Putinova tvrdnja o sličnosti Donbasa i Kosova krije neprijatnu poruku Srbiji
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavom da su Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika postale nezavisne na osnovu ranijeg presedana o nezavisnosti Kosova poslao je i određene poruke Srbiji, saglasni su sagovornici Euronews Srbija
Copyright Tanjug AP/Mikhail Tereshchenko, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavom da su Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika postale nezavisne na osnovu ranijeg presedana o nezavisnosti Kosova poslao je i određene poruke Srbiji, saglasni su sagovornici Euronews Srbija
Pre početka invazije na Ukrajinu, predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je 21. februara akt o priznanju nezavisnosti separatističkih LNR i DNR koje se nalaze u regionu Donbas. Nakon više od dva meseca ruske invazije na Ukrajinu, Putin sada navodi da proglašavanjem nezavisnosti ovih teritorija nije prekršeno međunarodno pravo, pozivajući se na odluku Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova.
Lično sam pročitao sva dokumenta Međunarodnog suda pravde o situaciji na Kosovu. Dobro se sećam odluke međunarodnog suda, koja kaže da u ostvarivanju prava na samoopredeljenje, određena teritorija bilo koje države nije u obavezi da traži dozvolu da proglasi suverenitet centralnim vlastima zemlje. To je rečeno za Kosovo, a ovo je odluka međunarodnog suda. I ovu odluku su svi podržali”, rekao je Putin u razgovoru sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterešom. Dodao je da DNR i LNR imaju isto pravo da se izjasne o svom suverenitetu bez dozvole centralne vlasti “jer je presedan stvoren”.
Upravo zbog ranijeg stava Rusije u međunarodnim institucijama da ne prizna nezavisnost Kosova, ova izjava sada može da se tumači i kao svojevrsna poruka Srbiji u trenutku kada se Beograd nalazi pod pojačanim pritiskom Zapada da uvede sankcije Kremlju.
“Na određen način ta poruka može da se čita i kod nas, treba obratiti pažnju da se odnosi na činjenicu da Rusija, a i veliki deo javnosti i zvanične politike Srbije smatra da neulazak Kosova u UN drže u svojim rukama. Tako može da se tumači poruka i na način: ‘Evo vidite, ako ne budete kooperativni, preduzimate nešto protiv Rusije, ja mogu da dignem ruke od Kosova i ono može da ode od Srbije’. Rusija je uvek govorila da ima principejelan stav da neće odstupiti od međunarodnog prava, ali kada to uporedite sa izjavom, to su međusobno kontradiktorne izjave”, kazao je komentarišući izjavu Putina bivši diplomata Srećko Đukić.
Kako je Đukić naveo za Euronews Srbija, ovim izjavama se samo otežava Srbiji stuacija oko Kosova i pregovori koji će o tom pitanju morati da uslede. Sa druge strane, objašnjava, Putin je prvenstveno jasnu poruku poslao i Zapadu, pre svega Sjedinjenim Američkim Državama.
“To može da se čita tako da poručuje da to što su oni radili sa Kosovom i Metohijom, on radi u Donjeckoj i Luganskoj republici. On time poručuje da i on može da pravi presedane u međunarodnim odnosima i međunarodnom pravu. To je jaka i jasna poruka”, navodi Đukić i dodaje da time Zapadu daje još jedan argument.
On navodi da je Putin je stvorio “čitav grozd” samoproklamovanih državica oko Rusije i u tom smislu Kosovo je upotrebljavao više puta.
“Putinovo pozivanje na Međunarodni sud pravde nije pravno korektno”
Da je Putin želeo da pošalje poruku Srbiji o zavisnosti u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija smatra i advokat Slobodan Doklestić. On je za Euronews Srbija naveo da ova izjava može biti prikrivena poruka iz Rusije u kontekstu odluka koje treba doneti i značaja ruskog veta u SB UN.
Takođe, gledajući iz pravnog aspekta, Doklestić naglašava da “pozivanje na Međunarodni sud pravde nije pravno korektno”.
“MSP je dao savetodavno mišljenje koje nije obavezujuće gde nije navedeno da je Kosovo nezavisno, već samo da dokument pod nazivom Deklaracija nezavisnosti donet na Kosovu nije predmet međunarodnog prava zato što je u pitanju dokument grupe građana na Kosovu i da tako ne može ni kršiti međunarodno pravo”, rekao je Doklestić i dodao da “velike sile prvo gledaju svoj interes pa tek onda interes drugih”.
On ističe da nema dvojbe da je Putin dobro svestan toga i posledica koje može da ima po Srbiju. Takođe, Srećko Đukić navodi i da se eventualno priznanje Kosova neće dogoditi odjednom i da to može biti rezultat širih dogovora.
“Rusiji nije sad u interesu da prizna Kosovo. Politika velikih država je da se takve stvari rešavaju u paketu, kada se i još neke druge stvari rešavaju. Ne verujem da će Rusija to da učini jednostrano, a da ne dobije kontra uslugu, jer su velike države spremne na trgovinu sa velikim državama. Rusija može da upotrebi argument Kosova u saradnji sa Zapadnom i to će se desiti možda onda kada joj bude najkorisnije”, zaključio je Đukić.
Stav Putina o Kosovu treba da bude “otrežnjenje” za svakog čoveka
Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, smatra da je Rusija pitanje Kosova oduvek tretirala kao presedan u svoju korist i da je Putin to pokazao u razgovoru sa generalnim sekretarom UN Antonijem Guterešom, legalizacijom nezavisnog statusa republika Donjecka i Luganska po principu Kosova. Janjić kaže da Putinov stav nije iznenađenje za poznavaoce ruske politike prema Balkanu i Srbima.
“Za razliku od Zapada koji je govorio da je Kosovo jedinstveni slučaj, Rusija je odmah to tretirala kao presedan u svoju korist i sada je Putin i rekao Guterešu da legalizuje Donjeck i Lugansk po principu Kosova”, kazao je Janjić za Tanjug.
On je naveo da je Putin “očigledno zaboravio” da je na poziv Vojislava Koštunice i Borisa Tadića blokirao UN da donesu odluku, sa ciljem da se promeni Rezolucija o Kosovu.
“Nije on ubedio Gutereša, on dobro zna da to nije po povelji UN. To je još jedan dokaz za one koji tvrde da je veliku korist nama učinila Rusija što je blokirala promenu Rezolucije i što je u to pozvala Kinu, a nije nam učinila nikakvu uslugu, vezala je noge i ruke beogradskim političirama, a sebi je sačuvala pravo da trguje sa Kosovom”, smatra Janjić.
On smatra da takav stav Putina o Kosovu treba da bude “otrežnjenje” za svakog čoveka, te da Srbiji jedino preostaje politika normalizacije, kao i priznavanje realnosti u kojoj postoji i Kosovo.
Čović: Nije nam Putin “zabio nož u leđa”
S druge strane, nekadašnji predsednik Koordinacionog tela za Kosovo i Metohiju (KiM) Nebojša Čović je za Tanjug rekao da izjavu predsednika Rusije vidi kao “našu realnost” i da, za razliku od pojedinih analitičara, ne smatra da je Putin tom izjavom “zabio nož u leđa” Srbiji.
“Ne bih poredio i ne mislim da su isto KiM i Lugansk i Donjeck. Suštinska razlika je da KiM ima jednu specifičnost, odnosno, postoji rezolucija SB UN i najviše međunarodne insitucije su potvrdile da je KiM sastavni deo Srbije. Drugo je što se to godinama dezavuiše i što oni koji su to potvrdili rade suprotno i direktno pokazuju da žele da otmu deo teritorije Srbije”, kaže Čović
Sličnog stava je i predsednica Srpske stranke Zavetnici Milica Ðurđević Stamenkovski. Ona je nakon sastanka delegacije stranke s ambasadorom Rusije Aleksandrom Bocan – Harčenkom kazala da je takvom izjavom ruski predsednik ukazao i na licemeran pristup zapadnih političkih centara kada je u pitanju teritorijalni integritet zemalja članica UN.
Proglašenje nezavisnosti i odluka MSP
Podsećanja radi, prištinska skupština usvojila 17. februara 2008. godine Deklaraciju o nezavisnosti i jednostrano proglasila nezavisnost Kosova. Generalna skupština Ujedinjenih nacija zatražila je od Međunarodnog suda pravde mišljenje o ovom postupku. Pitanje je glasilo: Da li je jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova kosovske skupštine u saglasnosti sa međunarodnim pravom.
Nakon razmatranja odluke, Međunarodni sud pravde dao je u julu 2010. savetodavno mišljenje da Deklaracija o nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Predsednik Međunarodnog suda pravde Hisaši Ovada rekao je da se sud izjasnio da je nadležan za to pitanje. To, prema njegovim rečima, ne znači da sud treba da se bavi pitanjem posledica, posebno ne time da li je Kosovo postiglo državnost.
Prethodno je pred MSP u decembru 2009. održana višednevna rasprava, u kojoj je mišljenje o proglašenju nezavisnosti Kosova iznelo 29 delegacija. Tada je ocenu da je proglašenje nezavisnosti Kosova u suprotnosti sa međunarodnim pravom, između ostalih dala i Rusija.
Biber: Srbija nije demokratska država i u EU to znaju, ali postoje veći problemi u svetu
Srbija formalno jeste, ali suštinski nije demokratska država jer se izbori ne održavaju u demokratskim uslovima, izjavio je stručnjak za Balkan Florijan Biber
Biber je direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.
On je rekao televiziji N1 da su evropski zvaničnici svesni stanja srpske demokratije, ali da za EU postoje veći problemi u svetu od postojećeg stepena autoritarnosti u Srbiji.
“Teško da će se evropski zvaničnici baviti time dok ne dođe do veće nestabilnosti”, kazao je Biber.
Kako kaže, “dok je stabilno, nije problem za evropske zvaničnike”.
On je rekao da je Srbija imala veći stepen demokratije pre 10 i pre 20 godina i dodao da su predstojeći izbori prilika da se pokaže da postoji jasna proevropska opozcija i demokratski akteri koji će biti partneri EU.
“Ako bi pobedili u Beogradu, to bi bila prilika da pokažu da su u stanju da vladuju, da odlučuju i da imaju zajednički program. Pobeda na lokalnom nivou možda bi bila prvi korak”, naveo je.
Dodao je, međutim, da je opozicija u Mađarskoj i Turskoj pobedila u glavnim gradovima, ali ne i na državnom nivou, jer je “u nedemokratskim uslovima teško pobediti”.
Biber je rekao i da ne zna ni za jednu partiju u Evropi koja ima broj članova kao Srpska napredna stranka i dodao da to “nije pokazatelj podrške nego toga koliko je preuzela kontrolu nad državom i društvom”.
Naprednjaci su vični predizbornim trikovima, koji više podsećaju ma Potemkinova sela. Poslednja u nizu manipulacija stiže nam devet dana pred izbore. Preduzeće Pannonian Water doo, koje realizuje projekat prečišćavanja vode za piće u Zrenjaninu, obavestilo je javnost da je počelo sa probnim preuzimanjem sistema za vodosnabdevanje grada, odnosno snabdevanjem grada vodom sa postrojenja za prečišćavanje vode. Preduzeće je već u narednoj rečenici obaveštenja istaklo da je upotreba vode za piće i dalje zabranjena. Naravno, ne radi se o rešavanju problema pijaće vode, nego o jaftinom marketinškom triku zrenjaninskih naprednjaka. Ova predstava je već više puta igrana, a posle svake je rezultat bio isti=Voda i dalje nije ispravna. Jedanaest godina naprednjaci zamjavaju javnost i troše pare građana u neuspešnim projektima izgradnje fabrike vode. Lokalna SNS vlast u Zrenjaninu ne može da reši niti jedan jedini problem, pa ni da građanima obezbedi ispravnu pijaću vodu. Njihova vlast je bahata i nesposobna. Došlo je vreme za promene. Proleće 2024. mora značito odlazak naprednjaka sa vlasti u Zrenjaninu, s prvi korak moraju biti izbori 17. decembra ove godine.
Proruski političar Dragan Stanojević na čelu srpskog ogranka ‘Druge Ukrajine’
U Srbiji je registrovano predstavništvo ruske nevladine organizacije “Druga Ukrajina”, koju je nakon odlaska u Rusiju osnovao Viktor Medvedčuk, bivši ukrajinski političar optužen za izdaju.
Na čelo ove organizacije došao je Dragan Stanojević, kandidat za poslanika Srbije, koji javno podržava rusku agresiju na Ukrajinu.
Organizacija “Druga Ukrajina”, koju je osnovao Medvedčuk u Rusiji, preimenovana je. Nije više “regionalni” već “međunarodno-društveni pokret”.
Ovu informaciju objavili su novinari istraživačke mreže Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa “Šeme” (Schemes), pozivajući se na podatke iz zvaničnih registara Srbije i Rusije.
Prema Agenciji za privredne registre (APR), predstavništvo ruske organizacije “Druga Ukrajina” otvoreno je u avgustu 2023. godine.
Prema podacima iz zvaničnog registra, predstavništvo “Druga Ukrajina” (naziv ogranka na srpskom jeziku) za svoju delatnost navodi “uspostavljanje uzajamno korisne saradnje između naroda Srbije, Rusije i Ukrajine”. Ovlašćeni zastupnik predstavništva je Dragan Stanojević.
Dragan Stanojević je proruski političar. Od juna 2021. godine je pod sankcijama ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, i od tada mu je na tri godine zabranjen ulazak u Ukrajinu.
Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.
Stanojević je više puta javno iskazivao divljenje politici ruskog predsednika Vladimira Putina, odobravao stav mađarskog premijera Viktora Orbana, a takođe je podržavao rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Radovao se ruskom granatiranju centra Kijeva i bio ogorčen kada je Služba bezbednosti Ukrajine 2022. pritvorila Viktora Medvedčuka.
Stanojević je na čelu organizacije za dijasporu “Sabor srpske dijaspore” i međunarodne proruske nevladine organizacije “Ujedinjena srpska dijaspora Evroazije”.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Dragan Stanojević trenutno je i kandidat proruske stranke “Mi smo glas naroda” na vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 17. decembar 2023. godine. Na stranicama njegovih naloga na društvenim mrežama mogu se pronaći zajedničke fotografije sa srpskim državnim zvaničnicima. Na primer, sa bivšim predsednikom Srbije (2012-2017) Tomislavom Nikolićem i bivšim premijerom, a sada predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Krajem ’90-ih i početkom 2000-ih Dragan Stanojević je živeo u Ukrajini. Bio je na čelu “Srpske zajednice u Ukrajini”, učestvovao u javnim akcijama u Kijevu i na sastancima “Putinove političke partije”.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Prema platformi Jukontrol (YouControl), u Ukrajini je Dragan Stanojević i dalje na čelu Zajedničke firme “Jug-Ukr-Kontrakt” DOO, sa imovinom u Kijevskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.
Novinari Radija Slobodna Evropa kontaktirali su Stanojevića za komentar. U svom odgovoru je podvukao:
“Moja ideja nije da pomognem Medvedčuku, siguran sam da mu nije potrebna moja pomoć, već da pomognem Ukrajincima koji se prijave. Nećete uspeti da me uvučete u vaš politički rat, jer je vlast privremena, a narod večan, a ja za narod činim sve što mogu. Nikada nisam podržavao nikakvu agresiju i neću. Kao što neću podržati ukrajinsku vlast koja je suštinski uništila Ukrajinu koju sam voleo, koja svojom politikom uništava cvet ukrajinske nacije i vodi rat protiv neistomišljenika. Upozorio sam Ukrajinu kuda će voditi politika Majdana.”
Posle osnivanja predstavništva u Srbiji, “Druga Ukrajina” je u ruskom registru preimenovana. Sada to nije “regionalni društveni pokret” već “međunarodno-društveni pokret”. Takođe, promenjen je i šef organizacije Viktora Medvedčuka. Roman Kovalenko, državljanin Rusije , zamenio je bivšeg voditelja kanala “112 Ukrajina” Denisa Žarkiha.
Pedesettrogodišnji Roman Kovalenko je rodom iz Donjecke oblasti. Kao optuženi u krivičnom postupku za izvršenje krivičnog dela predviđenog u članu 2, stavu 258-5 Krivičnog zakona Ukrajine (finansiranje terorizma) 2021. je pozvan u Artemivski gradski i okružni sud Donjecke oblasti.
Kovalenko na svojim stranicama na društvenim mrežama deli Medvedčukove članke i napominje da je on pravnik, doktor ekonomskih nauka i šef izvršnog komiteta međunarodne organizacije “Druga Ukrajina”. Istovremeno, Viktor Medvedčuk je, kako se navodi na sajtu, predsednik saveta ove organizacije.
Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka
“Šema” je ranije objavila da su se političkom pokretu “Druga Ukrajina”, koji je u Rusiji napravio Viktor Medvedčuk optužen za izdaju, pridružili begunci iz Ukrajine – politički komentatori već zatvorenih proruskih TV kanala, poslanici mesnih odbora i optuženi za izdaju države i separatizam. Uspeli su da izbegnu kaznu i napuste Ukrajinu, a neki od njih su pobegli nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine.
Predsednik Rusije Vladimir Putin kum je ćerke Viktora Medvedčuka, Darine.
LSV: Vojvođani kreću na turneju, predstaviće program „Na ravne časti“
NOVI SAD – U narednih osam dana kandidati liste Vojvođani obići će desetine mesta u kojima će predstaviti svoj program „Na ravne časti“ i razgovarati sa građanima o problemima njihovih sredina
Predsednik Vojvođana LSV Bojan Kostreš sa koalicionim partnerima i kandidatima izborne liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu, od sutra kreće na turneju po selima, gradovima i opštinama Vojvodine, u kojima će građanima predstaviti svoj izborni program „Na ravne časti“.
Turneja kojom će obići nekoliko desetina mesta širom Vojvodine trajaće sve do predizborne tišine, a za cilj ima da se kandidati lično predstave i razgovaraju sa svim građanima o problemima koje dele.
” Važno nam je da čujemo svakoga ko živi u Vojvodini, koji su njihovi problemi i kako možemo da ih rešimo. Vojvodina je naša kuća u kojoj zajedno živimo, jedino saradnjom i poverenjem možemo taj život napraviti boljim, očuvati naš vojvođanski način života i ponovo stvoriti bogatu, stabilnu i dostojanstvenu Vojvodinu” – istakao je Bojan Kostreš, predsednik Vojvođana LSV i nosilac liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu.
Tokom turneje Vojvođani će obići nekoliko desetina mesta gde će se susresti sa građanima Vojvodine, a obilasci kreću već od ovog petka, kada će u prvom danu svoj program predstaviti građanima Sombora, Novog Sada i Kikinde.
Program „Na ravne časti“ nudi rešenja iz oblasti ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, pitanja mladih, obrazovanja, infrastrukture i mnogih drugih, a kao temeljni preduslov vidi poresku decentralizaciju i ravnopravnu podelu novca od poreza između države, pokrajine i lokalnih samouprava, a koji trenutno sav odlazi u centralnu blagajnu vlasti u Beogradu.
Sa Vojvođanima će u petak, 8. decembra, razgovarati građani Sombora (od 9h do 11h na gradskoj pijaci, Trg Svetog Trojstva), Novog Sada (od 16.30h do 17h kod Katedrale, ugao ulica Zmaj Jovine i Modene) i Kikinde (od 20h, u stranačkim prostorijama Vojvođani LSV na Trgu srpskih dobrovoljaca broj 30).
Bešlin: SPS i naprednjaci rehabilituju Slobodana Miloševića i devedesete
Istoričar Milivoj Bešlin izjavio je da Socijalistička partija Srbije i Srpska napredna stranka pokušavaju da rehabilituju režim i lik Slobodana Miloševića i da nas vrate u devedesete godine
„To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije…. Rehabilitaciju politike devedesetih godina ne rade samo Dačić i socijalisti, to rade i naprednjaci i Aleksandar Vučić. Ona je u funkciji obnavljanja politike koja je u osnovi – politika revanšizma“, istakao je Bešlin.
„Reč je o rehabilitaciji ne samo Slobodana Miloševića, nego jedne autoritarne, korumpirane i po svojoj osnovi i suštini – duboko zločinačke politike, koja je okarakterisala Srbiju tokom devedesetih. Tada su Milošević, socijalisti i radikali vladali nama, a to rade i sada. Ono što je karakterisalo te godine su laži, neistine, falsifikati, represija i nasilje“, podsetio je Bešlin u Danu uživo.
Dodaje da je devedesete obeležilo i brutalno nasilje nad studentima, opozicionim aktivistima, pa i mirnim građanima.
„Sve demonstracije devedesetih su bile mirne, a građani su bili redovno prebijani. Dešavala su se i ubistva političkih protivnika, kao i novinara. Pomenimo Slavka Ćuruviju, koga je po naredbi samog vrha ubila država na Uskrs 1999. godine. Desila su se i dva pokušaja atentata na Vuka Draškovića, od kojih je jednom ranjen, a drugi put su poginula četvorica njegovih bliskih sagovornika“, navodi Bešlin.
Ističe da su ratovi obeležili devedesete, a da je ključnu ulogu u njima imao Miloševićev režim.
„Ne smemo zaboraviti ni hiperinflaciju koja je namerno bila sistematski izazivana da bi se građani pljačkali. Imali smo i propast banaka, kao i propast stare devizne štednje. To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije“, istakao je Bešlin.
Smatra da se Dačić pominjanjem Slobodana Miloševića u predizbornoj kampanji obraća jednom delu starih birača ove stranke, koji su zadržali sentimente prema toj i takvoj politici.
„To je strašno. Jedan značajan broj građana Srbije koji su u velikoj meri bili žrtve takve politike, zahvaljujući gebelsovskoj propagandi, nije u stanju da prepozna koliko je taj režim devedesetih odgovoran za njihovo loše stanje. I tada i danas. Oni su pod uticajem te strašne propagande, nemogućnosti da se otvori jedna otvorena i slobodoumna debata, i oni se njima na taj način obraćaju“, konstatuje Bešlin.
On je ocenio da televizije sa nacionalnom frekvencijom punu deceniju „ispiraju mozak“ velikom broju građana koji ih prati.
Konstatuje da su se u dnevnopolitičke svrhe vratili i termini koji su iz devedesetih, ka što su „srbomrzac“ i „ustaša“.
„Opozicija tada nije bila viđena kao politički protivnik, već je viđena kao neprijatelj koji mora biti uništen. A ako pogledate danas, videćete istovetni odnos prema opoziciji kao i devedesetih godina. Dakle, to nije politički konkurent sa kojim ulazite u civilizovanu polemiku, već se opozicija doživljava kao apsolutni neprijatelj koji mora biti uništen“, zaključio je Bešlin.
Evropski savet traži da Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije uđe u Poglavlje 35
Evropski savet tražiće od Evropske Komisije da im “hitno dostavi predlog za izmene i dopune merila iz Poglavlja 35”, kojim bi u to pregovaračko poglavlje sa Srbijom bili uključeni Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije i Aneks o njegovoj primeni, navodi se u prvom nacrtu zaključaka evropskih lidera prepremljenjih za predstojeći samit u koje je N1 imao uvid
U nacrtu se navodi i rok – kraj januara 2024. godine.
Istim dokumentom evropski lideri pozvaće Srbiju i Kosovo da „u potpunosti poštuju i sprovode“ i briselski Sporazum i njegov ohridski Aneks „bez daljeg odlaganja i preduslova“, naglašavajući da se to odnosi i na osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom.
„EU Savet pozdravlja spremnost Srbije i Kosova da prihvate nacrt statuta koji je stranama predstavio medijator EU, uz razumevanje da je potrebno dalje raditi na ovoj osnovi“, dodaje se u tom dokumentu, ali i izražava žaljenje „zbog izostanka njegove primene“.
Predsednici Vlada i država članica EU podsećaju da su normalizacija odnosa dve strane i sprovođenje obaveza iz dijaloga „suštinski uslovi na evropskom putu“ i upozoravaju da „obe strane rizikuju da izgube važne prilike u nedostatku napretka“.
Lideri 27 država članica EU očekuju od Srbije da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mere da se počinioci napada na građane, pripadnike KFOR-a, organa za sprovođenje zakona i novinara tokom demonstracija 29. maja, kao i nasilnih napada na Kososvku policiju 24. septembra na severu Kosova, uhapse i brzo privedu pravdi, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta pripremljenih za decembarski sastanak.
Evropski Savet ponavlja da nema opravdanja za nasilje, oštro osuđuje nasilne akte i žali što Srbija nije preduzela dovoljne mere u tom pogledu.
U istom dokumentu EU Savet izražava zabrinutost zbog jačanja vojnih snaga Srbije u blizini Kosova, ali i konstatuje da je potom došlo do smanjenja trupa i opreme.
„Srbija i Kosovo moraju da nastave sa stalnim naporima za deeskalaciju, da se uzdrže od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle da dovedu do tenzija i nasilja i da zaustave retoriku koja izaziva podele“, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta.
Evropski Savet pozdravlja to što je Srbija preduzela „neke korake“ u pravom smeru, uključujući javno podsticanje kosovskih Srba da učestvuju na lokalnim izborima na severu Kosova, ali i dodaje da bi trebalo da „podstakne kosovske Srbe da se vrate u institucije koje su napustili“.
Lideri država članica EU podsećaju na svoj raniji zaključak da će izostanak smirivanja situacije na terenu „imati posledice“ i pozivaju se na raniju izjavu šefa EU diplomatije Žozepa Borelja, „da je spreman da proceni dalje mere i prema Srbiji i prema Kosovu, ako bude potrebno“.
Ovo je deo prve verzije nacrta zaključaka koji bi trebalo da finalizuju i usvoje ministri evropskih poslova država članica EU na Savetu za opšte poslove 12. decembra, a potom potvrde lideri u okviru Evropskog saveta, na poslednjem ovogodišnjem redovnom samitu, koji je zakazan za 14. i 15. decembar u Briselu.
Očekuje se da dokument bude usvojen bez većih izmena.
Dan ranije, 13. decembra, u Briselu će biti održan i samit EU-Zapadni Balkan, na kome se očekuje dolazak lidera svih država regiona.