foto: Taipei, decembar 2011.

Od brze hrane do poljoprivrede, COVID-19 je ubrzao prisutnost radnika robota u čitavom spektru industrija. 

Proglašenje pandemije početkom 2020. dovelo je do povećane automatizacije što je bio odgovor na brzu promjenu uslova na tržištu rada. Čišćenje podova i dezinfekcija mikroba prepuštena je robotima u bolnicama i supermarketima. Dok su neke kompanije čak otkrile da je za posao bolje ako se potencira rad robota jer on isključuje kontakt među ljudima u uslovima gdje se traži fizička distanca. Tako je američki lanac brze hrane White Castle uveo robote za pečenje hamburgera i krompirića kako bi kreirao “prostor za smanjeni kontakt ljudi s hranom tokom pripreme”.

Iako je automatizacija već dugo u trendu, pandemija, ali i trgovinski ratovi i uska grla u lancima snabdijevanja – doveli su do visokih troškova kompanija zbog nepredviđenih poremećaja u proizvodnji.

Pandemija i s njom povezan nedostatak radne snage ubrzao je uvođenje umjetne inteligencije, robotike i drugih oblika automatizacije na tržište rada.

Automatizacija ubrzana pandemijom

Svjetski ekonomski forum je iznio podatke prošle jeseni da 50 posto poslodavaca planira da poveća automatizaciju u svojim kompanijama. Prema izvještaju Budućnost poslova 2020. Svjetskog ekonomskog foruma predviđa se da do 2025. godine 85 miliona poslova može preći sa ljudi na mašine.

Autoindustrija je dominirala u automatizaciji i korištenju industrijskih robota u proizvodnji, ali sve više drugih grana industrije kupuje manje, mobilne robote. Najveći procenat rasta u nabavci robota dolazi iz industrije hrane i maloprodaje – što je odraz naglog rasta kupovine preko interneta tokom posljednje godine.

Trend automatizacije pogađa gotovo sve sektore od manufacture, distribucije, transporta, prodaje, restorana i mnogo drugih personalnih i vladinih servisa.

Aerodromi koriste pokretne robote da dezinfikuju prostorije – posao koji su isprva radili domari obučeni u zaštitna odjela.

Kompanija Proctor & Gamble proizvođač deterdženata, pelena, toalet papira i ostalih higijenskih potrepština otkrila je da je strateško raspoređivanje robota na proizvodnim trakama omogućilo zadržavanje više radnika na poslu kao i veću proizvodnju robe uz pridržavanje mjera socijalne distance, pisao je u maju Los Angeles Times.

“COVID je samo naglasio da se nešto od ovoga može ubrzati zbog potencijalnih poremećaja u biznisu na koja treba biti spreman”, rekao je Mark Lewandowski, direktor za inovacije u robotici kompanije Proctor & Gamble.

Narudžbine za robote u Sjevernoj Americi, uglavnom u SAD-u, porasle su za 20 posto u prvom tromjesečju u poređenju s godinom ranije i za 16 posto u odnosu na isto tromjesečno razdoblje 2019., znatno prije pandemije, navodi Asocijacija za naprednu automatizaciju (Assn. for Advancing Automation).

Gotovo 10.000 robota naručeno je u prošlogodišnjem četvrtom tromjesečju, što je drugo najbolje tromjesečje ikada, pokazuju statistike.

Suočene sa manjkom radne snage i višim troškovima rada kompanije počinju da uvode automatizaciju u sektor uslužnih poslova koje su ekonomisti nekada smatrali sigurnim pretpostavljajući da mašine ne mogu da pruže ljudski kontakt koji se vjeruje da žele mušterije.

“Ljudi obično kažu da žele interakciju s drugim ljudima, ali COVID-19 je to promijenio”, rekao je za BBC Martin Ford, futurista koji je pisao o tome kako će roboti biti integrisani u ekonomiju u budućim decenijama.

“COVID-19 je promijenio preference mušterija i otvorio nove prilike za automatizaciju.”

Pomjeranja na tržištu rada

Prošla iskustva ukazuju da talasi automatizacije donose i stvaranje više radnih mjesta nego što odnose, ali da takođe disproporcionalno brišu jednostavnije poslove od kojih zavise radnici s manjim primanjima, piše agencija Associated Press (AP).

Međutim, tokom naredne decenije ili nešto više, opšti uticaj umjetne inteligencije i robotike na tržište rada će biti značajno, a u nekim određenim područjima tehnologije mogu dovesti do dramatičnih promjena u narednim godinama. Mnogi radnici će se uskoro suočiti sa realnošću prodora tehnologije automatizacije koje neće biti ograničeno na često slabo plaćena i manje poželjna zanimanja u kojima trenutno vlada nedostatak radnika. Zaista, mnoga radna mjesta koja poslodavci popunjavaju mogu se pokazati vrlo otporna na automatizaciju, piše britanski list The Guardian. Istovremeno, bolje plaćene pozicije koje radnici definitivno žele da zadrže biće u vidokrugu, jer umjetna inteligencija i robotika nastavljaju svoj nemilosrdni napredak.

Poslodavci su nestrpljivi da uvedu više mašina u poslovna okruženja. Istraživanje iz 2020. Svjetskog ekonomskog foruma otkrilo je da 43 posto kompanija planira da smanji radnu snagu zbog novih tehnologija.

Najbrži rast se očekuje u mašinama koje čiste podove supermarketa, bolnica, skladišta, prema navodima Međunarodne federacije za robotiku. Očekuje se porast robota koji kupcima pružaju informacije ili isporučuju narudžbe u hotelima, dok su restorani mjesta gdje su roboti postali najvidljiviji.

Nisu u pitanju samo roboti – takođe su u porastu softver i usluge koje pokreće umjetna inteligencija.

‘Porez na robote’ i očuvanje radnih mjesta za ljude

Distopijska priča da tehnologija stvara nezaposlenost nije uvijek tačna, kako napominju ekonomisti. Iako naprednije mašine zamijene neke poslove, one takođe kreiraju druge – bilo povećanjem prodaje kroz niže cijene (ako se prodaje više, potrebno je više radnika u proizvodnji) ili omogućavanjem radnicima da rade nove i složenije zadatke.

Studija Instituta za umjetnu inteligenciju usmjerenu na čovjeka sa Univerziteta Stanford iz 2020. bavila se uticajem umjetne inteligencije i robotike na sektore proizvodnje, bankarstva i staračkih domova. Istraživač Yong Suk Lee otkrio je da, iako je tehnologija u početku zamijenila ljudske radnike, na kraju su bila otvorena radna mjesta, prenosi, NBC News.

Ipak, podaci ekonomista teško da će spriječiti širenje straha od pametnih mašina koje će zamijeniti ljude, naročito s napredkom umjetne inteligencije i robotike. Ono što se očekuje jeste više poziva zakonodavcima da razmotre ideje kao što je “poreza na robote” kako bi odnos ljudi i mašina na tržištu rada bio ravnopravniji.

Suosnivač Microsofta Bill Gates 2017. godine je iznio ideju o “porezu na robote”.

Porez na kupovinu robota plaćale bi korporacije, a porez od prihoda mogao bi da se upotrijebi za pomoć radnicima kroz programe prekvalifikacije ili čak direktne naknade. Ovakve politike pomogle bi radnicima da lakše krstare automatizovanim tržištem rada.