Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Moguće je u mlade usaditi ideju pomirenja, uprkos lošim državnim primerima

Za pogoršane odnose među takozvanim zemljama regiona, odnosno naslednicama SFR Jugoslavije, krivi su političari i zvanični državni narativi, ali građane to ni na koji način ne obavezuje da se takvoj situaciji povinuju, oni treba da svoje odluke i postupke baziraju na sopstvenom iskustvu i ne doozvole da državne politike sprečavaju njihovu saradnju i kontakte, poručuju za Autonomiju polaznici regionalne škole o devedesetima

Published

on

Mirta Čenić iz Splita, koja u Zagrebu studira političke nauke, za Autonomiju ističe da je do sada učestvovala samo na seminarima, predavanjima i treninzima u Hrvatskoj, te je bila zaintrigirana da vidi kako se o dešavanjima iz tog perioda govori u Srbiji i kakva je razlika između hrvatskih i srpskih predavača.

„Mislim da smo uspeli da se povežemo, ne samo na ovaj formalan način, nego mislim da je mnogo bitnije ono posle, nakon svih radionica, to povezivanje i druženje, to jedno zajedništvo koje se kreira i taj pozitivan prostor“, navodi Čenić.

Dodaje da ju je posebno inspirisalo predavanje Janje Beč-Neumann.

„Svi ljudi čija sam predavanje čula i od kojih sam dobila informacije daju mi nadu da se ja kao mlada osoba mogu u budućnosti baviti sličnim ovakvim radom. Želim edukovati i mlade ljude i sve one koji se žele edukovati, a smatram da treba edukovati i generaciju mog oca i druge generacije“, ističe Mirta Čenić.

Mirta Čenić iz Splita, foto: Autonomija

Petar Tomić iz Smedereva studira politikologiju u Beogradu i za naš portal ističe da tokom njegovog formalnog obrazovanja ratna, i uopšte društvena dešavanja iz devedesetih, nisu bila velika tema niti se o tome ozbiljno govorilo.

Zato je, kaže, hteo da čuje nešto od samih aktera tih događaja, iz prve ruke, posebno iz razloga što ti događaji i dalje definišu realnost u Srbiji i regionu.

„Nisam ranije bio na sličnim školama tako da nisam imao naročita očekivanja, ali sam pozitivno iznenađen. Zadovoljan sam programom, predavačima, dosta sam naučio“, kaže Tomić.

Dodaje i da je jedan od motiva za prijavu bilo to što je želeo da uspostavi kontakt sa ljudima iz bivših jugoslovenskih republika, da čuje njihova iskustva i razbije te stereotipe uz koje je odrastao.

„Mislim da su izuzetno značajne te neformalne škole, jer su to retka mesta gde možete čuti o današnjem medijskom prostoru i slično. Mislim da je to, iako ne postoji neki veliki potencijal u ovom trenutku, način na koji jedino možemo imati nadu da će biti drugačije“, istakao je Tomić, dodajući da je nužno da negde postoji mogućnost da se čuju i drugačija iskutva, makar koliko mala ta mogućnost bila.

Petar Tomić iz Smedereva, foto: Autonomija

Mirta smatra da je za pomirenje, pored napora koje države ulažu u taj proces, bitnije to kako se obični ljudi ponašaju i da li oni mogu sedeti za zajedničkim stolom.

„Ljudi, na žalost, uče od državnog nivoa, ali mislim da se upravo ovakvim programima širom cele bivše Jugoslavije u  jednu grupu mladih može usaditi ta ideja da se ne moraju mrzeti, da se jednostavno mogu voleti sa svojim kolegama iz regiona. A tako kreće jedan proces obnavljanja naših veza i dobrosusedskih odnosa, jer mislim da ćeš se uvek prvo obratiti nekome čiji jezik i kulturu poznaješ“, zaključuje ona.

CK13 – Škola o dvedesetim

Njih dvoje delić su od dvadesetak polaznika iz zemalja regiona koji su protekle nedelje pohađali Regionalnu političku školu o devedesetim – „Spasit će nas ljubav“, koja je u organizaciji Omladinskog centra CK13 održana u Sremskim Karlovcima.

Hana Kukučka iz CK13 za Autonomiju precizira da je cilj ove škole da se okupe mladi iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine rođeni nakon devedesetih godina, kojima bi se ponudilo drugačije razumevanje, kontekstualizacija i kritička interpretacija dešavanja tih godina koja su odredila karakter ovih društava do danas i čije posledice određuju i egzistenciju mladih.

„Krize i raspad Jugoslavije, bujanje nacionalizma, sukobi, ratovi i zločini, s jedne strane, ali i antiratni otpor, mirovni angažman, primer dobra, solidarnosti, prijateljstva i ljubavi, sa druge strane, ne tematizuju se u sistemima formalnog obrazovanja u cilju prihvatanja istine, suočavanja sa prošlošću i izgradnje trajnog mira. U tom smislu, cilj ove škole je bio da stvori tu obrazovnu, političku i kulturnu alternativu i kao središnju temu i princip postavi ljubav kao političku vrlinu i kategoriju“, precizira ona.

Kako kaže, kao organizatorima, ubedljivo najjači utisak im je taj što su mladi ljudi uprkos ograničenjima, odsustvu podrške i razumevanja u svom okruženju odlučili da se prijave i prisustvuju ovom programu.

„Mi smo oduševljeni i nadahnuti za dalji rad u ovom polju zahvaljujući otvorenošću mladih da slušaju o teškim temama i hrabrošću mladih da transgeneracijsku traumu otvore i da se o njoj razgovara. Inspirisani smo i ohrabreni i našim gostima predavačima koji su svoj život posvetili otporu nacionalističkom zlu“, dodaje Kukučka.

Mediji meta režima

Jedna od stanica na putu razotkrivanja nasleđa devedesetih je i Nezavisno društvo novinara Vojvodine, gde su se polaznici upoznali sa političkom i društvenom situacijom iz tog doba, te razlozima za nastanak tog esnafskog udruženja.

Između ostalog, programski direktor NDNV-a Dinko Gruhonjić ih je upoznao sa aktuelnim stanjem na medijskoj sceni Srbije, s akcentom na položaj nezavisnih medijia koje je godinama podređen u odnosu na prorežimske propagandne medije.

Takođe, govorio je o produkciji Nezavisnog društva novinara Vojvodine, koja je od samog formiranja udruženja usmerena ka antiratno i antinacionalističkom pogledu, što se vidi i u njegovim publikacijama i dokumentarnim filmovima.

Kako je istakao, vladajuća Srpska napredna stranka nezavisne medije percipira kao neprijatelje jer se svakodnevno bave alternativom sveprisutnom etnonacionalističkom monolitu.

„Pošto su ovi iz opozicije tako, jalovi, zbog toga smo mi vrlo često na meti. Branimo se onim čime možemo da se branimo, time što pišemo. I zato jedan tretman imaju novinarke Pinka, a sasvim drugi mi koji nemamo nikakve veze sa proizvodnjom laži i mržnje“, rekao je Gruhonjić.

U takvim uslovima, naveo je Gruhonjić, jedino se iznad vode može održati zahvaljujući projektnom finansiranju kod međunarodnih donatora.

Pored NDNV-a, polaznici su posetili i Centar za primenjenu istoriju u Beogradu, gde su se upoznali sa studentskim protestima tokom devedesetih. Pored toga, imali su prilike da slušaju predavanja Džemala Sokolovića, Staše Zajović, Janje Beč-Neumann, Ivana Čolovića i drugih koji su svedočili teškoćama iz vremena u kojem polaznici nisu ni bili rođeni.

Hana Kukučka za narednu godinu najavljuje nastavak škole, sa akcentom na događaje iz devedesetih godina i prevashodnim fokusom na rat i antiratni otpor.

Dalibor Stupar (Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/moguce-je-u-mlade-usaditi-ideju-pomirenja-uprkos-losim-drzavnim-primerima/

SLOBODNA VOJVODINA

Održan komemorativni skup “Sjećanje na Sjeverin”

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji i Medžlis Islamske zajednice Priboj organizirali su komememorativni skup “Sjećanje na Sjeverin” u povodu navršavanja 32. godišnjice od otmice u Mioču u kojoj je odvedeno i ubijeno 17 nevinih građana bošnjačke nacionalnosti iz Priboja i okolnih sela

Published

on

By

Pored prijatelja, članova porodice, skupu su prisustvovali i predstavnici Mešihata Islamske zajednice na čelu sa predsjednikom muftijom dr. Mevlud ef. Dudićem, predstavnici BNV-a na čelu sa predsjednikom Adelom Slatinom, predstavnici Stranke pravde i pomirenja na čelu sa narodnim poslanikom Edinom Numanovićem, te predstavnici lokalne samouprave opštine Priboj, kao i predstavnici brojnih udruženja.

Skup je otpočeo učenjem sure Jasin, koju su proučili muftija dr. Rešadef. Plojović, muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević, muftija hfz. Nedžad ef. Hasanović, dr. Enver ef. Omerović, dr. Harun ef. Eminagić, te hfz. dr. Haris ef. Hadžić.
Ispred Organizacionog odbora obratio se Omer ef. Hodžić.

“Danas je za nas jako težak dan. Posebno na ovaj dan sjećanja naviru. Ja sam danas dječak od 10 godina kojem baba rahmetli iz naručja istrgoše. Ali ono što istrgnuti ne mogu jeste sjećanje na njega i njegov braon kaput, kada bi sa posla dolazio i djecu grlio, pa je ona njegova bombona ili lizalo koje bi nam donio vrijednije je i veće od cijelog dunjaluka. Godinama radimo na tome da se zločin rasvijetli, mezari ljudi koji su stradali uokvire, a vinovnici tog zločina kazne, porodice žrtava dobiti svoja prava. Očekuje nas teška, sizifovska borba. Ono što je pomao i tračak nade da će se nešto promijeniti jeste sastanak koji smo imali u lokalnoj samoupravi. Danas mi je stigla potvrda da je ispred opštine stigao dopis resornom ministarstvu da se riješi status porodica šehida. Dok nas bude, znajte, čut će se naš glas”, kazao je Hodžić.

Unuk jednog od šehida, Rijad Gibović obratio se u ime porodica stradalih. Emotivnim govorom prisjetio se rahmetli djeda kojeg su odveli tog dana i svirepo ubili.

“Ima jedan osjećaj – kad nekog voliš a nisi ga upoznao. I nisi ti kriv što nisi mogao da ga upoznaš. Sjećam se priče kako su moju sestru staru 40 dana 8 sati nosili do Priboja. Godine prođoše, a bol ostaje. Svi za bajram idu svojim djedovima na mezar da im prouče dovu, a gdje da odem ja? Pitam oca svoga gdje mu je mezar? Sanjam svog djeda koji, na nekom boljem mjestu, kaže meni u snu – budi ponosan sine, ja nikom ništa uradio nisam”, kazao je Rijad Gibović.

Predsjednik SO Boris Mrdović govorio je u ime delegacije opštine Priboj. Kukavički čin zločinaca ubijao je nevine, ali je tako ubijao i državu.

“Ovdje iz godine u godinu učimo lekcije o besmrtnosti i pobjede dobra nad zlom. Na ovom smo mjestu dužni da osudimo zločin, taj kukavički čin zlih ljudi, ali i da odamo počast nevinim ljudima. Osuđujemo one koji su pod maskom boraca ubijali nevinost, dobro, ali i tim besramnim činom ubijali i svoju državu. Svake godine sjećaćemo se naših stradalih prijatelja. Vrijeme prolazi, rane ostaju, ali učini i da se razbistri put i um da smo jedni drugima najpreči. Opština Priboj će učiniti sve da pomogne porodicama nastradalih”, kazao je Mrdović.

Prisutnima se obratio i predsjednik Mešihata IZ-e u Srbiji muftija dr. Mevlud ef. Dudić. Šehidi Sjeverina, poručuje on, nikada nisu i neće bti zaboravljeni.

“Očevi i sinovi, braća i muževi, familija, ljudi… Među njima i jedna sestra koja moliše da joj ne odvedu brata. I ona beše odvedena jer se molila da ne odvedu brata svoga. Vjerujem da su oni danas sretni, ponosni i nasmijani jer su na boljem mjestu od ovog na kojem se mi nalazimo. I nisu oni zaboravljeni, neće nikada ni biti. Neko, kada prođe i godina, bude zaboravljen kao da ga nikad ni bilo nije. A mi pune 32 godine i ne samo jednom u godini sjećamo se i borimo se za pravdu. Ono što je najbitnije jeste da li ste na strani istine i pravde. Naše prisustvo najbolja je poruka i naš dolazak ovdje trajna je opredijeljenost ka dobru, istini i pravdi. Sve će ovo što je ovdje jednog dana zemlja pokriti, ali će svako od nas pred Bogom stati i odgovoriti kako je život na zemlji proveo. Neka se zna da smo bili na strani istine i dobra. Raduje me da je opština Priboj pokrenula novu inicijativu da se ponovo proba, pa je velika odgovornost sada na Vladu R. Srbije i predsjednika države. Ovi ljudi su ubijeni, a nisu nikom ništa uradili. Neka se nikad i nikome Sjeverin ne ponovi i da se ne zaboravi, ali i da se krivda ispravi”, kazao je muftija dr. Mevlud ef. Dudić.

Narodni poslanik dr. Edin Numanović istakao je da se zločin nije završio ubistvom ovih ljudi. Nastavlja se, dodaje on, neprizavanjem civilnih žrtava rata porodica ubijenih.

“Danas smo ovdje u Sjeverinu ispred SPP-a i u ime ministra Usame Zukorlića da budemo uz porodice žrtava i pokušamo bar razumjeti njihovu bol. Ovdje smo i da ukažemo na odgovornost cjelokupnog bošnjačkog naroda koji je dužan da pamti ovakve događaje. Nažalost, zločin se nije završio ubistvom ovih ljudi, on se nastavlja time što ova država nije priznala status civilnih žrtava rata porodicama i na neki način ih obeštetila makar u onom moralnom smislu. Zato apelujemo na nadležne organe da rade a ovom pitanju i da pokušaju iznaći rješenje. Još jedan aspekt koji dodatno otežava ovim porodicama i cijelom narodu što nisu našli posmrtne ostatke svojih najmilijih i to je nešto što ne može zatvoriti njihovu ranu koja nikad neće zaliječiti”, istakao je narodni poslanik dr. Edin Numanović.

izvor: https://sandzakpress.net/odrzan-komemorativni-skup-sjecanje-na-sjeverin/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zajednička sednica vlada Srbije i Vojvodine u sredu u Novom Sadu: Vučević i Gojković za istim stolom

Zajednička sednica Vlade Srbije i Pokrajinske vlade održaće se u sredu, 23. oktobra u zgradi Pokrajinske vlade

Published

on

By

Sednica će početi u 13.30 časova.

Iz Vlade Srbije je saopšteno i da će posle sednice premijer Srbije Miloš Vučević i predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković davati izjave za novinare.

Drugi detalji nisu poznati.

izvor: https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/391034/Zajednica-sednica-vlada-Srbije-i-Vojvodine-u-sredu-u-Novom-Sadu-Vucevic-i-Gojkovic-za-istim-stolom.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV: Zašto građani cele Srbije da plaćaju kredit za Beogradski metro?

Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) ocenila je da je najnovije zaduživanje Srbije kod nemačke Dojče banke za deo sredstava za izgradnju prve faze metroa u Beogradu “skandalozno, ali i duboko protivustavno”.

Published

on

By

LSV je podsetila u saopštenju da je Vlada Srbije nedavno usvojila Predlog zakona o potvrđivanju ugovora o kreditnom aranžmanu koji je potpisan sa filijalom Dojče banke u Hong Kongu i čiji je iznos od 178,4 miliona evra predviđen kao deo sredstava za prvu fazu Beogradskog metroa.

„Poznato je da se svaki kredit skupo vraća, a ovaj će godinama vraćati svi građani Srbije, a ne samo Beograda čija se podzemna železnica gradi”, navela je LSV i dodala da se po ko zna koji put pokazuje da osiromašeni ostatak Srbije plaća za velike investicione aktivnosti u glavnom gradu.

Kao primer, LSV je navela i podelu po 20.000 dinara pomoći za đake samo roditeljima iz Beograda.

“U trenutku kada 800.000 građana Vojvodine nema ispravnu pijaću vodu, kada sela nestaju, subvencije za poljoprivrednike su među najnižim u Evropi, a škole u mnogim, posebno manjim mestima, ne odgovaraju potrebama modernog vremena, Vlada Srbije, ponovo, uzima iz džepova građana i gradi u sredini koja je već daleko najbogatija u zemlji”, navela je LSV u saopštenju.

Prema oceni LSV, vlast time krši Ustav Srbije, koji zabranjuje diskriminaciju i ističe da su svi građani jednaki.

LSV je najavila da će uputiti dopis Savetu Evrope i tražiti analizu postupanja Srbije, koja je ratifikovala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi.

“Tražimo da prestane kršenje Ustava Srbije i drugih zakonskih propisa i da svi građani Srbije, najzad, budu ravnopravni”, navela le LSV u saopštenju.

izvor: https://n1info.rs/vesti/lsv-zasto-gradjani-cele-srbije-da-placaju-kredit-za-beogradski-metro/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Sumorne projekcije statističara: Zrenjanin gubi više od 40 odsto stanovnika do 2052. godine

Analiza Republičkog zavoda za statistiku o depopopulaciji i starenju pokazuje da će Zrenjanin za tri decenije imati manje od 60.000 stanovnika, a prosečna starost građana biće 48 godina.

Published

on

By

Republički zavod za statistiku objavio je projekcije stanovništva Srbije za period od 2022. do 2052. godine koje pokazuju da će se u narednih trideset godina nastaviti trend depopulacije i starenja stanovništva.

Ovom analizom obuhvaćeni su i Srednjobanatski upravni okrug, odnosno grad Zrenjanin i opštine Žitište, Sečanj, Nova Crnja i Novi Bečej, a predviđanja su više nego sumorna, piše portal Zrenjaninski.com.

Analiza o depopulaciji Republičkog zavoda za statistiku pokazuje da će Zrenjanin za 30 godina imati manje od 60.000 stanovnika, a prosečna starost građana biće 48 godina.

U srednjobanatskoj oblasti grad Zrenjanin se izdvaja kao teritorijalna jedinica sa najvećim brojem stanovnika. Projektovano je da će se njegova populacija do kraja projekcionog perioda smanjiti za 43,8 odsto. U 2052. godini stopa promene broja stanovnika u Zrenjaninu dostići će -20,9 promila, i to pretežno zbog sve negativnijih vrednosti prirodnog priraštaja (-13,5 promila) i migracionog salda (-7,4 promila)“, piše u ovoj analizi.

Najintenzivnije ubrzano opadanje broja ljudi u srednjem Banatu očekuje se u opštini Sečanj, gde će stopa promene broja stanovnika u 2052. godini biti u minusu za 21,9 promila, a prirodni priraštaj takođe u minusu za 16,4 promila.

Nova Crnja je najmanja opština u Srednjobanatskom okrugu po broju stanovnika. Navodi se da je 2022. godini gubitak stanovništva u ovoj opštini najveći zbog izražene emigracije. 

Očekuje se da će se u 2052, u odnosu na 2022. godinu, znatno smanjiti migracioni saldo (sa -17,9 promila na -5,1 promila), usled oslabljenih demografskih resursa, dok će problem prirodnog obnavljanja stanovništva postati izraženiji, sa projektovanom negativnom stopom od -9,3 do -14,3 promila.

Kada je reč o starosnoj strukturi stanovništva, u poslednjoj godini projekcije, opština Novi Bečej imaće najmlađu populaciju, dok će Sečanj biti najstarija. Prema projekcijama, prosečna starost stanovništva u Sečnju će do kraja projekcionog perioda dostići vrednost 49,7 godina, a indeks starenja 258,1“, navodi Republički zavod za statistiku.

Iako je Zrenjanin administrativni centar Srednjobanatskog okruga, dugoročni negativni demografski trendovi će dovesti do pogoršanja starosne strukture, sa očekivanim porastom udela starije populacije (65 i više godina) na više od trećine ukupne populacije u 2052. godini (34,7 odsto).

Prema projekciji, srednji Banat će 2052. godine imati 92.456 stanovnika, za razliku od 2022. kad ih je imao 159.356.

Zrenjanin će 2052. godine imati 59.939 stanovnika, a prosečna starost biće 48,4 godine.

Opština Žitište će za 28 godina imati 7.372 stanovnika, prosečne starosti 45,9 godina, a opština Nova Crnja 4.943 žitelja, prosečne starosti 46,8 godina, piše u projekciji o ubrzanom opadanju broja stanovništva Republičkog zavoda za statistiku.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Vojvodina/390933/Sumorne-projekcije-statisticara-Zrenjanin-gubi-vise-od-40-odsto-stanovnika-do-2052-godine.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vučić i Vučević da kažu ko u Srbiji priprema timove za destabilizaciju Moldavije

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI postavlja pitanje predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću i premijeru Milošu Vučeviću kako je moguće da je u Srbiji obučavana grupa mladih ljudi, koji su spremani za izazivanje nereda u Moldaviji

Published

on

By

Moldavske vlasti tvrde da su identifikovale više od stotinu mladih ljudi koji su navodno obučavani u Rusiji, Bosni i Hercegovini i Srbiji za destabilizaciju u zemlji uoči prvog kruga predsedničkih izbora i referenduma o podršci ulasku u Evropsku uniju, a koji se održavaju u nedelju, 20. oktobra.

Ova vest je novi šamar za našu zemlju i postavlja se pitanje u čijoj organizaciji su te obuke organizovane. Kako se dogodilo da je država tako nešto dozvolila?

Moldavija, inače nama prijateljska država, već godinama je na udaru ruskih imperijalnih težnji. Želja Vladimira Putina je da zaustavi proces integracija Moldavije u Evropsku uniju.

Pritisak autoritarnog režima iz Moskve na ovu malu zemlju je svakodnevan i veoma snažan.

Neprihvatljivo je da bilo ko u Srbiji doprinosi tim pritiscima.

Tražimo da Srbija podrži Moldaviju na evropskom putu i spreči sve aktivnosti protiv ove zemlje.

Aleksandar Marton
portparol
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI

izvor: https://vojvodjani.rs/vucic-i-vucevic-da-kazu-ko-u-srbiji-priprema-timove-za-destabilizaciju-moldavije/?fbclid=IwY2xjawF_iwlleHRuA2FlbQIxMQABHdiEZQf-7_oR3QlObBPAR45dQQl-5acQpOLdMmGjW99FxNrNEWcVONCEXw_aem_IZsrjaQaVA-YpMLF_cOBCQ

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Obeležavanje 27 godina od ubistva Dušana Jovanovića

Dečaka od 14 godina Dušana Jovanovića su pripadnici skinhed pokreta mučki pretukli do smrti u večernjim satima 18. oktobra 1997. godine

Published

on

By

U petak, 18. oktobra, obeležava se 27 godina od ubistva četrnaestogodišnjeg romskog dečaka Dušana Jovanovića.

Dušana Jovanovića su pripadnici skinhed pokreta mučki pretukli do smrti u večernjim satima 18. oktobra 1997. godine, ispred jedne prodavnice u rodnom Beogradu.

Dušanove ubice počinile su ovo delo zato što je njihova žrtva bila Rom, kao odraz rasizma koji je devedesetih u Srbiji bio prisutan kao što je prisutan i danas.

Inicijativa A 11, uz pomoć Dušanove porodice, prijatelja, aktivista i javnosti, i ove godine podseća na događaj koji ne sme da padne u zaborav, ali i ponavlja svoju inicijativu da park na Slaviji ponese njegovo ime.

Pozivamo vas da nam se pridružite u uličnoj akciji u petak, 18. oktobra u 18 časova ispred Pravnog fakulteta, odakle će krenuti simbolična šetnja do parka. U parku ćemo se okupiti kod spomen-table Dušanu Jovanoviću i čuti poneku reč Dušanove sestre Duške Jovanović, kao i aktivista i aktivistkinja.

Duška Jovanović i Inicijativa A 11 još 2022. godine podneli su Inicijativu za promenu naziva parka „Mitićeva rupa“ u „Park Dušana Jovanovića“. Inicijativu, upućenu Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine Grada Beograda, tada su podržali i Poverenica za zaštitu ravnopravnosti i Dušanovo odeljenje iz OŠ „Vladislav Ribnikar“.

Nadležni do današnjeg dana ovu inicijativu nisu formalno razmatrali. Inicijativa A 11 ponovila je zahtev i prošle godine, kad je stigla podrška ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislava Žigmanova.

Izostanak reakcija članova resorne komisije je poražavajući podsetnik s kakvom neprihvatljivom lakoćom tolerišemo rasizam u našem društvu. Iako živimo u državi u kojoj su rasizam, mržnja i netrepeljivost zakonom zabranjeni, svedočimo gotovo konstantnim primerima ovih negativnih pojava prema građanima i građankama iz marginalizovanih grupa, a naročito prema Romima i Romkinjama.

Nije dovoljno da se protiv mržnje i nasilja borimo samo deklarativno. Moramo dati primere i preduzeti konkretne akcije koje će ne samo rezultirati dostojanstvenim životom za Rome i Romkinje, već poslati i snažnu poruku solidarnosti i prihvaćenosti.

Stoga će porodica Dušana Jovanovića i Inicijativa A 11 i ove godine ponoviti inicijativu da Beograd dobije „Park Dušana Jovanovića“, uz očekivanje da će resorna komisija shvatiti ozbiljno svoju ulogu javnog organa.

(Inicijativa A11)

izvor: https://autonomija.info/obelezavanje-27-godina-od-ubistva-dusana-jovanovica/

Continue Reading

Trending