavom i zakonima garantovan sekularizam države, kao i civilizacijske norme, odnosno što je obelodanila da u obrazovnoj ustanovi kojom upravlja – neće biti sprovođen verski obred na dan tzv. školske slave Sveti Sava”, stoji u saopštenju.
Navodi se da je direktorka zbog tog čina proglašena za “neprijatelja društva, izdajnicu, traži se njena smena, na nju nasrću lokalni silnici i nasilnici, dobija pretnje i uvrede, a najavljeni su i protesti desnih ekstremista ispred škole”.
“Ukoliko ne uspemo da zaštitimo Oliveru Marjanović, onda nećemo uspeti ni da zaustavimo ovu zemlju da nastavi stranputicom – odnosno da u potpunosti postane verski zatucana država-mafija u kojoj neće biti mesta ni za koga ko nije pognuti sluga državnih i crkvenih vlasti”, ocenile su nevladine organizacije.
Saopštenje su potpisali Vojvođanski kulturni klub “Vasa Stajić”, Savez antifašista Vojvodine, Vojvođanska politikološka asocijacija, Zelena mreža Vojvodine, Centar za interkulturalnu komunikaciju, Građanska akcija Pančevo i Centar za održive zajednice.
LSV: Država da stane u zaštitu direktorke škole u Sečnju
Novi Sad, 27. januar 2023 – Liga socijaldemokrata Vojvodine zahteva od republičkog ministra prosvete i pokrajinskog sekretara za obrazovanje da stanu u zaštitu direktorke Osnovne škole „Aleksa Šantić“ u Sečnju Olivere Marjanović, koja je izložena progonu i medijskom ličnu zbog odluke o načinu proslave školske slave Svetog Save u školi.
Pozivamo ministra i sekretara da svojim autoritetom zaštite direktorku i pokažu da Ustav Srbije nije samo mrtvo slovo na papiru, te da je njime jasno definisan sekularni karakter države.
Takođe, pozivamo Regulatorno telo za elektronske medije (REM) i Savet za štampu da učine sve da se prekine medijsko šikaniranje direktorke i da se kazne oni koji su u tome učestvovali.
Srbija ne sme postati srednjevekovna država u kojoj se drugačiji stav smatra izdajom i otpadništvom.