Connect with us

Uncategorized

TOMISLAV ŽIGMANOV: Važno nam je kakva će biti agenda nove Vlade

Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i prvi na listi koalicije Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani, na zadnjim parlamentarnim izborima izabran je za narodnog poslanika u Skupštini Srbije. Za Novosti govori o nepovoljnom položaju vojvođanskih Hrvata, o razbijanju hrvatskog korpusa na Bunjevce i Hrvate nekoliko mjeseci prije popisa stanovništva u oktobru i o svom stavu oko ulaska Srbije u NATO

Published

on

Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i prvi na listi koalicije Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani, na zadnjim parlamentarnim izborima izabran je za narodnog poslanika u Skupštini Srbije. Za Novosti govori o nepovoljnom položaju vojvođanskih Hrvata, o razbijanju hrvatskog korpusa na Bunjevce i Hrvate nekoliko mjeseci prije popisa stanovništva u oktobru i o svom stavu oko ulaska Srbije u NATO.

Predstavljat ćete hrvatsku nacionalnu manjinu u Skupštini Srbije, a Aleksandar Olenik rusinsku zajednicu. Koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima i na čemu ćete najviše raditi kao poslanik?

Sama činjenica da hrvatska zajednica u Republici Srbiji ponovno ima svojega predstavnika u najvišem zakonodavnom tijelu govori u prilog tome da smo zadovoljni, jer je glavni cilj svih naših predizbornih aktivnosti dobivanjem zastupničkog mandata ostvaren. Tim prije jer su izborni uvjeti bili nepovoljni, izborni proces je imao cijeli niz deficita, a u Srbiji još uvijek, unatoč našem zalaganju, ne postoji kao u Republici Hrvatskoj institut zajamčenih mandata za pripadnike nacionalnih manjina. Tako nam demokratska participacija ovisi o predizbornom pozicioniranju. Moja će zalaganja kao narodnog zastupnika biti usmjerena na one sadržaje koji su bili dio naše predizborne platforme: europske integracije, koje uključuje napredak u vladavini prava i razvoju institucija, napose kada je riječ o pravima nacionalnih manjina i pratećem institucionalnom okviru i politika financiranja. Drugo, decentralizacija i ravnomjerni razvoj, osobito za područja i naseljena mjesta u kojima u značajnijim postotcima žive Hrvati s ciljem da se stvaraju perspektive za opstanak i razvoj hrvatske zajednice. Treće, rješavanje otvorenih pitanja – od integracije Hrvata u srbijansko društvo i uključivanja u procese donošenja odluka, preko uspostave takvih politika suočavanja s prošlošću koje će za posljedicu imati komemoriranje nevinih žrtava Hrvata u Vojvodini 1990-ih, do izgradnje pozitivnih politika priznanja, što uključuje prestanak podrške izgradnji tzv. bunjevačke nacije, završno s osnutkom Hrvatskog školskog centra. Neće mi biti ni nevažno pitanje kakve će u Republici Srbiji biti vanjsko-političke sastavnice u odnosima s Republikom Hrvatskom, jer postojeće nisu takve da bi nas zadovoljile.

Ulazak u NATO

Što će hrvatska manjina dobiti eventualnim ulaskom u Vladu? Da li se to može shvatiti kao kompromitacija?

Rano je o svemu govoriti, jer izborni proces u Republici Srbiji za novi saziv Narodne Skupštine, tijelu koje će birati novu Vladu, još uvijek nije okončan. Istina, u pojedinim medijima je bilo napisa u kojima su iznošene određene špekulacije, pa i o tome da će DSHV dobiti poziv da sudjeluje u radu nove srbijanske Vlade, no o tome izravnih razgovora do sada nije bilo. A hoće li nakon takvih razgovora oni imati pozitivan ishod, ovisit će o programskim sadržajima agende nove Vlade. Ako oni budu sukladni našoj predizbornoj i uopće političkoj platformi, onda ne bi trebalo biti riječi o kompromitaciji. Naprotiv, bit ćemo u prilici u institucijama rješavati probleme i izazove s kojima se suočavaju Hrvati u Srbiji.

Kakvi problemi muče Hrvate u Vojvodini? Kakav je njihov gospodarski i socijalni status?

Najveći je problem isključenost iz procesa donošenja odluka. Kada to bude riješeno na način kako je u Hrvatskoj za srpsku zajednicu – institutom zajamčenih mandata u predstavničkim tijelima na svim razinama vlasti i u izvršnoj u lokalnim samoupravama – vjerujemo da će se i ostala otvorena pitanja lakše rješavati. Ne možete se baviti politikom ukoliko djelujete izvan institucija, to jest s ulice. Najsloženija je podzastupljenost u javnom sektoru. Preskromna financijska sredstva na raspolaganju – 30 puta manja glavarina nego što je imaju Srbi u Hrvatskoj, brutalni upliv države u identitetski prostor kojim se niječe pripadnost Bunjevaca hrvatskom narodu, zaprječivanje predstavnika vlasti u artikuliranju prava i interesa pripadnika hrvatske zajednice, učestalo i krajnje negativno obilježavanje u javnosti pa i od predstavnika vladajuće partije, što za posljedicu ima činjenicu da najviše pripadnika srbijanskog društva misli o Hrvatima izuzetno negativno, što među Hrvatima onda generira nesigurnost i strah. Naravno, ne treba zaboraviti ekonomske probleme jer Hrvati u Srbiji su građani jedne od najsiromašnijih država u Europi, što nužno prate i brojni problemi socijalne provenijencije, koji se sustavno ne rješavaju.

Početkom maja obilježili ste 30 godina od početka progona vojvođanskih Hrvata. Ne računajući pojedine nevladine udruge koje zajedno s vama podsjećaju na etnički motivirano nasilje nad Hrvatima, službena politika ove događaje prešućuje i ne komemorira. Da li mislite da će se u narednom periodu nešto promijeniti na tom planu?

Sve činimo da do toga dođe. U politikama suočavanja s prošlošću u Srbiji još uvijek izostaje tematiziranje i sukladno rješavanje pitanja protjerivanja Hrvata iz Vojvodine. Pravosudna tijela nisu pokretala sudske postupke za učinjene zločine, ne postoji niti jedno javno obilježje, a nema ni prigodnog memoriranja. Ovi se zločini različitim strategijama nijekanja prešućuju, na što ne pristajemo. Ohrabreni smo onim što se na tom planu čini u Hrvatskoj kada je riječ o srpskoj zajednici, no teško možemo razumjeti zašto oko toga nema nikakvih pomaka u Srbiji. Štoviše, bilježimo i regresiju, kao što je djelovanje osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja u Hrtkovcima, mjestu u kojem je 1990-ih činio zločine za koje je i osuđen. Također, postoje osobe koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine u Hrvatskoj, koje obnašaju vlast u pojedinim lokalnim samoupravama sa značajnim udjelom Hrvata. Sa stajališta ne samo vrijednosti multikulturalnih društava nego i temeljnih načela demokracije, tako što je neodrživo.

Izjavljivali ste da Srbiju vidite u Europskoj uniji, ali i u NATO savezu. Zašto smatrate da je dobro za Srbiju da se nađe pod okriljem vojne alijanse koja je 1999. izvršila bombardiranje tadašnje SR Jugoslavije?

Zato što to nije pitanje emocija, već sigurnosti! Zar koncept vojne neutralnosti u Europi ne kopni? Zašto je Crna Gora, koja je isto tako bila bombardirana, odlučila biti članicom Sjevernoatlantskog saveza? Zašto Srbija dopušta investicije, a one su na razini više od 80 posto, od država članica istog tog NATO saveza koje su je bombardirale? Pitanje ulaska u NATO za Srbiju je i pitanje izlaska iz sigurnosnog zagrljaja Rusije.

Nedavno ste zatražili pojačanu prisutnost policije u pograničnim naseljima u kojima žive pripadnici hrvatske zajednice zbog, kako ste naveli, migrantske krize i financijske štete koju prave izbjeglice. Da li ste upoznati s činjenicom da se u policijskom postupanju s izbjeglicama krši niz međunarodnih pravila?

Ovdje je bilo riječi ne o prijepornom postupanju policije nego o nasrtajima i oštećenju privatne imovine od strane migranata, koji na određenim područjima ne borave u legalnom statusu. Dakle, naše obraćanje javnosti imalo je za cilj ne da se krše prava migranata djelovanjem policije, već da se zaštiti imovina mjesnog stanovništva.

Kako izgleda suživot Hrvata i Srba na terenu? Kakve slučajeve bilježi Povjerenstvo za praćenje antihrvatskih incidenata u Srbiji pri Hrvatskom nacionalnom vijeću?

U svakodnevnom životu nema većih problema – ljudima je dosta takvih netrpeljivosti. Incidenti koje bilježimo, od govora mržnje na grafitima, na utakmicama ili društvenim mrežama, preko prijetnji prvacima koje smo dobivali i optužbe za nekakvu ustašofiliju od strane visokih dužnosnika vladajuće stranke, pa do fizičkih nasrtaja, događaju se u vremenima neuralgičnih točaka iz povijesti i posljedica su ukupnih napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima. Bojim se ustvrditi da su oni visoko režirani. Ono što brine jest apsolutni izostanak osude takvih pojava od strane predstavnika vlasti te nedjelovanje policije i tužiteljstva. Stječe se dojam da su takve pojave ne samo tolerirane nego i dopuštene. Posljedica toga je da jedan dio građana povrede svojih ljudskih i manjinskih prava nikome ni ne prijavljuje.

Uzorna suradnja

Što očekujete od predstojećeg popisa stanovništva u oktobru?

Da se ne ostvari prijetnja visokog dužnosnika Srpske napredne stranke tijekom rasprave oko uvođenja tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu na teritoriju grada Subotice, da će se pravi broj Hrvata vidjeti nakon izbora, to jest da će se on radikalno smanjiti, a da će broj Bunjevaca nehrvata biti povećan, na čemu se u Srbiji inače intenzivno i suptilno radi. No moramo biti svjesni da je hrvatska zajednica, osim što živimo u vrlo nepovoljnom društvenom ambijentu, zajednica s višedesetljetnim negativnim demografskim trendovima i nepovoljnim demografskim značajkama. Za očekivati je da će se spomenuti negativni trend nastaviti. S time se, naravno, ne mirimo, nego ćemo poduzeti cijeli niz aktivnosti da ohrabrimo pripadnike hrvatske zajednice da se, unatoč svim rizicima, ipak na popisu u nacionalnom smislu izjasne kao Hrvati i tako što više spriječimo prije svega negativni utjecaj nepovoljnog društvenog ambijenta.

Ekstremna desnica u Hrvatskoj često uspoređuje razinu vaših ostvarenih prava s pravima Srba u Hrvatskoj. Normativni okvir za nacionalne manjine u Hrvatskoj je na visokoj razini, ali se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u mnogim segmentima ignorira, pogotovo kada je riječ o Srbima. Dojam je da se stalno pokušava isprovocirati sukob dviju ranjenih zajednica i da se odgovornost za takvo stanje perfidno miče s državnih institucija?

Da, tamo to čini krajnja desnica izvan struktura vlasti, a u Srbiji je narativ vlasti da Srbi u Hrvatskoj žive daleko, daleko lošije nego Hrvati u Srbiji što, naravno, nije istina. Uspoređujući društveni položaj ove dvije nacionalne zajednice treba prvo reći da se Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji nalaze, u strukturalnom i formalnom smislu, u nejednakom položaju. Najprije, pristojna konsolidirana demokracija, stupanj vladavine prava, neovisnost i funkcionalnost institucija, ustavna pozicioniranost manjinskih prava i prateći institucionalni aranžmani, napose uključenost u procese odlučivanja kroz institut zajamčenih mandata u predstavničkim tijelima na svim razinama i u izvršnom dijelu vlasti na lokalnoj razini, kao i financijska sredstva koja su na raspolaganju, ukazuju na daleko povoljniji status i položaj kada je riječ o Srbima u Hrvatskoj! S druge strane, Srbija je država zakašnjele i još uvijek nedovršene tranzicije, s deficitima u vladavini prava i funkcioniranju neovisnih institucija, reguliranje manjinskih prava riješeno je uz veliki broj prijepora i nedostataka, a prateći institucionalni aranžmani ni na koji način nisu riješili pitanje manjinske samouprave i sudjelovanja predstavnika nacionalnih manjina u procesima donošenja odluka, dok su financijska sredstva kojima hrvatska zajednica u Srbiji raspolaže u odnosu na srpsku u Hrvatskoj nekoliko desetina puta manja. Dodat ćemo i spomenutu brutalnu i permanentnu intervenciju države u identitetski prostor i to na štetu Hrvata i aktivno državno nijekanje sastavnica hrvatskog identiteta. U udžbenicima se niječe postojanje hrvatskog jezika, hrvatska književnost u Dubrovniku, dakle drugoj suverenoj državi se zakonom osporava… To, onda, i u strukturalnim pitanjima jednakosti stavlja Hrvate u nepovoljniji društveni položaj po cijelom nizu pokazatelja u odnosu na Srbe u Hrvatskoj.

Kako ocjenjujete suradnju sa Srpskim narodnim vijećem?

Ona je i više nego dobra! Toliko dobra da bi se i odnosi dviju država – Hrvatske i Srbije – mogli ugledati na nas kao uzor. Redovita komunikacija, međusobni posjeti važnijim događajima, bogata i raznovrsna programska suradnja – od međusobne političke podrške, preko razmjene kulturnih programa i informativnih glasila, pa do sportskih susreta.

(Anja Kožul, Portal Novosti / Foto: UDS)

izvor: https://autonomija.info/tomislav-zigmanov-vazno-nam-je-kakva-ce-biti-agenda-nove-vlade/

SLOBODNA VOJVODINA

Šućurović (LSV): Da li je kabinet Ane Brnabić zatražio uklanjanje biste Mikloša Hortija?

Novi Sad, 30. oktobar 2022 – Liga socijaldemokrata Vojvodine pita predsednicu Vlade Srbije Anu Brnabić da li je njen kabinet preduzeo bilo kakve korake u cilju uklanjanja biste ratnog zločinca Mikloša Hortija, koja je krajem avgusta postavljena u zgradi mađarskog parlamenta u Budimpešti.

Published

on

By

Postavljanje ove biste samo je poslednji u nizu primera rehabilitacije Hortija, čija je politika savezništva sa Hitlerovim nacizom u smrt odvela stotina hiljada ljudi.

LSV je još pre četiri nedelje uputila dopis Ambasadi Mađarske u Beogradu kojim je zatražila uklanjanje biste.

Od premijerke Brnabić LSV je tada zatražila da podrži ovu inicijativu i u ime Vlade Srbije zatraži hitnu reakciju mađarskih institucija.

Ćutanje države Srbije na ove bezobzirne pojave istorijskog revizionizma je nedopustivo. Ćutanje znači odobravanje ovakvih postupaka.

Tražimo od premijerke Brnabić i njenog kabineta da prestanu da ćute!

Saša Šućurović

predsednik Izvršnog odbora 

Lige socijaldemokrata Vojvodine

Continue Reading

Uncategorized

Da li je to Vučić najavio referendum sa samo jednim pitanjem: Kosovo ili EU?

Obraćanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića nedvosmisleno je pokazalo da su Nemačka i Francuska dale do sada najkonkretniji predlog Srbiji – oblokirajte članstvo Kosovo u međunarodnim organizacijama, a za uzvrat ćete dobiti ubrzani ulazak u EU, kao i niz finansijskih podsticaja. Vučić je dilemu saopštio, građani su je čuli, a oni koji nisu – možda će morati da odgovore na ovo pitanje na referendumu

Published

on

Vučić je na „istorijskoj“ konferenciji za medije u Palati Srbija saopštio javnosti da su Nemačka i Francuska dale predlog za rešenje kosovskog problema. Prema tvrdnjama Vučića, ideja je da Srbija više ne stopira ulazak Kosova u međunarodne organizacije, uključujući i UN, a da će za uzvrat naša zemlja dobiti ubrzan ulazak u EU.

„Mi danas imamo predlog Nemačke i Francuske i o njemu moramo da razgovaramo. Ne možete kroz prozor da bacite predlog dva najjače zemlje, ali da li to možemo da priihvatimo, nisam siguran. Naša najveća greška je što smo prihvatili da EU počne da rukovodi procesom rešavanja Kosova i Metohija. Mi i dalje nismo ozbiljno stavili na dnevni red pitanje Zajednice srpskih opština“, podvukao je Vučić.

Aleksandar Vučić obraćanje naciji Foto:Goran Srdanov/Nova.rs

Kada je reč o konrektnim opcijama, predsednik je nedvosmisleno poručio – Srbiji je predloženo da dopusti ulazak Kosova u međunarodne organizacije u zamenu za ubrzan put ka EU i niz ekonomskih pogodnosti.

Time se otvara pitanje da li je Vučić na „mala vrata“ pred građane Srbije postavio za sada neformalni, a moguće i formalni referendum na kome će biti dilema – Kosovo ili EU?

Samo pre dve godine, o tome da je referendum neophodan govorio je lično predsednik:

„Da li na referendumu, ko i šta zastupa, može da prođe neko kompromisno rešenje, ja u to ne verujem. Da li sam zbog toga srećan – možda mi to olakašava poziciju. Ali da sam najsrećniji – nisam, jer do te situacije neće doći“, kazao je tada Vučić i poručio da referendum u svakom slučaju mora biti organizovan.

Istoričar Milan St. Protić naglašava da bi ovo pitanje moralo da se nađe a referendumu i da narod, kako kaže, odluči o svojoj budućnosti.

“Morao bi neki referendum da bude na kraju na balade i da ovaj narod kaže da li to hoće ili, odnosno da izabere svoju sudbinu”, smatra on.

Milan St. Protić Foto:Zoran Lončarević/Nova.rs

S druge strane, Protić kaže da Ustav ne bi morao da se menja, niti je neophodno da se prethodno održi referendum o promeni najvišeg pravnog akta.

„Ovde se ne radi o priznanju Kosova i otcepljenju teritorije. To da je Kosovo sastavni deo Srbije piše u preambuli, a preambula, pravnički gledano, uopšte nije deo Ustava, jer prethodi Ustavu. Zato ona i stoji ispred naslova Ustava, a ne posle. S pravničkog stanovišta, preambula nema normativni karakter, ona ništa ne normira”, navodi Milan St. Protić.

Govoreći o tome da li predsednik Srbije Aleksandar Vučić treba da strahuje za posledice, ukoliko reši da potpiše sporazum, Protić kaže da ne želi da “ga uči pameti”.

izvor: https://nova.rs/vesti/politika/da-li-je-to-vucic-najavio-referendum-sa-samo-jednim-pitanjem-kosovo-ili-eu/

Continue Reading

Uncategorized

Vodovod u Zrenjaninu ne zna da reši problem vode na ulicama posle kiše

Građani zrenjaninskog naselja Lesnina već godinama muče muku sa poplavama posle svake kiše. Ulice su i ovih dana pretvorene u reke.

Published

on

By

fotografija : Zrenjanin24h

Današnje scene kod pijace u Jug Bogdanovoj ulici samo potvrđuju koliki je problem građana ovog dela grada koji se pitaju da li je ovo XXI ili srednji vek.

VS

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Mihajlović: Pravili smo greške u prošlosti, prodali smo našu kompaniju Gaspromu

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović rekla je da je pitanje sigurnog snabdevanja energijom kritično u čitavoj Evropi i prioritet svake vlade u ovom trenutku jeste da obezbedi energetsku sigurnost

Published

on

By

Ona je u Beogradu, na naftnom forumu Energetske zajednice, istakla da raste popunjenost skladišnih kapaciteta u Srbiji i da ministarstvo, zajedno sa drugim institucijama, svakodnevno radi na tome da obezbedi dovoljne količine energenata, a da je jedan od planova za naredni period diverzifikacija u gasnom sektoru.

„Drago mi je da je Srbija domaćin foruma, jer smo o tome razgovarali pre nekoliko meseci i dobro je da možemo da pričamo o snabdevanju naftom i diverzifikaciji. To su dve ključne teme za bezbednost svake države u Evropi, pa i u svetu. Kriza će se završiti, sigurno je da ćemo imati i period stabilizacije, ali nam je neophodno da radimo na tome da ne dozvolimo da budemo zavisni od jednog dobavljača, koji god bio“, kazala je Mihajlović.

Ukazujući da je „pitanje sigurnog snabdevanja energijom je kritično pitanje u čitavoj Evropi“, ona je navela da ta kriza samo saradnjom svih zemalja može da se prevaziđe.

„U periodu postkovid oporavka na tržištu energije i energenata glavni izazov bio je rast cena, ali od februara i napada Rusije na Ukrajinu, dodatne izazove predstavljaju sigurnost snabdevanja i postojanje različitih dobavljača, što se najbolje vidi u snabdevanju gasom i naftom“, rekla je ministarka.

Po njenoj oceni ključno pitanje za Srbiju je funkcionisanje energetske infrastrukture i tržišta na kojem naftne kompanije mogu nabavljati sirovu naftu ili naftne derivate. Mihajlović je rekla da su strateški ciljevi u naftnom sektoru rad na obezbeđenju sigurnog snabdevanja energijom i energentima, uz unapređivanje odgovarajućeg tržišta energije kroz primenu evropskih direktiva.

„Pravili smo greške u prošlosti, pre svega jer smo 2008. godine prodali našu kompaniju Gaspromu“, kazala je ona.

Navela je da je Srbija prošle godine usvojila novi zakonodavni okvir u oblasti energetike i rudarstva, kojim je ostvarena kompletnija harmonizacija sa propisima Trećeg energetskog paketa energetskog zakonodavstva EU i određenim odredbama paketa EU Čista energija za sve Evropljane.

„Petim paketom sankcija EU prema Ruskoj Federaciji kroz izuzetke je omogućeno nesmetano snabdevanje Jadranskim naftovodom, svim vrstama nafte. Šestim paketom utvrđeno je da posle 1. novembra više nećemo moći da nabavljamo sirovu naftu ruskog porekla, ali je ostavljena mogućnost za nabavku svih ostalih tipova sirove nafte na slobodnom tržištu“, rekla je Mihajlović.

Dodala je da uz sprovođenje svih kratkoročnih mera koje se tiču obezbeđivanja sigurnosti snabdevanja, Srbija ostaje posvećena pitanju dekarbonizacije i svojim obavezama iz Pariskog sporazuma i Sofijske deklaracije o zelenoj agendi za zapadni Balkan.

„Na tome ćemo raditi i kroz donošenje integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za period do 2030. godine, sa projekcijama do 2050. godine, strategije razvoja energetike Srbije za period do 2040. godine, sa projekcijama do 2050. godine. Ostvarivanje i kratkoročnih i dugoročnih ciljeva zahteva zajednički rad, solidarnost i povezivanje i u tome vidim važnu ulogu Energetske zajednice“, rekla je Mihajlović.

Beta

izvor: https://rs.n1info.com/biznis/mihajlovic-pravili-smo-greske-u-proslosti-prodali-smo-nasu-kompaniju-gaspromu/

Continue Reading

Uncategorized

Predsednik VP: Je*ao vas voz i autobus koji vas doneo u NS, Vojvodina Vojvođanima

Predsednik Vojvođanske partije Aleksandar Odžić na Tviteru je juče napisao uvredljiv komentar, dok se u Novom Sadu obeležavala godišnjica “Oluje”

Published

on

By

U jednom od tvitova, Odžić je napisao “Je*ao vas voz i autobus koji vas je doneo u Novi Sad – glavni grad Vojvodine! Vojvodina Vojvođanima – nikada severna Srbija”.

Dan ranije, 3. avgusta, Odžić se takođe osvrnuo na najavu obeležavanja “Oluje” u Novom Sadu i napisao da “bahato i bezobrazno pokušavaju da unište sve što ima veze sa Vojvodinom, njenom širinom i pristojnošću”.

I pored svega, u jedno sam siguran, oluje dođu štetu naprave i nestanu, a košave će i dalje duvati našom ravnicom“, napisao je Odžić.

Podsetimo, u Novom Sadu je juče državni vrh organizovao obeležavanje sećanja na “Oluju”.

izvor: https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/313275/Predsednik-VP-Jeao-vas-voz-i-autobus-koji-vas-doneo-u-NS-Vojvodina-Vojvodjanima.html

Continue Reading

Uncategorized

Protesti poljoprivrednika 31. jula u čitavoj Srbiji

Inicijativa za opstanak poljoprivrednika nedavno je uputila poziv Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u vezi dogovaranja sastanka kako bi se zajednički rešavala sva otvorena pitanja u sektoru poljoprivrede

Published

on

By

Inicijativa za opstanak poljoprivrednika nedavno je uputila poziv Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u vezi dogovaranja sastanka kako bi se zajednički rešavala sva otvorena pitanja u sektoru poljoprivrede. 

Iako je u resornom Ministarstvu, načelno, postojala zainteresovanost, do sastanka ipak nije došlo. MInistarstvo je telefonski obavestilo „Inicijativu za opstanak poljoprivrednika“ da ministar Nedimović nije u mogućnosti da im da odgovore na sporna pitanja.

Ovim je, kako smatraju u „Inicijativi za opstanak poljoprivrednika“ , pređena crvena linija pa je upravni odbor ove organizacije doneo odluku  da organizuje proteste bez obzira na dalja postupanja Ministarstva.

Kombinovani rotesti će biti organizovanai 31. 07. sa početkom u 10. časova na teritoriji čitave Srbije.

Continue Reading

Trending