Kuda ide Severna Irska: Da li će se ostvariti san republikanaca za ujedinjenjem
Pre 25 godina potpisan je Sporazum iz Belfasta, poznatiji kao Sporazum na Veliki petak, koji je okončao tri decenije dugo nasilje u Severnoj Irskoj. Na godišnjicu potpisivanja sporazuma ističe se da je taj dokument doprineo opstanku mira, ali analitičari ističu da su podele u Severnoj Irskoj i dalje duboke, dok strah od nasilja nije nestao pa su britanske obaveštajne službe podigle nivo pretnje od terorizma za Severnu Irsku sa “značajnog” na “ozbiljan”
Većinski katolička država ostala je pre 100 godina bez jedne šestine ostrva, gde su živeli protestanti. Severna Irska tada je podeljena između dve zajednice – nacionalista, većinom katolika koji su tražili ujedinenje sa Irskom, i većinskim protestantima koji nisu želeli odvajanje od Britanije.
Suživot dve zajednice nije postojao jer su manjinski Katolici bili izloženi diskriminaciji, a svaki pokušaj protesta završavao se oštrim odgovorom britanske policije.
To je dovelo do konflikta koji je trajao decenijama, a u koji su bili uključeni Irski republikanski militanti (IRA), paravojne formacije, i britanske trupe. U bombaškim napadima i pucnjavama ubijeno blizu 3600 ljudi, većinom u Severnoj Irskoj. Na meti IRA bili su i britanski političari.
Desetog aprila 1998. godine, na Veliki petak, britanske i irske vlasti, uz posredovanje Vašingtona, potpisale su sporazum koji je označio početak mira na teritoriji oko koje su se Britanci i Irci decenijama sporili, još od perioda kada je Irska izvojevala nezavisnost od Ujedinjenog kraljevstva.
Sporazum na Veliki petak je potvrdio da je Severna Irska deo Ujedinjenog Kraljevstva, ali je navedeno da bi se u budućnosti mogla ujediniti sa Irskom ako većina na severu i u republici podrži taj potez.
Čovek koji je objavio da je sporazum postignut pre 25 godina – savetnik u vladi tadašnjeg britanskog premijera Tonija Blera, Alister Kembel, rekao je u intervjuu za Euronews Srbija u Severnoj Irskoj danas institucije ne funkcionišu onako kako bi trebalo.
“To je tragedija svega, jer od decentralizacije, od formiranja institucija koje su osnovane i funkcionisale, činilo se da funkcionišu dobro. Zapravo, kad pogledate one su više bile u blokadi nego što su bile aktivne. One sada ne rade”, istakao je Kembel.
On je dodao da je bivši britanski premijer Boris Džonson “lakomisleno negirao problem”, a da se trenutni premijer Riši Sunak bar trudi da ga popravi. Pre svega, smatra Kembel, Sunak želi kroz “Vindzorski” okvir da reši neke od problema nastalih Bregzitom.
Prilikom izlaska UK iz Evropske unije, jedan od najvećih problema ostao je onaj koji se tiče trgovinskih odnosa između ostatka Velike Britanije i Severne Irske. Džonson je ostavio carine i druge prepreke na uvoz robe u Severnu Irsku kako bi granica između Britanije i njenog EU suseda, Republike Irske, ostala otvorena.
Ovome su se posebno protivili iz Belfasta, a tri godine kasnije, u britanskom parlamentu usvojen je “Vindzorski okvir” premijera Rišija Sunaka – izmenjen Severnoirski protokol koji sada uklanja veći deo carinskih prepreka i olakšava trgovinu.
Severnoj Irskoj se, ovim okvirom, daje tzv. “Stormontska kočnica”, koja znači da mogu pokrenuti postupak za opovrgavanje novih trgovinskih pravila EU koja bi se primenjivala u regionu, što je bio ključni zahtev unionista.
Severnoirska Demokratska unionistička partija (DUP), koja od prošlih izbora blokira rad parlamenta, međutim, i dalje nije zadovoljna, jer smatra da ova “kočnica” ne ide dovoljno daleko.
Kembel naglašava da je DUP u vreme Sporazuma na Veliki petak bila protiv tog sporazuma, i da je postala vodeća partija u Severnoj Irskoj.
“Onda, na poslednjim izborima, Šin Fejn, nacionalistička partija, izbija na prvo mesto i od tada nema funkcionalnih institucija”, obbjašnjava Kembel.
Džefri Donaldson, lider DUP
Sagovornik Euronews Srbije dodaje i da svi političari u Severnoj Irskoj moraju da shvate kako bi trebalo da rade zajedno i vrate se u vladu, kao i da smatra da bi trebalo delovati u okviru Vindzorskog okvira.
Upravo tu je, smatra, i neuspeh Sunaka – što nije ubedio DUP i jedan broj ljudi u sopstvenoj partiji da je Bregzit zapravo “put napred”, iako zna da su napravljeni problemi u kontekstu Severne Irske, mada pokušava da ih reši.
“Poslednji put kada sam bio u Severnoj Irskoj, u Belfastu, gde sam razgovarao s poslovnim ljudima, oni su bili srećni sa zajedničkim tržištem i počeli su da shvataju da imaju koristi od oba sveta. I naravno da imate ekstreme koji će sve odbijati, protiv svega se buniti, ali vidim da postoji rašireno mišljenje u Severnoj Irskoj da se to moralo napraviti”, rekao je Kembel.
Da li će se ostvariti san republikanaca?
Stalno tinjajuće nezadovoljstvo i nemirna politička scena u Severnoj Irskoj, ponovo podgrevaju priče o potencijalnom referendumu za nezavisnost te države, a ako je po želji republikanaca, čak i njeno ujedinjenje sa Irskom.
U toj zemlji počinje da dominira katoličko stanovništvo, i mada je donekle neoprezno reći da su svi katolici nužno za ujedinjenje Irske, ipak postoje šanse da se to dogodi, s obzirom na takvu mogućnost predviđenu i samim Sporazumom na veliki petak.
“To je sada teško zaključiti. Demografska pitanja su legitimna i stvarna, katolička populacija raste brže nego protestantska. Mislim da se ne može pretpostaviti da su svi katolici automatski za ujedinjenu Irsku, kao što ne možemo reći ni da su svi protestanti pristalice Bregzita, jer nisu. To je tragično na neki način. Severna Irska, kao i Škotska, nisu glasali za Bregzit – većina je glasala protiv”, navodi Kembel.
Istoričar Vukan Marković za Euronews Srbija, osvrćući se na ono što je Sporazum na Veliki petak predstavljao 1998. godine, kao i na ono što je njegova zaostavština danas, kaže da su prilikom postizanja primenjene dve paradigme: prvo – da nijedna strana ne može sve da dobije, a druga sve da izgubi, i drugo – neverovatna količina finansijske pomoći koja je uložena u obnovu.
“Društvo kao severnoirsko nikada neće biti jednostavno. U Belfastu su zidovi koji razdvajaju zajednice su na sve strane, jer rezidualno ostaje ta mržnja decenijama posle konflikata. I Severna Irska i Republika Irska su bogato razvijene, i postoji presečna tačka gde je teško reći da se vole, poštuju i doživljavaju jedni druge kao pobratime. Međutim, tolerišu se”, ističe Marković.
“Tolerišu se delom zbog zidova, delom zbog ekonomske razvijenosti, a delom jer je omogućen takav institucionalni okvir gde će i jedne i druge zadovoljiti u meri da ne bude previše problematično za jedne i druge”, navodi on.
Marković: Škotska najviše preti, ali London mora da dozvoli referendum
Marković ističe da je za Severnu Irsku glavni problem kakva će biti granica prema Republici Irskoj, i da pitanje referenduma o nezavisnosti nije glavno na agendi dok se ne finalizuje Bregzit i ne odluči kakav će se model ulaska robe odrediti za Severnu Irsku, a kakav za Republiku Irsku.
Sve je ovo, dodaje, u sklopu još većeg problema za Ujedinjeno kraljevstvo, koji predstavlja Škotska.
“Od četiri države, Škotska preti najviše da se odvoji, ali isti mehanizam koji omogućava da se održi referendum, podrazumeva da vlada u Londonu taj referendum dozvoli” naglasio je Marković.
O tome da će cilj Škotske biti nezavisnost, govorio je i nedavno izabrani novi premijer te zemlje, Humza Jusaf. Ovo je okosnica njegove politike, o čemu svedoči i to što je zamenik premijera, Džon Svini, prilikom čestitke Jusafu naveo da će “on biti taj koji će dovršiti put ka nezavisnosti”.
“Mi ćemo biti generacija koja donosi nezavisnost za Škotsku”, naveo je on, a u intervjuu za ITV nešto ranije istakao je da bi “prva stvar koji bi uradio kao premijer, bio formalni zahtev poslat Dauning stritu za održavanje novog referenduma o nezavisnosti”.
Bez obzira na želje i spremnost Jusafa, postizanje škotske nezavisnosti biće veliki izazov za novog lidera SNP-a, jer je prema istraživanjima javnog mnjenja samo 39 odsto škotskih građana pružalo podršku nezavisnosti.
Žandarm koji je bio angažovan tokom protesta, a koji je ispričao za Danas da je tokom protesta bilo raspoređeno više topova, kaže da je jedan od njih stajao iza Narodne skupštine.
„Uređaj je bio montiran na haubi našeg vozila ‘Defender’ koga mi kolokvijalno zovemo „indijanac“. To je defender koji nema krov. Pored njega je bio ‘operater’ koji je zadužen za rukovanje ovim uređajem. Osim ovog vozila, levo od njega je bilo parkirano isto vozilo sa istim takvim uređajem. Objašnjeno nam je da će ovaj uređaj biti aktiviran ako bude bilo potrebe, kao i kako da se ponašamo ukoliko dođe do aktivacije“, priča žandarm za Danas.
Kaže da u tom trenutku nije bio jedini koji se nalazio pored ovog vozila, već da je tu bio čitav vod Žandarmerije.
„Vozilo je bilo sakriveno i nije moglo da se vidi od ograde kojom je Skupština opasana zbog građevinskih radova. Ovaj uređaj na kraju nije upotrebljen. Međutim, ovih uređaja je bilo više i bili su raspoređeni na različitim lokacijama. Rečeno nam je da postoje i mobilni uređaji koji nisu montirani na vozilima“, kaže žandarm.
On navodi da svaki odred Žandarmerije (Beograd, Novi Sad, Kraljevo, Niš) ima po dva ovakva uređaja i da se to uopšte do sada nije ni krilo od pripadnika Žandarmerije, ali da do sada nikada nisu izvoženi van baze, sve do protesta, prenosi Danas.
„Rečeno nam je i da je jedan uređaj postavljen u ili pored predsedništva, kao i da su traktori koji su parkirani oko Pionirskog parka, postavljeni upravo kako bi odbili udar topa ukoliko bi top bio upotrebljen, jer su u parku bili i naši ljudi“, kaže on.
Što se tiče događaja u Kralja Milana gde je, po izjavama mnogih upotrebljeno ovo oružje, on kaže da ne zna odakle je to moglo biti ispaljeno, jer se nalazio kod Skupštine.
Naš izvor nam je pre dva dana rekao i da su ta vozila u garažama kao i da će pokušati da ih slika.
„Nisam uspeo jer je ta garaža trenutno zaključana“, kaže žandarm.
On naglašava da je za ova vozila tog dana znao veliki broj pripadnika Žandarmerije.
Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA
“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.
On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.
“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš.
Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente!
Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”
On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.
“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš.
Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.
Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak
Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi
Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.
Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.
Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.
Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.
Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.
Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”, “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.
Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.
Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.
Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.
Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.
IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.
Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.
Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.
Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.
Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.
“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.
Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.
“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.
Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.
“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.
Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.
Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.
Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.
Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.
Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.
“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.
Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.
Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta.
Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.