Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Ukrajina i Rusija: Da li Putin može biti krivično gonjen za ratne zločine

Slike tela civila na ulicama Buče dovele su do međunarodne osude Rusije i novih optužbi da njene snage čine ratne zločine.

Published

on

Slike tela civila na ulicama Buče dovele su do međunarodne osude Rusije i novih optužbi da njene snage čine ratne zločine.

Međunarodni krivični sud već je započeo istragu da li su počinjeni ratni zločini, a Ukrajina je takođe osnovala tim za sakupljanje dokaza.

Šta je ratni zločin?

Možda ne izgleda tako, ali „čak i rat ima pravila”, kako kaže Međunarodni komitet Crvenog krsta.

Ona su sadržana u sporazumima pod zajedničkim imenom Ženevske konvencije i u nizu drugih međunarodnih zakona i dogovora.

Civili ne smeju namerno da se napadaju – kao ni infrastruktura neophodna za njihovo preživljavanje.

Neka oružja su zabranjena zbog neselektivne ili stravične patnje koje izazivaju – kao što su protivpešadijske mine i hemijska ili biološka oružja.

Bolesnima i ranjenima mora da se ukaže pomoć – uključujući povređene vojnike, koji kao ratni zarobljenici imaju svoja prava.

Teška krivična dela kao što su ubistvo, silovanje ili masovni progon grupe poznati su kao „zločini protiv čovečnosti”.

Šta je genocid?

Genocid se u međunarodnom pravu definiše kao namerno ubijanje ljudi iz posebne nacionalne, etničke, rasne ili verske grupe, sa namerom da se ta grupa uništi – bilo u celosti ili samo delimično.

Kao takav, genocid je specifičan ratni zločin koji je veći od protivzakonitog ubijanja civila.

Zakon traži da se predstave dokazi o postojanju namere da se grupa uništi.

Pokolj iz 1994. godine u Ruandi izvršen nad oko 800.000 ljudi kasnije je doveo do podizanja optužnice za genocid.

Koje optužbe su iznete za ratne zločine počinjene u Ukrajini?

Istražitelji i novinari pronašli su nešto što izgledaju kao dokazi namernog ubijanja civila u Buči, gradu na obodu Kijeva, i u drugim obližnjim oblastima.

Britanski premijer Boris Džonson izjavio je da ti napadi predstavljaju „nove dokaze” za ratne zločine.

Prošle nedelje je američki državni sekretar Entoni Blinken rekao da je Rusija „uništavala stambene zgrade, škole, bolnice, ključnu infrastrukturu, civilna vozila, tržne centre i kola hitne pomoći” – što su sve dela za koja je SAD rekla da se svode na ratne zločine.

U martu je ruski napad na pozorište u Marijupolju izgledao kao prva potvrđena lokacija masovnog ubistva.

Reč „deca” bila je ispisana ogromnim slovima ispred same zgrade.

Ukrajina je pre toga ratnim zločinom nazvala ruski vazdušni napad na bolnicu u Marijupolju.

Takođe, sve je više dokaza da su kasetne bombe – municija koja se razdvaja u mnogo malih bombi – korišćena na civilnim oblastima Harkova.

Velika Britanija tvrdi da je Rusija koristila termobaričke eksplozive, koji stvaraju masovni vakuum isisavajući kiseonik.

Ti eksplozivi nisu zabranjeni, ali njihova namerna upotreba u blizini civila sasvim bi sigurno prekršila pravila ratovanja.

Mnogi stručnjaci tvrde da sama invazija predstavlja zločin prema konceptu „agresivnog ratovanja”.

An apparent cluster bomb sub-munition that fell on Kharkiv
Dokaz o segmentu podmunicije iz kasetne bombe U Harkovu predat Hjuman rajts voču

Kako osumnjičeni ratni zločinci mogu biti krivično gonjeni?

Posle Drugog svetskog rata postojao je čitav niz jednokratnih sudova – poput tribunala koji je istraživao ratne zločine počinjene tokom raspada Jugoslavije.

Osnovano je i telo za krivično gonjenje odgovornih za genocid u Ruandi počinjen 1994. godine.

Danas se Međunarodni krivični sud (ICC) i Međunarodni sud pravde (ICJ) staraju o tome da se poštuju pravila ratovanja.

Međunarodni sud pravde (ICJ) presuđuje po pitanju sporova među državama, ali ne može krivično da goni pojedince. Ukrajina je već podnela tužbu protiv Rusije.

Ako bi ICJ doneo presudu protiv Rusije, za sprovođenje te odluke bio bi nadležan Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (UNSC).

Ali Rusija – jedna od pet stalnih članica saveta – mogla bi da stavi veto na svaku odluku da se ona kazni.

Međunarodni krivični sud (ICC) istražuje i krivično goni pojedinačne ratne zločince kojima se ne sudi u pojedinačnim državama.

On je stalni savremeni naslednik Nirnberga, koji je krivično gonio ključne nacističke vođe 1945. godine.

Nazi war criminals in the dock during the Nuremberg trials after World War Two including Hermann Goring, Rudolf Hess and Joachim von Ribbentrop
Među nacistima kojima se sudilo tokom Nirnberškog procesa bili su Herman Gering, Rudolf Hes i Joakim Fon Ribentrop

Nirnberg je ustoličio princip da zemlje mogu da osnuju specijalni sud koji će sprovoditi međunarodno pravo.

Može li Međunarodni krivični sud da goni krivična dela počinjena u Ukrajini?

Glavni tužilac ICC-a britanski pravnik Karim Kan kaže da postoji valjana osnova za sumnju da su u Ukrajini počinjeni ratni zločini.

Istražitelji će se pozabaviti sadašnjim i prošlim navodima – unazad sve do 2013. godine, pre nego što je Rusija anektirala Krim od Ukrajine.

Ako budu pronađeni dokazi, tužilac će od sudija tražiti da izdaju naloge za hapšenje kako bi se pojedinci doveli na suđenje u Hag.

Ali postoje praktična ograničenja njegove nadležnosti.

Sud, naime, nema vlastitu policijsku službu, pa mora da se oslanja na pojedinačne države kako bi hapsile osumnjičene.

Rusija nije članica ovog suda – povukla se iz njega 2016. godine. Predsednik Putin neće izručiti osumnjičene.

Ako osumnjičeni otputuje u neku drugu zemlju, mogao bi da bude uhapšen – ali to je jedno veliko „ako”.

Vladimir Putin

Mogu li predsednik Putin, generali ili drugi lideri da budu gonjeni?

Lakše je dokazati ratni zločin vojniku koji ga je počinio, nego lideru koji je naredio njegovo izvršenje.

Hju Vilijamson iz Hjuman rajts voča – grupe stručnjaka za sakupljanje dokaza o ratnim zločinima počinjenim tokom sukoba – kaže da postoje dokazi da su ruske snage izvršavale pogubljenja po kratkom postupku i druga teška krivična dela.

On kaže da je utvrđivanje „komandnog lanca” veoma važno za bilo koje buduće suđenje – podrazumevajući i da li je lider odobrio činjenje zločina – ili je zažmurio pred njim.

„Postoji jedna zanimljiva epizoda u našem izveštaju iz Ukrajine, kada je komandant izdao naređenje vojnicima da izdvoje dvoje civila i ubiju ih”, kazao je on za CBS Njuz.

„Dvojica vojnika su se tome usprotivila i ta komanda nije izvršena. Postoje, dakle, očigledni dokazi o nekim incidentima u ruskoj vojsci, ali u njima ima i elemenata komande i kontrole.”

ICC takođe može da podigne optužnicu za krivično delo „pokretanja agresivnog rata”.

To je zločin započinjanja neopravdane invazije ili sukoba, koji se ne mogu opravdati vojnom akcijom iz samoodbrane.

On je potekao još iz Nirnberga, nakon što je sudija kog je poslala Moskva ubedio Saveznike da nacistički lideri treba da odgovaraju za „zločine protiv mira”.

Međutim, profesor Filip Sends, stručnjak za međunarodno pravo sa Univerzitetskog koledža u Londonu, kaže da ICC ne može da goni ruske lidere za to zato što zemlja nije potpisnica suda.

U teoriji, Savet bezbednosti UN-a može da zatraži od ICC-a da istraži ovo krivično delo. Ali, još jednom, Rusija na to može da stavi veto.

Postoji li, dakle, neki drugi način da se gone pojedinci?

Efikasnost Međunarodnog suda pravde – i način na koji se međunarodno pravo sprovodi u praksi – zavisi ne samo od sporazuma, već i od politike i diplomatije.

Profesor Sends i mnogi drugi stručnjaci tvrde da se, kao i u slučaju Nirnberga, rešenje ponovo krije u diplomatiji i međunarodnim dogovorima.

On poziva svetske lidere da osnuju jednokratni tribunal za krivično gonjenje zločina agresije na Ukrajinu

Dominik Kaskijani

Dopisnik za pravo, BBC Njuz

izvor: https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-60991082

SLOBODNA VOJVODINA

Održan komemorativni skup “Sjećanje na Sjeverin”

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji i Medžlis Islamske zajednice Priboj organizirali su komememorativni skup “Sjećanje na Sjeverin” u povodu navršavanja 32. godišnjice od otmice u Mioču u kojoj je odvedeno i ubijeno 17 nevinih građana bošnjačke nacionalnosti iz Priboja i okolnih sela

Published

on

By

Pored prijatelja, članova porodice, skupu su prisustvovali i predstavnici Mešihata Islamske zajednice na čelu sa predsjednikom muftijom dr. Mevlud ef. Dudićem, predstavnici BNV-a na čelu sa predsjednikom Adelom Slatinom, predstavnici Stranke pravde i pomirenja na čelu sa narodnim poslanikom Edinom Numanovićem, te predstavnici lokalne samouprave opštine Priboj, kao i predstavnici brojnih udruženja.

Skup je otpočeo učenjem sure Jasin, koju su proučili muftija dr. Rešadef. Plojović, muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević, muftija hfz. Nedžad ef. Hasanović, dr. Enver ef. Omerović, dr. Harun ef. Eminagić, te hfz. dr. Haris ef. Hadžić.
Ispred Organizacionog odbora obratio se Omer ef. Hodžić.

“Danas je za nas jako težak dan. Posebno na ovaj dan sjećanja naviru. Ja sam danas dječak od 10 godina kojem baba rahmetli iz naručja istrgoše. Ali ono što istrgnuti ne mogu jeste sjećanje na njega i njegov braon kaput, kada bi sa posla dolazio i djecu grlio, pa je ona njegova bombona ili lizalo koje bi nam donio vrijednije je i veće od cijelog dunjaluka. Godinama radimo na tome da se zločin rasvijetli, mezari ljudi koji su stradali uokvire, a vinovnici tog zločina kazne, porodice žrtava dobiti svoja prava. Očekuje nas teška, sizifovska borba. Ono što je pomao i tračak nade da će se nešto promijeniti jeste sastanak koji smo imali u lokalnoj samoupravi. Danas mi je stigla potvrda da je ispred opštine stigao dopis resornom ministarstvu da se riješi status porodica šehida. Dok nas bude, znajte, čut će se naš glas”, kazao je Hodžić.

Unuk jednog od šehida, Rijad Gibović obratio se u ime porodica stradalih. Emotivnim govorom prisjetio se rahmetli djeda kojeg su odveli tog dana i svirepo ubili.

“Ima jedan osjećaj – kad nekog voliš a nisi ga upoznao. I nisi ti kriv što nisi mogao da ga upoznaš. Sjećam se priče kako su moju sestru staru 40 dana 8 sati nosili do Priboja. Godine prođoše, a bol ostaje. Svi za bajram idu svojim djedovima na mezar da im prouče dovu, a gdje da odem ja? Pitam oca svoga gdje mu je mezar? Sanjam svog djeda koji, na nekom boljem mjestu, kaže meni u snu – budi ponosan sine, ja nikom ništa uradio nisam”, kazao je Rijad Gibović.

Predsjednik SO Boris Mrdović govorio je u ime delegacije opštine Priboj. Kukavički čin zločinaca ubijao je nevine, ali je tako ubijao i državu.

“Ovdje iz godine u godinu učimo lekcije o besmrtnosti i pobjede dobra nad zlom. Na ovom smo mjestu dužni da osudimo zločin, taj kukavički čin zlih ljudi, ali i da odamo počast nevinim ljudima. Osuđujemo one koji su pod maskom boraca ubijali nevinost, dobro, ali i tim besramnim činom ubijali i svoju državu. Svake godine sjećaćemo se naših stradalih prijatelja. Vrijeme prolazi, rane ostaju, ali učini i da se razbistri put i um da smo jedni drugima najpreči. Opština Priboj će učiniti sve da pomogne porodicama nastradalih”, kazao je Mrdović.

Prisutnima se obratio i predsjednik Mešihata IZ-e u Srbiji muftija dr. Mevlud ef. Dudić. Šehidi Sjeverina, poručuje on, nikada nisu i neće bti zaboravljeni.

“Očevi i sinovi, braća i muževi, familija, ljudi… Među njima i jedna sestra koja moliše da joj ne odvedu brata. I ona beše odvedena jer se molila da ne odvedu brata svoga. Vjerujem da su oni danas sretni, ponosni i nasmijani jer su na boljem mjestu od ovog na kojem se mi nalazimo. I nisu oni zaboravljeni, neće nikada ni biti. Neko, kada prođe i godina, bude zaboravljen kao da ga nikad ni bilo nije. A mi pune 32 godine i ne samo jednom u godini sjećamo se i borimo se za pravdu. Ono što je najbitnije jeste da li ste na strani istine i pravde. Naše prisustvo najbolja je poruka i naš dolazak ovdje trajna je opredijeljenost ka dobru, istini i pravdi. Sve će ovo što je ovdje jednog dana zemlja pokriti, ali će svako od nas pred Bogom stati i odgovoriti kako je život na zemlji proveo. Neka se zna da smo bili na strani istine i dobra. Raduje me da je opština Priboj pokrenula novu inicijativu da se ponovo proba, pa je velika odgovornost sada na Vladu R. Srbije i predsjednika države. Ovi ljudi su ubijeni, a nisu nikom ništa uradili. Neka se nikad i nikome Sjeverin ne ponovi i da se ne zaboravi, ali i da se krivda ispravi”, kazao je muftija dr. Mevlud ef. Dudić.

Narodni poslanik dr. Edin Numanović istakao je da se zločin nije završio ubistvom ovih ljudi. Nastavlja se, dodaje on, neprizavanjem civilnih žrtava rata porodica ubijenih.

“Danas smo ovdje u Sjeverinu ispred SPP-a i u ime ministra Usame Zukorlića da budemo uz porodice žrtava i pokušamo bar razumjeti njihovu bol. Ovdje smo i da ukažemo na odgovornost cjelokupnog bošnjačkog naroda koji je dužan da pamti ovakve događaje. Nažalost, zločin se nije završio ubistvom ovih ljudi, on se nastavlja time što ova država nije priznala status civilnih žrtava rata porodicama i na neki način ih obeštetila makar u onom moralnom smislu. Zato apelujemo na nadležne organe da rade a ovom pitanju i da pokušaju iznaći rješenje. Još jedan aspekt koji dodatno otežava ovim porodicama i cijelom narodu što nisu našli posmrtne ostatke svojih najmilijih i to je nešto što ne može zatvoriti njihovu ranu koja nikad neće zaliječiti”, istakao je narodni poslanik dr. Edin Numanović.

izvor: https://sandzakpress.net/odrzan-komemorativni-skup-sjecanje-na-sjeverin/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zajednička sednica vlada Srbije i Vojvodine u sredu u Novom Sadu: Vučević i Gojković za istim stolom

Zajednička sednica Vlade Srbije i Pokrajinske vlade održaće se u sredu, 23. oktobra u zgradi Pokrajinske vlade

Published

on

By

Sednica će početi u 13.30 časova.

Iz Vlade Srbije je saopšteno i da će posle sednice premijer Srbije Miloš Vučević i predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković davati izjave za novinare.

Drugi detalji nisu poznati.

izvor: https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/391034/Zajednica-sednica-vlada-Srbije-i-Vojvodine-u-sredu-u-Novom-Sadu-Vucevic-i-Gojkovic-za-istim-stolom.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV: Zašto građani cele Srbije da plaćaju kredit za Beogradski metro?

Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) ocenila je da je najnovije zaduživanje Srbije kod nemačke Dojče banke za deo sredstava za izgradnju prve faze metroa u Beogradu “skandalozno, ali i duboko protivustavno”.

Published

on

By

LSV je podsetila u saopštenju da je Vlada Srbije nedavno usvojila Predlog zakona o potvrđivanju ugovora o kreditnom aranžmanu koji je potpisan sa filijalom Dojče banke u Hong Kongu i čiji je iznos od 178,4 miliona evra predviđen kao deo sredstava za prvu fazu Beogradskog metroa.

„Poznato je da se svaki kredit skupo vraća, a ovaj će godinama vraćati svi građani Srbije, a ne samo Beograda čija se podzemna železnica gradi”, navela je LSV i dodala da se po ko zna koji put pokazuje da osiromašeni ostatak Srbije plaća za velike investicione aktivnosti u glavnom gradu.

Kao primer, LSV je navela i podelu po 20.000 dinara pomoći za đake samo roditeljima iz Beograda.

“U trenutku kada 800.000 građana Vojvodine nema ispravnu pijaću vodu, kada sela nestaju, subvencije za poljoprivrednike su među najnižim u Evropi, a škole u mnogim, posebno manjim mestima, ne odgovaraju potrebama modernog vremena, Vlada Srbije, ponovo, uzima iz džepova građana i gradi u sredini koja je već daleko najbogatija u zemlji”, navela je LSV u saopštenju.

Prema oceni LSV, vlast time krši Ustav Srbije, koji zabranjuje diskriminaciju i ističe da su svi građani jednaki.

LSV je najavila da će uputiti dopis Savetu Evrope i tražiti analizu postupanja Srbije, koja je ratifikovala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi.

“Tražimo da prestane kršenje Ustava Srbije i drugih zakonskih propisa i da svi građani Srbije, najzad, budu ravnopravni”, navela le LSV u saopštenju.

izvor: https://n1info.rs/vesti/lsv-zasto-gradjani-cele-srbije-da-placaju-kredit-za-beogradski-metro/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Sumorne projekcije statističara: Zrenjanin gubi više od 40 odsto stanovnika do 2052. godine

Analiza Republičkog zavoda za statistiku o depopopulaciji i starenju pokazuje da će Zrenjanin za tri decenije imati manje od 60.000 stanovnika, a prosečna starost građana biće 48 godina.

Published

on

By

Republički zavod za statistiku objavio je projekcije stanovništva Srbije za period od 2022. do 2052. godine koje pokazuju da će se u narednih trideset godina nastaviti trend depopulacije i starenja stanovništva.

Ovom analizom obuhvaćeni su i Srednjobanatski upravni okrug, odnosno grad Zrenjanin i opštine Žitište, Sečanj, Nova Crnja i Novi Bečej, a predviđanja su više nego sumorna, piše portal Zrenjaninski.com.

Analiza o depopulaciji Republičkog zavoda za statistiku pokazuje da će Zrenjanin za 30 godina imati manje od 60.000 stanovnika, a prosečna starost građana biće 48 godina.

U srednjobanatskoj oblasti grad Zrenjanin se izdvaja kao teritorijalna jedinica sa najvećim brojem stanovnika. Projektovano je da će se njegova populacija do kraja projekcionog perioda smanjiti za 43,8 odsto. U 2052. godini stopa promene broja stanovnika u Zrenjaninu dostići će -20,9 promila, i to pretežno zbog sve negativnijih vrednosti prirodnog priraštaja (-13,5 promila) i migracionog salda (-7,4 promila)“, piše u ovoj analizi.

Najintenzivnije ubrzano opadanje broja ljudi u srednjem Banatu očekuje se u opštini Sečanj, gde će stopa promene broja stanovnika u 2052. godini biti u minusu za 21,9 promila, a prirodni priraštaj takođe u minusu za 16,4 promila.

Nova Crnja je najmanja opština u Srednjobanatskom okrugu po broju stanovnika. Navodi se da je 2022. godini gubitak stanovništva u ovoj opštini najveći zbog izražene emigracije. 

Očekuje se da će se u 2052, u odnosu na 2022. godinu, znatno smanjiti migracioni saldo (sa -17,9 promila na -5,1 promila), usled oslabljenih demografskih resursa, dok će problem prirodnog obnavljanja stanovništva postati izraženiji, sa projektovanom negativnom stopom od -9,3 do -14,3 promila.

Kada je reč o starosnoj strukturi stanovništva, u poslednjoj godini projekcije, opština Novi Bečej imaće najmlađu populaciju, dok će Sečanj biti najstarija. Prema projekcijama, prosečna starost stanovništva u Sečnju će do kraja projekcionog perioda dostići vrednost 49,7 godina, a indeks starenja 258,1“, navodi Republički zavod za statistiku.

Iako je Zrenjanin administrativni centar Srednjobanatskog okruga, dugoročni negativni demografski trendovi će dovesti do pogoršanja starosne strukture, sa očekivanim porastom udela starije populacije (65 i više godina) na više od trećine ukupne populacije u 2052. godini (34,7 odsto).

Prema projekciji, srednji Banat će 2052. godine imati 92.456 stanovnika, za razliku od 2022. kad ih je imao 159.356.

Zrenjanin će 2052. godine imati 59.939 stanovnika, a prosečna starost biće 48,4 godine.

Opština Žitište će za 28 godina imati 7.372 stanovnika, prosečne starosti 45,9 godina, a opština Nova Crnja 4.943 žitelja, prosečne starosti 46,8 godina, piše u projekciji o ubrzanom opadanju broja stanovništva Republičkog zavoda za statistiku.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Vojvodina/390933/Sumorne-projekcije-statisticara-Zrenjanin-gubi-vise-od-40-odsto-stanovnika-do-2052-godine.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vučić i Vučević da kažu ko u Srbiji priprema timove za destabilizaciju Moldavije

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI postavlja pitanje predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću i premijeru Milošu Vučeviću kako je moguće da je u Srbiji obučavana grupa mladih ljudi, koji su spremani za izazivanje nereda u Moldaviji

Published

on

By

Moldavske vlasti tvrde da su identifikovale više od stotinu mladih ljudi koji su navodno obučavani u Rusiji, Bosni i Hercegovini i Srbiji za destabilizaciju u zemlji uoči prvog kruga predsedničkih izbora i referenduma o podršci ulasku u Evropsku uniju, a koji se održavaju u nedelju, 20. oktobra.

Ova vest je novi šamar za našu zemlju i postavlja se pitanje u čijoj organizaciji su te obuke organizovane. Kako se dogodilo da je država tako nešto dozvolila?

Moldavija, inače nama prijateljska država, već godinama je na udaru ruskih imperijalnih težnji. Želja Vladimira Putina je da zaustavi proces integracija Moldavije u Evropsku uniju.

Pritisak autoritarnog režima iz Moskve na ovu malu zemlju je svakodnevan i veoma snažan.

Neprihvatljivo je da bilo ko u Srbiji doprinosi tim pritiscima.

Tražimo da Srbija podrži Moldaviju na evropskom putu i spreči sve aktivnosti protiv ove zemlje.

Aleksandar Marton
portparol
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/vucic-i-vucevic-da-kazu-ko-u-srbiji-priprema-timove-za-destabilizaciju-moldavije/?fbclid=IwY2xjawF_iwlleHRuA2FlbQIxMQABHdiEZQf-7_oR3QlObBPAR45dQQl-5acQpOLdMmGjW99FxNrNEWcVONCEXw_aem_IZsrjaQaVA-YpMLF_cOBCQ

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Obeležavanje 27 godina od ubistva Dušana Jovanovića

Dečaka od 14 godina Dušana Jovanovića su pripadnici skinhed pokreta mučki pretukli do smrti u večernjim satima 18. oktobra 1997. godine

Published

on

By

U petak, 18. oktobra, obeležava se 27 godina od ubistva četrnaestogodišnjeg romskog dečaka Dušana Jovanovića.

Dušana Jovanovića su pripadnici skinhed pokreta mučki pretukli do smrti u večernjim satima 18. oktobra 1997. godine, ispred jedne prodavnice u rodnom Beogradu.

Dušanove ubice počinile su ovo delo zato što je njihova žrtva bila Rom, kao odraz rasizma koji je devedesetih u Srbiji bio prisutan kao što je prisutan i danas.

Inicijativa A 11, uz pomoć Dušanove porodice, prijatelja, aktivista i javnosti, i ove godine podseća na događaj koji ne sme da padne u zaborav, ali i ponavlja svoju inicijativu da park na Slaviji ponese njegovo ime.

Pozivamo vas da nam se pridružite u uličnoj akciji u petak, 18. oktobra u 18 časova ispred Pravnog fakulteta, odakle će krenuti simbolična šetnja do parka. U parku ćemo se okupiti kod spomen-table Dušanu Jovanoviću i čuti poneku reč Dušanove sestre Duške Jovanović, kao i aktivista i aktivistkinja.

Duška Jovanović i Inicijativa A 11 još 2022. godine podneli su Inicijativu za promenu naziva parka „Mitićeva rupa“ u „Park Dušana Jovanovića“. Inicijativu, upućenu Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine Grada Beograda, tada su podržali i Poverenica za zaštitu ravnopravnosti i Dušanovo odeljenje iz OŠ „Vladislav Ribnikar“.

Nadležni do današnjeg dana ovu inicijativu nisu formalno razmatrali. Inicijativa A 11 ponovila je zahtev i prošle godine, kad je stigla podrška ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislava Žigmanova.

Izostanak reakcija članova resorne komisije je poražavajući podsetnik s kakvom neprihvatljivom lakoćom tolerišemo rasizam u našem društvu. Iako živimo u državi u kojoj su rasizam, mržnja i netrepeljivost zakonom zabranjeni, svedočimo gotovo konstantnim primerima ovih negativnih pojava prema građanima i građankama iz marginalizovanih grupa, a naročito prema Romima i Romkinjama.

Nije dovoljno da se protiv mržnje i nasilja borimo samo deklarativno. Moramo dati primere i preduzeti konkretne akcije koje će ne samo rezultirati dostojanstvenim životom za Rome i Romkinje, već poslati i snažnu poruku solidarnosti i prihvaćenosti.

Stoga će porodica Dušana Jovanovića i Inicijativa A 11 i ove godine ponoviti inicijativu da Beograd dobije „Park Dušana Jovanovića“, uz očekivanje da će resorna komisija shvatiti ozbiljno svoju ulogu javnog organa.

(Inicijativa A11)

izvor: https://autonomija.info/obelezavanje-27-godina-od-ubistva-dusana-jovanovica/

Continue Reading

Trending