I Škotska će isprobati četverodnevni radnu nedelju. Da li je to budućnost?
Četverodnevni radna nedelja verovatno zvuči kao vrlo dobra ideja većini radnika, bilo u privatnom ili javnom sektoru. No može li postati stvarnost? I bi li takav model uopšte bio održiv?
MALO stvari na svijetu traje tako kratko kao vikend. Četverodnevni radni tjedan vjerojatno zvuči kao vrlo dobra ideja većini radnika, bilo u privatnom ili javnom sektoru. No može li postati stvarnost? I bi li takav model uopće bio održiv?
Škotska je odlučila provjeriti. U testnom programu koji škotska vlada pokreće, vjerojatno potaknuta povratkom na radna mjesta nakon lockdowna, radit će se četiri dana u tjednu, ali bez gubitka plaće.
Može li kraći radni tjedan povećati produktivnost?
To, međutim, neizbježno povlači za sobom neizbježno pitanje: tko će platiti tih 20% radnih sati tjedno manje? Zar to neće značiti 20% veće gubitke za poslodavce – ako ne smanjimo plaće radnicima, na što oni zasigurno ne bi pristali?
Pretpostavka od koje polazi škotska vlada, ali i brojne druge tvrtke i vlade koje su već isprobale kraći radni dan ili tjedan je sljedeća: ako skratimo radno vrijeme, radnici će biti odmorniji, zadovoljniji i produktivniji, što će onda kompenzirati skraćeno radno vrijeme i rezultirati jednakim ili čak boljim radnim rezultatima, odnosno tjednom “proizvodnjom”, tako da plaća može ostati ista.
Olakotna okolnost u Škotskoj je što nedostatak radne snage u nekim sektorima, prije svega zbog Brexita, ionako vrši pritisak na poslodavce da povećaju plaće ili poboljšaju radne uvjete kako bi privukli radnike. Sindikat Unite tako je najavio dogovor s civilnim radnicima u nuklearnoj bazi Clyde o povećanju plaća za 5.5% uz dodatni godišnji odmor.
80% škotskih radnika želi kraći radni tjedan
Škotska vlada Nicole Sturgron obećala je barem jedan testni program četverodnevnog radnog tjedna u izbornom manifestu SNP-a ranije ove godine.
A prema novom izvješću škotskog lijevo orijentiranog Instituta za istraživanje javnih politika (IPPR-a), čak 80% radnika preferiralo bi takav kraći radni tjedan, dok njih 65% misli da bi ih to učinilo produktivnijima.
Međutim, kako piše ekonomski urednik BBC-ja Douglas Fraser u svojoj analizi, poslodavac koji je voljan uključiti se u testiranje smanjenja radnih sati uz zadržavanje razine plaća također vjerojatno već radi i druge stvari koje usrećuju i motiviraju radnike. To uključuje autonomiju, fleksibilnost, povjerenje, prostor za kreativnost i kvalitetno upravljanje koje čini da se ljudi osjećaju cijenjenima i ispravno vrednovanima.
Sve bi to onda moglo iskriviti rezultate programa.
Škotski IPPR iznio je ideju da bi se ti sati, koji će sada radnicima ići u slobodno vrijeme, mogli koristiti za dodatno obučavanje. Doduše, onda više ne bi bili slobodno vrijeme. No mogli bi se i konvertirati u veće godišnje odmore, porodiljne dopuste ili više neradnih dana, odnosno državnih praznika.
Japan također razmatra kako se može skraćivanjem radnih sati uhvatiti u koštac s dva velika nacionalna problema: kroničnim prekomjernim radom i kulturom dugotrajnog radnog dana te posebno ozbiljnom demografskom krizom zbog vrlo niske stope nataliteta i najvećeg udjela jako starih ljudi na svijetu.
>> Na Islandu godinama testirali četverodnevni radni tjedan. Rezultati su odlični
Island pokrenuo testiranje još 2015. Rezultati su “iznimno uspješni”
Island je pak pokrenuo vlastito testiranje četverodnevnog radnog tjedna još prije šest godina, također s jednakom plaćom za radnike koji rade kraće.
Početni probni program, u kojem je sudjelovalo više od 2500 radnika, što iznosi oko 1% radno sposobnog stanovništva Islanda, trajao je do 2019. godine, a nakon toga su analizirali rezultate. Istraživači su prošli mjesec objavili izvještaj prema kojem je eksperiment bio “iznimno uspješan”.
Produktivnost je tijekom eksperimenta ostala ista ili je porasla na većini radnih mjesta, objavili su istraživači. Radnici su također izvijestili da su pod manjim stresom, a tvrde i da se osjećaju zdravije, kao i da imaju bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života.
Mnogi radnici trajno su prešli s 40-satnog radnog tjedna na 35- ili 36-satni tjedan, rekli su istraživači iz britanskog trusta mozgova Autonomy i Udruge za održivu demokraciju (Alda) na Islandu. Za sada je 86% islandske radne snage ili prešlo na kraće radno vrijeme za istu plaću ili će tek steći pravo na to, dodali su istraživači.
Na Novom Zelandu test-program se provodi u tvrtki Unilever
Iako je program počeo u javnom sektoru, BBC piše da je u međuvremenu proširen ne samo na veći dio javnog sektora već i na dio privatnog, tako da je sad njime obuhvaćeno 86% radnog stanovništva.
A na Novom Zelandu, gdje premijerku Jacindu Ardern pomno prate zbog njenog vrlo progresivnog pristupa upravljanju zemljom, test-program započelo je još prošle godine u njihovom ogranku međunarodne korporacije Unilever, pod nadzorom Sveučilišta u Aucklandu. Rezultati su i ovdje prilično impresivni – produktivnost (mjerena po satu) porasla je za 20%, sa značajnim porastom broja radnika koji smatraju da su poboljšali ravnotežu između privatnog i poslovnog života.
Ardern je sugerirala i da bi, nakon pandemije, više slobodnog vremena za Novozelanđane moglo pomoći turističkom sektoru.
Škotski IPPR predlaže osnivanje povjerenstva za kraće radne sate koje bi vodilo probni program u svim ekonomskim sektorima kako bi vidjeli kako to funkcionira i izvan ureda, na radnim mjestima s nižom plaćom i/ili s nepunim radnim vremenom.
Jedna hrvatska tvrtka uvela kraći radni tjedan 2018., druga ga uvodi u rujnu
>>Vlasnik firme u Zagrebu uvodi radni tjedan od četiri dana, plaće ostaju iste
U međuvremenu, zanimljivo je da su dvije hrvatske tvrtke već na svoju ruku odlučile uvesti četverodnevni radni tjedan. Nizozemac Jan de Jong, koji živi i radi u Hrvatskoj, uvodi takav model od rujna za zaposlenike svoje IT tvrtke Webpower Adria.
“Tvrtka Webpower Adria upravo je svojim zaposlenicima dala povećanje od 20%. Ne, ne u novcu, nego u slobodnom vremenu. Uvodimo četverodnevni radni tjedan – za istu plaću! Osim toga, odluka hoće li moji kolege raditi od kuće ili iz ureda u potpunosti je njihova. Svi smo mi pojedinci s različitim sklonostima”, napisao je Jan De Jong na svom LinkedIn profilu.
>> Vlasnica firme u Zagrebu 2018. uvela radni tjedan od 4 dana: Još smo i povećali plaće
A Renata Šeperić Petak, direktorica tvrtke za pisanje i provedbu EU projekata Logička matrica, još je 2018. godine uvela skraćeni radni tjedan od četiri dana za svoje zaposlenike. Ona je za Index objasnila da su u međuvremenu plaće i povećali za 20-25%, a da su produktivniji, što se i vidi po poslovnim rezultatima
Juhas Balint da odmah podnese ostavku na mesto predsednika Skupštine Vojvodine!
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) izražava duboko ogorčenje zbog sramnog ponašanja Juhasa Balinta, predsednika pokrajinskog parlamenta i člana predsedništva SVM-a. Njegovi postupci još jednom potvrđuju da mu nisu važne demokratske vrednosti, već isključivo očuvanje trenutne vlasti i služenje kriptoradikalnim političkim interesima
Na jučerašnjoj sednici parlamenta, Juhas Balint je naložio obezbeđenju da iz sale izbaci predstavnike medija, a potom asistirao poslanicima SNS-a kada su napali opozicione predstavnike. Bez mogućnosti za diskusiju, sve tačke dnevnog reda, uključujući i budžet za 2025. godinu, usvojene su ekspresno.
Ovakvo ponašanje grubo krši demokratske principe i pokazuje da Juhas Balint nije dostojan pozicije predsednika pokrajinskog parlamenta. Parlament je pod njegovim vođstvom postao servis vlasti koji guši opozicione stavove i zanemaruje javni interes.
DZVM zahteva od Juhasa Balinta da odmah podnese ostavku! Neka prestane da sramoti vojvođanske Mađare i da ide stopama Mihalja Kertesa!
Pokrajinskom parlamentu je potreban predsednik koji poštuje demokratske vrednosti i ravnopravno uvažava prava svih poslanika.
Prosvetari razmatraju radikalizaciju štrajka: Na stolu i potpuna obustava rada
Cirkularni štrajk prosvetnih radnika od ponedeljka, 16. decembra se nastavlja skraćenjem časova na 30 minuta u školskim upravama Kraljevo, Čačak, Užice i Kragujevac
Istovremeno, za ponedeljak je zakazana sednica Glavnog odbora Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, na kojoj će se članovi tog tela izjasniti o predlogu Predsedništva USPRS da se štrajk radikalizuje, nezvanično je potvrđeno Danasu iz više izvora.
Predsedništvo Unije predložiće Glavnom odboru da zaposleni u prosveti obustave rad u petak, 20. decembra, te da se zakonski štrajk sa skraćenjem časova na 30 minuta organizuje od 23. do 27. decembra na teritoriji cele Srbije, a ne samo na područjima školskih uprava Beograd i Požarevac, kako je predviđeno ranijom odlukom.
Predlog je i da Glavni odbor Unije razmotri opciju potpune obustave rada.
“Odluka bi bila doneta na posebnoj sednici, nakon konsultacija sa članovima i sprovodila bi se od 28. januara 2025. godine do ispunjenja zahteva“, navodi se u predlogu u koji je Danas imao uvid.
Predsedništvo Unije predlaže sledeće štrajkačke zahteve: smenu kompletnog rukovodstva Ministarstva prosvete, ispunjenje materijalnih zahteva predviđenih potpisanim Protokolom, potpisivanje izmena i dopuna Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika, kao i smanjenje administracije.
Stefanović o izjavi Vučevića: Skandalozne reči premijera da ne može Srbija da se ruši i zaustavlja „zbog 15 ili 1.555 mrtvih“
Zamenik predsednika Stranke slobode i pravde i narodni poslanik Borko Stefanović izjavio je danas da je skandalozna izjava premijera Miloša Vučevića da ne može Srbija da se ruši i zaustavlja “zbog 15 ili 1.555 mrtvih” i da mora da ode sa mesta predsednika Vlade i bude obuhvaćen krivičnim postupkom
„Ovo je skandalozna izjava čoveka koji je u vreme rekonstrukcije novosadske Železničke stanice bio gradonačelnik i koji je svojim propustima i delovanjem, zajedno sa svojim mafijaškim izvođačima, doprineo ubistvu u Novom Sadu“, naveo je Stefanović u pisanoj izjavi.
Prema njegovim rečima, Vučević mora da ode sa mesta predsednika Vlade, koja je ionako puna osumnjičenih lica i da i on bude obuhvaćen krivičnim postupkom.
„Vučević, na kraju, mora da nauči srpski jezik do kraja i prestane da koristi reči ‘Srbija’ i ‘država’ na mestima gde svi vide da stoje reči ‘vlast’ i ‘režim SNS’. Niko, Vučeviću, ne ruši Srbiju i državu, građani i studenti je, naprotiv, brane od mafije i od tvojih Snajpera, Bosketa, Goranca, Zvonka i Andreja, od tvog direktora novosadskog GSP, koji je deo međunarodne narko grupe“, rekao je Stefanović.
obustavlja se svaka komunikacija sa Vladom Republike Srbije zbog pritisaka na poljoprivrednike!
Traži se momentalno ukidanje pasivnog statusa svim poljoprivrednicima koji su napravili samo tehničke propuste ili imaju druge nedostatke koji ne podrazumevaju zloupotrebu budžetskih sredstava .
Poziva se na odgovornost Ministarstvo poljoprivrede Skupštinski odbor za poljoprivredu Predsednik Vlade Republike Srbije
Hitna pomoć studentima u hrani i neophodnim potrepštinama.
koordinisana podrška studentima obavezno u ljudstvu na blokadama ako postoji potreba i mehanizovano.
pozivaju se poljoprivrednici da se organizuju u svojim mestima i izađu traktorima u dogovoreno vreme.
Vladavina prava, sloboda i demokratija alati u borbi protiv koruptivne hobotnice vlasti
Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI pozdravlja podršku velikog broja advokata studentima i njihovoj borbi za ispunjenje legitimnih i legalnih zahteva, na koje nadležne institucije moraju da odgovore
Advokati su, takođe, pozvali Advokatsku komoru Srbije i sve advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije da izdaju posebno saopštenje podrške studentima u ostvarivanju njihovih Ustavom zajamčenih prava i istaknutih zahteva.
Ovaj apel je posebno bitno istaći na današnji Međunarodni dan ljudskih prava, koji je temelj garancija dostojanstva, te jednakih i neotuđivih prava svih članova svetske zajednice.
Izostanak vladavine prava u Srbiji jedan je od osnovih problema naše zajednice.
Koruptivna hobotnica Srpske napredne stranke uništava državu i njene građane.
Tome se mora stati na put!
Jedini ispravan način da se to ostvari je članstvo Srbije u Evropskoj uniji koja u svom osnivačkom ugovoru utvrđuje vladavinu prava, slobodu, poštovanje ljudskog dostojanstva, poštovanje ljudskih prava, jednakost i demokratiju kao svoje temeljne vrednosti.
Da je Srbija članica Evropske unije, i ona bi bila u ingerencijama evropskog tužioca koji bi garantovao borbu protiv korupcije.
I baš zato, borba za članstvo Srbije u Evropskoj uniji mora da bude prioritet svih demokratskih članova naše zajednica.
To je jedina garancija uređene i moderne države.
Aleksandar Marton portparol Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) ne prestaje da se čudi činjenici da, iako je zvanični predsednik MNS-a Arpad Fremond, u ime ove institucije često govori dr. Balint Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM). Ova neobičnost posebno dolazi do izražaja na događajima organizovani od strane MNS u školama, obrazovnim ustanovama, gde se ove političke igrarije često odvijaju pred decom.
Kako sve ovo treba da razumemo? Da li je ovo početak nove prakse u kojoj se autonomija institucija jednostavno zanemaruje? Ili je u pitanju činjenica da zakoni i etičke norme postoje samo na papiru?
DZVM podseća sve pomenute, da zakon o nacionalnim savetima jasno nalaže: nacionalni saveti se ne smeju koristiti u političke svrhe. Zbog toga pozivamo rukovodstvo MNS-a da obezbedi očuvanje kredibiliteta institucije nacionalnog saveta i da ne dozvoli da MNS postane politička igračka Saveza vojvođanskih Mađara.
Umesto političkog spektakla pred decom, bolje bi bilo da se postarate da putem MNS prenesemo prave vrednosti budućim generacijama.