Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Izvori EU: U 2022. treba sagledati kako izvući Zapadni Balkan iz zastoja

Published

on

U 2022. godini bi trebalo da se sagleda šta Evropska unija, uz podršku više angažovanog Vašingtona, može da učini da se Zapadni Balkan izvuče iz zastoja, naročito kada su u pitanju preteće zaoštravanje u Bosni i Hercegovini i blokada u pregovorima Beograda i Prištine, ocena je diplomatskih izvora u Briselu.

U viđenju promena u svetu tokom 2021. godine to predočava i šef evropske diplomatije Žozep Borel koji je upozorio da su „sve češća retorika i potezi koji dele ljude na Zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini, omeli napore da se šest zemalja regiona približi evropskoj budućnosti“.

Borel je to stavio do znanja u osvrtu na zbivanja u 2021. godini, ocenivši da je to bila godina krupnih promena i prestrojavanja „u kojoj su zamah dobile politike moći koje su neprestano postavljale izazove Evropskoj uniji i njenim vrednostima“.

Nova administracija u Vašingtonu imenovala je i nove izaslanike, iskusne poznavaoce Zapadnog Balkana, sa ciljem da se snažnije uključi u rad na „nedovršenim poslovima“ u regionu.

Ipak, očekuje se da se vidi i kakva će biti politika nove vlade u Nemačkoj, koja je za Balkan oduvek važna.

Treba očekivati, veruju izvori u EU, i da će francuski predsednik Emanuel Makron, koga u aprilu čekaju izbori, učiniti nešto više da region prevaziđe „nove napetosti“, kako je i sam istakao, obrazlažući program francuskog predsedavanja Unijom od 1. januara.

Šef francuske države je upozorio da se na Zapadnom Balkanu „istorija vraća“ i da je to „ponekad i tragično“.

Zvaničnici u Savetu ministara EU rekli su da su članice Unije i Evropska komisija takođe veoma zabrinuti zbog opšteg slabog napretka Zapadnog Balkana kada su u pitanju ključne reforme u oblasti vladavine prava i osnovnih sloboda.

Kao najteži problem, uz krizu u Bosni i Hercegovini, vidi se i blokada u pregovorima Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa.

Godine dijaloga uz posredstvo EU nisu dovele do napretka, a izvori u Briselu su saglasni da je velika kočnica politika sadašnje vlade u Prištini koja odbija da sprovede ono što je i kosovski parlament usvojio, a EU potvrdila, Briselski sporazum koji predviđa formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO).

Taj dokument za Evropljane i Amerikance ima snagu međunarodnog sporazuma, što opovrgava kosovski premijer Aljbin Kurti, čija je politika izgleda usmerena na očuvanje podrške pristalica u zemlji, i po cenu suprotstavljanja međunarodnim činiocima.

Kurti je nedavno u Briselu došao u otvoreni sukob sa Borelom, koji mu je pred novinarima predočio da vodi pogrešnu politiku i da mora sprovesti sve utanačeno u dijalogu Beograda i Prištine.

Kosovo je još 2008. proglasilo nezavisnost, a „do sada nije izašlo na videlo šta se dalje može učiniti kad su u pitanju vlasti i albanski političari u Prištini, kao i kada na to pitanje treba da daju odgovore one zapadne države koje su to priznale, odobrile, prihvatile“, prenosi razmišljanje u EU jedan evropski diplomata.

Blokada je potpuna pošto vrh vlasti u Prištini sada odbija da sprovede Briselski sporazum, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić traži da EU kaže šta Beograd, koji je umnogome ispunio dogovore iz tog sporazuma, dobija za to, a naročito kada, odnosno koji je to datum kada može da očekuje ulazak u EU.

Sagovornici u Briselu dodaju da Vučić uporno ponavlja da ne može Priština da dobije sve, a Srbija ništa.

Otuda i to da Vučić okleva, ili da ne želi brzo da sprovede ključne stavke u pregovorima o članstvu u EU, koje se tiču vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa, suzbijanja korupcije, slobode medija i izražavanja, u čemu možda, kao i neki drugi vladajući političari u regionu, vidi i opasnost po održanje sopstvene vlasti, utisak je izvora u EU.

Istovremeno se velika netrpeljivost i govor mržnje i dalje ogledaju u odnosu vlasti prema opoziciji i nezavisnim medijima, kao i prema kritici koja stiže iz EU, posebno iz Evropskog parlamenta.

Kako se to vidi u Briselu, za ključne članice EU, posebno za Nemačku, a isti je i stav SAD, Srbija ne može da postane članica Evropske unije ako ne uredi odnose sa Kosovom tako da to bude neki vid priznanja samostalnosti Prištine, odnosno dogovor koji postignu dve strane i „prihvati međunarodna zajednica“.

To je i dalje „uslov svih uslova“, čak i ako Srbija ispuni sve kriterijume iz Kopenhagena i postane delotvorna demokratija sa tržišnom privredom, sposobna da se nadmeće s ekonomijama Unije na jedinstvenom evropskom tržištu.

Šef mađarske diplomatije Peter Sijarto izjavio je posle zasedanja Saveta ministara EU sredinom decembra i otvaranja klastera četiri u pristupnim pregovorima Srbije da zemlje na zapadu i severu Unije nastavljaju da se protive proširenju na Zapadni Balkan, naglasivši da su nedavni razgovori u Evropskom savetu bili „otrežnjujući“.

Doskorašnji šef češke diplomatije Jakub Kulhanek, čija zemlja u drugoj polovini 2022. preuzima predsedavanje Unijom, takođe je predočio ono što u poslednje vreme ističu mnogi u prestonicama EU i zvaničnici u Briselu, da je „blokiranje evropskih aspiracija zapadnobalkanskih država posebno kratkovido u situaciji kada svi na kontinentu pričaju da ne mogu sebi dopustiti luksuz da Evropa ima geopolitički vakuum, crnu rupu na Balkanu koju posle mogu da popune drugi akteri“.

Iako se od Srbije učestalije traži da bitnije smanji veze sa Rusijom i Kinom, predsednik Vučić uzvraća da neke članice EU imaju i deset puta obimnije ekonomske veze i trgovinu sa Kinom, i naglašava da Moskva i Peking pružaju Beogradu dragocenu međunarodnu i podršku u Savetu bezbednosti UN, kad je u pitanju Kosovo.

Aktuelna energetska kriza, nestašice gasa i struje u EU, za Beograd je bez sumnje dokaz da su dobri odnosi sa Rusijom u ovom času pravi spas, jer Srbija, koja je sada zapala i u ogromne probleme snabdevanja strujom iz sopstvenih elektrana, dobija garantovane potrebne količine gasa i to po veoma povoljnoj ceni.

Borel, čelnik Evropske službe za spoljne poslove (EEAS), ukazao je na sve velike svetske probleme, od pandemije do energije, i žarišta nestabilnosti sa kojima se suočavala EU. Ukazao je da je „Unija radila na odbrani svojih interesa i da ojača svetski poredak utemeljen na pravilima, u protekloj godini krupnih promena i prestrojavanja“.

On je podrobnije govorio o bezbednosnim problemima, posebno onim vezanim za Ukrajinu i susedstvo Unije. Iako je sasvim sažeto pomenuo urušavanje napora da se Zapadni Balkan približi EU, Borel je posebno ukazao na svoje prethodne ocene o zaoštravanju u Bosni i Hercegovini.

U tim ocenama je predočeno da „Republika Srpska stavlja na iskušenje granice posle kojih sve puca, preteći potezima koji urušavaju ekonomiju i zdravlje, kao i tekovine Dejtonskog sporazuma“.

Borel je dodao da „u Federaciji Bosne i Hercegovine mnogi političari čuvaju postojeće stanje, blokiraju napredak i bave se lukavim igrarijama umesto da poboljšaju odgovornost za vršenje vlasti i delotvornost institucija“.

„EU podržava jednu suverenu BiH, ali prevashodno građane BiH umorne od korupcije koji žele da dobiju vođe koji će im podnositi račune za to kako rade na boljoj budućnosti“, istakao je čelnik EU.

Neko bitno pomeranje iz gliba sadašnjih odnosa EU-Zapadni Balkan za predsednika Makrona bez sumnje bi bio bitan uspeh, iako možda mali, u godini predsedničkih izbora u Francuskoj.

Makron, uz podršku još nekih članica evropskog kluba, zahtevao je ranije da se proces proširivanja Unije na Zapadni Balkan od birokratsko-tehničkog procesa preinači u opipljiviji i više politički vođeni postupak, što je urodilo novom metodologijom u pristupnim pregovorima, koju su prihvatile Srbija i Crna Gora.

Međutim, i Pariz i neke druge vlade u EU i dalje smatraju da Evropska unija, koja je u previranjima, mora najpre da preobrazi svoje unutrašnje redove, naročito postupak donošenja odluka, da bi bila u stanju da primi nove članice.

To nije „kvadratura kruga“, smatraju izvori u Briselu, već odraz realnog stanja, i nije nemoguće da se u dogledno vreme sagleda u kojim okolnostIma bi EU mogla otvoriti vrata nekoj novoj članici.

Obrazlažući program francuskog predsedavanja EU, Makron je istakao da EU „ima sasvim posebnu odgovornost“ prema Zapadnom Balkanu i da se mora snažnije angažovati i investirati, da bi se podstakla ekonomska integracija i veze među ljudima.

Francuski predsednik je stavio do znanja da se u tom regionu „mora boriti protiv uplitanja i manipulacija, čemu teže regionalne sile koje preko Balkana ciljaju da destabilizuju Evropu“, što je i stav Vašingtona.

(Beta, ilustracija: Evropski parlament)

SLOBODNA VOJVODINA

Pismo novosadskih studenata pripadnicima BIA: Ne plašimo vas se

Na današnjem protestu ispred prostorija BIA u Novom Sadu pročitano je pismo koje su studenti Novosadskog univerziteta uputili pripadnicima Bezbednosno-informativne agencije

Published

on

By

Studenti su želeli pismo da predaju lično, a pošto iz zgrade niko nije izašao, oni su nakon protesta pisma okačili o ogradu.

Pismo je pročitala studentkinja Olga, a mi ga prenosimo u celosti:

Dragi naši pripadnici i pripadnice Bezbednosno-informativne agencije,

Poslednjih dana i meseci ste nalazili načine kako da stupite u kontakt sa nama, pa smo mi došli i odlučili da vam taj posao olakšamo. Znamo da imate mnogo značajnog posla koji obavljate, nadamo se u korist države a ne u korist vlastodržaca koji sprovode samo svoju i volju sebi bliskih ljudi u cilju ostvarivanja ličnih interesa.

Vreme je danas lepo, lepše nego prethodnih dana, pa smo rešili da odgovorimo na vaš poziv na prijateljski razgovor. Kada se razgovor vodi na lokaciji koja nije poznata, bez ličnih stvari i dodatnih obaveštenja, između dve strane koje nikako nisu jednake, atmosfera nije ni malo prijateljska.

Došli smo da vam pokažemo kako razgovaraju kolege, drugari, prijatelji. Ali nismo došli sami, jer mi nismo sami. I to je ono protiv čega se teško boriti. Zajedništvo koje mi negujemo nije vama blisko i poznato i iz te pozicije shvatamo zašto nas ne razumete. Jednu stvar ćete, sigurni smo, razumeti – ne plašimo vas se jer državu čini društvo.

Da ponovim još jednom, državu čini društvo, a mi smo onaj deo društva koji je odbio da ćuti na sve ono loše. Dosta nam je!

Verujemo da je vaš poziv za rad u službi BIA u svojoj suštini human i treba da služi očuvanju naše zemlje i njenog međunarodnog integriteta, a samim tim i svih njenih građana. Vođeni ovim mišljenjem, pozivamo vas da stanete iza svih tih vrednosti za koje bismo trebali zajedno da se borimo. Sada je na vama da zauzmete stav i odlučite o tome šta su vrednosti kojima se vi vodite.

Srdačno,

Vaši studenti u blokadi Univerziteta u Novom Sadu

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/pismo-novosadskih-studenata-pripadnicima-bia-ne-plasimo-vas-se/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Počeo je Novosadski proces, rezultat će biti demontaža kriminalno-koruptivnog režima

Predsednik opozicione stranke Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš izjavio je danas da je otpočeo “Novosadski proces” kojim će biti demontirana kriminalno – koruptivna hobotnica Srpske napredne stranke (SNS) i vladajućeg režima

Published

on

By

“Sama činjenica da je Apelacioni sud u Novom Sadu ukinuo odluku Višeg suda da se (bivši ministar građevinarstva Goran) Vesić brani sa slobode govori o tome da je počeo Novosadski proces”, naveo je Kostreš u saopštenju za javnost.

Dodao je da je Novosadski proces veoma značajan za sve građane, jer govori kako treba da izgledaju normalno društvo i normalna država u kojoj se poštuju zakoni i propisi, jednako za sve.

“Zbog toga je novosadski proces put kojim treba ići da bi se demontirala kriminalno-koruptivna hobotnica Srpske napredne stranke i vladajućeg režima”, poručio je Kostreš.

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/kostres-poceo-je-novosadski-proces-rezultat-ce-biti-demontaza-kriminalno-koruptivnog-rezima-video/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Dinko Gruhonjić pisao Milanoviću i Plenkoviću: Mojem sinu je ugrožena sigurnost

Hrvatsko novinarsko društvo daje podršku kolegi Dinku Gruhonjiću, koji se obratio pismom predsjedniku države Zoranu Milanoviću, premijeru Andreju Plenkoviću i ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, u kojem traži zaštitu za svoga sina Davida koji radi i studira u Zagrebu

Published

on

By

Dinko Gruhonjić, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, novinar i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine, posljednjih je gotovo godinu dana meta prljave političke kampanje u kojoj, osim režimskih medija i raznih dužnosnika vlasti sudjeluje i sam srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji Gruhonjića naziva ‘ustašom‘ te ga optužuje da je ‘antisrpski orijentiran‘.

Pošteđena nije ni Gruhonjićeva obitelj, i to ne samo posredno, nego i izravno nakon što je beogradska medijsko-politička tvornica laži Gruhonjićeva sina optužila da surađuje sa SOA-om, kao što to svakodnevno rade studentima koji prosvjeduju u Srbiji. Jednako brutalnu kampanju vodili su i protiv studenata iz Hrvatske koji su bili u posjetu Srbiji optužujući ih da su agenti SOA-a koji su došli u Srbiju kako bi rušili tamošnju vlast.

Povod za dopis hrvatskom državnom vrhu, koji je Gruhonjić poslao i HND-u, činjenica je da se i Jelena Milić, veleposlanica Republike Srbije u Hrvatskoj, sada uključila u kampanju linča protiv njega iznoseći na svojem Facebook-profilu neistine kojima ugrožava sigurnost Gruhonjićeva sina.

Odmah nakon objave na Facebooku srbijanske veleposlanice u Hrvatskoj, difamacijska kampanja nastavljena je istog dana u huškačkom Informeru, koji je objavio kako sin našega kolege u Hrvatskoj zapravo surađuje s hrvatskim tajnim službama na destabilizaciji Srbije infiltriranjem svojih agenata u organizaciju studentskih prosvjeda u Srbiji.

– Ambasadori stranih država bi morali da budu odgovorni i za sopstvene državljane koji se nalaze na privremenom radu u drugim državama, navodi u svojem obraćanju hrvatskom državnom vrhu kolega Gruhonjić dodajući kako se, umjesto toga, srbijanska veleposlanica Milić uključila u hajku na način koji izravno ugrožava sigurnost Gruhonjićeva sina u Hrvatskoj.

HND stoga poziva državni vrh kojem se Gruhonjić obratio da njegov apel shvati ozbiljno u cilju zaštite mladića koji je isključivo zbog svojeg obiteljskog podrijetla uvučen u politički glib koji ugrožava njegovu sigurnost u Republici Hrvatskoj.

izvor: https://www.seebiz.eu/drustvo/dinko-gruhonjic-pisao-milanovicu-i-plenkovicu-mojem-sinu-je-ugrozena-sigurnost/314116/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

VID MAJORSKI: Vojvodina

Vučić je kvaran politički protivnik, što se vidi po tome da je manipulacija njegov politički modus operandi. U pokušaju da povrati inicijativu i uspostavi kontrolu nad političkim poljem on izbacuje niz „varalica“, ne bi li okupirao i pažnju javnosti preusmerio sa studenata – sa kojima ne zna šta da radi – na neke druge aktere. Recimo, na lojaliste.

Published

on

By

U Vučićevoj inscenaciji, lojalisti su rusofilna stranačka afilijacija, njemu fanatično odana i spremna da se nasilnički obračunava sa političkim protivnicima. Po njegovom vlastitom sudu, lojalisti su ekstremisti.

Problem je, međutim, u tome što je i sam Vučić ekstremist, ako imamo u vidu njegovu izjavu da ćemo za jednu ubijenu srpsku glavu uzeti sto muslimanskih. Postavlja se, stoga, logično pitanje: šta je ekstremnije od ekstremiste?

Da li se Vučić distancirao od svoje idiotske izjave? Ne znam. Ali činjenica da se on danas nalazi na poziciji šefa države ponešto govori i o nama, o mizeriji srpske politike i civilizacijskom padu koji smo doživeli kao društvo.

Drugu varalicu Vučić je izbacio pre neki dan, kada je pomenuo novosadski krug dvojke, nekakvu vojvođansku platformu i povratak Srbije u vreme pre jogurt revolucije. Pre toga, Vučić je poručio da Vojvodina nikad neće biti antisrpska.

Da se razumemo: Vojvodina je deo Srbije, ali nije Srbija; insistirati na tome nije nikakvo antisrpstvo. A kada je o vremeplovu reč, zašto bismo se vraćali u 1988. godinu? Zašto ne bismo otišli malo dublje u prošlost i dobro porazmislili o tome da li nam je ujedinjenje sa Srbijom uopšte i bilo potrebno?

Vučić neće trajati večito, a vojvođansko pitanje će se pre ili kasnije vratiti u središte javne pažnje. Namerno kažem vojvođansko, a ne autonomaško pitanje, jer je priča o autonomiji potpuno passe. Autonomija više nije dovoljna, pa se u formulaciji problema mora insistirati na vojvođanskom pitanju. To se pitanje mora zaoštriti, a politički asortiman proširiti. Pojava, dakle, vojvođanskih separatista mora biti sasvim normalna stvar. Politički ideal nezavisne države Vojvodine je legitiman – posebno je pitanje da li je i realan – pa i zagovornicima ove opcije mora biti omogućeno da se, pod istima uslovima kao i autonomaške i neautonomaške opcije, nadmeću za podršku građanstva.

Dve stvari pogoduju rečenom zaoštravanju. Prva je propast srpskog velikodržavlja. Dvadeseti vek je pokazao da je Velika Srbija nemoguć projekat, da je veoma destruktivan i da od njega treba odustati. Kao, uostalom, i od njegovog erzaca tzv. srpskog sveta. Pitanje, dakle, nije kolika, već kakva Srbija. Druga stvar se tiče ideološkog oslonca Velike Srbije, srpskog nacionalizma. Etnički ustrojen, agresivan i potpuno kompromitovan, srpski nacionalizam ne može biti temelj za buduće političko delanje. Njega u životu još održava Kosovo, ali mu politički realizam smanjuje uticaj.

Nakon Vučićevog despotizma, ozbiljna debate treba da se povede i o srpskoj crkvi, pošto je ona jedna od ključnih prepreka u konstituisanju Srba kao moderne građanske nacije. U budućoj reorganizaciji države, crkvu treba vratiti tamo gde joj je i mesto – u privatnu sferu. Ona je važna za verski identitet građana, ali ne i za njihov nacionalni identitet. To što srpska crkva sebe postulira kao nacionalnu instituciju govori o njenim političkim ambicijama, pa se sa njom mora voditi oštra politička borba. A to je nešto čemu jad od političkih aktera u Srbiji izgleda da nije rad.

Svedena na severnu Srbiju, Vojvodina se praktično izgubila iz javnog govora. To što se o njenim nadležnostima javno ne govori, to ne znači da je Vojvodina nestala kao autonomaška, republikanska ili indipendentistička politička preferencija. Kao takva, ona će preživeti naprednjake, ali je za njen delatan i institucionalan život potrebno mnogo više od puke smene na vlasti.

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/vid-majorski-vojvodina/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vučić tvrdi da se sprema platforma za razvlašćivanje Srbije u Vojvodini, oglasili se iz LSV

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da se 11. januara očekuje „prvo predstvaljanje takozvane Vojvođanske platforme“ čiji je cilj da se Srbiji oduzme deo vlasti koju ima u Vojvodini, kako bi se vratilo „vreme pre jogurt revolucije“.

Published

on

By

To je ozbiljan pokušaj, ne smemo da mu se suprostavimo silom, već znanjem i odlaskom u narod da se objasni šta se dešava“, rekao je Vučić, koji je učestvovao na sednici vlade Srbije, na poziv premijera Miloša Vučevića.

Govoreći još o političkim prilikama, istakao je da je pritisak kosovskog premijera Aljbina Kurtija sve veći jer nastoji da Srpsku listu izbaci sa predstojećih, tamošnjih izbora.

„Smatra je glavnim protivnikom, remetilačkim faktorom, za razliku od mnogih drugih lista“, naveo je Vučić.

Vučić je najavio da se uskoro na dnevnom redu Skuštine Srbije može naći izbor novih ministara, umesto Gorana Vesića i Tomislava Momirovića, koji su podneli ostavke posle tragedije u Novom Sadu.

Takođe je rekao da namerava da Badnji dan i Božić provede u manastiru Hilandar, zajedno sa ministrom Nenadom Popovićem.

U isto vreme stiglo je i saopštenje LSV, čiji je osnivač Nenad Čanak, a na čijem čelu je sada Bojan Kostreš.

Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) poručila je u saopštenju predsedniku Vlade Republike Srbije Milošu Vučeviću da prestane sa pretnjama profesorima i učenicima koji učestvuju u blokadama škola i podržavaju studentski protest.U saopštenju, ta stranka podseća da su pretnje otkazima iz „već poznate radikalske kuhinje“ i na tragu Šešeljevih progona univerzitetskih profesora iz 1998. godine.

„Vučeviću mora da bude jasno da građani neće dozvoliti otpuštanja prosvetnih radnika i da će braniti njihova ustavna i zakonska prava na slobodu mišljenja“, navodi LSV.

Iz te stranke ocenjuju da funkciju koju obavlja treba da napusti Miloš Vučević, sa svim članovima njegovog kabineta.

„Oni su državni službenici koji ne žele da rade u interesu građana i sasvim je jasno da moraju da odu“, zaključuju iz LSV-Vojvođani.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/politika/vucic-vojvodina-platforma-srbija-lsv/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Srbija i Mađarske će biti istinski prijatelji kada režimi Viktora Orbana i Aleksandra Vučića odu sa scene

Portparol i odbornik Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI u Skupštini grada Zrenjanina Aleksandar Marton napisao je u autorskom tekstu za list „Danas“ da su Srbija i Mađarska upućene jedna na drugu, te da Mađarska može Srbiji biti pravi most za Evropskoj uniji. Međutim, on ističe da će to postati tek kada sa političke scene odu oba nedemokratska, autokratska i populistička režima u ovim državama.

Published

on

By

Ovih dana se širom srednje Evrope podigla velika prašina zbog gesta stalnog predstavnika Mađarske u Severnoatlanstkom vojnom savezu (NATO) Ištvana Baloga.

Balog je, naime, svojim kolegama u Briselu, podelio Nacionalni atlas Mađarske u kojem je i mapa te države iz 1918. godine. Naravno, ova pretrijanonska mapa obuhvata i delove drugih država – Slovačke, Ukrajine, Rumunije, Slovenije, Hrvatske i Srbije.

Reklo bi se ništa čudno od populističke i nacionalističke vlasti Viktora Orbana.Reagovali su predstavnici „oštećenih“ država. Najoštrije Hrvatska.

A Srbija? Naravno ćuti. Ne govori ni reč.Isto kao što je prećutala postavljanje biste ratnog zločinca admirala Mikloša Hortija u zgradi mađarskog parlamenta.

Mesecima su brojne organizacije, partije i pojedinci pokušavali da ubede beogradske vlasti da izuste, makar i blagu, reč kritike na ovaj sramotan gest. Ništa. Horti je i dalje u parlamentu. Oćutala je ova vlast i navijački šal Viktora Orbana, a na njemu su takođe bile iscrtane granice Velike Mađarske, po kojima su Pančevo, Žabalj ili Zemun unutar ove Orbanove „šal države“.

Tada su veoma oštro reagovali i Rumunija i Slovačka i Hrvatska i Slovenija.

Samo u Beogradu glasan muk. Naravno, jasno nam je da su režimi u Budimpešti i Beogradu u raznim talovima. Njihovo „taljenje“ svi građani Vojvodine i Srbije osećaju na svojoj koži.

Rasprodaja Vojvodine i isprepletana mreža biznisa vlasti Srbije i Mađarske jasno ukazuju da se ne radi o bilo čemu drugom, do o velikoj ljubavi prema novcu. Orban i Vučić se međusobno kite ordenjem, nazivaju braćom i prijateljima, a zapravo se radi o interesima dva autokratska režima.

Broj Mađara u Vojvodini je, od te i takve silne ljubavi, sa 400.000 pao na 180.000. To je prava posledica vlasti novoradikala i Orbanove vojvođanske franšize Saveza vojvođanskih Mađara (VMSZ). Obe države su upućene jedna na drugu.

Mađarska može biti pravi most Srbije ka Evropskoj uniji. To će postati kada sa scene odu oba nedemokratska, autokratska i populistička režima

Aleksandar Marton

odbornik LSV – VOJVOĐANI u Skupštini grada Zrenjanina

Continue Reading

Trending