Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

VOICE: Gubitaš kupio imovinu IMT-a za 70 miliona evra, novac pozajmio od AIK banke

Ako ne vrate dugovanja, vlasnik kompleksa postaće AIK banka Miodraga Kostića

Published

on

ABL Solvent, preduzeće koje je za 8,3 milijardi dinara (oko 70,6 miliona evra) kupilo poslovni kompleks IMT na Novom Beogradu, završilo je poslovnu 2020. godinu sa gubitkom od 14,4 miliona dinara.

Poslovni prihodi ABL Solventa smanjili su se 99,73 odsto u prošloj godini u odnosu na 2019. i iznosili su svega 182.000 dinara. Preduzeće koje je postalo vlasnik imovine nekadašnje svetski priznate fabrike mašina i traktora ima pet zaposlenih, a pretežna delatnost mu je “ostale nepomenute finansijske usluge”.

ABL Solvent osnovan je 2012. godine i menjao je vlasničku strukturu često u poslednjih godinu dana. Sadašnji vlasnik Davor Macura preuzeo ga je pre nepunih mesec i po dana, 14. oktobra, i već je uspeo da iz stečaja kupi imovinu nekadašnjeg giganta – Industrije mašina i traktora. Reč je o biznismenu koji je vlasnik ili direktor u devet pravnih lica, među kojima je Alta pej grupa (Alta Pay Group), odnosno Alta banka Beograd.

Macura se, pokazalo je istraživanje VOICE-a, za kupovinu kompleksa IMT-a, zadužio za sedam milijardi dinara kod AIK banke, koja je u vlasništvu biznismena Miodraga Kostića. Javno nadmetanje za imovinu IMT-a održano je 22. novembra, a 19. novembra AIK banka je podnela APR-u prijavu za upis založnog prava. Zaloga se odnosila na stečajnu masu IMT-a, kao i na celokupan Macurin udeo u firmi koja je privatizovala IMT. Kako se navodi u podacima o zalozi, dan dospelosti potraživanja je 25. decembar ove godine. U slučaju da firma ALB Solvent, odnosno Davor Macura ne vrate dugovanje, vlasnik kompleksa IMT-a postala bi Kostićeva AIK banka, na taj način što bi po osnovu ugovora o zalozi stekla 100 odsto udela u firmi ABL Solvent koja je privatizovala IMT.

U stečajnoj masi IMT-a, u ulici Zemunska 26 na Novom Beogradu, nalazio se kompleks koji obuhvata parcelu od 357.993 kvadratnih metara i više desetina objekata. ABL Solvent ga je kupio po početnoj ceni od 8,3 milijarde dinara, a depozit je iznosio 3,3 milijarde dinara.

Pomenimo, prema planu detaljne regulacije koji je Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove Beograda prošlog meseca stavio na javni uvid, na parcelama na kojima je, pored drugih fabrika, bio i IMT, predviđena je gradnja stambeno-poslovnog kompleksa od više od 5.000 stanova i oko 150.000 kvadrata komercijalnog sadržaja.

To atraktivno zemljište po mnogima bilo je presudno u rešavanju pitanja daljeg poslovanja IMT-a, čuvene fabrike koja je pred devedesete godine prošlog veka proizvodila 45.000 traktora i 35.000 priključnih mašina, između ostalog i američkog “fergusona”. Investitori koji su iskazivali zainteresovanost za već ruiniran IMT zapravo su merkali njegovu imovinu, to jest vredan plac.

Tom imovinom sada gazduje Davor Macura, koji je ujedno i vlasnik i zastupnik ogranka Alta pej grupe, potom vlasnik (i direktor do prošle godine) preduzeća Kampari internešenel (Campari International doo), direktor i stvarni vlasnik firme Alta gold, direktor Forum vizije, i vlasnik i direktor firme Alston (Alstone). Ovaj biznismen takođe je i zastupnik i stvarni vlasnik Udruženja menjača Srbije i Beograda, predsednik je Upravnog odbora Alta banke i indirektni vlasnik Danica parka. Ranije je bio vlasnik i direktor preduzeća Kengur (Kengur Resort).

Među ovim preduzećima malo koje ima dobre poslovne pokazatelje. Kupac imovine IMT-a ABL Solvent raspolaže ukupnom aktivom od 17.060 evra i nema imovine. Alta gold nema zaposlenih, a lane je imala neto gubitak od 8.011 evra. Alta holding imao je neto dobitak od svega 76 evra u 2020. godini i takođe nije imao nijednog zaposlenog. Izdvaja se Alta pej grupa sa lanjskom neto dobiti od 918.079 evra, vrednom imovinom i 61 zaposlenim. Alta pej grupa javnosti je postala poznatija kada je 2019. godine za oko pet miliona evra preuzela 28,5 odsto državnog udela u Jumbes banci. Prema podacima sa sajta Alta pej grupe, reč je o firmi koja se bavi menjačkim poslovima, poslovnima platnog prometa, otkupom zlata, transferom novca, kao i trgovinom elektronskim novcem. Čime se tačno bavi ABL Solvent, novi vlasnik kompleksa koji je pripadao IMT-u, nije poznato jer kompanija nema sajt.

Podsetimo, IMT je osnovan 1947. godine, a zatvoren 2015. Najsvetliji dani IMT-a, industrije koja je imala 9.800 radnika, bili su kada je otkupljena licenca “fergusona” – do 2015, kada je pokrenut stečaj, na svetsko tržište isporučeno je više od 780.000 traktora. Pre tri godine IMT je prodat za 66,8 miliona dinara (manje od 660.000 evra) indijskom proizvođaču “Tafe”. Ovaj proizvođač dobio je pravo na brend, odnosno intelektualnu svojinu IMT-a, kao i nekretnine u Jarkovcu kod Sečnja. “Tafe” je jedini učestvovao na toj aukciji, a potom je najavio višemilionsku investiciju, s ciljem da se dostigne proizvodnja od 10.000 traktora, uz direktno i indirektno zapošljavanje oko 800 radnika.

Slađana Gluščević i Miloš Katić (VOICE, foto: Wikimedia/Mihailo Jovanović)

izvor: https://www.autonomija.info/gubitas-kupio-imovinu-imt-a-za-70-miliona-evra-novac-pozajmio-od-aik-banke.html

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

SLOBODNA VOJVODINA

Mađarska blokirala pomoć EU Ukrajini, stižu reakcije iz EU: “To je poklon Putinu”

Zvaničnici EU obećali su da će Ukrajini osigurati 18 milijardi evra finansijske pomoći nakon što je Mađarska stavila veto na dodeljivanje tih sredstava. Potpredsednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis rekao je novinarima da EU mora održati svoja obećanja Ukrajini

Published

on

By

“Ukrajina je u ratu. Očajnički treba našu pomoć i jednostavno ne možemo dopustiti da jedna država članica ukine ili odgodi ovu finansijsku pomoć”, kazao je Dombrovskis

Podsjetimo, EU je obećala osigurati 18 milijardi eura zajmova Kijevu, no Mađarska je danas na sastanku ministara financija država članica EU to blokirala pokušavajući isposlovati da joj se odobre sredstva iz kohezijskih fondova i mehanizma za oporavak od pandemije.

“Novac će ići u Ukrajinu; ili će sudjelovati 27 ili 26 država članica”

Nakon što je Mađarska odbila dati suglasnost za makroekonomsku pomoć Ukrajini, češko predsjedništvo je odlučilo skinuti s dnevnog reda cijeli paket. “Nismo mogli usvojiti paket u cjelini, ali nismo obeshrabreni. Naša je ambicija i dalje da u siječnju počnemo isplaćivati pomoć Ukrajini”, izjavio je češki ministar financija Zbynek Stanjura.

“Novac će ići u Ukrajinu; ili će sudjelovati 27 ili 26 država članica. Moramo moći poslati novac Ukrajini”, dodao je

Europarlamentarac Daniel Freund, česti kritičar mađarske vlade, optužio je Orbana da je kao nitko do sada zlorabio pravo veta.

“EU će naći načina da podupre Ukrajinu čak i bez Mađarske. Ali to znači više vremena, više truda, više troškova. Viktor Orban danas nije mogao Putinu dati ljepši poklon”, kazao je Freund.

Johannes Hahn: Komisija će pokušati već do sljedećeg mjeseca naći rješenje za Ukrajinu

Sada se razmatra mogućnost sazivanja izvanrednog sastanka ministara financija, neki spominju sljedeći ponedjeljak, 12. prosinca. Ako situacija eskalira, ne isključuje se mogućnost ni da se to pitanje nađe na dnevnom redu summita čelnika EU 15. i 16. prosinca.

Povjerenik za proračun Johannes Hahn rekao je da će Komisija pokušati već do sljedećeg mjeseca naći rješenje za Ukrajinu, možda kroz mehanizam pojačane suradnje, što je jedan od načina da se izbjegne veto. Ali u tom slučaju države članice trebale bi dati jamstva u svojim nacionalnim proračunima, a za to je u pojedinim državama potrebna odluka njihovih parlamenata, što može potrajati.

Odluku o prijedlogu da se Mađarskoj zamrznu sredstva treba donijeti najkasnije do 19. prosinca. Komisija je predložila da se Mađarskoj obustavi 65 posto sredstava iz tri operativna programa u okviru kohezijske politike, u iznosu od 7.5 milijardi eura.

Mađarski nacionalni plan oporavka

Istodobno, Komisija je predložila da se odobri mađarski nacionalni plan za oporavak i otpornost, koji se financira iz posebnog programa osmišljenog za suočavanje s posljedicama pandemije, ali da se isplata sredstava uvjetuje provedbom 27 ključnih etapa iz toga plana.

Za odluku o zamrzavanju 7.5 milijardi eura u okviru novog mehanizma, prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštovanjem vladavine prava, potrebna je kvalificirana većina, što znači da za to mora glasati najmanje 15 država članica koje čine 65 posto ukupnog stanovništva EU.

Prema diplomatskim izvorima, Francuska i Njemačka nastoje sniziti iznos koji bi se zamrznuo, uz obrazloženje da je Mađarska u međuvremenu provela neke reforme. Sa zamrzavanjem sredstava ne slaže se ni dio zemalja srednje i istočne Europe, a to bi moglo značiti da ne postoji potrebna kvalificirana većina za odluku.

Mnogi ističu da bi bila potpuna katastrofa ako prvi pokušaj korištenja mehanizma uvjetovanosti ne dobije potrebnu kvalificiranu većinu jer bi to značilo propast golemih napora uloženih da se taj mehanizam, čija je svrha spriječiti odstupanje od demokratskih standarda i vrijednosti, uopće usvoji.

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

SSP: Novi Sad da finansijski pomogne studente

Gradski odbor Stranke slobode i pravde (SSP) u Novom Sadu zatražio je danas od nadležnih da podrže svakog studenta koji je na budžetu i prvi put upisuje narednu godinu fakulteta, sa 100 evra mesečno

Published

on

By

Kako je naveo Vladimir Vrsajkov iz tog odbora, “ukoliko se nastavi divljanje cena nekretnina i iznajmljivanja stanova”, postoji ozbiljna pretnja da će univerzitetski grad Novi Sad ostati bez značajnog broja studenata, a mnogi mladi izgubiti šansu da se školuju.

“Posebno će biti pogođeni studenti koji su i pored svojih dobih rezultata izgubili pravo na dom”, naveo je Vrsajkov.

On je podsetio da je u Novom Sadu poslednjih godinu dana došlo do “abnormalnog rasta cena na tržištu” te da stan koji se nekada mogao iznajmiti za oko 120 evra sada staje 250 i više, zbog čega postoji opasnost da će, ako se divljanje cena stanova nastavi, studirati samo bogati.

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/ssp-novi-sad-da-finansijski-pomogne-studente/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Poručujemo Ivici Dačiću da nas neće vratiti u crne devedesete godine

Novi Sad, 06. decembar 2022 – Liga socijaldemokrata Vojvodine sigurna je da lider SPS Ivica Dačić priziva novu krizu, jer Vlada u kojoj i sam sedi nije sposobna da rešava probleme koji se nagomilavaju, pa im je potreban izgovor za izraženu nesposobnost

Published

on

By

Dačićeva izjava da je prednost Srbije što ne zna da živi bez krize i da joj to daje snagu je obično smejanje u lice građanima naše zemlje.

Miloševićeva vlast, kojoj je Dačić služio kao portparol, unizila je i ponizila Srbiju. Građani Srbije su zbog politike te vlasti 1993. godine i zvanično bili najsiromašniji u Evropi. Milošević je tada po bivšoj Jugoslaviji vodio ratove, uništavao sela, gradove, fabrike i ljudske živote. Deca su u Srbiji, tada, i bukvalno gladovala.

Nismo vam zaboravili staru deviznu štednju, Jezdu, Dafinu, inflaciju od milijardu posto, restrikcije, mračne kuće i stanove, nestašice svega i svačega, plate od pet nemačkih maraka, mafijaše koji su slobodno ubijali po ulicama…

Vi ste zaboravili, jer za vas krize i nije bilo. Znam da je rat nekima i brat. Miloševiću i njegovoj bratiji je bio.

Danas možete da se smejete krizama u koje ste nas uveli jer je izostala lustracija posle Petog oktobra 2000. godine.

Da je tada poslušana LSV, i da su odgovarali svi oni koji su devedesetih godina uništavali zemlju, danas niko ne bi izjavljivao da bilo kakva kriza daje snagu.

Ne, svaka kriza je katastrofa i protiv toga se treba boriti odgovornom politikom, koja će sprečiti loše posledice po građane.

Predsednik

Lige socijaldemokrata Vojvodine

Bojan Kostreš

izvor: https://lsv.rs/m/vest.php?v=17646

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zbog embarga EU, moguć skok cena goriva u Srbiji

Naftni embargo Evropske unije na rusku naftu koja stiže morskim putem, aktuelan od danas, u Srbiji neće stvoriti problem jer se ne odnosi na isporuke koje su već ugovorene do kraja godine, a ni alternativu nije problem naći. Pa ipak, nove sankcije EU mogu izazvati povećanje maloprodajnih cena goriva jer je nafta iz Rusije jeftinija od onog koje prodaje konkurencija

Published

on

By

Takođe, kako za Danas navode stručnjaci, problem može biti i to što postoji rizik da od 5. februara naredne godine ne bude dovoljno dizela na tržištu jer tada stupa na snagu zabrana uvoza ruskih derivata u EU.

S druge strane, eksperti ističu da odluka Brisela o uvođenju maksimalne cene ruske nafte s kojom se trguje, za Srbiju nema značaja jer se sva nafta u Srbiju uvozi Jadranskim naftovodom, a ta ruta je već zatvorena za rusku naftu.

Dodatno, odluka Evropske unije da od danas maksimalna prodajna cena ruske nafte bude ograničena na nivo od 60 dolara po barelu neće ni smanjiti njenu prodaju jer je Moskva inače prodaje po tek neznatno većoj ceni od oko 63,5 dolara po barelu. Tome treba pridodati i to da zemlje Evropske unije koje se naftom iz Rusije snabdevaju naftovodom (za razliku od snabdevanja tankerima, odnosno cisternama) nemaju obavezu da je ne kupuju niti za njih važi ograničenje maksimalne cene.

Da pokušaj zapadnih zemalja da spreče Rusiju da slobodno formira cene svoje nafte kroz sankcije kojima preti brodskim kompanijama i osiguravajućim kućama neće imati efekta ukazuje i podatak da je Moskva kupila više od 100 tankera kao i da je spremna da sa Pekingom otvori dovoljan broj osiguravajućih kuća kako bi se proces trgovine nesmetano odvijao. Time Moskva nastoji da oslabi oštricu Brisela koja se zasniva na tome što je do sada najveći broj osiguravajućih kuća, kao i najveći broj tankera dolazio upravo iz EU.

Problem u snabdevanju pak može da nastane, pa tako i za zemlje članice EU, samo u slučaju da Moskva prestane da prodaje svoju naftu svima onima koji ograničavaju njenu cenu.

Ekspert za energetiku Velimir Gavrilović kaže za Danas da će Srbija moći da nađe alternativu za rusku naftu, najviše iz Iraka, ali uz višu cenu što će povećati prerađivačke cene u NIS-ovoj rafineriji u Pančevu. Naime, nakon vojne intervencije u Ukrajini Moskva je smanjila cene svoje nafte, pa ju je Srbija kupovala za 25 odsto niže u odnosu na cene koje je formirala ruska konkurencija. Nakon što je ruska sirova nafta pojeftinila Srbija je nabavljala čak 45 odsto “crnog zlata” iz te zemlje.

– To naravno može da izazove i skok maloprodajnih cena goriva na benzinskim pumpama u Srbiji. Da bi se suzbio takav negativan uticaj koji će izazvati nedostatak ruske nafte potrebna je reakcija države. U slučaju da se tako nešto desi bilo bi potrebno da država smanji iznos akcize kako bi se izbegle visoke cene naftnih derivata na pumpama – objašnjava naš sagovornik.

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović takođe ističe da će Srbija naftu koju je dosad nabavljala iz Rusije uspeti da obezbedi od drugih dobavljača.

– Kupovaće se sigurno iračka nafta ali će se nabavljati i ona sa Bliskog istoka, severne Afrike pa i Venecuele. Problema sa snabdevanjem svakako neće biti. Ono što može da bude problem je to što će od 5. februara, kada na snagu stupi zabrana uvoza ruskih naftnih derivata, koji se u ovom trenutku uvoze nesmetano od strane svakog ko to želi, nabavka dizela postati neizvesnija – navodi Mićović.

Prema njegovim rečima, rafinerije nafte u Evropi neće moći tako brzo da nadoknade nestanak ruskog dizela sa tržišta a jedan od razloga je taj što tih rafinerija nema dovoljno.

– Stoga će biti potrebno nabavljati dizel sa Bliskog istoka i Sjedinjenih Američkih Država. Tu mogu nastati određeni problemi. Ne zbog cene, jer ruski dizel nije jeftiniji od konkurentske robe već zato što će biti teško motivisati proizvođače van Evrope da ubrzano povećaju svoju proizvodnju i da rizikuju da im se pojave viškovi, iz razloga što je nemoguće preraditi naftu a da se iz nje dobije samo dizel. U tom procesu se onda mora proizvesti i benzin za koji možda ne postoji interesovanje na tržištu u tom trenutku – objašnjava Mićović.

On objašnjava i da u regionu Mediterana, gde se snabdeva i Srbija sirovom naftom i derivatima nafte, a i šire do Slovačke, Mađarske i Austrije, za sada ima dovoljno derivata nafte.

Zbog poremećaja koji se očekuju, nakon 5. februara važno je, kako je naglasio, da su skladišta puna i da ima rezervi za dva meseca. Kada je reč o zalihama naftnih kompanija, Mićović je naveo da su operativne zalihe formirane na nivou četiri dana prosečne potrošnje.

– Ne uspevaju naftne kompanije u potpunosti da upravljaju svojim zalihama kao da nema krize. Svi se trude da optimizuju te zalihe kako ne bi pretrpeli gubitke u padajućem tržištu kakvo je bilo sad za nama – istakao je on.

Objasnio je i da državne zalihe ne služe da prebrode krizu, već da premoste do rešenja i nekog novog izvora snabdevanja ukoliko dođe do poremećaja.

– Poremećaji nastaju našom ili ne našom voljom ili greškom, svejedno, oni su mogući. Zbog toga je važno da te zalihe budu što veće i da nam daju više prostora i vremena da prebrodimo potencijalni poremećaj – objašnjava Mićović.

G.Vlaović

izvor: https://www.danas.rs/vesti/ekonomija/zbog-embarga-eu-moguc-skok-cena-goriva-u-srbiji/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Transparentnost Srbija: U budžetu za 2023. se naziru posledice katastrofalnog upravljanja EPS-om

Predloženi budžet Srbije za 2023. godinu nedovoljno je transparentan u delu koji se odnosi na troškove nastale zbog lošeg poslovanja javnih preduzeća, prvenstveno Elektroprivrede Srbije (EPS), a građani su i dalje bez mogućnosti da utiču na prioritetna ulaganja, ocenila je danas organizacija Transparentnost Srbija

Published

on

By

Fiskalni savet je, kako je podsetila TS, u oceni predloga budžeta ukazao da Vlada nije razjasnila kako su nastali gubici EPS-a i Srbijagasa i kako će se utrošiti oko milijardu evra namenjenih ovim preduzećima.

Budžetski troškovi za EPS posledica su prvenstveno “katastrofalnog upravljanja ovim preduzećem u prethodnim godinama, a ne svetske energetske krize”, naglašava se u analizi Fiskalnog saveta.

TS godinama ukazuje na problem sa partijskim postavljenjima, uglavnom vršilaca dužnosti na čelna mesta u javnim preduzećima, što je preraslo u otvoreno nezakonito upravljanje.

U predlogu budžeta za 2023. godinu nazire se cena takvog nedomaćinskog poslovanja, navodi se u saopštenju TS.

Fiskalni savet ukazao je i da sistem selekcije, sprovođenja i praćenja infrastrukturnih projekata u Srbiji treba znatno unaprediti i učiniti transparentnijim. U vezi sa tim, TS je ukazala da građani nemaju prilike da se izjasne o tome koji su projekti prioritetni i da li su saglasni da se za njihovu realizaciju država dodatno zaduži. Pri tom, određivanje prioriteta nije uređeno zakonom, a analize opravdanosti često nisu javno dostupne.

“Srbija tu može da gleda druge države šta rade, ali može da se ugleda i na sopstvene lokalne samouprave, gde u desetinama gradova i opština postoje izvrsni mehanizmi za konsultovanje građana o tome šta su prioriteti, pre svega kada je reč o kapitalnim projektima”, preporučila je TS.

(Beta)

izvor: https://autonomija.info/transparentnost-srbija-u-budzetu-za-2023-se-naziru-posledice-katastrofalnog-upravljanja-eps-om/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Brisel zgrožen ponašanjem Beograda: ‘Dok Srbija ne podrži sankcije Rusiji, pregovori ne idu dalje‘

Razočaranje ponašanjem Srbije u EU povećalo je i otvaranje kanala Russia Today za Balkan sa sedištem u Beogradu

Published

on

By

Uoči ključnih rasprava o zapadnom Balkanu u Vijeću EU, prvo na razini ministara, a potom eventualno i na sastanku šefova država ili vlada zemalja članica, pripremljen je nacrt zaključaka o svim zemljama u procesu proširenja, stabilizacije i pridruživanja.

O tim se zaključcima raspravljalo na razini radnih skupina i na sastancima stalnih predstavnika. Tekst nacrta zaključaka na više od 35 stranica, u koji je Jutarnji list imao uvid, daje manje-više istu sliku stanja zemalja regije zapadnog Balkana, kao i Turske, kakvu je prije dva mjeseca dala Europska komisija u godišnjim izvješćima o napretku.

Tekst je uglavnom usuglašen, a jedino pitanje oko kojeg nema suglasnosti među zemljama članicama je treba li Bosni i Hercegovini dati status kandidata ili ne. Europska komisija je predložila, uz nekoliko uvjeta, dodjelu statusa kandidata i većina zemalja članica je spremna na ministarskom sastanku u Bruxellesu 13. prosinca, ili dva dana poslije na sastanku Europskog vijeća, dodijeliti taj status.

Pritisak zbog BiH

Međutim, neke utjecajne zemlje, prije svih Nizozemska, nisu tome sklone. Kao argument koriste upravo izvješće Europske komisije koje je izuzetno negativno po BiH, te smatraju da bi dodjela statusa kandidata u takvim okolnostima bila kontraproduktivna i značila bi odustajanje od politike uvjetovanosti koju je EU zagovarala u procesu proširenja. No, nakon što je EU dala status kandidata Ukrajini i Moldaviji, slično obećala i Gruziji, Bruxelles je pod velikim pritiskom da takav status dade i Bosni i Hercegovini. O tome će se, kažu za Jutarnji list diplomatski izvori u Bruxellesu, rasprava voditi do zadnjeg trenutka. Ako ne bude suglasnosti na razini ministara na sastanku Vijeća općih poslova 13. prosinca, odluka bi se mogla prebaciti na šefove država ili vlada koji se sastaju dva dana poslije.

Ove je godine fokus zaključaka i na utjecaju koji ruska agresija na Ukrajinu ima na regiju zapadnog Balkana, od energetske krize do pokušaja Rusije da neke od zemalja regije, prije svih Srbija, nastave širenje lažnih vijesti i vode hibridni rat. Zato su glavne kritike upućene upravo Srbiji koja, iako je kandidat za članstvo u EU i u procesu je pregovaranja, ne pokazuje nikakve znakove da će se prikloniti politici Europske unije prema Rusiji.

Europska unija je praktički već zamrznula pristupne pregovore sa Srbijom, iako formalne odluke o suspenziji tih pregovora nema.

Vanjske manipulacije

I, kažu diplomatski izvori u Bruxellesu, “neće biti otvaranja ili zatvaranja bilo kakvog novog poglavlja sve dok Srbija ne dokaže da doista, iskreno i nedvosmisleno, želi pripadati našoj obitelji i dijeliti iste vrijednosti”. Dakle, dok Srbija ne podrži sankcije EU protiv Rusije, pristupni pregovori sa Srbijom neće ići dalje. Srbija je tek otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno zatvorila samo dva, i to one o kojima se zapravo i ne pregovara. Svakako premalo s obzirom na to da je pristupne pregovore otvorila prije skoro devet godina. Zadnja poglavlja je otvorila prije točno godinu dana, a 2022. godinu će završiti bez otvaranja novog pregovaračkog poglavlja ili zatvaranja.

Nezadovoljstvo ponašanjem Srbije vidljivo je i u nacrtu zaključaka.

“Dok pozdravljamo što je nova Vlada Srbije ponovila EU integracije kao strateški cilj, Vijeće napominje da to treba slijediti djelima. Pogotovo u kontekstu ratne agresije Rusije na Ukrajinu, Vijeće očekuje od Srbije da pokaže bezrezervnu privrženost EU i založi se za naše zajedničke vrijednosti i načela. Vijeće isto tako poziva vlasti u Srbiji da objektivno i nedvosmisleno komuniciraju o EU i aktivno se uključe u sprječavanje i suočavanje sa svim oblicima dezinformacija i vanjskih informativnih manipulacija u svim medijskim kanalima”, stoji u tekstu zaključaka koje će usvojiti EU.

Diplomati u EU kažu da je razočaranje zbog ponašanja Srbije povećalo i otvaranje posebnog TV kanala za Balkan, sa sjedištem u Beogradu, ruske postaje Russia Today, koja je pod sankcijama EU. Uz to lideri u Srbiji, koji su dobili značajna mjesta i u novoj vladi, nastavljaju negativno u javnosti govoriti o EU, a pozitivno o Rusiji.

Politička obaveza

EU podsjeća Srbiju da je usklađivanje sa stavovima oko vanjske politike istovremeno dokaz privrženosti i strateškog izbora, ali i politička obaveza koja proizlazi iz pregovaračkog okvira za članstvo u EU.

“Dok pozitivno gledamo na potporu koju je Srbija dala Rezolucijama Opće skupštine UN-a o ratnoj agresiji Rusije protiv Ukrajine, kao i druge relevantne korake, Vijeće duboko žali što je Srbija nazadovala u usklađivanju s EU zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, posebno zbog neusklađivanja s EU sankcijama protiv Rusije i Bjelorusije, kao i zbog postupaka Srbije u vanjskoj politici koji su u suprotnosti sa zajedničkim pristupom EU”, stoji u dokumentu.

“Vijeće naglašava snažno očekivanje od Srbije da ispuni obveze preuzete pregovaračkim okvirom i poveća svoju usklađenost s EU vanjskom i sigurnosnom politikom i restriktivnim mjerama kao stvar visokog prioriteta”, naglašava se.

Augustin Palokaj

izvor: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bruxelles-zgrozen-ponasanjem-beograda-dok-srbija-ne-podrzi-sankcije-rusiji-pregovori-ne-idu-dalje-15282896

Continue Reading

Trending