Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Kraj multikulturalizma?

Nemačka kancelarka Angela Merkel svojevremeno je uzburkala duhove ničeovskom izjavom da je „multikulturalizam mrtav“.

Published

on

Ukoliko pogledamo u rezultate nekoliko prethodnih popisa stanovništva u Republici Srbiji, Merkel je možda i bila u pravu. Bar kada je reč o srpskom, odnosno vojvođanskom društvu. Jednostavno rečeno – Vojvodina je danas sve manje i manje multikulturna.

Kako to? Na popisu 2022. godine se očekivao dramatičan pad broja stanovnika naše Republike. Ako je verovati popisivačima, u Srbiji danas živi oko 6,6 miliona ljudi, što je oko 540.000 (a u Vojvodini 180.000) ljudi manje u poređenju sa 2011. godinom. „LJudi sve više, Srba sve manje“, izvestile su Večernje novosti o toj stvari. I kao da Srbi nisu ljudi.

Monoetnička sredina: I zaista, samo u prethodnih deset godina, kada je planeta pristigla do 8 milijardi stanovnika, broj Srba u našoj zemlji je smanjen za čak 10,5 odsto. Što je zabrinulo demografe, političare, i dežurne brojače krvnih zrnaca.

Međutim, kako stoje stvari sa – nesrbima? Hajde da se i sami pozabavimo tom računskom operacijom i nezahvalnom disciplinom. Jer, opadanje broja stanovnika je još dramatičnije kada je reč o drugim ili nesrpskim etničkim grupama, posebno u Vojvodini. Ove tzv. „manjine“ u prethodnoj deceniji beleže demografske padove od 20 do 50 odsto, ili dvostruko i trostruko više od većinskog naroda.

I što našu autonomnu pokrajinu, koja se ponosi(la) sa svojih 28 etničkih zajednica, ubrzano svrstava u monokulturnu i monoetničku sredinu.

Krenimo redom. I fokusirajmo na popis posle Drugog svetskog rata (1948), popis pre ratova devedesetih (1991), te na poslednja dva popisivanja (2011. i 2022) ili na period naprednjačke ere.

Broj Mađara u Vojvodini bio je 428.932 (1948. godine), pa 343.942 (1991), te 253.899 (2011), i 184.442 (2022. godine). Dakle, samo u prethodnih deset godina, broj Mađara je smanjen za vrtoglavih 27,36 odsto. Zatim, broj Slovaka bio je 72.032 (1948. godine), 66.798 (1991), te 52.750 (2011) i 41.730 (2022). Za deset godina, Slovaka je danas manje za 21 odsto. Idemo dalje.

Broj Hrvata u Vojvodini bio je 134.232 (1948), 105.406 (1991), pa samo 57.900 (2011) i 39.107 (2022), što je takođe vrtoglavi pad od čak 32,5 odsto u prethodnoj deceniji. A vojvođanski Rumuni? Bilo ih je 59.263 (1948), 42.331 (1991), te 29.332 (2011) i 23.044 (2022). Desetogodišnji pad je 21,4 odsto.

Najzad, Rusini: 22.083 (1948), 18.073 (1991), 14.246 (2011), i 11.483 (2022. godine), takođe sa padom od 19,4 odsto za prethodnih deset godina „zlatnog doba“.

Nestala jedna Kovačica: Ako su (apsolutne) brojke umorile čitateljku, ovo je rezime ili suština. Za prethodnih deset godina (2011-2022), u Vojvodini danas živi čak 32,5% manje Hrvata, 27,4% manje Mađara, 21,4% manje Rumuna, 21% manje Slovaka i 19,4% manje Rusina.

I što su samo etničke zajednice čiji su jezici u zvaničnoj upotrebi u AP Vojvodini. Demografski najteže su pogođene one još „manje“ vojvođanske manjine: Ukrajinci (20% manje), Bunjevci (33% manje), Makedonci (35% manje) i Nemci (37% manje stanovnika). Konačno, građana Srbije koji se izjašnjavaju kao Crnogorci je čak polovinu ili 47,5% manje za prethodnih deset godina.

Uzgred, crnogorski jezik je u službenoj upotrebi u vojvođanskoj opštini Mali Iđoš, i čiji Službeni list izlazi na tri jezika (srpskom, mađarskom i crnogorskom). Jedine etničke grupe u Srbiji koje od 2011. do 2022. godine beleže porast broja stanovništva su Bošnjaci (5,9% više), Jugosloveni (16,5% više) i Rusi (čak 222,9% više). Možda i Albanci (ali su oni bojkotovali popis 2011, pa ne možemo biti sigurni).

Dakle, za samo deset godina, vojvođanski Hrvati i Mađari su izgubili trećinu, a vojvođanski Slovaci, Rumuni i Rusini petinu stanovništva.

Nemci i Makedonci dve petine, a Crnogorci skoro polovinu življa. A za već relativno omalene etničke grupe, pet ili deset hiljada ljudi manje znači – mnogo.

Na primer, slovačka zajednica ovako je izgubila jednu čitavu Kovačicu. Uz to, broj pripadnika neke manjinske zajednice direktno utiče na broj članova i finansiranje Nacionalnih saveta, kao najviše predstavničke institucije manjina.

Kako ističe direktor Instituta društvenih nauka Goran Bašić, do 2050. godine, većina tzv. tradicionalnih manjinskih zajednica postaće – marginalna. Srbija je jedna od nekoliko država sveta koja najbrže gubi svoje stanovništvo. Međutim, etničke manjine su tada još ranjivije, te nestaju brže od većinskog naroda.

A da li nekada razmislimo o društvenom i kulturnom bogatstvu koje tada gubimo, ili nas ekološki interesuju jedino prirodna bogatstva? S druge strane, vlasti u Beogradu već danima boli patka i za prirodnu devastaciju Vojvodine i Novog Sada nakon ovih oluja.

U Srbiji bez Kosova (uzgred, a zašto ovako računamo?), najbrojnija manjinska zajednica su Mađari. Ali, i tada govorimo o udelu od tek 2,8 odsto stanovništva Srbije, u poređenju sa 3,5 odsto Mađara pre deset godina. I onda, možemo li zaista da govorimo o multikulturalizmu naše Republike?

Od famozne Vojvodine (1,75 miliona stanovnika) danas je neuporedivo multikulturniji gotovo svaki (polu)milionski grad u Evropi. Dakle, ne samo London, Pariz ili Berlin, što je normalno, već i Birmingem, Lion, Minhen, Dablin, Kopenhagen, Krakov ili Pečuj. Dok na katedre za mađarski, rumunski, slovački i rusinski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu godinama upisujemo samo par studentkinja i studenata. Stanovništvo Srbije stari i umire, ali još brže od toga umire – vojvođanski multikulturalizam.

Tancuj, tancuj: Šta se dogodilo? Na prvom mestu, u pitanju je posledica relativno niske stope rađanja. Ovo je odlika svih razvijenih društava, a Vojvodina je svojevremeno bila najrazvijeniji deo Srbije.

Drugo, u gotovo svim društvima, na delu su procesi akulturacije ili tihe asimilacije. I naš multikulturalizam je neretko bio segregativan, a ne integrativan.

Pa onda, eno višejezičnih tabli sa putokazima i nazivima ulica, maternjeg jezika u dokumentima i školama, te par festivala folklora, lokalne hrane i narodne muzike – i šta hoćete više?

Treće, i posebno intenzivno u poslednjih deset godina, posredi je masovna emigracija Vojvođana na rad i život u države Evropske unije. Sa ili bez novog državljanstva, građani Vojvodine ubrzano emigriraju u nacionalne države svog etniciteta: Mađari u Mađarsku, Slovaci u Slovačku, Rumuni u Rumuniju, a Rusini (bez nacionalne države) u – Kanadu.

Etnički Hrvati, ali i Srbi iz Hrvatske izbegli i naseljeni u Vojvodinu, jure hrvatska državljanstva, odnosno evropske pasoše. Iz nekada poželjnog migratornog prostora, bogate i plodne Vojvodine, ljudi danas masovno odlaze. U društvu u kojem je sve manje razumevanja za različitosti, jezike i diverzitet – izumire multikulturalizam.

Multikulturna Vojvodina ovako postaje sećanje i davno prošlo vreme. Ona preživljava jedino u izolovanim i segregiranim džepovima nekoliko vojvođanskih opština, sa mahom starim stanovništvom, i bez istinskog interkulturnog kontakta. I na Drugom programu Radio-televizije Vojvodine kao recidiva multikulturne i vaskoliko bolje prošlosti.

Istovremeno, i većinska i manjinska Vojvodina se danas romantizuje i svodi na folklor i turistički kuriozitet. Na „Tancuj, tancuj, vikrucaj“. Drugim rečima, čitava Vojvodina je svedena na salaše, čarde i tamburaše, na slovačke kulene i mađarske paprikaše, i ništa više od toga. I kao da paprika nije stigla iz Amerike.

Ali, i kao da ovde nikada nije bilo i klasične muzike i džeza, te moderne književnosti, slikarstva, arhitekture, pozorišta i filma. Nekog Danila Kiša, Dragiše Brašovana, Milana Konjovića, Aleksandra Tišme, Radomira Konstantinovića, Želimira Žilnika, Borisa Kovača, Vojislava Despotova i Katalin Ladik. Baš kao i moćne industrije, kanalskih i železničkih mreža, nauke, obrazovanja i razvijenih urbanih centara.

Ma kakvi, deder salaše umesto centralne Evrope. Vojvodina, nekada najindustrijalizovaniji deo Srbije (i najvećeg dela Jugoslavije) ovako se retradicionalizuje i provincijalizuje. I etnički, jezički i kulturno zaista postaje samo – severna srpska pokrajina. A bila je mnogo više.

izvor: https://www.danas.rs/kolumna/aleksej-kisjuhas/kraj-multikulturalizma/

SLOBODNA VOJVODINA

Žandarm tvrdi da je više „zvučnih topova“ bilo raspoređeno u subotu na protestu

Žandarm je izjavio da je 15. marta tokom velikog protesta bilo raspoređeno više “zvučnih topova”.

Published

on

By

Žandarm koji je bio angažovan tokom protesta, a koji je ispričao za Danas da je tokom protesta bilo raspoređeno više topova, kaže da je jedan od njih stajao iza Narodne skupštine.

„Uređaj je bio montiran na haubi našeg vozila ‘Defender’ koga mi kolokvijalno zovemo „indijanac“. To je defender koji nema krov. Pored njega je bio ‘operater’ koji je zadužen za rukovanje ovim uređajem. Osim ovog vozila, levo od njega je bilo parkirano isto vozilo sa istim takvim uređajem. Objašnjeno nam je da će ovaj uređaj biti aktiviran ako bude bilo potrebe, kao i kako da se ponašamo ukoliko dođe do aktivacije“, priča žandarm za Danas.

Kaže da u tom trenutku nije bio jedini koji se nalazio pored ovog vozila, već da je tu bio čitav vod Žandarmerije.

„Vozilo je bilo sakriveno i nije moglo da se vidi od ograde kojom je Skupština opasana zbog građevinskih radova. Ovaj uređaj na kraju nije upotrebljen. Međutim, ovih uređaja je bilo više i bili su raspoređeni na različitim lokacijama. Rečeno nam je da postoje i mobilni uređaji koji nisu montirani na vozilima“, kaže žandarm.

On navodi da svaki odred Žandarmerije (Beograd, Novi Sad, Kraljevo, Niš) ima po dva ovakva uređaja i da se to uopšte do sada nije ni krilo od pripadnika Žandarmerije, ali da do sada nikada nisu izvoženi van baze, sve do protesta, prenosi Danas.

„Rečeno nam je i da je jedan uređaj postavljen u ili pored predsedništva, kao i da su traktori koji su parkirani oko Pionirskog parka, postavljeni upravo kako bi odbili udar topa ukoliko bi top bio upotrebljen, jer su u parku bili i naši ljudi“, kaže on.

Što se tiče događaja u Kralja Milana gde je, po izjavama mnogih upotrebljeno ovo oružje, on kaže da ne zna odakle je to moglo biti ispaljeno, jer se nalazio kod Skupštine.

Naš izvor nam je pre dva dana rekao i da su ta vozila u garažama kao i da će pokušati da ih slika.

„Nisam uspeo jer je ta garaža trenutno zaključana“, kaže žandarm.

On naglašava da je za ova vozila tog dana znao veliki broj pripadnika Žandarmerije.

izvor: https://n1info.rs/vesti/danas-zandarm-tvrdi-da-je-vise-zvucnih-topova-bilo-rasporedjeno-u-subotu-na-protestu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju

Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA

Published

on

By

“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.

On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.

“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš. 

Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente! 

(Autonomija, foto: N1)

izvor: https://autonomija.info/kostres-vucic-od-srbije-pravi-balkansku-belorusiju/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Građani da se ne plaše Vučićevih pretnji

Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”

Published

on

By

On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.

“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš. 

Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/kostres-gradjani-da-se-ne-plase-vucicevih-pretnji/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Laura Koveši i Evropsko javno tužilaštvo istražuju slučaj Železničke stanice u Novom Sadu

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) potvrdilo je da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu

Published

on

By

Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.

„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.

Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.

Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.

(Nova.rs, foto: Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/nova-rs-laura-kovesi-i-evropsko-javno-tuzilastvo-istrazuju-slucaj-zeleznicke-stanice-u-novom-sadu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak

Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi

Published

on

By

Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.

Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.

Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.

Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.

Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.

Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”,  “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.

Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.

Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.

Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.

Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.

IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.

Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.

Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.

Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/masovne-demonstracije-na-ulicama-novog-sada-u-okviru-generalnog-strajka-korak-po-korak-pobedjujemo-mrak/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Novosadski studenti o generalnom štrajku: Pridružuju se i sindikati, u fokusu javna preduzeća

Generalnom štrajku najavljenom za 7. mart pridružiće se i sindikati, a u fokusu ovog puta biće javna preduzeća

Published

on

By

Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.

“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.

Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome  što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.

“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.

Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.

“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.

Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.

Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.

Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.

Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.

Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.

“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.

Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.

Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta. 

Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.

izvor: https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/403265/Novosadski-studenti-o-generalnom-strajku-Pridruzuju-se-i-sindikati-u-fokusu-javna-preduzeca.html

Continue Reading

Trending