Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Kraj multikulturalizma?

Nemačka kancelarka Angela Merkel svojevremeno je uzburkala duhove ničeovskom izjavom da je „multikulturalizam mrtav“.

Published

on

Ukoliko pogledamo u rezultate nekoliko prethodnih popisa stanovništva u Republici Srbiji, Merkel je možda i bila u pravu. Bar kada je reč o srpskom, odnosno vojvođanskom društvu. Jednostavno rečeno – Vojvodina je danas sve manje i manje multikulturna.

Kako to? Na popisu 2022. godine se očekivao dramatičan pad broja stanovnika naše Republike. Ako je verovati popisivačima, u Srbiji danas živi oko 6,6 miliona ljudi, što je oko 540.000 (a u Vojvodini 180.000) ljudi manje u poređenju sa 2011. godinom. „LJudi sve više, Srba sve manje“, izvestile su Večernje novosti o toj stvari. I kao da Srbi nisu ljudi.

Monoetnička sredina: I zaista, samo u prethodnih deset godina, kada je planeta pristigla do 8 milijardi stanovnika, broj Srba u našoj zemlji je smanjen za čak 10,5 odsto. Što je zabrinulo demografe, političare, i dežurne brojače krvnih zrnaca.

Međutim, kako stoje stvari sa – nesrbima? Hajde da se i sami pozabavimo tom računskom operacijom i nezahvalnom disciplinom. Jer, opadanje broja stanovnika je još dramatičnije kada je reč o drugim ili nesrpskim etničkim grupama, posebno u Vojvodini. Ove tzv. „manjine“ u prethodnoj deceniji beleže demografske padove od 20 do 50 odsto, ili dvostruko i trostruko više od većinskog naroda.

I što našu autonomnu pokrajinu, koja se ponosi(la) sa svojih 28 etničkih zajednica, ubrzano svrstava u monokulturnu i monoetničku sredinu.

Krenimo redom. I fokusirajmo na popis posle Drugog svetskog rata (1948), popis pre ratova devedesetih (1991), te na poslednja dva popisivanja (2011. i 2022) ili na period naprednjačke ere.

Broj Mađara u Vojvodini bio je 428.932 (1948. godine), pa 343.942 (1991), te 253.899 (2011), i 184.442 (2022. godine). Dakle, samo u prethodnih deset godina, broj Mađara je smanjen za vrtoglavih 27,36 odsto. Zatim, broj Slovaka bio je 72.032 (1948. godine), 66.798 (1991), te 52.750 (2011) i 41.730 (2022). Za deset godina, Slovaka je danas manje za 21 odsto. Idemo dalje.

Broj Hrvata u Vojvodini bio je 134.232 (1948), 105.406 (1991), pa samo 57.900 (2011) i 39.107 (2022), što je takođe vrtoglavi pad od čak 32,5 odsto u prethodnoj deceniji. A vojvođanski Rumuni? Bilo ih je 59.263 (1948), 42.331 (1991), te 29.332 (2011) i 23.044 (2022). Desetogodišnji pad je 21,4 odsto.

Najzad, Rusini: 22.083 (1948), 18.073 (1991), 14.246 (2011), i 11.483 (2022. godine), takođe sa padom od 19,4 odsto za prethodnih deset godina „zlatnog doba“.

Nestala jedna Kovačica: Ako su (apsolutne) brojke umorile čitateljku, ovo je rezime ili suština. Za prethodnih deset godina (2011-2022), u Vojvodini danas živi čak 32,5% manje Hrvata, 27,4% manje Mađara, 21,4% manje Rumuna, 21% manje Slovaka i 19,4% manje Rusina.

I što su samo etničke zajednice čiji su jezici u zvaničnoj upotrebi u AP Vojvodini. Demografski najteže su pogođene one još „manje“ vojvođanske manjine: Ukrajinci (20% manje), Bunjevci (33% manje), Makedonci (35% manje) i Nemci (37% manje stanovnika). Konačno, građana Srbije koji se izjašnjavaju kao Crnogorci je čak polovinu ili 47,5% manje za prethodnih deset godina.

Uzgred, crnogorski jezik je u službenoj upotrebi u vojvođanskoj opštini Mali Iđoš, i čiji Službeni list izlazi na tri jezika (srpskom, mađarskom i crnogorskom). Jedine etničke grupe u Srbiji koje od 2011. do 2022. godine beleže porast broja stanovništva su Bošnjaci (5,9% više), Jugosloveni (16,5% više) i Rusi (čak 222,9% više). Možda i Albanci (ali su oni bojkotovali popis 2011, pa ne možemo biti sigurni).

Dakle, za samo deset godina, vojvođanski Hrvati i Mađari su izgubili trećinu, a vojvođanski Slovaci, Rumuni i Rusini petinu stanovništva.

Nemci i Makedonci dve petine, a Crnogorci skoro polovinu življa. A za već relativno omalene etničke grupe, pet ili deset hiljada ljudi manje znači – mnogo.

Na primer, slovačka zajednica ovako je izgubila jednu čitavu Kovačicu. Uz to, broj pripadnika neke manjinske zajednice direktno utiče na broj članova i finansiranje Nacionalnih saveta, kao najviše predstavničke institucije manjina.

Kako ističe direktor Instituta društvenih nauka Goran Bašić, do 2050. godine, većina tzv. tradicionalnih manjinskih zajednica postaće – marginalna. Srbija je jedna od nekoliko država sveta koja najbrže gubi svoje stanovništvo. Međutim, etničke manjine su tada još ranjivije, te nestaju brže od većinskog naroda.

A da li nekada razmislimo o društvenom i kulturnom bogatstvu koje tada gubimo, ili nas ekološki interesuju jedino prirodna bogatstva? S druge strane, vlasti u Beogradu već danima boli patka i za prirodnu devastaciju Vojvodine i Novog Sada nakon ovih oluja.

U Srbiji bez Kosova (uzgred, a zašto ovako računamo?), najbrojnija manjinska zajednica su Mađari. Ali, i tada govorimo o udelu od tek 2,8 odsto stanovništva Srbije, u poređenju sa 3,5 odsto Mađara pre deset godina. I onda, možemo li zaista da govorimo o multikulturalizmu naše Republike?

Od famozne Vojvodine (1,75 miliona stanovnika) danas je neuporedivo multikulturniji gotovo svaki (polu)milionski grad u Evropi. Dakle, ne samo London, Pariz ili Berlin, što je normalno, već i Birmingem, Lion, Minhen, Dablin, Kopenhagen, Krakov ili Pečuj. Dok na katedre za mađarski, rumunski, slovački i rusinski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu godinama upisujemo samo par studentkinja i studenata. Stanovništvo Srbije stari i umire, ali još brže od toga umire – vojvođanski multikulturalizam.

Tancuj, tancuj: Šta se dogodilo? Na prvom mestu, u pitanju je posledica relativno niske stope rađanja. Ovo je odlika svih razvijenih društava, a Vojvodina je svojevremeno bila najrazvijeniji deo Srbije.

Drugo, u gotovo svim društvima, na delu su procesi akulturacije ili tihe asimilacije. I naš multikulturalizam je neretko bio segregativan, a ne integrativan.

Pa onda, eno višejezičnih tabli sa putokazima i nazivima ulica, maternjeg jezika u dokumentima i školama, te par festivala folklora, lokalne hrane i narodne muzike – i šta hoćete više?

Treće, i posebno intenzivno u poslednjih deset godina, posredi je masovna emigracija Vojvođana na rad i život u države Evropske unije. Sa ili bez novog državljanstva, građani Vojvodine ubrzano emigriraju u nacionalne države svog etniciteta: Mađari u Mađarsku, Slovaci u Slovačku, Rumuni u Rumuniju, a Rusini (bez nacionalne države) u – Kanadu.

Etnički Hrvati, ali i Srbi iz Hrvatske izbegli i naseljeni u Vojvodinu, jure hrvatska državljanstva, odnosno evropske pasoše. Iz nekada poželjnog migratornog prostora, bogate i plodne Vojvodine, ljudi danas masovno odlaze. U društvu u kojem je sve manje razumevanja za različitosti, jezike i diverzitet – izumire multikulturalizam.

Multikulturna Vojvodina ovako postaje sećanje i davno prošlo vreme. Ona preživljava jedino u izolovanim i segregiranim džepovima nekoliko vojvođanskih opština, sa mahom starim stanovništvom, i bez istinskog interkulturnog kontakta. I na Drugom programu Radio-televizije Vojvodine kao recidiva multikulturne i vaskoliko bolje prošlosti.

Istovremeno, i većinska i manjinska Vojvodina se danas romantizuje i svodi na folklor i turistički kuriozitet. Na „Tancuj, tancuj, vikrucaj“. Drugim rečima, čitava Vojvodina je svedena na salaše, čarde i tamburaše, na slovačke kulene i mađarske paprikaše, i ništa više od toga. I kao da paprika nije stigla iz Amerike.

Ali, i kao da ovde nikada nije bilo i klasične muzike i džeza, te moderne književnosti, slikarstva, arhitekture, pozorišta i filma. Nekog Danila Kiša, Dragiše Brašovana, Milana Konjovića, Aleksandra Tišme, Radomira Konstantinovića, Želimira Žilnika, Borisa Kovača, Vojislava Despotova i Katalin Ladik. Baš kao i moćne industrije, kanalskih i železničkih mreža, nauke, obrazovanja i razvijenih urbanih centara.

Ma kakvi, deder salaše umesto centralne Evrope. Vojvodina, nekada najindustrijalizovaniji deo Srbije (i najvećeg dela Jugoslavije) ovako se retradicionalizuje i provincijalizuje. I etnički, jezički i kulturno zaista postaje samo – severna srpska pokrajina. A bila je mnogo više.

izvor: https://www.danas.rs/kolumna/aleksej-kisjuhas/kraj-multikulturalizma/

SLOBODNA VOJVODINA

Održan komemorativni skup “Sjećanje na Sjeverin”

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji i Medžlis Islamske zajednice Priboj organizirali su komememorativni skup “Sjećanje na Sjeverin” u povodu navršavanja 32. godišnjice od otmice u Mioču u kojoj je odvedeno i ubijeno 17 nevinih građana bošnjačke nacionalnosti iz Priboja i okolnih sela

Published

on

By

Pored prijatelja, članova porodice, skupu su prisustvovali i predstavnici Mešihata Islamske zajednice na čelu sa predsjednikom muftijom dr. Mevlud ef. Dudićem, predstavnici BNV-a na čelu sa predsjednikom Adelom Slatinom, predstavnici Stranke pravde i pomirenja na čelu sa narodnim poslanikom Edinom Numanovićem, te predstavnici lokalne samouprave opštine Priboj, kao i predstavnici brojnih udruženja.

Skup je otpočeo učenjem sure Jasin, koju su proučili muftija dr. Rešadef. Plojović, muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević, muftija hfz. Nedžad ef. Hasanović, dr. Enver ef. Omerović, dr. Harun ef. Eminagić, te hfz. dr. Haris ef. Hadžić.
Ispred Organizacionog odbora obratio se Omer ef. Hodžić.

“Danas je za nas jako težak dan. Posebno na ovaj dan sjećanja naviru. Ja sam danas dječak od 10 godina kojem baba rahmetli iz naručja istrgoše. Ali ono što istrgnuti ne mogu jeste sjećanje na njega i njegov braon kaput, kada bi sa posla dolazio i djecu grlio, pa je ona njegova bombona ili lizalo koje bi nam donio vrijednije je i veće od cijelog dunjaluka. Godinama radimo na tome da se zločin rasvijetli, mezari ljudi koji su stradali uokvire, a vinovnici tog zločina kazne, porodice žrtava dobiti svoja prava. Očekuje nas teška, sizifovska borba. Ono što je pomao i tračak nade da će se nešto promijeniti jeste sastanak koji smo imali u lokalnoj samoupravi. Danas mi je stigla potvrda da je ispred opštine stigao dopis resornom ministarstvu da se riješi status porodica šehida. Dok nas bude, znajte, čut će se naš glas”, kazao je Hodžić.

Unuk jednog od šehida, Rijad Gibović obratio se u ime porodica stradalih. Emotivnim govorom prisjetio se rahmetli djeda kojeg su odveli tog dana i svirepo ubili.

“Ima jedan osjećaj – kad nekog voliš a nisi ga upoznao. I nisi ti kriv što nisi mogao da ga upoznaš. Sjećam se priče kako su moju sestru staru 40 dana 8 sati nosili do Priboja. Godine prođoše, a bol ostaje. Svi za bajram idu svojim djedovima na mezar da im prouče dovu, a gdje da odem ja? Pitam oca svoga gdje mu je mezar? Sanjam svog djeda koji, na nekom boljem mjestu, kaže meni u snu – budi ponosan sine, ja nikom ništa uradio nisam”, kazao je Rijad Gibović.

Predsjednik SO Boris Mrdović govorio je u ime delegacije opštine Priboj. Kukavički čin zločinaca ubijao je nevine, ali je tako ubijao i državu.

“Ovdje iz godine u godinu učimo lekcije o besmrtnosti i pobjede dobra nad zlom. Na ovom smo mjestu dužni da osudimo zločin, taj kukavički čin zlih ljudi, ali i da odamo počast nevinim ljudima. Osuđujemo one koji su pod maskom boraca ubijali nevinost, dobro, ali i tim besramnim činom ubijali i svoju državu. Svake godine sjećaćemo se naših stradalih prijatelja. Vrijeme prolazi, rane ostaju, ali učini i da se razbistri put i um da smo jedni drugima najpreči. Opština Priboj će učiniti sve da pomogne porodicama nastradalih”, kazao je Mrdović.

Prisutnima se obratio i predsjednik Mešihata IZ-e u Srbiji muftija dr. Mevlud ef. Dudić. Šehidi Sjeverina, poručuje on, nikada nisu i neće bti zaboravljeni.

“Očevi i sinovi, braća i muževi, familija, ljudi… Među njima i jedna sestra koja moliše da joj ne odvedu brata. I ona beše odvedena jer se molila da ne odvedu brata svoga. Vjerujem da su oni danas sretni, ponosni i nasmijani jer su na boljem mjestu od ovog na kojem se mi nalazimo. I nisu oni zaboravljeni, neće nikada ni biti. Neko, kada prođe i godina, bude zaboravljen kao da ga nikad ni bilo nije. A mi pune 32 godine i ne samo jednom u godini sjećamo se i borimo se za pravdu. Ono što je najbitnije jeste da li ste na strani istine i pravde. Naše prisustvo najbolja je poruka i naš dolazak ovdje trajna je opredijeljenost ka dobru, istini i pravdi. Sve će ovo što je ovdje jednog dana zemlja pokriti, ali će svako od nas pred Bogom stati i odgovoriti kako je život na zemlji proveo. Neka se zna da smo bili na strani istine i dobra. Raduje me da je opština Priboj pokrenula novu inicijativu da se ponovo proba, pa je velika odgovornost sada na Vladu R. Srbije i predsjednika države. Ovi ljudi su ubijeni, a nisu nikom ništa uradili. Neka se nikad i nikome Sjeverin ne ponovi i da se ne zaboravi, ali i da se krivda ispravi”, kazao je muftija dr. Mevlud ef. Dudić.

Narodni poslanik dr. Edin Numanović istakao je da se zločin nije završio ubistvom ovih ljudi. Nastavlja se, dodaje on, neprizavanjem civilnih žrtava rata porodica ubijenih.

“Danas smo ovdje u Sjeverinu ispred SPP-a i u ime ministra Usame Zukorlića da budemo uz porodice žrtava i pokušamo bar razumjeti njihovu bol. Ovdje smo i da ukažemo na odgovornost cjelokupnog bošnjačkog naroda koji je dužan da pamti ovakve događaje. Nažalost, zločin se nije završio ubistvom ovih ljudi, on se nastavlja time što ova država nije priznala status civilnih žrtava rata porodicama i na neki način ih obeštetila makar u onom moralnom smislu. Zato apelujemo na nadležne organe da rade a ovom pitanju i da pokušaju iznaći rješenje. Još jedan aspekt koji dodatno otežava ovim porodicama i cijelom narodu što nisu našli posmrtne ostatke svojih najmilijih i to je nešto što ne može zatvoriti njihovu ranu koja nikad neće zaliječiti”, istakao je narodni poslanik dr. Edin Numanović.

izvor: https://sandzakpress.net/odrzan-komemorativni-skup-sjecanje-na-sjeverin/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zajednička sednica vlada Srbije i Vojvodine u sredu u Novom Sadu: Vučević i Gojković za istim stolom

Zajednička sednica Vlade Srbije i Pokrajinske vlade održaće se u sredu, 23. oktobra u zgradi Pokrajinske vlade

Published

on

By

Sednica će početi u 13.30 časova.

Iz Vlade Srbije je saopšteno i da će posle sednice premijer Srbije Miloš Vučević i predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković davati izjave za novinare.

Drugi detalji nisu poznati.

izvor: https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/391034/Zajednica-sednica-vlada-Srbije-i-Vojvodine-u-sredu-u-Novom-Sadu-Vucevic-i-Gojkovic-za-istim-stolom.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV: Zašto građani cele Srbije da plaćaju kredit za Beogradski metro?

Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) ocenila je da je najnovije zaduživanje Srbije kod nemačke Dojče banke za deo sredstava za izgradnju prve faze metroa u Beogradu “skandalozno, ali i duboko protivustavno”.

Published

on

By

LSV je podsetila u saopštenju da je Vlada Srbije nedavno usvojila Predlog zakona o potvrđivanju ugovora o kreditnom aranžmanu koji je potpisan sa filijalom Dojče banke u Hong Kongu i čiji je iznos od 178,4 miliona evra predviđen kao deo sredstava za prvu fazu Beogradskog metroa.

„Poznato je da se svaki kredit skupo vraća, a ovaj će godinama vraćati svi građani Srbije, a ne samo Beograda čija se podzemna železnica gradi”, navela je LSV i dodala da se po ko zna koji put pokazuje da osiromašeni ostatak Srbije plaća za velike investicione aktivnosti u glavnom gradu.

Kao primer, LSV je navela i podelu po 20.000 dinara pomoći za đake samo roditeljima iz Beograda.

“U trenutku kada 800.000 građana Vojvodine nema ispravnu pijaću vodu, kada sela nestaju, subvencije za poljoprivrednike su među najnižim u Evropi, a škole u mnogim, posebno manjim mestima, ne odgovaraju potrebama modernog vremena, Vlada Srbije, ponovo, uzima iz džepova građana i gradi u sredini koja je već daleko najbogatija u zemlji”, navela je LSV u saopštenju.

Prema oceni LSV, vlast time krši Ustav Srbije, koji zabranjuje diskriminaciju i ističe da su svi građani jednaki.

LSV je najavila da će uputiti dopis Savetu Evrope i tražiti analizu postupanja Srbije, koja je ratifikovala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi.

“Tražimo da prestane kršenje Ustava Srbije i drugih zakonskih propisa i da svi građani Srbije, najzad, budu ravnopravni”, navela le LSV u saopštenju.

izvor: https://n1info.rs/vesti/lsv-zasto-gradjani-cele-srbije-da-placaju-kredit-za-beogradski-metro/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Sumorne projekcije statističara: Zrenjanin gubi više od 40 odsto stanovnika do 2052. godine

Analiza Republičkog zavoda za statistiku o depopopulaciji i starenju pokazuje da će Zrenjanin za tri decenije imati manje od 60.000 stanovnika, a prosečna starost građana biće 48 godina.

Published

on

By

Republički zavod za statistiku objavio je projekcije stanovništva Srbije za period od 2022. do 2052. godine koje pokazuju da će se u narednih trideset godina nastaviti trend depopulacije i starenja stanovništva.

Ovom analizom obuhvaćeni su i Srednjobanatski upravni okrug, odnosno grad Zrenjanin i opštine Žitište, Sečanj, Nova Crnja i Novi Bečej, a predviđanja su više nego sumorna, piše portal Zrenjaninski.com.

Analiza o depopulaciji Republičkog zavoda za statistiku pokazuje da će Zrenjanin za 30 godina imati manje od 60.000 stanovnika, a prosečna starost građana biće 48 godina.

U srednjobanatskoj oblasti grad Zrenjanin se izdvaja kao teritorijalna jedinica sa najvećim brojem stanovnika. Projektovano je da će se njegova populacija do kraja projekcionog perioda smanjiti za 43,8 odsto. U 2052. godini stopa promene broja stanovnika u Zrenjaninu dostići će -20,9 promila, i to pretežno zbog sve negativnijih vrednosti prirodnog priraštaja (-13,5 promila) i migracionog salda (-7,4 promila)“, piše u ovoj analizi.

Najintenzivnije ubrzano opadanje broja ljudi u srednjem Banatu očekuje se u opštini Sečanj, gde će stopa promene broja stanovnika u 2052. godini biti u minusu za 21,9 promila, a prirodni priraštaj takođe u minusu za 16,4 promila.

Nova Crnja je najmanja opština u Srednjobanatskom okrugu po broju stanovnika. Navodi se da je 2022. godini gubitak stanovništva u ovoj opštini najveći zbog izražene emigracije. 

Očekuje se da će se u 2052, u odnosu na 2022. godinu, znatno smanjiti migracioni saldo (sa -17,9 promila na -5,1 promila), usled oslabljenih demografskih resursa, dok će problem prirodnog obnavljanja stanovništva postati izraženiji, sa projektovanom negativnom stopom od -9,3 do -14,3 promila.

Kada je reč o starosnoj strukturi stanovništva, u poslednjoj godini projekcije, opština Novi Bečej imaće najmlađu populaciju, dok će Sečanj biti najstarija. Prema projekcijama, prosečna starost stanovništva u Sečnju će do kraja projekcionog perioda dostići vrednost 49,7 godina, a indeks starenja 258,1“, navodi Republički zavod za statistiku.

Iako je Zrenjanin administrativni centar Srednjobanatskog okruga, dugoročni negativni demografski trendovi će dovesti do pogoršanja starosne strukture, sa očekivanim porastom udela starije populacije (65 i više godina) na više od trećine ukupne populacije u 2052. godini (34,7 odsto).

Prema projekciji, srednji Banat će 2052. godine imati 92.456 stanovnika, za razliku od 2022. kad ih je imao 159.356.

Zrenjanin će 2052. godine imati 59.939 stanovnika, a prosečna starost biće 48,4 godine.

Opština Žitište će za 28 godina imati 7.372 stanovnika, prosečne starosti 45,9 godina, a opština Nova Crnja 4.943 žitelja, prosečne starosti 46,8 godina, piše u projekciji o ubrzanom opadanju broja stanovništva Republičkog zavoda za statistiku.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Vojvodina/390933/Sumorne-projekcije-statisticara-Zrenjanin-gubi-vise-od-40-odsto-stanovnika-do-2052-godine.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vučić i Vučević da kažu ko u Srbiji priprema timove za destabilizaciju Moldavije

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI postavlja pitanje predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću i premijeru Milošu Vučeviću kako je moguće da je u Srbiji obučavana grupa mladih ljudi, koji su spremani za izazivanje nereda u Moldaviji

Published

on

By

Moldavske vlasti tvrde da su identifikovale više od stotinu mladih ljudi koji su navodno obučavani u Rusiji, Bosni i Hercegovini i Srbiji za destabilizaciju u zemlji uoči prvog kruga predsedničkih izbora i referenduma o podršci ulasku u Evropsku uniju, a koji se održavaju u nedelju, 20. oktobra.

Ova vest je novi šamar za našu zemlju i postavlja se pitanje u čijoj organizaciji su te obuke organizovane. Kako se dogodilo da je država tako nešto dozvolila?

Moldavija, inače nama prijateljska država, već godinama je na udaru ruskih imperijalnih težnji. Želja Vladimira Putina je da zaustavi proces integracija Moldavije u Evropsku uniju.

Pritisak autoritarnog režima iz Moskve na ovu malu zemlju je svakodnevan i veoma snažan.

Neprihvatljivo je da bilo ko u Srbiji doprinosi tim pritiscima.

Tražimo da Srbija podrži Moldaviju na evropskom putu i spreči sve aktivnosti protiv ove zemlje.

Aleksandar Marton
portparol
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/vucic-i-vucevic-da-kazu-ko-u-srbiji-priprema-timove-za-destabilizaciju-moldavije/?fbclid=IwY2xjawF_iwlleHRuA2FlbQIxMQABHdiEZQf-7_oR3QlObBPAR45dQQl-5acQpOLdMmGjW99FxNrNEWcVONCEXw_aem_IZsrjaQaVA-YpMLF_cOBCQ

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Obeležavanje 27 godina od ubistva Dušana Jovanovića

Dečaka od 14 godina Dušana Jovanovića su pripadnici skinhed pokreta mučki pretukli do smrti u večernjim satima 18. oktobra 1997. godine

Published

on

By

U petak, 18. oktobra, obeležava se 27 godina od ubistva četrnaestogodišnjeg romskog dečaka Dušana Jovanovića.

Dušana Jovanovića su pripadnici skinhed pokreta mučki pretukli do smrti u večernjim satima 18. oktobra 1997. godine, ispred jedne prodavnice u rodnom Beogradu.

Dušanove ubice počinile su ovo delo zato što je njihova žrtva bila Rom, kao odraz rasizma koji je devedesetih u Srbiji bio prisutan kao što je prisutan i danas.

Inicijativa A 11, uz pomoć Dušanove porodice, prijatelja, aktivista i javnosti, i ove godine podseća na događaj koji ne sme da padne u zaborav, ali i ponavlja svoju inicijativu da park na Slaviji ponese njegovo ime.

Pozivamo vas da nam se pridružite u uličnoj akciji u petak, 18. oktobra u 18 časova ispred Pravnog fakulteta, odakle će krenuti simbolična šetnja do parka. U parku ćemo se okupiti kod spomen-table Dušanu Jovanoviću i čuti poneku reč Dušanove sestre Duške Jovanović, kao i aktivista i aktivistkinja.

Duška Jovanović i Inicijativa A 11 još 2022. godine podneli su Inicijativu za promenu naziva parka „Mitićeva rupa“ u „Park Dušana Jovanovića“. Inicijativu, upućenu Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine Grada Beograda, tada su podržali i Poverenica za zaštitu ravnopravnosti i Dušanovo odeljenje iz OŠ „Vladislav Ribnikar“.

Nadležni do današnjeg dana ovu inicijativu nisu formalno razmatrali. Inicijativa A 11 ponovila je zahtev i prošle godine, kad je stigla podrška ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislava Žigmanova.

Izostanak reakcija članova resorne komisije je poražavajući podsetnik s kakvom neprihvatljivom lakoćom tolerišemo rasizam u našem društvu. Iako živimo u državi u kojoj su rasizam, mržnja i netrepeljivost zakonom zabranjeni, svedočimo gotovo konstantnim primerima ovih negativnih pojava prema građanima i građankama iz marginalizovanih grupa, a naročito prema Romima i Romkinjama.

Nije dovoljno da se protiv mržnje i nasilja borimo samo deklarativno. Moramo dati primere i preduzeti konkretne akcije koje će ne samo rezultirati dostojanstvenim životom za Rome i Romkinje, već poslati i snažnu poruku solidarnosti i prihvaćenosti.

Stoga će porodica Dušana Jovanovića i Inicijativa A 11 i ove godine ponoviti inicijativu da Beograd dobije „Park Dušana Jovanovića“, uz očekivanje da će resorna komisija shvatiti ozbiljno svoju ulogu javnog organa.

(Inicijativa A11)

izvor: https://autonomija.info/obelezavanje-27-godina-od-ubistva-dusana-jovanovica/

Continue Reading

Trending