Connect with us

Uncategorized

TOMISLAV ŽIGMANOV: Važno nam je kakva će biti agenda nove Vlade

Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i prvi na listi koalicije Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani, na zadnjim parlamentarnim izborima izabran je za narodnog poslanika u Skupštini Srbije. Za Novosti govori o nepovoljnom položaju vojvođanskih Hrvata, o razbijanju hrvatskog korpusa na Bunjevce i Hrvate nekoliko mjeseci prije popisa stanovništva u oktobru i o svom stavu oko ulaska Srbije u NATO

Published

on

Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i prvi na listi koalicije Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani, na zadnjim parlamentarnim izborima izabran je za narodnog poslanika u Skupštini Srbije. Za Novosti govori o nepovoljnom položaju vojvođanskih Hrvata, o razbijanju hrvatskog korpusa na Bunjevce i Hrvate nekoliko mjeseci prije popisa stanovništva u oktobru i o svom stavu oko ulaska Srbije u NATO.

Predstavljat ćete hrvatsku nacionalnu manjinu u Skupštini Srbije, a Aleksandar Olenik rusinsku zajednicu. Koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima i na čemu ćete najviše raditi kao poslanik?

Sama činjenica da hrvatska zajednica u Republici Srbiji ponovno ima svojega predstavnika u najvišem zakonodavnom tijelu govori u prilog tome da smo zadovoljni, jer je glavni cilj svih naših predizbornih aktivnosti dobivanjem zastupničkog mandata ostvaren. Tim prije jer su izborni uvjeti bili nepovoljni, izborni proces je imao cijeli niz deficita, a u Srbiji još uvijek, unatoč našem zalaganju, ne postoji kao u Republici Hrvatskoj institut zajamčenih mandata za pripadnike nacionalnih manjina. Tako nam demokratska participacija ovisi o predizbornom pozicioniranju. Moja će zalaganja kao narodnog zastupnika biti usmjerena na one sadržaje koji su bili dio naše predizborne platforme: europske integracije, koje uključuje napredak u vladavini prava i razvoju institucija, napose kada je riječ o pravima nacionalnih manjina i pratećem institucionalnom okviru i politika financiranja. Drugo, decentralizacija i ravnomjerni razvoj, osobito za područja i naseljena mjesta u kojima u značajnijim postotcima žive Hrvati s ciljem da se stvaraju perspektive za opstanak i razvoj hrvatske zajednice. Treće, rješavanje otvorenih pitanja – od integracije Hrvata u srbijansko društvo i uključivanja u procese donošenja odluka, preko uspostave takvih politika suočavanja s prošlošću koje će za posljedicu imati komemoriranje nevinih žrtava Hrvata u Vojvodini 1990-ih, do izgradnje pozitivnih politika priznanja, što uključuje prestanak podrške izgradnji tzv. bunjevačke nacije, završno s osnutkom Hrvatskog školskog centra. Neće mi biti ni nevažno pitanje kakve će u Republici Srbiji biti vanjsko-političke sastavnice u odnosima s Republikom Hrvatskom, jer postojeće nisu takve da bi nas zadovoljile.

Ulazak u NATO

Što će hrvatska manjina dobiti eventualnim ulaskom u Vladu? Da li se to može shvatiti kao kompromitacija?

Rano je o svemu govoriti, jer izborni proces u Republici Srbiji za novi saziv Narodne Skupštine, tijelu koje će birati novu Vladu, još uvijek nije okončan. Istina, u pojedinim medijima je bilo napisa u kojima su iznošene određene špekulacije, pa i o tome da će DSHV dobiti poziv da sudjeluje u radu nove srbijanske Vlade, no o tome izravnih razgovora do sada nije bilo. A hoće li nakon takvih razgovora oni imati pozitivan ishod, ovisit će o programskim sadržajima agende nove Vlade. Ako oni budu sukladni našoj predizbornoj i uopće političkoj platformi, onda ne bi trebalo biti riječi o kompromitaciji. Naprotiv, bit ćemo u prilici u institucijama rješavati probleme i izazove s kojima se suočavaju Hrvati u Srbiji.

Kakvi problemi muče Hrvate u Vojvodini? Kakav je njihov gospodarski i socijalni status?

Najveći je problem isključenost iz procesa donošenja odluka. Kada to bude riješeno na način kako je u Hrvatskoj za srpsku zajednicu – institutom zajamčenih mandata u predstavničkim tijelima na svim razinama vlasti i u izvršnoj u lokalnim samoupravama – vjerujemo da će se i ostala otvorena pitanja lakše rješavati. Ne možete se baviti politikom ukoliko djelujete izvan institucija, to jest s ulice. Najsloženija je podzastupljenost u javnom sektoru. Preskromna financijska sredstva na raspolaganju – 30 puta manja glavarina nego što je imaju Srbi u Hrvatskoj, brutalni upliv države u identitetski prostor kojim se niječe pripadnost Bunjevaca hrvatskom narodu, zaprječivanje predstavnika vlasti u artikuliranju prava i interesa pripadnika hrvatske zajednice, učestalo i krajnje negativno obilježavanje u javnosti pa i od predstavnika vladajuće partije, što za posljedicu ima činjenicu da najviše pripadnika srbijanskog društva misli o Hrvatima izuzetno negativno, što među Hrvatima onda generira nesigurnost i strah. Naravno, ne treba zaboraviti ekonomske probleme jer Hrvati u Srbiji su građani jedne od najsiromašnijih država u Europi, što nužno prate i brojni problemi socijalne provenijencije, koji se sustavno ne rješavaju.

Početkom maja obilježili ste 30 godina od početka progona vojvođanskih Hrvata. Ne računajući pojedine nevladine udruge koje zajedno s vama podsjećaju na etnički motivirano nasilje nad Hrvatima, službena politika ove događaje prešućuje i ne komemorira. Da li mislite da će se u narednom periodu nešto promijeniti na tom planu?

Sve činimo da do toga dođe. U politikama suočavanja s prošlošću u Srbiji još uvijek izostaje tematiziranje i sukladno rješavanje pitanja protjerivanja Hrvata iz Vojvodine. Pravosudna tijela nisu pokretala sudske postupke za učinjene zločine, ne postoji niti jedno javno obilježje, a nema ni prigodnog memoriranja. Ovi se zločini različitim strategijama nijekanja prešućuju, na što ne pristajemo. Ohrabreni smo onim što se na tom planu čini u Hrvatskoj kada je riječ o srpskoj zajednici, no teško možemo razumjeti zašto oko toga nema nikakvih pomaka u Srbiji. Štoviše, bilježimo i regresiju, kao što je djelovanje osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja u Hrtkovcima, mjestu u kojem je 1990-ih činio zločine za koje je i osuđen. Također, postoje osobe koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine u Hrvatskoj, koje obnašaju vlast u pojedinim lokalnim samoupravama sa značajnim udjelom Hrvata. Sa stajališta ne samo vrijednosti multikulturalnih društava nego i temeljnih načela demokracije, tako što je neodrživo.

Izjavljivali ste da Srbiju vidite u Europskoj uniji, ali i u NATO savezu. Zašto smatrate da je dobro za Srbiju da se nađe pod okriljem vojne alijanse koja je 1999. izvršila bombardiranje tadašnje SR Jugoslavije?

Zato što to nije pitanje emocija, već sigurnosti! Zar koncept vojne neutralnosti u Europi ne kopni? Zašto je Crna Gora, koja je isto tako bila bombardirana, odlučila biti članicom Sjevernoatlantskog saveza? Zašto Srbija dopušta investicije, a one su na razini više od 80 posto, od država članica istog tog NATO saveza koje su je bombardirale? Pitanje ulaska u NATO za Srbiju je i pitanje izlaska iz sigurnosnog zagrljaja Rusije.

Nedavno ste zatražili pojačanu prisutnost policije u pograničnim naseljima u kojima žive pripadnici hrvatske zajednice zbog, kako ste naveli, migrantske krize i financijske štete koju prave izbjeglice. Da li ste upoznati s činjenicom da se u policijskom postupanju s izbjeglicama krši niz međunarodnih pravila?

Ovdje je bilo riječi ne o prijepornom postupanju policije nego o nasrtajima i oštećenju privatne imovine od strane migranata, koji na određenim područjima ne borave u legalnom statusu. Dakle, naše obraćanje javnosti imalo je za cilj ne da se krše prava migranata djelovanjem policije, već da se zaštiti imovina mjesnog stanovništva.

Kako izgleda suživot Hrvata i Srba na terenu? Kakve slučajeve bilježi Povjerenstvo za praćenje antihrvatskih incidenata u Srbiji pri Hrvatskom nacionalnom vijeću?

U svakodnevnom životu nema većih problema – ljudima je dosta takvih netrpeljivosti. Incidenti koje bilježimo, od govora mržnje na grafitima, na utakmicama ili društvenim mrežama, preko prijetnji prvacima koje smo dobivali i optužbe za nekakvu ustašofiliju od strane visokih dužnosnika vladajuće stranke, pa do fizičkih nasrtaja, događaju se u vremenima neuralgičnih točaka iz povijesti i posljedica su ukupnih napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima. Bojim se ustvrditi da su oni visoko režirani. Ono što brine jest apsolutni izostanak osude takvih pojava od strane predstavnika vlasti te nedjelovanje policije i tužiteljstva. Stječe se dojam da su takve pojave ne samo tolerirane nego i dopuštene. Posljedica toga je da jedan dio građana povrede svojih ljudskih i manjinskih prava nikome ni ne prijavljuje.

Uzorna suradnja

Što očekujete od predstojećeg popisa stanovništva u oktobru?

Da se ne ostvari prijetnja visokog dužnosnika Srpske napredne stranke tijekom rasprave oko uvođenja tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu na teritoriju grada Subotice, da će se pravi broj Hrvata vidjeti nakon izbora, to jest da će se on radikalno smanjiti, a da će broj Bunjevaca nehrvata biti povećan, na čemu se u Srbiji inače intenzivno i suptilno radi. No moramo biti svjesni da je hrvatska zajednica, osim što živimo u vrlo nepovoljnom društvenom ambijentu, zajednica s višedesetljetnim negativnim demografskim trendovima i nepovoljnim demografskim značajkama. Za očekivati je da će se spomenuti negativni trend nastaviti. S time se, naravno, ne mirimo, nego ćemo poduzeti cijeli niz aktivnosti da ohrabrimo pripadnike hrvatske zajednice da se, unatoč svim rizicima, ipak na popisu u nacionalnom smislu izjasne kao Hrvati i tako što više spriječimo prije svega negativni utjecaj nepovoljnog društvenog ambijenta.

Ekstremna desnica u Hrvatskoj često uspoređuje razinu vaših ostvarenih prava s pravima Srba u Hrvatskoj. Normativni okvir za nacionalne manjine u Hrvatskoj je na visokoj razini, ali se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u mnogim segmentima ignorira, pogotovo kada je riječ o Srbima. Dojam je da se stalno pokušava isprovocirati sukob dviju ranjenih zajednica i da se odgovornost za takvo stanje perfidno miče s državnih institucija?

Da, tamo to čini krajnja desnica izvan struktura vlasti, a u Srbiji je narativ vlasti da Srbi u Hrvatskoj žive daleko, daleko lošije nego Hrvati u Srbiji što, naravno, nije istina. Uspoređujući društveni položaj ove dvije nacionalne zajednice treba prvo reći da se Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji nalaze, u strukturalnom i formalnom smislu, u nejednakom položaju. Najprije, pristojna konsolidirana demokracija, stupanj vladavine prava, neovisnost i funkcionalnost institucija, ustavna pozicioniranost manjinskih prava i prateći institucionalni aranžmani, napose uključenost u procese odlučivanja kroz institut zajamčenih mandata u predstavničkim tijelima na svim razinama i u izvršnom dijelu vlasti na lokalnoj razini, kao i financijska sredstva koja su na raspolaganju, ukazuju na daleko povoljniji status i položaj kada je riječ o Srbima u Hrvatskoj! S druge strane, Srbija je država zakašnjele i još uvijek nedovršene tranzicije, s deficitima u vladavini prava i funkcioniranju neovisnih institucija, reguliranje manjinskih prava riješeno je uz veliki broj prijepora i nedostataka, a prateći institucionalni aranžmani ni na koji način nisu riješili pitanje manjinske samouprave i sudjelovanja predstavnika nacionalnih manjina u procesima donošenja odluka, dok su financijska sredstva kojima hrvatska zajednica u Srbiji raspolaže u odnosu na srpsku u Hrvatskoj nekoliko desetina puta manja. Dodat ćemo i spomenutu brutalnu i permanentnu intervenciju države u identitetski prostor i to na štetu Hrvata i aktivno državno nijekanje sastavnica hrvatskog identiteta. U udžbenicima se niječe postojanje hrvatskog jezika, hrvatska književnost u Dubrovniku, dakle drugoj suverenoj državi se zakonom osporava… To, onda, i u strukturalnim pitanjima jednakosti stavlja Hrvate u nepovoljniji društveni položaj po cijelom nizu pokazatelja u odnosu na Srbe u Hrvatskoj.

Kako ocjenjujete suradnju sa Srpskim narodnim vijećem?

Ona je i više nego dobra! Toliko dobra da bi se i odnosi dviju država – Hrvatske i Srbije – mogli ugledati na nas kao uzor. Redovita komunikacija, međusobni posjeti važnijim događajima, bogata i raznovrsna programska suradnja – od međusobne političke podrške, preko razmjene kulturnih programa i informativnih glasila, pa do sportskih susreta.

(Anja Kožul, Portal Novosti / Foto: UDS)

izvor: https://autonomija.info/tomislav-zigmanov-vazno-nam-je-kakva-ce-biti-agenda-nove-vlade/

Uncategorized

Nova izborna odluka je tu, sad se još čeka raspisivanje pokrajinskih izbora

Naredni pokrajinski izbori biće održani u skladu s danas usvojenom Odlukom o izboru poslanika u Skupštinu AP Vojvodine, ali i dalje nema zvaničnih potvrda o tome da će glasanje i za poslanike u toj skupštini biti 17. decembra.

Published

on

Naredni pokrajinski izbori biće održani u skladu s danas usvojenom Odlukom o izboru poslanika u Skupštinu AP Vojvodine, ali i dalje nema zvaničnih potvrda o tome da će glasanje i za poslanike u toj skupštini biti 17. decembra.

S obzirom na nedavnu izjavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da bi 17. decembra mogli biti održani i izbori za Skupštinu AP Vojvodine, novinare je danas u tom zdanju, logično, najviše interesovalo da čuju da li će izbora biti ili ne, i ako ih bude kako će skupština biti raspuštena.

Umesto svega toga, poslanici SNS istrajno su nastojali da ubede novinare, ali i ostale poslanike, da je nova izborna odluka – koju je na kraju podržalo 90 poslanika i to samo iz redova vladajuće koalicije (SNS, SPS, SVM) – rezultat pre svega potrebe da se uređivanje i organizacija pokrajinskih izbora uskladi s paketom izbornih zakona donetih u Skupštini Srbije, ali i s ishodom međustranačkog dijaloga iz 2021. godine.

U pitanju su tehničke izmene koje ne zadiru u suštinu izbornog postupka, ali bez nekih ključnih izmena ne bi bilo moguće da sprovedemo naredne pokrajinske izbore, rekao je novinarima Dmitar Stanišić, šef poslaničkog kluba SNS-a u Skupštini Vojvodine.

Pitanje tajminga usvajanja nove izborne odluke za šefa naprednjačkih poslanika je – puki sticaj okolnosti, prosto sad se ukazala prilika za njeno usvajanje, nije to skopčano isključivo s mogućim izborima. Ima smisla u tome što kaže Stanišić. Skupština Vojvodine imala je očito dosta svojih obaveza, radilo se pun gas, je li, pa u proteklih 20 meseci nije stigla da svoju izbornu odluku upodobi s paketom izbornih zakona, usvojenih u Skupštini Srbije 4. februara prošle godine. Tek je sada, eto, taj akt stigao na dnevni red.

U Skupštini Vojvodine postoji ritam donošenja odluka, na kolegijumu se odlučuje šta kad dolazi na dnevni red i danas je predlog te odluke pred poslanicima. Da li je moglo i ranije? Moguće je da je moglo, naveo je Stošić trudeći se da kod novinara razbije pretpostavku da se svo to čini zbog  mogućih vanrednih pokrajinskih izbora.

Opozicija nije podržala usvajanje odluke, a jedan od razloga je onaj čuveni – da se u izbornoj godini ne menjaju izborna pravila.

Međutim, čitava istorija višestranačke Skupštine AP Vojvodine živi je dokaz da to nepisano pravilo zapravo nikad nije ni bilo uvažavano.

Evo, ista vladajuća većina kao danas u prethodnom je sazivu usvojila izbornu odluku 7. maja 2020, a izbori su održani 21. juna iste godine.

Ondašnja dosovska većina je izbornu odluku, kojom je uveden kombinovani izborni sistem, usvojio 10. avgusta 2004, dok su izbori održani 19. septembra.

SPS je tokom devedesetih dva puta menjao izbornu odluku ali i izborni sistem – prvi put 1. novembra 1992. uoči izbora održanih 20. decembra iste godine. Četiri godine kasnije, 25. septembra 1996. uveden je novi izborni sistem („tri kandidata u drugom krugu“) za izbore održane 3. novembra te godine.

Da li je stranka tako privržena tradiciji kadra da se baš ovoj tradiciji odupre?

Ništa se, dakako, o mogućim skorašnjim pokrajinskim izborima nije moglo čuti ni tokom skupštinske rasprave. Kazavši za novu izbornu odluku – gotovo mamutsku, sa čak 107 odredbi više od prethodne! – da donosi prevashodno „tehničke izmene“, Damir Zobenica, realno prvi naprednjak u vojvođanskoj skupštini, i njen potpredsednik, dodao je i da nova odluka „ide na štetu SNS-a „i da predstavlja „ustupak opoziciji“.

Odgovarajući na spekulacije opozicionih poslanika o tome da će izbori biti u decembru, Zobenica je poručio da o „izborima odlučuju građani Vojvodine koji su nam na prošlim izborima dali ogromno poverenje u vidu 77 poslanika (sad ih je 78)“. Drugim rečima, odlučiće SNS u ime tih građana i o tome da li će izbori biti u decembru, možda nešto kasnije, ili pak u junu, kad im je redovni termin.

Ustupak o kojem Zobenica govori odnosi se pre svega na smanjen broj potrebnih potpisa za podržavanje izborne liste – sa 6000 na 4000, odnosno sa 3000 na 2000 za manjinske izborne liste.

Opozicija pak SNS-u ne veruje ni kad ustupke čini, iako će mnogim strankama iz tog korpusa ta nova odredba sigurno dobro doći, već tek kao nameru da se na izborima pojavi veliki broj svakojakih lista i da se tako slude birači.

U pogledu suštine izbora, sve ostaje po starom – izbori će biti održani po proporcionalnom sistemu, izborni prag je 3% dok za manjinske liste važi prirodni prag.

Ono što je novina, a za šta se uhvatila (upecala?) opozicija, jeste odredba po kojoj je moguće da nosilac izborne liste nema prebivalište u Vojvodini. Činjenica da ni prethodne izborne odluke nisu zabranjivale da nosioci lista ne budu Vojvođani po mestu stanovanja, što su mnoge stranke i koalicije štedro koristile, ali je isto tako činjenica da je iz nekog razloga – možda baš da bi se neko „upecao“? – to ovaj put eksplicitno navedeno.

Na argument „normiranja prakse“ naprednjaci su pozivaju i kod još jedne nove a nekima takođe sporne odredbe – da nije moguće praviti koaliciju političkih stranaka i grupa građana.

Ranije je to bilo moguće, ali to pravo nikad, ni na jednim izborima do sada, niko nije iskoristio, naveo je Damir Zobenica u obraćanju poslanicima. Pa, ko veli, kad niko do sada nije hteo da to pravo iskoristi, e pa ubuduće neće ni moći!

U javnosti se moglo čuti, a i Autonomiji su pojedini sagovornici nezvanično rekli, da tom zabranom naprednjaci pokušavaju zapravo da iz izborne trke isključe razne aktivističke organizacije koje su se proteklih godina pokazale kao dostojniji suparnik SNS-u od samih opozicionih stranaka. Poput aktivista koji su branili Šodroš.

No, ta zabrana ne bi mogla da spreči iste te aktiviste, od kojih neki možda i ne žele da budu poslanici, te razne pokrete i inicijative da se aktivno uključe u izbornu kampanju, u kojoj bi podržali sebi ideološki bliske stranke.

U novoj odluci, koja, toliko obimna, gotovo „u sitna crevca“ detaljiše postupak kandidovanja, rad Pokrajinske izborne komisije i ostale segmente izborne procedure, značajna novina je definisanje uloge pokrajinskog javnog servisa (Radio-televizije Vojvodine) u „nepristrasnom i uravnoteženom“ predstavljanju izbornih lista, kao i osnivanje Nadzornog odbora koji bi, uz druge predizborne aktivnosti, pratio i kako RTV ispunjava te obaveze.

Umesto dosadašnjih radnih tela po lokalnim samoupravama, kojima je Pokrajinska izborna komisija poveravala određene poslove za sprovođenje pokrajinskih izbora, taj posao će ubuduće obavljati lokalne izborne komisije i one će biti zadužene za formiranje biračkih odbora, određivanje biračkih mesta, o odlučivanju o određenim pravnim sredstvima i ostalo.   

Nije od presudne važnosti za održavanje pokrajinskih izbora, ali svejedno treba istaći da su odredbom nove odluke preciznije navedeni razlozi za prevremeni prestanak mandata Skupštine i raspisivanje novih izbora. Autonomija je nedavno ukazala upravo da je ta odredba u prethodnoj odluci prilično nesrećno sročena, što je, posledično, kod nekih analitičara stvorilo zabunu u pogledu uslova da 17. decembra budu održani i pokrajinski izbori.

Sad ta odredba glasi: Odluka o raspisivanju izbora donosi se 90 dana pre isteka mandata Skupštine. Predsednik Skupštine raspisuje izbore i pre roka utvrđenog u stavu 1. ovog člana, u slučajevima prevremenog prestanka mandata odlukom Skupštine na predlog jedne trećine poslanika; kada se u roku od 90 dana od dana konstituisanja ne izabere Pokrajinska vlada; kada Skupština ne izabere novi sastav Pokrajinske vlade u roku od 60 dana od dana razrešenja, odnosno od dana konstatacije ostavke predsednika Pokrajinske vlade, u skladu sa Statutom Autonomne pokrajine Vojvodine. Predsednik Skupštine raspisuje izbore u roku od 30 dana od dana nastupanja slučaja iz stava 2. ovog člana. Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može proći manje od 30 ni više od 60 dana.

Da bi Skupština Vojvodine pre vremena skratila sebi mandat, i tako omogućila da se na pokrajinske izbore ide tog 17. decembra, potrebno je da takvu inicijativu uputi trećina poslanika. Usvajanje nove izborne odluke iniciralo je 82 poslanika. Sasvim dovoljno da samo deo od njih prepoznaju od je ovom, Devetom sazivu Skupštine AP Vojvodine, i pre vremena odzvonilo. 

Denis Kolundžija(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/nova-izborna-odluke-je-tu-sad-se-jos-ceka-raspisivanje-pokrajinskih-izbora/

Continue Reading

Uncategorized

Mladić ubijen ispred škole u Futogu, ranjena još jedna osoba

U pucnjavi koja se dogdila sinoć oko ponoći ispred Osnovne škole Desanka Maksimović u Futogu, ubijen je jedan mladić, dok je drugi ranjen, piše Telegraf.

Published

on

By

Po rečima doktora Zorana Krulja, portparola novosadske Hitne pomoći, prvi poziv primljen je 17 minuta posle ponoći od strane policije, prenosi Telegraf.rs.

Na licu mesta zatečen je mladić bez svesti koji je u teškom stanju prevezen na odeljenje reanimacije UC KCV.

Sledeći poziv stigao je 51 minut posle ponoći, kada je policija na licu mesta zatekla još jednog mladića bez svesti

Ekipe Hitne pomoći mogle su samo da konstatuju smrt na licu mesta.

Kako piše ovaj medij, iz izvora dobro upoznatog sa istragom, ranjeni mladić upucan je glavu.

Motiv je za sada nepoznat, ali se najverovatnije se radi o nerašćišćnim računima od ranije.

Nova.rs podseća da je policija sinoć sprovela opsežnu akciju, ceo Futog bio je blokiran kao i svi izlazi iz Novog Sada.

izvor: https://n1info.rs/vesti/ubistvo-futog/

Continue Reading

Uncategorized

Aleksandar Jovanović Ćuta: Tražimo vanredne beogradske izbore u septembru

Lider Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta ocenio je da je vreme da se stranke koje su formalni organizatori protesta “Srbija protiv nasilja”, ujedine oko stava da se “održe vanredni beogradski izbori u septembru” i ističe da ne treba praviti pauze u održavanju protesta nego ih nastaviti i tokom leta

Published

on

By

„Ove izbore je predsednik Srbije Aleksandar Vučić obećao da će biti organizovani do aprila ove godine u razgovoru s (predsednikom Stranke slobode i pravde) Draganom Đilasom„, rekao je za današnji list Politika Jovanović, koji je poslanik i kopredsednik stranke Zajedno.

On je objasinio da je potrebno izaći i s jasnim političkim stavovima, koji su, kako je naveo, do sada bili aktivistički.

Prema njegovim rečima, „nisu potrebne nikakve pauze, već je potrebno nastaviti pritisak na vlast, a oni koji na društvenim mrežama navode da bi trebalo da napravimo pauzu do septembra za proteste, neka se javno tako i izjase o tome“.

„Ja još nisam čuo ko je od onih koji šetaju po ulicama bio za tako nešto“, naglasio je Jovanović.

izvor: https://n1info.rs/vesti/aleksandar-jovanovic-cuta-trazimo-vanredne-beogradske-izbore-u-septembru/

Continue Reading

Uncategorized

Bojana Savović: Očekujem da budem izložena mobingu ali sam pobunom uradila najispravniju stvar

Tužiteljka Bojana Savović navela je da u daljem radu očekuje da bude izložena mobingu ali da je njena javna pobuna kada je sklonjena sa slučaja EPS najispravnja stvar koju je morala da uradi

Published

on

By

“Ne mogu reći da me plaši ali očekujem ‘fini’ mobing u budućnosti u vidu zatrpavanja predmetima, davanja velikog broja tuđih suđenja za koja nisam pripremljena i tokom kojih mogu da napravim grešku, da će me slati na toliko veliki broj tuđih suđenja da neću moći da ažurno radim svoje predmete, pa će me optužiti da sam neažurna”, rekla je Savović u intervjuu za nedeljnik NIN.

Tužiteljke beogradskog Višeg javnog tužilaštva Bojana Savović i Jasmina Paunović skinute su sa predmeta malverzacija u EPS-u koji je doveo do hapšenja šest osumnjičenih da su oštetili to preduzeće za 7,5 miliona dolara, nakon čega su premeštene iz Odeljenja za borbu protiv korupcije u prvostepeno Odeljenje za opšti kriminal, za šta tvrde da je odgovoran javni tužilac Nenad Stefanović.

Kako je Savović rekla NIN-u, “postoje razni, podmukli pritisci koje oni mogu da vrše na mene jer ništa nije transparentno i ne postoje pravila, ni u pogledu dodele predmeta ni u pogledu rasporeda suđenja i razloga za odlazak na tuđe suđenje, te zbog čega je od celog kolektiva baš tebi dat određeni predmet ili pedmeti”.

“Javni tužilac ima široku mogućnost da vrši pritisak i da diskreciono odlučuje o svim našim pravima, od prava na slobodne dane za stručno usavršavanje do odobrenja koriščenja godišnjeg odmora”, rekla je Savović.

“A, ako bih se ponovo pubunila”, nastavila je, “onda bi rekao: evo, stalno nešto kuka”.

“Bez obzira na sve to, nikada nemam dilemu kada činim ispravne stvari u životu, a ovo jeste najispravnija stvar koju sam morala u ime celog društva, moje porodice i budućnih pokolenja da uradim”, istakla je Savović.

(Beta, foto: Medija centar Beograd)

izvor: https://autonomija.info/bojana-savovic-ocekujem-da-budem-izlozena-mobingu-ali-sam-pobunom-uradila-najispravniju-stvar/

Continue Reading

Uncategorized

Branka Dragović povodom godišnjice Ustava Vojvodine: Rušenje autonomije Vojvodine bilo je uvod u jugoslovenske ratove

Glavna urednica vojvođanskog portala Autonomija Branka Dragović Savić izjavila je večeras da je rušenje autonomije Vojvodine 1988. godine, koje je izvršeno uličnim pučem, bilo uvod u jugoslovenske ratove

Published

on

By

Branka Dragović Savić je podsetila da je na današnji dan 1974. godine usvojen prvi i za sada jedini Ustav Autonomne pokrajine Vojvodine i dodala da je period od 1974. do 1988. godine označio period široke autonomije Vojvodine i njenog prosperiteta.

“Ulični puč u Novom Sadu 1988. godine bio je uvod u krvavi jugoslovenski rat. Ratovi, ekonomska devastacija, urušavanje ljudskih i građanskih prava, rigidna centralizacija, obesmišljavanje parlamentarizma. Posledice toga živimo i danas”, kazala je Branka Dragović Savić.

Ona je kazala da medijska scena “u stopu prati” političke elite ako i ne prednjači u fašizaciji društva”.

“Pričati istinu danas je zaista revolucionarni čin”, poručila je Branka Dragović Savić.

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/branka-dragovic-povodom-godisnjice-ustava-vojvodine-rusenje-autonomije-vojvodine-bilo-je-uvod-u-jugoslovenske-ratove/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Kosovo je nezavisno još od 1999, nemamo vremena za zamrznute konflikte

Lider Lige socijademokrata Vojvodine Bojan Kostreš ocenio je da događaji u Briselu idu u dobrom pravcu i za Srbiju i za Kosovo

Published

on

By

„Dobra je vest da pregovori Srbije i Kosova u Briselu idu u smeru postizanja dogovora koji je obavezujući i koji će potpisati i primeniti obe strane. Nemamo vremena za zamrznuti konflikt. To bi bila ekonomska katastrofa i za nas i za Kosovare“, kaže Kostreš.

On je istakao da „ne želi ni da pomisli koliko bi štete oružani konflikt naneo našoj zemlji“.

“ Kosovo je još od 1999. godine faktički nezavisno od Srbije i to je realnost koju naši građani moraju prihvatiti. Ne možemo živeti od mitova i prošlosti, već moramo da rešimo višedecenijski problem i idemo dalje. Srbiji su neophodne evropske integracije ne samo zbog ekonomskog napredka i izgradnje infrastrukture, već i zbog toga što je to jedini put za uspostavljanje vladavine prava, borbe protiv korupcije, slobode medija“, kaže Kostreš, napominjući da je bez Evropske unije nemoguće rešiti niti probleme zagađenosti vazduha, nemanja zdrave pijaće vode, zagađenja reka …

„Vreme je da sve proevropske snage u Srbiji počnu sarađivati jer je to u interesu građanki i građana Srbije“, poručio je lider LSV.

Ana Lalić

izvor: https://nova.rs/vesti/politika/kostres-kosovo-je-nezavisno-jos-od-1999-nemamo-vremena-za-zamrznute-konflikte/

Continue Reading

Trending