Od brze hrane do poljoprivrede, COVID-19 je ubrzao prisutnost radnika robota u čitavom spektru industrija.
Proglašenje pandemije početkom 2020. dovelo je do povećane automatizacije što je bio odgovor na brzu promjenu uslova na tržištu rada. Čišćenje podova i dezinfekcija mikroba prepuštena je robotima u bolnicama i supermarketima. Dok su neke kompanije čak otkrile da je za posao bolje ako se potencira rad robota jer on isključuje kontakt među ljudima u uslovima gdje se traži fizička distanca. Tako je američki lanac brze hrane White Castle uveo robote za pečenje hamburgera i krompirića kako bi kreirao “prostor za smanjeni kontakt ljudi s hranom tokom pripreme”.
Iako je automatizacija već dugo u trendu, pandemija, ali i trgovinski ratovi i uska grla u lancima snabdijevanja – doveli su do visokih troškova kompanija zbog nepredviđenih poremećaja u proizvodnji.
Pandemija i s njom povezan nedostatak radne snage ubrzao je uvođenje umjetne inteligencije, robotike i drugih oblika automatizacije na tržište rada.
Automatizacija ubrzana pandemijom
Svjetski ekonomski forum je iznio podatke prošle jeseni da 50 posto poslodavaca planira da poveća automatizaciju u svojim kompanijama. Prema izvještaju Budućnost poslova 2020. Svjetskog ekonomskog foruma predviđa se da do 2025. godine 85 miliona poslova može preći sa ljudi na mašine.
Autoindustrija je dominirala u automatizaciji i korištenju industrijskih robota u proizvodnji, ali sve više drugih grana industrije kupuje manje, mobilne robote. Najveći procenat rasta u nabavci robota dolazi iz industrije hrane i maloprodaje – što je odraz naglog rasta kupovine preko interneta tokom posljednje godine.
Trend automatizacije pogađa gotovo sve sektore od manufacture, distribucije, transporta, prodaje, restorana i mnogo drugih personalnih i vladinih servisa.
Aerodromi koriste pokretne robote da dezinfikuju prostorije – posao koji su isprva radili domari obučeni u zaštitna odjela.
Kompanija Proctor & Gamble proizvođač deterdženata, pelena, toalet papira i ostalih higijenskih potrepština otkrila je da je strateško raspoređivanje robota na proizvodnim trakama omogućilo zadržavanje više radnika na poslu kao i veću proizvodnju robe uz pridržavanje mjera socijalne distance, pisao je u maju Los Angeles Times.
“COVID je samo naglasio da se nešto od ovoga može ubrzati zbog potencijalnih poremećaja u biznisu na koja treba biti spreman”, rekao je Mark Lewandowski, direktor za inovacije u robotici kompanije Proctor & Gamble.
Narudžbine za robote u Sjevernoj Americi, uglavnom u SAD-u, porasle su za 20 posto u prvom tromjesečju u poređenju s godinom ranije i za 16 posto u odnosu na isto tromjesečno razdoblje 2019., znatno prije pandemije, navodi Asocijacija za naprednu automatizaciju (Assn. for Advancing Automation).
Gotovo 10.000 robota naručeno je u prošlogodišnjem četvrtom tromjesečju, što je drugo najbolje tromjesečje ikada, pokazuju statistike.
Suočene sa manjkom radne snage i višim troškovima rada kompanije počinju da uvode automatizaciju u sektor uslužnih poslova koje su ekonomisti nekada smatrali sigurnim pretpostavljajući da mašine ne mogu da pruže ljudski kontakt koji se vjeruje da žele mušterije.
“Ljudi obično kažu da žele interakciju s drugim ljudima, ali COVID-19 je to promijenio”, rekao je za BBC Martin Ford, futurista koji je pisao o tome kako će roboti biti integrisani u ekonomiju u budućim decenijama.
“COVID-19 je promijenio preference mušterija i otvorio nove prilike za automatizaciju.”
Pomjeranja na tržištu rada
Prošla iskustva ukazuju da talasi automatizacije donose i stvaranje više radnih mjesta nego što odnose, ali da takođe disproporcionalno brišu jednostavnije poslove od kojih zavise radnici s manjim primanjima, piše agencija Associated Press (AP).
Međutim, tokom naredne decenije ili nešto više, opšti uticaj umjetne inteligencije i robotike na tržište rada će biti značajno, a u nekim određenim područjima tehnologije mogu dovesti do dramatičnih promjena u narednim godinama. Mnogi radnici će se uskoro suočiti sa realnošću prodora tehnologije automatizacije koje neće biti ograničeno na često slabo plaćena i manje poželjna zanimanja u kojima trenutno vlada nedostatak radnika. Zaista, mnoga radna mjesta koja poslodavci popunjavaju mogu se pokazati vrlo otporna na automatizaciju, piše britanski list The Guardian. Istovremeno, bolje plaćene pozicije koje radnici definitivno žele da zadrže biće u vidokrugu, jer umjetna inteligencija i robotika nastavljaju svoj nemilosrdni napredak.
Poslodavci su nestrpljivi da uvedu više mašina u poslovna okruženja. Istraživanje iz 2020. Svjetskog ekonomskog foruma otkrilo je da 43 posto kompanija planira da smanji radnu snagu zbog novih tehnologija.
Najbrži rast se očekuje u mašinama koje čiste podove supermarketa, bolnica, skladišta, prema navodima Međunarodne federacije za robotiku. Očekuje se porast robota koji kupcima pružaju informacije ili isporučuju narudžbe u hotelima, dok su restorani mjesta gdje su roboti postali najvidljiviji.
Nisu u pitanju samo roboti – takođe su u porastu softver i usluge koje pokreće umjetna inteligencija.
‘Porez na robote’ i očuvanje radnih mjesta za ljude
Distopijska priča da tehnologija stvara nezaposlenost nije uvijek tačna, kako napominju ekonomisti. Iako naprednije mašine zamijene neke poslove, one takođe kreiraju druge – bilo povećanjem prodaje kroz niže cijene (ako se prodaje više, potrebno je više radnika u proizvodnji) ili omogućavanjem radnicima da rade nove i složenije zadatke.
Studija Instituta za umjetnu inteligenciju usmjerenu na čovjeka sa Univerziteta Stanford iz 2020. bavila se uticajem umjetne inteligencije i robotike na sektore proizvodnje, bankarstva i staračkih domova. Istraživač Yong Suk Lee otkrio je da, iako je tehnologija u početku zamijenila ljudske radnike, na kraju su bila otvorena radna mjesta, prenosi, NBC News.
Ipak, podaci ekonomista teško da će spriječiti širenje straha od pametnih mašina koje će zamijeniti ljude, naročito s napredkom umjetne inteligencije i robotike. Ono što se očekuje jeste više poziva zakonodavcima da razmotre ideje kao što je “poreza na robote” kako bi odnos ljudi i mašina na tržištu rada bio ravnopravniji.
Suosnivač Microsofta Bill Gates 2017. godine je iznio ideju o “porezu na robote”.
Porez na kupovinu robota plaćale bi korporacije, a porez od prihoda mogao bi da se upotrijebi za pomoć radnicima kroz programe prekvalifikacije ili čak direktne naknade. Ovakve politike pomogle bi radnicima da lakše krstare automatizovanim tržištem rada.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.
Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak
Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi
Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.
Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.
Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.
Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.
Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.
Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”, “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.
Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.
Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.
Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.
Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.
IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.
Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.
Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.
Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.
Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.
“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.
Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.
“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.
Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.
“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.
Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.
Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.
Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.
Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.
Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.
“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.
Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.
Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta.
Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.
“Vodovod” je saopštio da je bunar BHD 5 na izvorištu “Ratno ostrvo” isključen sa sistema do završetka radova na regeneraciji.
Radovi će biti gotovi do kraja aprila.
Kako saopštavaju iz “Vodovoda”, ovaj infrastrukturni projekat je od ključnog značaja za poboljšanje kapaciteta vodosnabdevanja u Novom Sadu.
Regeneracija podrazumeva temeljno uklanjanje taloga i nanosa koji se prirodno stvaraju tokom dugogodišnje eksploatacije bunara. Ovim radovima omogućava se bolji protok vode i povećava efikasnost sistema.
Bunar BHD 5 je do sada obezbeđivao 45 litara vode u sekundi, a nakon regeneracije moći će da obezbedi 80-90 litara u sekundi, što će značajno doprineti stabilnosti vodosnabdevanja u gradu.
LSV i DZVM: Balint Pastor da se izvini građanima Vojvodine i povuče se iz politke
Aron Čonka, predsednik Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara (DZVM) i Aleksandar Marton, portparol LSV Vojvođani, pozvali su danas predsednika Saveza vojvođanskih Mađara Balinta Pastora da se izvini građanima Vojvodine i povuče iz politike
U zajedničkom saopštenju su istakli da je Pastor “sramno podržao Šešeljevog radikala” za zamenika gradonačelnika Novog Sada, ocenivši da je saradnja SVM i radikala dovela do pada broja Mađara u Vojvodini sa 400, na 186 hiljada.
“Podrška odbornika Saveza vojvođanskih Mađara u novosadskoj Skupštini izboru Đurađa Jakšića, inače visokog funkcionera Šešeljeve Srpske radikalne stranke, za zamenika gradonačelnika Novog Sada, samo je još jedan primer potpune otuđenosti politike Balinta Pastora i njegovih saradnika od vojvođanskih Mađari, ali i svih drugih građana Vojvodine”, poručili su njih dvojica.
Ocenili su da je taj sraman izbor izveden uz napad policije na odbornike i okupljene građane, u stilu diktatorskih nedemokratskih režima.
“Od početka svog političkog delovanja, Vojislav Šešelj je bio otvoreni protivnik manjinskih zajednica, a devedesetih godina je učestvovao u organizaciji i sprovođenju politike progona sremskih Hrvata, ali i Mađara, Rusina, Slovaka, za šta je i osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu”, podsetili su u saopštenju Marton i Čonka.
Dodali su da je politička i društvena elita vojvođanskih Mađara, zajedno sa drugim vojvođanskim građanskim i demokratskim snagama znala da odgovori na sve te pritiske, a da je Balint Pastor “na sve to pljunuo” pokazujući da su mu interesi uskog kruga u samom vrhu SVM bliži od interesa zajednice.
Nakon pada Vučića, traže oduzimanje Dodikove imovine i državljanstva svima koji su…
Aleksandar Vučić i Milorad Dodik su pred oko 20.000 ljudi, kojima su uredno isplaćene dnevnice, održali zapaljive govore, prijeteći studentima koji već mjesecima masovno demonstriraju širom Srbije tražeći ostavke korumpirane vlasti u toj zemlji i procesuiranje krivaca za pogibiju 15 ljudi u padu nastrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Građani Srbije posebno su izrazili nezadovoljstvo istupom Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, a stvari su u toj mjeri eskalirale, da se na društvenim mrežama pokrenulo pitanje odizmanje sumnjivo stečene imovine Miloradu Dodiku u Srbiji, ali i državljanstva Srbije svima onima koji su državljanstvo stekli u posljednjih nekoliko godina
Podsjetimo, Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Nenad Nešić i Jelena Trivić, još od proteklih izbora na meti su ogorčenih građana Srbije jer su, baš poput velikog broja građana iz bh. entiteta Republika Srpska, nelegalno glasali na lokalnim izborima u Beogradu iako posjeduju prebivalište u Bosni i Hercegovini. To je umnogome pomoglo Vučićevom SNS-u da pobijedi na proteklim lokalnim izborima.
Inače, ni bosanskohercegovački, ni srbijanski zakoni ne predviđaju mogućnost dvostrukog prebivališta. Prebivalište može biti samo jedno – mjesto gdje se građanin nastanio s namjerom da u njemu stalno živi, odnosno mjesto u kome se nalazi centar njegovih životnih aktivnosti.
„Pravo na prebivalište u Republici Srbiji imaju svi građani Republike Srbije koji stalno žive na teritoriji Republike Srbije. (…) Građanin je dužan da odjavi prebivalište ako se iseljava iz Republike Srbije u inostranstvo“, jasno se navodi u Zakonu o prebivalištu i boravištu građana Republike Srbije.
SVE SE MIJENJA NAKON PADA VUČIĆA
Sve je za „Slobodnu Bosnu“ komentirao član Predsjedništva LSV-Vojvođani i odvjetnik Aleksandar Olenik.
-Mi u Ligi socijaldemokrata Vojvodine već sada pazimo da ne ponovimo greške iz petog oktobra, pošto smo sa njima imali bogato iskustvo u okviru DOS-a.
Jedna od tih grešaka je što nikad nije vraćen novac sa Kipra, koje je Milošević izneo preko Kipra u Moskvu. Imajući to u vidu, mi već sada radimo jednu vrstu mapiranja imovine koja je iz javnih sredstava, odnosno iz budžeta, prešla u privatne džepove vrha SNS-a, odnosno koruptivne hobotnice Aleksandra Vučića. Ideja je da kako se bliži dan rušenja Vučića, odnosno u tom prvom danu posle, odmah znamo gde je imovina svih građana i kako da je vratimo.
U tom smislu nije bitno da li oni koji su delovi korumpirane hobotnice Aleksandra Vučića, da li žive u Srbiji, Hrvatskoj, BiH ili Crnoj Gori, osim naravno ovih agresorskih režima, Rusije, Belorusije, Severne Koreje…, tamo ne možemo ništa. Ali u svim evropskim i zapadnim zemljama je moguće novac vratiti ako se zna gde je i ako se zna osnov za povraćaj. To je nešto na čemu se radi, a uz kombinaciju sa krivičnim postupcima i svim ostalim procesuiranjem političara koji su služili Vučiću, to čini jedan ceo set mera koji je proizašao iz grešaka napravljenih 5., 6., 7. i 8. oktobra 2000. godine, kazao je Olenik za „Slobodnu Bosnu“.
Što se tiče oduzimanja državljanstva, to je pravno dosta komplicirana situacija, to bi izisikivalo promjene Ustava, kaže Olenik.
-Ali, postoje druga elegantinija i efikasnija sredstva, a to je regulisanje ko i kada može da glasa u kojoj državi, u slučaju dvojnog državljanstva. Najjednostavnije je da ako glasate u jednoj državi, ne možete u drugoj. U svakom slučaju ćemo sprečiti, nakon okončanja započetog rušenja Vučića, da bilo ko sa dvojnim državljanstvom glasa i u Srbiji i u drugoj državi. Pogotovo ćemo imati na umu iskustvo sa Srbima iz Bosne i Hercegovine koje Milorad Dodik zloupotrebljava na jedan najniži i najprimitivniji način. Naravno, ne isključujem ni neku vrstu revizije državljanstava koja su data kao vid davanja mita, odnosno političke korupcije, a sve u okviru koruptivne hobotnice Srpske napredne stranke, kazao je Olenik na kraju razgovora za „Slobodnu Bosnu“.