Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Povratak obavezama posle letnje pauze: Šta je sve na listi zadataka EU pred izbore 2024?

Posle letnje pauze, Evropska unija se polako vraća obavezama. Evrokrate se vraćaju sa odmora u Brisel, nakon što su napustili glavni grad Belgije zbog letnjih praznika. Prva nedelja septembra je veoma važna zato što se približavaju izbori za Evropski parlament. Planirano je da glasanje bude održane od 6. do 9. juna 2024. godine, a evropske institucije se sada pripremaju za poslednje korake i zadatke koje bi trebalo da obave pre ego što pređu u režim kampanje.

Published

on

Obećanje koje je dato Kijevu  

Od energetike do izdataka za odbranu, ruska invazija na Ukrajinu je podstakla EU na duboko prispitivanje većine elemenata politika, sa radikalnim predlozima koji bi pre samo nekoliko godina bili nezamislivi. Ipak, nismo na sva pitanja dobili odgovore.  

U julu prošle godine države članice su preduzele hrabar korak i dale su Ukrajini status kandidata. Taj momenat je označen kao geopolitička pobeda za naciju koja je zahvaćena ratom, i kao snažan udarac ruskom imperijalizmu. Ali Kijev sada želi da Brisel dokaže da dobre namere predstavljaju više od reči.  

U oktobru će Evropska komisija predstaviti izveštaj o proširenju, što će biti prvi put da ćemo moći da vidimo detaljnu i temeljnu procenu napretka Ukrajine na putu ka članstvu u Uniji. Te zaključke će lideri EU koristiti da odluče da će otvoriti formalne razgovore o pridruživanju sa Kijevom ili će imati dodatne uslove.  

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i njegovi zamenici su insistirali da pregovori počnu pre kraja ove godine, što je ambiciozan rok koji sugeriše da će bilo kakvo oklevanje u Briselu neće biti dočekano na dobar način.  

Trebalo bi ispratiti i sednicu Evropskog saveta koje bi trebalo da se održi između 14 i 15 decembra. Takođe, na listi zadataka je i novi plan vredan 20 milijardi evra za pružanje dugoročne vojne podrške Kijevu, a tu je i tekući spor o bescarinskom uvoz ukrajinskog žita, što je izazvalo nezadovoljstvo u Istočnoj Evropi.  

Veliki račun Kremlja 

Moto “Naterajmo Rusiju da plati” je postao deo žargona u EU. Odnosi se na rusku imovinu, javnu i privatnu, koja bi bila korišćena za obnovu Ukrajine, a svetska banka procenjuje da bi to koštalo najmanje 411 milijardi dolara. 

U slučaju EU, glavni fokus je na imovini Ruske centralne banke vrednoj 200 milijardi dolara koja je zamrznuta kao rezultat finansijskih sankcija. Pošto ovaj novac ne može biti konfiskovan po međunarodnom pravu, Brisel je prvobitno izneo plan za ponovno ulaganje rezervi centralne banke i kanalisanje godišnjih postupaka u obnovu Ukrajine. 

Kasnije se taj projekat pretvorio u nedefinisani porez na neočekivanu dobit koju su ubirali “čuvari” imovine, koju je Evropska komisija obećala da će otkriti pre letnje pauze, ali nije to uradila.

Kašnjenje nije bilo iznenađujuće. Evropska centralna banka, finansijski i pravni stručnjaci izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog inicijative bez presedana, upozoravajući da bi jednostrani potez mogao da izazove finansijsku nestabilnost i naruši kredibilitet evra.

Imajući u vidu kritike, Komisija je rekla da će se držati plana, ali da će delovati “razborito”. Nakon tako visokih očekivanja, teško je da će Brisel napraviti potpuni zaokret, tako da bi trebalo očekivati da ćemo videti punopravni predlog (čak i ako je razvodnjen) u narednim mesecima, a verovatno pre decembra.

Tu je još jedan nerešeni zadatak: sankcionisati uvoz ruskih dijamanata jednom zauvek.

Novac pokreće EU

Goruće pitanje “gde naći novac”, definisaće političku debatu do izbora. Evropska komisija je predložila dopunu sedmogodišnjeg budžeta bloka od 66 milijardi evra kako bi se suočila sa novim izazovima, uključujući 17 milijardi evra grantova za Ukrajinu, 15 milijardi za upravljanje migracijama, deset milijardi za finansiranje strateške tehnologije i 18,9 milijardi za plaćanje duga nastalog iz fonda za oporavak od koronavirusa.

Dok je uspostavljanje takozvanog “ukrajinskog fonda” dobilo veliku podršku među državama članicama, glavnim nosiocima budžeta, pomisao o skoro 50 milijardi evra dodatnih troškova naišla je na slab odgovor vlada, čija je javna kasa u lošem stanju posle uzastopnih kriza.

Dolivajući ulje na vatru, razgovori o budžetu će se odvijati paralelno sa još jednom važnom debatom: reformom fiskalnih pravila EU, koja su suspendovana od početka pandemije i treba da budu revidirana pre ponovnog aktiviranja u januaru 2024. godine.

 

Predlog na stolu zadržava dugotrajne granice od tri odsto za deficit prema BDP-u i 60 odsto za dug prema BDP-u, i uvodi veću fleksibilnost kako bi se pomoglo državama članicama da saniraju svoje finansije u skladu sa sopstvenom situacijom.

Ovaj pristup su pozdravile visokozadužene zemlje poput Francuske, Italije i Španije, ali je izazvao sumnju kod Nemačke, Holandije i Danske, koje žele da vide jače garancije za smanjenje duga. Tu bi trebalo očekivati žestoku borbu.

Tabu migracije konačno srušen

Godinama je migraciona politika bila “zabranjena sfera” u jabnoj debati u okviru EU. Uzastopni napori da se osmisli zajednički i koordinisani okvir za suočavanje sa dolaskom migranata doveli su do neuspeha – države članice bile su previše udaljene u stavovima da bi uopšte vodile pravi razgovor.

Ranije ove godine, počeo je da se ostvaruje napredak u vezi sa “Novim paktom o migraciji i azilu”, predlogom koji je dugo odlagan, a koji obuhvata i prepravlja glavne stubove migracione politike.

Prvi veliki napredak stigao je u junu kada su ministri unutrašnjih poslova postigli preliminarni dogovor o sistemu “obavezne solidarnosti”, osmišljenom da sve države članice, bez obzira na ekonomsku snagu, budu odgovorne za prijem i premeštanje tražilaca azila. 

Sporazum je prekinuo višegodišnji ćorsokak i započeo formalne pregovore između Saveta EU i Evropskog parlamenta, koji sada mora da se dogovori o detaljima složenog zakonodavstva.

Ako se zamah održi, blok bi vrlo lako mogao imati svoj prvi kolektivni sistem upravljanja migracijama do trenutka kada građani EU izađu na birališta.

“Zeleni snovi”

Ubrzo nakon što je Ursula fon der Lajen postala predsednica Evropske komisije, stala je pred novinare kako bi predstavila Evropski zeleni dogovor – izuzetno ambiciozan i radikalan poduhvat da se nepovratno transformiše ekonomija bloka, i da se postigne klimatska neutralnost do 2050. godine.

“Ovo je evropska verzija čoveka na Mesecu”, rekla je Fon der Lajen u decembru 2019. godine.

Skoro četiri godine kasnije, Zeleni dogovor je postao opipljiv zahvaljujući nizu zakonskih predloga koje su zemlje članice i poslanici Evropskog parlamenta uspeli da odobre, kao što su postepena zabrana motora sa unutrašnjim sagorevanjem, porez na uvoz zagađivača, pojačani ciljevi za energetsku efikasnost i plan od 300 milijardi evra za odvikavanje bloka od ruskih fosilnih goriva.

Sve je to dovelo do porasta obnovljivih izvora energije: energije vetra i sunca proizvele su više električne energije nego gas 2022. godine, prvi put u istoriji bloka. U međuvremenu, energetska kriza je pojačala obrasce štednje i u domaćinstvima i u industriji, smanjujući potražnju.

Evropska unija se, međutim, suočava sa sve više reakcija na politike zaštite životne sredine, a tu se pre svega misli na političku borbu oko Zakona o obnovi prirode, koji je jedva preživeo glasanje u Evropskom parlamentu.

Sporni zakon je jedan od poslednjih delova plana Zelenog dogovora, zajedno sa revizijom Direktive o obnovljivoj energiji (RED), reformom tržišta električne energije i industrijskom strategijom za podsticanje domaće proizvodnje “tehnologije net-nula”.

Pitanje nuklearne energije, na čelu sa Francuskom, prožima sve ove razgovore.

Svi govore o tehnologiji

 

Države članice i poslanici Evropskog parlamenta su duboko zašli u pregovore o Zakonu o veštačkoj inteligenciji, koji ima za cilj da obezbedi razvoj sistema AI koji su usmereni na ljude, etički odgovorni i ekološki održivi širom Evrope.

Zakon bi uveo strukturu nalik piramidi koja deli proizvode zasnovane na veštačkoj inteligenciji prema njihovim potencijalnim rizicima za društvo, i nameće različita tržišna pravila kako bi se sprečile neželjene posledice, kao što su kršenje osnovnih prava, diskriminacija, plagijat, lažno predstavljanje i širenje dezinformacija.

Od predstavljanja u aprilu 2021. godine, Zakon o veštačkoj inteligenciji bio je podložan intenzivnom lobiranju, ispitivanju medija i političkom pregovaranju, pri čemu su poslanici Evropskog parlamenta podneli hiljade amandmana na originalni tekst. Iznenadna pojava četbotova, drastično je promenila situaciju i izvršila pritisak na pregovarače da postignu sporazum pre kraja godine.

Jedna od tačaka spora ostaje primena biometrijske identifikacije u realnom vremenu u javnim prostorima. Evropski parlament želi da u potpunosti zabrani tu praksu, dok zemlje članice žele da zadrže izuzetke za sprovođenje zakona.

Ako na kraju bude usvojen, Zakon o veštačkoj inteligenciji će postati prvi svetski zakon koji će na sveobuhvatan način obuzdati probleme koji se pojavljuju u sklopu razvoja ove tehnologije.

Bonus zadaci

Lista obaveza EU ​​se ne završava ovde: ne tako mala gomila dokumenata čeka na rešenje pre izbora sledeće godine. 

To uključuje, između ostalog, Zakon o kritičnim sirovinama, kao i Zakon za smanjenje zavisnosti od stranih dobavljača retkih metala.

Dalje, tu su Zakon o slobodi medija, koji ima za cilj da zaštiti evropske novinare od špijunskih softvera i političkog uplitanja, kao i etičko telo za suzbijanje korupcije u institucijama EU.

Na kraju, na listi zadataka nalazi se i obnovljeno nastojanje da se konačno završi sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Merkosura, o kom se vrše pregovori i dogovori više od 20 godina.

izvor: https://www.euronews.rs/evropa/vesti/99069/povratak-obavezama-posle-letnje-pauze-sta-je-sve-na-listi-zadataka-eu-pred-izbore-2024/vest

SLOBODNA VOJVODINA

SSP: Vesić da nauči da se Vojvodina zove Vojvodina, a ne “severna srpska pokrajina”

Pokrajinski poslanik Stranke slobode i pravde Bojan Jankulović izjavio je da je ministar Vesić ponovo Vojvodinu nazvao severnom srpskom pokrajinom

Published

on

By

Navodi i da se Vesić “hvali kako ova vlast puno gradi, a ne hvali se i ne kaže kako je cena brze saobraćajnice kroz ravnicu 12 miliona evra po kilometru”. 

“I kako je sa 430 miliona cena izgradnje porasla na neverovatne 2 milijarde evra”, kaže Jankulović.

On navodi i da se “Vesić hvali železnicom, a ne pominje kako ju je baš ova vlast uništila”.

“Do pre 10 godina ova pruga u koju će sada biti uloženi milioni bila je jedna od najrazvijenih železničkih mreža Evrope. Danas su u Vojvodini ukinute mnoge linije, stanice su urušene i propale. Iz bilo kod mesta Vojvodine moglo se otići i do Pančeva, Zrenjanina, Alibunara, Subotice”, rekao je on.

Poručio je ministru Vesiću da treba da nauči kako se Vojvodina zove.

“Ovu matricu da se hvalite ste preuzeli od vašeg šefa, i on voli da se hvali onim što Vojvodina ima, ali sve što je pohvalio vi i vaša vlast ste uništili za prethodnih 12 godina. Nemojte se hvaliti i nemojte nas hvaliti, već prvo naučite da se Vojvodina zove Vojvodina, a ne ‘severna srpska pokrajina'”, zaključio je pokrajinski poslanik Stranke slobode i pravde.

izvor: https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/391272/SSP-Vesic-da-nauci-da-se-Vojvodina-zove-Vojvodina-a-ne-severna-srpska-pokrajina.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Održan komemorativni skup “Sjećanje na Sjeverin”

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji i Medžlis Islamske zajednice Priboj organizirali su komememorativni skup “Sjećanje na Sjeverin” u povodu navršavanja 32. godišnjice od otmice u Mioču u kojoj je odvedeno i ubijeno 17 nevinih građana bošnjačke nacionalnosti iz Priboja i okolnih sela

Published

on

By

Pored prijatelja, članova porodice, skupu su prisustvovali i predstavnici Mešihata Islamske zajednice na čelu sa predsjednikom muftijom dr. Mevlud ef. Dudićem, predstavnici BNV-a na čelu sa predsjednikom Adelom Slatinom, predstavnici Stranke pravde i pomirenja na čelu sa narodnim poslanikom Edinom Numanovićem, te predstavnici lokalne samouprave opštine Priboj, kao i predstavnici brojnih udruženja.

Skup je otpočeo učenjem sure Jasin, koju su proučili muftija dr. Rešadef. Plojović, muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević, muftija hfz. Nedžad ef. Hasanović, dr. Enver ef. Omerović, dr. Harun ef. Eminagić, te hfz. dr. Haris ef. Hadžić.
Ispred Organizacionog odbora obratio se Omer ef. Hodžić.

“Danas je za nas jako težak dan. Posebno na ovaj dan sjećanja naviru. Ja sam danas dječak od 10 godina kojem baba rahmetli iz naručja istrgoše. Ali ono što istrgnuti ne mogu jeste sjećanje na njega i njegov braon kaput, kada bi sa posla dolazio i djecu grlio, pa je ona njegova bombona ili lizalo koje bi nam donio vrijednije je i veće od cijelog dunjaluka. Godinama radimo na tome da se zločin rasvijetli, mezari ljudi koji su stradali uokvire, a vinovnici tog zločina kazne, porodice žrtava dobiti svoja prava. Očekuje nas teška, sizifovska borba. Ono što je pomao i tračak nade da će se nešto promijeniti jeste sastanak koji smo imali u lokalnoj samoupravi. Danas mi je stigla potvrda da je ispred opštine stigao dopis resornom ministarstvu da se riješi status porodica šehida. Dok nas bude, znajte, čut će se naš glas”, kazao je Hodžić.

Unuk jednog od šehida, Rijad Gibović obratio se u ime porodica stradalih. Emotivnim govorom prisjetio se rahmetli djeda kojeg su odveli tog dana i svirepo ubili.

“Ima jedan osjećaj – kad nekog voliš a nisi ga upoznao. I nisi ti kriv što nisi mogao da ga upoznaš. Sjećam se priče kako su moju sestru staru 40 dana 8 sati nosili do Priboja. Godine prođoše, a bol ostaje. Svi za bajram idu svojim djedovima na mezar da im prouče dovu, a gdje da odem ja? Pitam oca svoga gdje mu je mezar? Sanjam svog djeda koji, na nekom boljem mjestu, kaže meni u snu – budi ponosan sine, ja nikom ništa uradio nisam”, kazao je Rijad Gibović.

Predsjednik SO Boris Mrdović govorio je u ime delegacije opštine Priboj. Kukavički čin zločinaca ubijao je nevine, ali je tako ubijao i državu.

“Ovdje iz godine u godinu učimo lekcije o besmrtnosti i pobjede dobra nad zlom. Na ovom smo mjestu dužni da osudimo zločin, taj kukavički čin zlih ljudi, ali i da odamo počast nevinim ljudima. Osuđujemo one koji su pod maskom boraca ubijali nevinost, dobro, ali i tim besramnim činom ubijali i svoju državu. Svake godine sjećaćemo se naših stradalih prijatelja. Vrijeme prolazi, rane ostaju, ali učini i da se razbistri put i um da smo jedni drugima najpreči. Opština Priboj će učiniti sve da pomogne porodicama nastradalih”, kazao je Mrdović.

Prisutnima se obratio i predsjednik Mešihata IZ-e u Srbiji muftija dr. Mevlud ef. Dudić. Šehidi Sjeverina, poručuje on, nikada nisu i neće bti zaboravljeni.

“Očevi i sinovi, braća i muževi, familija, ljudi… Među njima i jedna sestra koja moliše da joj ne odvedu brata. I ona beše odvedena jer se molila da ne odvedu brata svoga. Vjerujem da su oni danas sretni, ponosni i nasmijani jer su na boljem mjestu od ovog na kojem se mi nalazimo. I nisu oni zaboravljeni, neće nikada ni biti. Neko, kada prođe i godina, bude zaboravljen kao da ga nikad ni bilo nije. A mi pune 32 godine i ne samo jednom u godini sjećamo se i borimo se za pravdu. Ono što je najbitnije jeste da li ste na strani istine i pravde. Naše prisustvo najbolja je poruka i naš dolazak ovdje trajna je opredijeljenost ka dobru, istini i pravdi. Sve će ovo što je ovdje jednog dana zemlja pokriti, ali će svako od nas pred Bogom stati i odgovoriti kako je život na zemlji proveo. Neka se zna da smo bili na strani istine i dobra. Raduje me da je opština Priboj pokrenula novu inicijativu da se ponovo proba, pa je velika odgovornost sada na Vladu R. Srbije i predsjednika države. Ovi ljudi su ubijeni, a nisu nikom ništa uradili. Neka se nikad i nikome Sjeverin ne ponovi i da se ne zaboravi, ali i da se krivda ispravi”, kazao je muftija dr. Mevlud ef. Dudić.

Narodni poslanik dr. Edin Numanović istakao je da se zločin nije završio ubistvom ovih ljudi. Nastavlja se, dodaje on, neprizavanjem civilnih žrtava rata porodica ubijenih.

“Danas smo ovdje u Sjeverinu ispred SPP-a i u ime ministra Usame Zukorlića da budemo uz porodice žrtava i pokušamo bar razumjeti njihovu bol. Ovdje smo i da ukažemo na odgovornost cjelokupnog bošnjačkog naroda koji je dužan da pamti ovakve događaje. Nažalost, zločin se nije završio ubistvom ovih ljudi, on se nastavlja time što ova država nije priznala status civilnih žrtava rata porodicama i na neki način ih obeštetila makar u onom moralnom smislu. Zato apelujemo na nadležne organe da rade a ovom pitanju i da pokušaju iznaći rješenje. Još jedan aspekt koji dodatno otežava ovim porodicama i cijelom narodu što nisu našli posmrtne ostatke svojih najmilijih i to je nešto što ne može zatvoriti njihovu ranu koja nikad neće zaliječiti”, istakao je narodni poslanik dr. Edin Numanović.

izvor: https://sandzakpress.net/odrzan-komemorativni-skup-sjecanje-na-sjeverin/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zajednička sednica vlada Srbije i Vojvodine u sredu u Novom Sadu: Vučević i Gojković za istim stolom

Zajednička sednica Vlade Srbije i Pokrajinske vlade održaće se u sredu, 23. oktobra u zgradi Pokrajinske vlade

Published

on

By

Sednica će početi u 13.30 časova.

Iz Vlade Srbije je saopšteno i da će posle sednice premijer Srbije Miloš Vučević i predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković davati izjave za novinare.

Drugi detalji nisu poznati.

izvor: https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/391034/Zajednica-sednica-vlada-Srbije-i-Vojvodine-u-sredu-u-Novom-Sadu-Vucevic-i-Gojkovic-za-istim-stolom.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV: Zašto građani cele Srbije da plaćaju kredit za Beogradski metro?

Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) ocenila je da je najnovije zaduživanje Srbije kod nemačke Dojče banke za deo sredstava za izgradnju prve faze metroa u Beogradu “skandalozno, ali i duboko protivustavno”.

Published

on

By

LSV je podsetila u saopštenju da je Vlada Srbije nedavno usvojila Predlog zakona o potvrđivanju ugovora o kreditnom aranžmanu koji je potpisan sa filijalom Dojče banke u Hong Kongu i čiji je iznos od 178,4 miliona evra predviđen kao deo sredstava za prvu fazu Beogradskog metroa.

„Poznato je da se svaki kredit skupo vraća, a ovaj će godinama vraćati svi građani Srbije, a ne samo Beograda čija se podzemna železnica gradi”, navela je LSV i dodala da se po ko zna koji put pokazuje da osiromašeni ostatak Srbije plaća za velike investicione aktivnosti u glavnom gradu.

Kao primer, LSV je navela i podelu po 20.000 dinara pomoći za đake samo roditeljima iz Beograda.

“U trenutku kada 800.000 građana Vojvodine nema ispravnu pijaću vodu, kada sela nestaju, subvencije za poljoprivrednike su među najnižim u Evropi, a škole u mnogim, posebno manjim mestima, ne odgovaraju potrebama modernog vremena, Vlada Srbije, ponovo, uzima iz džepova građana i gradi u sredini koja je već daleko najbogatija u zemlji”, navela je LSV u saopštenju.

Prema oceni LSV, vlast time krši Ustav Srbije, koji zabranjuje diskriminaciju i ističe da su svi građani jednaki.

LSV je najavila da će uputiti dopis Savetu Evrope i tražiti analizu postupanja Srbije, koja je ratifikovala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi.

“Tražimo da prestane kršenje Ustava Srbije i drugih zakonskih propisa i da svi građani Srbije, najzad, budu ravnopravni”, navela le LSV u saopštenju.

izvor: https://n1info.rs/vesti/lsv-zasto-gradjani-cele-srbije-da-placaju-kredit-za-beogradski-metro/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Sumorne projekcije statističara: Zrenjanin gubi više od 40 odsto stanovnika do 2052. godine

Analiza Republičkog zavoda za statistiku o depopopulaciji i starenju pokazuje da će Zrenjanin za tri decenije imati manje od 60.000 stanovnika, a prosečna starost građana biće 48 godina.

Published

on

By

Republički zavod za statistiku objavio je projekcije stanovništva Srbije za period od 2022. do 2052. godine koje pokazuju da će se u narednih trideset godina nastaviti trend depopulacije i starenja stanovništva.

Ovom analizom obuhvaćeni su i Srednjobanatski upravni okrug, odnosno grad Zrenjanin i opštine Žitište, Sečanj, Nova Crnja i Novi Bečej, a predviđanja su više nego sumorna, piše portal Zrenjaninski.com.

Analiza o depopulaciji Republičkog zavoda za statistiku pokazuje da će Zrenjanin za 30 godina imati manje od 60.000 stanovnika, a prosečna starost građana biće 48 godina.

U srednjobanatskoj oblasti grad Zrenjanin se izdvaja kao teritorijalna jedinica sa najvećim brojem stanovnika. Projektovano je da će se njegova populacija do kraja projekcionog perioda smanjiti za 43,8 odsto. U 2052. godini stopa promene broja stanovnika u Zrenjaninu dostići će -20,9 promila, i to pretežno zbog sve negativnijih vrednosti prirodnog priraštaja (-13,5 promila) i migracionog salda (-7,4 promila)“, piše u ovoj analizi.

Najintenzivnije ubrzano opadanje broja ljudi u srednjem Banatu očekuje se u opštini Sečanj, gde će stopa promene broja stanovnika u 2052. godini biti u minusu za 21,9 promila, a prirodni priraštaj takođe u minusu za 16,4 promila.

Nova Crnja je najmanja opština u Srednjobanatskom okrugu po broju stanovnika. Navodi se da je 2022. godini gubitak stanovništva u ovoj opštini najveći zbog izražene emigracije. 

Očekuje se da će se u 2052, u odnosu na 2022. godinu, znatno smanjiti migracioni saldo (sa -17,9 promila na -5,1 promila), usled oslabljenih demografskih resursa, dok će problem prirodnog obnavljanja stanovništva postati izraženiji, sa projektovanom negativnom stopom od -9,3 do -14,3 promila.

Kada je reč o starosnoj strukturi stanovništva, u poslednjoj godini projekcije, opština Novi Bečej imaće najmlađu populaciju, dok će Sečanj biti najstarija. Prema projekcijama, prosečna starost stanovništva u Sečnju će do kraja projekcionog perioda dostići vrednost 49,7 godina, a indeks starenja 258,1“, navodi Republički zavod za statistiku.

Iako je Zrenjanin administrativni centar Srednjobanatskog okruga, dugoročni negativni demografski trendovi će dovesti do pogoršanja starosne strukture, sa očekivanim porastom udela starije populacije (65 i više godina) na više od trećine ukupne populacije u 2052. godini (34,7 odsto).

Prema projekciji, srednji Banat će 2052. godine imati 92.456 stanovnika, za razliku od 2022. kad ih je imao 159.356.

Zrenjanin će 2052. godine imati 59.939 stanovnika, a prosečna starost biće 48,4 godine.

Opština Žitište će za 28 godina imati 7.372 stanovnika, prosečne starosti 45,9 godina, a opština Nova Crnja 4.943 žitelja, prosečne starosti 46,8 godina, piše u projekciji o ubrzanom opadanju broja stanovništva Republičkog zavoda za statistiku.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Vojvodina/390933/Sumorne-projekcije-statisticara-Zrenjanin-gubi-vise-od-40-odsto-stanovnika-do-2052-godine.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vučić i Vučević da kažu ko u Srbiji priprema timove za destabilizaciju Moldavije

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI postavlja pitanje predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću i premijeru Milošu Vučeviću kako je moguće da je u Srbiji obučavana grupa mladih ljudi, koji su spremani za izazivanje nereda u Moldaviji

Published

on

By

Moldavske vlasti tvrde da su identifikovale više od stotinu mladih ljudi koji su navodno obučavani u Rusiji, Bosni i Hercegovini i Srbiji za destabilizaciju u zemlji uoči prvog kruga predsedničkih izbora i referenduma o podršci ulasku u Evropsku uniju, a koji se održavaju u nedelju, 20. oktobra.

Ova vest je novi šamar za našu zemlju i postavlja se pitanje u čijoj organizaciji su te obuke organizovane. Kako se dogodilo da je država tako nešto dozvolila?

Moldavija, inače nama prijateljska država, već godinama je na udaru ruskih imperijalnih težnji. Želja Vladimira Putina je da zaustavi proces integracija Moldavije u Evropsku uniju.

Pritisak autoritarnog režima iz Moskve na ovu malu zemlju je svakodnevan i veoma snažan.

Neprihvatljivo je da bilo ko u Srbiji doprinosi tim pritiscima.

Tražimo da Srbija podrži Moldaviju na evropskom putu i spreči sve aktivnosti protiv ove zemlje.

Aleksandar Marton
portparol
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/vucic-i-vucevic-da-kazu-ko-u-srbiji-priprema-timove-za-destabilizaciju-moldavije/?fbclid=IwY2xjawF_iwlleHRuA2FlbQIxMQABHdiEZQf-7_oR3QlObBPAR45dQQl-5acQpOLdMmGjW99FxNrNEWcVONCEXw_aem_IZsrjaQaVA-YpMLF_cOBCQ

Continue Reading

Trending