Povratak obavezama posle letnje pauze: Šta je sve na listi zadataka EU pred izbore 2024?
Posle letnje pauze, Evropska unija se polako vraća obavezama. Evrokrate se vraćaju sa odmora u Brisel, nakon što su napustili glavni grad Belgije zbog letnjih praznika. Prva nedelja septembra je veoma važna zato što se približavaju izbori za Evropski parlament. Planirano je da glasanje bude održane od 6. do 9. juna 2024. godine, a evropske institucije se sada pripremaju za poslednje korake i zadatke koje bi trebalo da obave pre ego što pređu u režim kampanje.
Od energetike do izdataka za odbranu, ruska invazija na Ukrajinu je podstakla EU na duboko prispitivanje većine elemenata politika, sa radikalnim predlozima koji bi pre samo nekoliko godina bili nezamislivi. Ipak, nismo na sva pitanja dobili odgovore.
U julu prošle godine države članice su preduzele hrabar korak i dale su Ukrajini status kandidata. Taj momenat je označen kao geopolitička pobeda za naciju koja je zahvaćena ratom, i kao snažan udarac ruskom imperijalizmu. Ali Kijev sada želi da Brisel dokaže da dobre namere predstavljaju više od reči.
U oktobru će Evropska komisija predstaviti izveštaj o proširenju, što će biti prvi put da ćemo moći da vidimo detaljnu i temeljnu procenu napretka Ukrajine na putu ka članstvu u Uniji. Te zaključke će lideri EU koristiti da odluče da će otvoriti formalne razgovore o pridruživanju sa Kijevom ili će imati dodatne uslove.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i njegovi zamenici su insistirali da pregovori počnu pre kraja ove godine, što je ambiciozan rok koji sugeriše da će bilo kakvo oklevanje u Briselu neće biti dočekano na dobar način.
Trebalo bi ispratiti i sednicu Evropskog saveta koje bi trebalo da se održi između 14 i 15 decembra. Takođe, na listi zadataka je i novi plan vredan 20 milijardi evra za pružanje dugoročne vojne podrške Kijevu, a tu je i tekući spor o bescarinskom uvoz ukrajinskog žita, što je izazvalo nezadovoljstvo u Istočnoj Evropi.
Veliki račun Kremlja
Moto “Naterajmo Rusiju da plati” je postao deo žargona u EU. Odnosi se na rusku imovinu, javnu i privatnu, koja bi bila korišćena za obnovu Ukrajine, a svetska banka procenjuje da bi to koštalo najmanje 411 milijardi dolara.
U slučaju EU, glavni fokus je na imovini Ruske centralne banke vrednoj 200 milijardi dolara koja je zamrznuta kao rezultat finansijskih sankcija. Pošto ovaj novac ne može biti konfiskovan po međunarodnom pravu, Brisel je prvobitno izneo plan za ponovno ulaganje rezervi centralne banke i kanalisanje godišnjih postupaka u obnovu Ukrajine.
Kasnije se taj projekat pretvorio u nedefinisani porez na neočekivanu dobit koju su ubirali “čuvari” imovine, koju je Evropska komisija obećala da će otkriti pre letnje pauze, ali nije to uradila.
Kašnjenje nije bilo iznenađujuće. Evropska centralna banka, finansijski i pravni stručnjaci izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog inicijative bez presedana, upozoravajući da bi jednostrani potez mogao da izazove finansijsku nestabilnost i naruši kredibilitet evra.
Imajući u vidu kritike, Komisija je rekla da će se držati plana, ali da će delovati “razborito”. Nakon tako visokih očekivanja, teško je da će Brisel napraviti potpuni zaokret, tako da bi trebalo očekivati da ćemo videti punopravni predlog (čak i ako je razvodnjen) u narednim mesecima, a verovatno pre decembra.
Tu je još jedan nerešeni zadatak: sankcionisati uvoz ruskih dijamanata jednom zauvek.
Novac pokreće EU
Goruće pitanje “gde naći novac”, definisaće političku debatu do izbora. Evropska komisija je predložila dopunu sedmogodišnjeg budžeta bloka od 66 milijardi evra kako bi se suočila sa novim izazovima, uključujući 17 milijardi evra grantova za Ukrajinu, 15 milijardi za upravljanje migracijama, deset milijardi za finansiranje strateške tehnologije i 18,9 milijardi za plaćanje duga nastalog iz fonda za oporavak od koronavirusa.
Dok je uspostavljanje takozvanog “ukrajinskog fonda” dobilo veliku podršku među državama članicama, glavnim nosiocima budžeta, pomisao o skoro 50 milijardi evra dodatnih troškova naišla je na slab odgovor vlada, čija je javna kasa u lošem stanju posle uzastopnih kriza.
Dolivajući ulje na vatru, razgovori o budžetu će se odvijati paralelno sa još jednom važnom debatom: reformom fiskalnih pravila EU, koja su suspendovana od početka pandemije i treba da budu revidirana pre ponovnog aktiviranja u januaru 2024. godine.
Predlog na stolu zadržava dugotrajne granice od tri odsto za deficit prema BDP-u i 60 odsto za dug prema BDP-u, i uvodi veću fleksibilnost kako bi se pomoglo državama članicama da saniraju svoje finansije u skladu sa sopstvenom situacijom.
Ovaj pristup su pozdravile visokozadužene zemlje poput Francuske, Italije i Španije, ali je izazvao sumnju kod Nemačke, Holandije i Danske, koje žele da vide jače garancije za smanjenje duga. Tu bi trebalo očekivati žestoku borbu.
Tabu migracije konačno srušen
Godinama je migraciona politika bila “zabranjena sfera” u jabnoj debati u okviru EU. Uzastopni napori da se osmisli zajednički i koordinisani okvir za suočavanje sa dolaskom migranata doveli su do neuspeha – države članice bile su previše udaljene u stavovima da bi uopšte vodile pravi razgovor.
Ranije ove godine, počeo je da se ostvaruje napredak u vezi sa “Novim paktom o migraciji i azilu”, predlogom koji je dugo odlagan, a koji obuhvata i prepravlja glavne stubove migracione politike.
Prvi veliki napredak stigao je u junu kada su ministri unutrašnjih poslova postigli preliminarni dogovor o sistemu “obavezne solidarnosti”, osmišljenom da sve države članice, bez obzira na ekonomsku snagu, budu odgovorne za prijem i premeštanje tražilaca azila.
Sporazum je prekinuo višegodišnji ćorsokak i započeo formalne pregovore između Saveta EU i Evropskog parlamenta, koji sada mora da se dogovori o detaljima složenog zakonodavstva.
Ako se zamah održi, blok bi vrlo lako mogao imati svoj prvi kolektivni sistem upravljanja migracijama do trenutka kada građani EU izađu na birališta.
“Zeleni snovi”
Ubrzo nakon što je Ursula fon der Lajen postala predsednica Evropske komisije, stala je pred novinare kako bi predstavila Evropski zeleni dogovor – izuzetno ambiciozan i radikalan poduhvat da se nepovratno transformiše ekonomija bloka, i da se postigne klimatska neutralnost do 2050. godine.
“Ovo je evropska verzija čoveka na Mesecu”, rekla je Fon der Lajen u decembru 2019. godine.
Skoro četiri godine kasnije, Zeleni dogovor je postao opipljiv zahvaljujući nizu zakonskih predloga koje su zemlje članice i poslanici Evropskog parlamenta uspeli da odobre, kao što su postepena zabrana motora sa unutrašnjim sagorevanjem, porez na uvoz zagađivača, pojačani ciljevi za energetsku efikasnost i plan od 300 milijardi evra za odvikavanje bloka od ruskih fosilnih goriva.
Sve je to dovelo do porasta obnovljivih izvora energije: energije vetra i sunca proizvele su više električne energije nego gas 2022. godine, prvi put u istoriji bloka. U međuvremenu, energetska kriza je pojačala obrasce štednje i u domaćinstvima i u industriji, smanjujući potražnju.
Evropska unija se, međutim, suočava sa sve više reakcija na politike zaštite životne sredine, a tu se pre svega misli na političku borbu oko Zakona o obnovi prirode, koji je jedva preživeo glasanje u Evropskom parlamentu.
Sporni zakon je jedan od poslednjih delova plana Zelenog dogovora, zajedno sa revizijom Direktive o obnovljivoj energiji (RED), reformom tržišta električne energije i industrijskom strategijom za podsticanje domaće proizvodnje “tehnologije net-nula”.
Pitanje nuklearne energije, na čelu sa Francuskom, prožima sve ove razgovore.
Svi govore o tehnologiji
Države članice i poslanici Evropskog parlamenta su duboko zašli u pregovore o Zakonu o veštačkoj inteligenciji, koji ima za cilj da obezbedi razvoj sistema AI koji su usmereni na ljude, etički odgovorni i ekološki održivi širom Evrope.
Zakon bi uveo strukturu nalik piramidi koja deli proizvode zasnovane na veštačkoj inteligenciji prema njihovim potencijalnim rizicima za društvo, i nameće različita tržišna pravila kako bi se sprečile neželjene posledice, kao što su kršenje osnovnih prava, diskriminacija, plagijat, lažno predstavljanje i širenje dezinformacija.
Od predstavljanja u aprilu 2021. godine, Zakon o veštačkoj inteligenciji bio je podložan intenzivnom lobiranju, ispitivanju medija i političkom pregovaranju, pri čemu su poslanici Evropskog parlamenta podneli hiljade amandmana na originalni tekst. Iznenadna pojava četbotova, drastično je promenila situaciju i izvršila pritisak na pregovarače da postignu sporazum pre kraja godine.
Jedna od tačaka spora ostaje primena biometrijske identifikacije u realnom vremenu u javnim prostorima. Evropski parlament želi da u potpunosti zabrani tu praksu, dok zemlje članice žele da zadrže izuzetke za sprovođenje zakona.
Ako na kraju bude usvojen, Zakon o veštačkoj inteligenciji će postati prvi svetski zakon koji će na sveobuhvatan način obuzdati probleme koji se pojavljuju u sklopu razvoja ove tehnologije.
Bonus zadaci
Lista obaveza EU se ne završava ovde: ne tako mala gomila dokumenata čeka na rešenje pre izbora sledeće godine.
To uključuje, između ostalog, Zakon o kritičnim sirovinama, kao i Zakon za smanjenje zavisnosti od stranih dobavljača retkih metala.
Dalje, tu su Zakon o slobodi medija, koji ima za cilj da zaštiti evropske novinare od špijunskih softvera i političkog uplitanja, kao i etičko telo za suzbijanje korupcije u institucijama EU.
Na kraju, na listi zadataka nalazi se i obnovljeno nastojanje da se konačno završi sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Merkosura, o kom se vrše pregovori i dogovori više od 20 godina.
Ni tri dana nakon oružanog sukoba u Banjskoj, na Kosovu i Metohiji, u kojoj su stradala četvorica Srba i jedan kosovski policajac, nije jasno šta se tamo zaravo dogodilo i kome je bio potreban taj jednodnevni rat. Ostala su otvorena brojna pitanja na koja odgovore nisu dali ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali ni kosovski premijer Aljbin Kurti, a na koje bi javnost morala da dobije odgovor
Ni tri dana nakon oružanog sukoba u Banjskoj, na Kosovu i Metohiji, u kojoj su stradala četvorica Srba i jedan kosovski policajac, nije jasno šta se tamo zaravo dogodilo i kome je bio potreban taj jednodnevni rat. Ostala su otvorena brojna pitanja na koja odgovore nisu dali ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali ni kosovski premijer Aljbin Kurti, a na koje bi javnost morala da dobije odgovor.
Ostalo je nejasno zbog čega su Srbi kamionima blokirali seoski put na kome inače nema previše saobraćaja i to u u tri sata ujutru, u blizini pravoslavnog manastira. Zašto su izabrali baš tu noć u kojoj je predsednik Srbije bio u avionu iz Njujorka za Beograd, ali i trenutak u kome Kurti nije baš bio najpopularnija ličnost na Zapadu.
Ako je Vučićeva argumentacija tačna da su se Srbi pobunili, jer više nisu mogli da trpe Kurtijev teror, pitanje je zbog čega to nisu uradili ranije kada je direktnih povoda bilo mnogo više.
Nejasno je ostalo i ko je organizovao tu grupu Srba i da li iza svega stoji Milan Radoičić, potpredsednik Srpske liste, kako tvrde kosovske vlasti, a o čemu Beograd ćuti.
Nejasno je i odakle toliko naoružanje, kako je stiglo u Banjsku i zašto kosovska policija i KFOR nisu na vreme zaustavili čak ni oklopno vozilo, ako su već imali snimak dronom.
Kome je bilo u interesu da dođe do pucnjave i zašto prvi put KFOR nije reagovao pravovremeno, iako imaju mandat koji im je poveren da bi se starali o bezbednosti i miru na severu Kosova.
Nejasno je i zbog čega srpski zvaničnici odmah nisu objavili imena stradalih Srba i zašto je Srpskoj listi bilo potrebno toliko vremena da bar izjavi saučešće porodicama stradalih.
I zašto su se oglasili saopštenjem tek nakon prozivke nemačkog ambasadora na Kosovu, ali ni jednom rečju ne demantujući da je Milan Radoičić jedan od organizatora pobune u Banjskoj. Ostalo je nejasno i zbog čega su kosovske vlasti prećutale čak i inicijale uhapšenih Srba, dok su tamošnji mediji o tome naširoko pisali.
Nejasno je ostalo i da li su srpske bezbednosne strukture znale da Srbi na Kosovu spremaju pobunu. Ako nisu znale postavlja se pitanje da li su se onda te grupe otrgle kontroli Beograda i krenule baš u odsustvu predsednika Srbije da same rešavaju svoje sukobe. A, ako su bezbednosne službe znale šta se sprema, da li su obavestile predsednika države na vreme.
Na sva ta pitanja zvanični Beograd, odnosno predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u jedinom, reklo bi se odocnelom obraćanju javnosti u nedelju uveče, nije dao odgovore. Njegova tvrdnja da je Kurtijeva želja da Srbe uvuče u rat s NATO-om nije dovoljno objašnjenje za ono što se u nedelju desilo u Banjskoj.
LSV-Vojvođani: Vlast pod hitno da saopšti ko stoji iza terorističkog napada u selu Banjska
Novi Sad, 27. septembar 2023 – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani osuđuje teroristički napad koji se dogodio u selu Banjska na Kosovu i poziva državne organe da u najhitnijem mogućem roku javnost upoznaju sa svim detaljima ovog zločinačkog čina
Moguće je u mlade usaditi ideju pomirenja, uprkos lošim državnim primerima
Za pogoršane odnose među takozvanim zemljama regiona, odnosno naslednicama SFR Jugoslavije, krivi su političari i zvanični državni narativi, ali građane to ni na koji način ne obavezuje da se takvoj situaciji povinuju, oni treba da svoje odluke i postupke baziraju na sopstvenom iskustvu i ne doozvole da državne politike sprečavaju njihovu saradnju i kontakte, poručuju za Autonomiju polaznici regionalne škole o devedesetima
Mirta Čenić iz Splita, koja u Zagrebu studira političke nauke, za Autonomiju ističe da je do sada učestvovala samo na seminarima, predavanjima i treninzima u Hrvatskoj, te je bila zaintrigirana da vidi kako se o dešavanjima iz tog perioda govori u Srbiji i kakva je razlika između hrvatskih i srpskih predavača.
„Mislim da smo uspeli da se povežemo, ne samo na ovaj formalan način, nego mislim da je mnogo bitnije ono posle, nakon svih radionica, to povezivanje i druženje, to jedno zajedništvo koje se kreira i taj pozitivan prostor“, navodi Čenić.
Dodaje da ju je posebno inspirisalo predavanje Janje Beč-Neumann.
„Svi ljudi čija sam predavanje čula i od kojih sam dobila informacije daju mi nadu da se ja kao mlada osoba mogu u budućnosti baviti sličnim ovakvim radom. Želim edukovati i mlade ljude i sve one koji se žele edukovati, a smatram da treba edukovati i generaciju mog oca i druge generacije“, ističe Mirta Čenić.
Mirta Čenić iz Splita, foto: Autonomija
Petar Tomić iz Smedereva studira politikologiju u Beogradu i za naš portal ističe da tokom njegovog formalnog obrazovanja ratna, i uopšte društvena dešavanja iz devedesetih, nisu bila velika tema niti se o tome ozbiljno govorilo.
Zato je, kaže, hteo da čuje nešto od samih aktera tih događaja, iz prve ruke, posebno iz razloga što ti događaji i dalje definišu realnost u Srbiji i regionu.
„Nisam ranije bio na sličnim školama tako da nisam imao naročita očekivanja, ali sam pozitivno iznenađen. Zadovoljan sam programom, predavačima, dosta sam naučio“, kaže Tomić.
Dodaje i da je jedan od motiva za prijavu bilo to što je želeo da uspostavi kontakt sa ljudima iz bivših jugoslovenskih republika, da čuje njihova iskustva i razbije te stereotipe uz koje je odrastao.
„Mislim da su izuzetno značajne te neformalne škole, jer su to retka mesta gde možete čuti o današnjem medijskom prostoru i slično. Mislim da je to, iako ne postoji neki veliki potencijal u ovom trenutku, način na koji jedino možemo imati nadu da će biti drugačije“, istakao je Tomić, dodajući da je nužno da negde postoji mogućnost da se čuju i drugačija iskutva, makar koliko mala ta mogućnost bila.
Petar Tomić iz Smedereva, foto: Autonomija
Mirta smatra da je za pomirenje, pored napora koje države ulažu u taj proces, bitnije to kako se obični ljudi ponašaju i da li oni mogu sedeti za zajedničkim stolom.
„Ljudi, na žalost, uče od državnog nivoa, ali mislim da se upravo ovakvim programima širom cele bivše Jugoslavije u jednu grupu mladih može usaditi ta ideja da se ne moraju mrzeti, da se jednostavno mogu voleti sa svojim kolegama iz regiona. A tako kreće jedan proces obnavljanja naših veza i dobrosusedskih odnosa, jer mislim da ćeš se uvek prvo obratiti nekome čiji jezik i kulturu poznaješ“, zaključuje ona.
CK13 – Škola o dvedesetim
Njih dvoje delić su od dvadesetak polaznika iz zemalja regiona koji su protekle nedelje pohađali Regionalnu političku školu o devedesetim – „Spasit će nas ljubav“, koja je u organizaciji Omladinskog centra CK13 održana u Sremskim Karlovcima.
Hana Kukučka iz CK13 za Autonomiju precizira da je cilj ove škole da se okupe mladi iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine rođeni nakon devedesetih godina, kojima bi se ponudilo drugačije razumevanje, kontekstualizacija i kritička interpretacija dešavanja tih godina koja su odredila karakter ovih društava do danas i čije posledice određuju i egzistenciju mladih.
„Krize i raspad Jugoslavije, bujanje nacionalizma, sukobi, ratovi i zločini, s jedne strane, ali i antiratni otpor, mirovni angažman, primer dobra, solidarnosti, prijateljstva i ljubavi, sa druge strane, ne tematizuju se u sistemima formalnog obrazovanja u cilju prihvatanja istine, suočavanja sa prošlošću i izgradnje trajnog mira. U tom smislu, cilj ove škole je bio da stvori tu obrazovnu, političku i kulturnu alternativu i kao središnju temu i princip postavi ljubav kao političku vrlinu i kategoriju“, precizira ona.
Kako kaže, kao organizatorima, ubedljivo najjači utisak im je taj što su mladi ljudi uprkos ograničenjima, odsustvu podrške i razumevanja u svom okruženju odlučili da se prijave i prisustvuju ovom programu.
„Mi smo oduševljeni i nadahnuti za dalji rad u ovom polju zahvaljujući otvorenošću mladih da slušaju o teškim temama i hrabrošću mladih da transgeneracijsku traumu otvore i da se o njoj razgovara. Inspirisani smo i ohrabreni i našim gostima predavačima koji su svoj život posvetili otporu nacionalističkom zlu“, dodaje Kukučka.
Mediji meta režima
Jedna od stanica na putu razotkrivanja nasleđa devedesetih je i Nezavisno društvo novinara Vojvodine, gde su se polaznici upoznali sa političkom i društvenom situacijom iz tog doba, te razlozima za nastanak tog esnafskog udruženja.
Između ostalog, programski direktor NDNV-a Dinko Gruhonjić ih je upoznao sa aktuelnim stanjem na medijskoj sceni Srbije, s akcentom na položaj nezavisnih medijia koje je godinama podređen u odnosu na prorežimske propagandne medije.
Takođe, govorio je o produkciji Nezavisnog društva novinara Vojvodine, koja je od samog formiranja udruženja usmerena ka antiratno i antinacionalističkom pogledu, što se vidi i u njegovim publikacijama i dokumentarnim filmovima.
Kako je istakao, vladajuća Srpska napredna stranka nezavisne medije percipira kao neprijatelje jer se svakodnevno bave alternativom sveprisutnom etnonacionalističkom monolitu.
„Pošto su ovi iz opozicije tako, jalovi, zbog toga smo mi vrlo često na meti. Branimo se onim čime možemo da se branimo, time što pišemo. I zato jedan tretman imaju novinarke Pinka, a sasvim drugi mi koji nemamo nikakve veze sa proizvodnjom laži i mržnje“, rekao je Gruhonjić.
U takvim uslovima, naveo je Gruhonjić, jedino se iznad vode može održati zahvaljujući projektnom finansiranju kod međunarodnih donatora.
Pored NDNV-a, polaznici su posetili i Centar za primenjenu istoriju u Beogradu, gde su se upoznali sa studentskim protestima tokom devedesetih. Pored toga, imali su prilike da slušaju predavanja Džemala Sokolovića, Staše Zajović, Janje Beč-Neumann, Ivana Čolovića i drugih koji su svedočili teškoćama iz vremena u kojem polaznici nisu ni bili rođeni.
Hana Kukučka za narednu godinu najavljuje nastavak škole, sa akcentom na događaje iz devedesetih godina i prevashodnim fokusom na rat i antiratni otpor.
„Rat“ na štandovima: Kako izgleda kad se na terenu sretnu vlast i opozicija
Izbori nisu raspisani, ali su stranke uveliko u kampanji – uglavnom terenskoj. Na terenu, osim političara i građana, sreću se i opozija i vlast. Jedan takav susret u subotu završen je šamaranjem, tvrde u stranici Zajedno. Naprednjaci odgovaraju da je prethodilo zavrtanje ruke. Kakvu to, eventualnu, predizbornu kampanju najavljuje?
Kada opozicija krene među građane, tamo je dočeka vlast.
„Vi dođete na ulicu, zauzmete neki deo prostora, prijavite… Onda dođu oni, opkole vas. Onda tu počnu vređanja. To je jedna vrsta nasilja i prema tim ljudima koji su na štandovima opozicionim, ali i prema građanima koji bi tu da priđu. Šta treba da se potučemo na tim štandovima, da počnemo da se bijemo po ulici? Jel to nečija ideja“, zapitao je predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas.
Nije samo ideja. Već se dogodilo na Banjici, kada su opozicionari i naprednjaci jedni pored drugih promovisali svoje ideje.
„Jedan gospodin je prišao i onako poprilično bezobraznim tonom se obratio aktivistima. Perifernim vidom sam video da dosta aktivista SNS snimaju taj događaj. Koleginica Sanja Vasić je prišla da prekrije telefon kojim je snimana ona konkretno“, opisao je situaciju Dušan Marković iz stranke Zajedno.
Dodaje da je potom izbio incident.
„Onda je nastao opšti haos na samom štandu, gde je ona dobila i jedan udarac preko levog obraza“, ističe Marković.
Isti događaj, a poptuno drugačije viđenje iz SNS perspektive.
„Oni provociraju sukob, napadnu naše aktiviste na štandu. Čuo sam da je zavrtala ruke i tako dalje, a posle kad su nju odgurnuli i rekli: ‘Čekaj bre, šta radiš to’, e onda su oni počeli da glume žrtve“, uzrvaća Vladimir Đukanović iz Srpske napredne stranke.
I tako su prve „žrtve“ pale, a da izbori još nisu ni raspisani.
„Ovo će verovatno biti jedna od najprljavijih kampanja koje smo imali do sada. Vrlo neprijatna kampanja sa verovatno određenim elementima nasilja, sa određenim zloupotrebama… To je antagonizacija koja je sada duboko usađena u našu političku praksu“, ocenjuje Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka.
Da šamari ne postanu uobičajena politička praksa, apeluju političari.
„Apelujem zaista na sve aktere političkog života da poradimo na političkoj kulturi u Srbiji“, kaže Dušan Marković.
„Ja savetujem našim aktivistima da ne nasedaju na te provokacije, jer oni jedva čekaju da to se dogodi“, naveo je Vladimir Đukanović.
„Mi ne smemo jedni druge da gledamo kao neprijatelje nego kao političke protivnike“, ukazuje Marković.
„I uvek da imate spremne mobilne telefone da slikate šta rade, kako se ponašaju i kako pokušavaju da izazovu incident. Svako dobro od Gospoda“, poručuje Vladimir Đukanović.
Zašto će danas u nekim školama biti skraćeni časovi?
U Beogradu će danas biti održan protest zaposlenih u obrazovanju, koji zajednički organizuju predstavnici sva četiri reprezentativna sindikata obrazovanja – Sindikata obrazovanja Srbije, GSPRS „Nezavisnost“, Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije i Sindikata radnika u prosveti Srbije.
Kako je ranije najavljeno, protest će početi u podne, okupljanjem ispred Skupštine Srbije, a potom je predviđena protestna šetnja ulicama Kneza Miloša i Nemanjinom do sedišta Vlade, gde će se okupljenima obratiti predstavnici sindikata.
Oni će potom predati zahteve nadležnima, u kojima traže da se početna plata nastavnika u školama izjednači sa prosekom zarada u Republici Srbiji, da se smanji obim školske administracije i da se poštuje ono što se dogovori u socijalnom dijalogu između sindikata i Ministarstva prosvete, odnosno Vlade.
Jučerašnji sastanak predstavnika sindikata sa predsednicom Vlade Anom Brnabić i ministarkom prosvete Slavicom Đukić Dejanović završen je bez dogovora.
Zaključeno je da se pregovori nastave, kako bi se popravio materijalni položaj svih zaposlenih u obrazovanju.
Sindikati su pozvali sve zaposlene u obrazovanju i roditelje da im se priključe na današnjem protestu.
U nekim školama danas će biti skraćeni časovi u prepodnevnoj smeni zbog učešća zaposlenih u protestu.
Sindikati su ranije za Danas najavili da će, ako ne bude pomaka u pregovorima sa državom, od 9. oktobra stupiti u štrajk koji će biti u zakonskim okvirima, što znači da će časovi biti skraćeni na 30 minuta.
SSP: Zbog nesposobnosti srpskog režima, Srbi na Kosovu prepušteni na milost i nemilost Kurtiju
Stranka slobode i pravde (SSP) ocenila je da su zbog nesposobnosti kadrova Srpske napredne stranke i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Srbi na Kosovu i Metohiji prepušteni na milost i nemilost suludom režimu premijere Kosova Aljbina Kurtija, koji nad njima sprovodi otvoreni teror
„Zbog nesposobnosti Vučića, Vulina, Vučevića i ostalih nekompetentnih SNS kadrova, kao i zbog saradnje sa kriminalcima koji su postali najbogatiji ljudi u Srbiji dok su ‘branili’ srpski narod na Kosovu, Srbi na Kosovu i Metohiji prepušteni su na milost i nemilost suludom Kurtijevom režimu koji nad njima sprovodi otvoreni teror. Zato, uz izraze duboke žalosti, najoštrije osuđujemo svako nasilje nad ljudima koji su taoci neodgovornih odluka političara u prvom redu“, navela je SSP.
Kurtijevo odbijanje da ispuni obaveze i formira Zajednicu srpskih opština, sprovođenje nelegitimnih izbora, kao i represija nad Srbima koja vodi njihovom ubrzanom iseljavanju su, kako se ocenjuje, siguran put do tenzija i sukoba.
„S druge strane, Vučićeva besmislena odluka da srpski policajci napuste kosovske policijske snage, ostavila je naš narod bez zaštite od Kurtijeve represije, ali i kriminalaca koji su naoružani upali u manastir Banjska i sveštenstvu upirali oružje u lice“, ističe SSP.
SSP navodi da se od svog osnivanja zalaže za dijalog u čijem fokusu su ljudi i život, a ne isključivo status.
Samo taj pristup je garancija uspostavljanja održivog i trajnog mira. Sa tom idejom smo pre četiri godine usvojili Deklaraciju o pomirenju srpskog i albanskog naroda, sa tim ciljem smo pre godinu dana u Skupštini Srbije predložili definisanje zajedničke platforme svih relevantnih društvenih aktera za pregovore sa Prištinom, navodi se u saopštenju.
„Vlast je ignorisala i ismevala naše predloge, a međunarodna zajednica nastavila praksu tajnih i javnih pregovora, razgovora i dogovora koji su mrtvo slovo na papiru. Crni barjaci na kućama, plač dece, strah majki i svakodnevni odlasci Srba iz svojih domova, proizvod su takvog dijaloga. Krajnji je čas za promenu pristupa problemu, koji je iz zamrznutog ušao u otvoreni konflikt i preti da ugrozi mir u čitavom regionu“, navodi SSP.