Connect with us

Uncategorized

Da li će se odlaskom Angele Merkel promeniti odnos EU prema Srbiji?

Published

on

Oproštajna balkanska turneja kancelarke Angele Merkel i predstojeći nemački izbori pažljivo se prate u čitavom regionu. U Srbiji postoji snažno uverenje da je Merkelova bila glavni oslonac Vučića u EU.

Većina zemalja Zapadnog Balkana ima iste ciljeve i slične probleme: punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU) i istovremeno gomilu domaćih izazova, od ekonomskih do korupcije, nedostatka reformi i etničkih napetosti.

Politike Nemačke i EU se stoga snažno reflektuju i na domaće prilike, i sada se već analizira šta će silazak sa političke scene Angele Merkel značiti za region, i da li se u tom smislu mogu očekivati neke bitnije promene.

Kada je konkretno reč o Srbiji Nemačka je ne samo jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera već i zemlja čiji se glas vidi kao presudan za proces evropskih integracija. Tome bi svakako trebalo dodati i jednu ličnu notu koju je predsednik Srbije Aleksandar Vučić uneo u odnose sa Angelom Merkel, što je vrlo često bio povod za oštre kritike opozicije.

Deo srpske opozicije smatra da je Angela Merkel svojim blagonaklonimm odnosom prema Aleksandru Vučiću i njegovim autokratskim potezima otežala opozicionu političku borbu, i na taj način favorizovala vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) u Srbiji.

Nepromenjeni nemački interesi

Razumljiva je stoga znatiželja u Beogradu povodom nemačkih izbora, ističe za DW Marko Savković iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, „ali mi ćemo morati da sačekamo neko vreme nakon formiranja vlade kako bismo videli da li će se nešto promeniti u politici prema Srbiji, i Zapadnom Balkanu u celini“.

Pri tome, nastavlja Savković, „trebalo bi analizirati da li su se promenili nemački interesi u regionu. Po mom mišljenju nisu, jer je Nemačka i dalje zainteresovana za stabilan Zapadni Balkan, koji ne proizvodi probleme, da je veoma važna migrantska ruta pod kontrolom, a ujedno se beleži i visok rast nemačkog ekonomskog prisustva u Srbiji. Mislim da će to ostati prioriteti i u budućnosti“, kaže naš sagovornik.

Manje od dve nedelje pre izbora za Bundestag, nemačka kancelarka putuje u Beograd i Tiranu. To pokazuje koliku važnost Angela Merkel pridaje tom regionu. Za takav njen angažman najviše je zaslužan jedan diplomata.

Kao neka vrsta pripreme za posetu Angele Merkel Beogradu vide se susreti sa austrijskim kancelarom Sebastijanom Kurcom, ali i razgovori u Beogradu sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Kristijanom Šmitom.

Kako za DW ocenjuje Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove, „Angela Merkel dolazi u oproštajnu posetu neposredno pred izbore u Srbiji kako bi ponovo dala podršku Aleksandru Vučiću, a njeno prisustvo će predsednik Srbije iskoristiti da pokaže podršku Zapada, i sve će to biti u svrhu predizborne kampanje„, kaže Beširi.

Direktor Instituta za evropske poslove smatra „da neće biti nikakvih tektonskih promena u nemačkoj politici prema Srbiji, osim što će možda sada zemlje EU postati svesnije da SNS i Aleksandar Vučić ne ispunjavaju dogovoreno već punih devet godina. Angela Merkel je za to vreme verovala da je stabilokratija važnija od unutrašnjih prilika u Srbiji, očekujući možda da se pitanje Kosova trajno reši, ali se ni to nije dogodilo“, napominje Beširi.

Marko Savković susret sa Kristijanom Šmitom takođe vidi kao pripremu za posetu Merkelove, i primećuje „da je Vučić u jednom danu primio Šmita, i održao vanrednu konferenciju za medije na kojoj je pokušao da se ogradi od više politika koje se u drugim zemljama Zapadnog Balkana, a pretpostavljam i u Berlinu, doživljavaju kao problematične. Tu konkretno mislim na ideju takozvanog srpskog sveta„, kaže Savković.

Odlazi Vučićev EU oslonac?

Možda ključno pitanje nakon političkog odlaska Angele Merkel jeste da li će se i u kojoj meri sada promeniti odnos celokupne EU prema Srbiji, konkretno prema vlasti Aleksandra Vučića. U Srbiji postoji snažno uverenje da je Merkelova bila glavni oslonac Vučića u EU, i da je stoga u Srbiji i bilo teško sa njim voditi ravnopravnu političku borbu.

Marko Savković ocenjuje „da se taj odnos često simplifikuje, ali je to uverenje u suštini tačno. Vučić je konstruktivnim nastupom oko Kosova u prvim godinama vlasti, i naročito držanjem tokom migrantske krize, na neki način zadužio Merkelovu. Vučić stalno ističe da je ona tu uslugu vratila time što podržava Srbiju. Činjenica je i da su se ti susreti proredili u poslednjih par godina, i stoga mislim da se ova poseta može posmatrati i kao nedvosmislena podrška evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana“, navodi Marko Savković.

Evropska unija ipak nije jedna homogena tvorevina, skreće pažnju Naim Leo Beširi, i kaže „da većina zemalja EU jeste bila kritična prema onome što se dešava u Srbiji, ali da je Nemačka zaista često smirivala te glasove, jer je stabilnost regiona stavljala ispred svega. A što se tiče srpske opozicije, ona pre svega nije nudila ništa novo kada je reč o Kosovu, ili Bosni i Hercegovini, a pored toga bili su i veoma kritični prema nekim reformskim zahtevima koji su stizali iz EU. Nije stoga ni iznenađenje što odatle i nije stizala neka ozbiljnija podrška opoziciji u Srbiji“, kaže Beširi.

Opozicija bi morala biti opreznija u svojim ocenama, dodaje Marko Savković, „jer će jedna demokratska Nemačka biti potrebna svakom političkom akteru u Srbiji. Nemačka je to moramo da primetimo i jedna od zemalja koja želi da sasluša argumente opozicije, koji su kada je reč o stanju demokratije u Srbiji, veoma jaki. Zato je potrebno da i oni nastupe proaktivno prema novoj nemačkoj vladi, ko god u njoj bio“, naglašava naš sagovornik.

Tirana i Beograd- (ne)običan izbor?

Činjenica da će Angela Merkel tokom oproštajne balkanske turneje posetiti samo Beograd i Tiranu izazvala je nova pitanja, pre svega zašto su odabrane baš te dve balkanske prestonice?

„Čini mi se da Angeli Merkel Aleksandar Vučić i Edi Rami deluju kao njena čeda Berlinskog procesa, koji ipak nije uspela da sprovede do kraja. Bojim se zato da će njen odlazak sa političke scene biti i kraj tog Berlinskog procesa, koji nikada nije ni bio zamišljen kao zamena za članstvo u EU, već kao neki regionalni motor reformi, koje bi onda dovele do članstva u EU“, ocenjuje za DW Naim Leo Beširi.

Marko Savković kaže da je „teško odgovoriti na to pitanje, jer mogla je to biti i Bosna i Hercegovina, koja je u nekoj permanentnoj krizi. Zanimljivo je i da ne ide na Kosovo, ne verujem da je to neko distanciranje od Kurtija, ali je interesantno da tamo ne ide. I na kraju ne znam zašto ne ide u Severnu Makedoniju, koja je vrlo nezasluženo gurnuta na začelje evropskih integracija“, zaključuje izvršni direktor Beogradskog fonda za političku izuzetnost.

(Deutsche Welle, foto: Pixabay)

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Uncategorized

Mladić ubijen ispred škole u Futogu, ranjena još jedna osoba

U pucnjavi koja se dogdila sinoć oko ponoći ispred Osnovne škole Desanka Maksimović u Futogu, ubijen je jedan mladić, dok je drugi ranjen, piše Telegraf.

Published

on

By

Po rečima doktora Zorana Krulja, portparola novosadske Hitne pomoći, prvi poziv primljen je 17 minuta posle ponoći od strane policije, prenosi Telegraf.rs.

Na licu mesta zatečen je mladić bez svesti koji je u teškom stanju prevezen na odeljenje reanimacije UC KCV.

Sledeći poziv stigao je 51 minut posle ponoći, kada je policija na licu mesta zatekla još jednog mladića bez svesti

Ekipe Hitne pomoći mogle su samo da konstatuju smrt na licu mesta.

Kako piše ovaj medij, iz izvora dobro upoznatog sa istragom, ranjeni mladić upucan je glavu.

Motiv je za sada nepoznat, ali se najverovatnije se radi o nerašćišćnim računima od ranije.

Nova.rs podseća da je policija sinoć sprovela opsežnu akciju, ceo Futog bio je blokiran kao i svi izlazi iz Novog Sada.

izvor: https://n1info.rs/vesti/ubistvo-futog/

Continue Reading

Uncategorized

Aleksandar Jovanović Ćuta: Tražimo vanredne beogradske izbore u septembru

Lider Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta ocenio je da je vreme da se stranke koje su formalni organizatori protesta “Srbija protiv nasilja”, ujedine oko stava da se “održe vanredni beogradski izbori u septembru” i ističe da ne treba praviti pauze u održavanju protesta nego ih nastaviti i tokom leta

Published

on

By

„Ove izbore je predsednik Srbije Aleksandar Vučić obećao da će biti organizovani do aprila ove godine u razgovoru s (predsednikom Stranke slobode i pravde) Draganom Đilasom„, rekao je za današnji list Politika Jovanović, koji je poslanik i kopredsednik stranke Zajedno.

On je objasinio da je potrebno izaći i s jasnim političkim stavovima, koji su, kako je naveo, do sada bili aktivistički.

Prema njegovim rečima, „nisu potrebne nikakve pauze, već je potrebno nastaviti pritisak na vlast, a oni koji na društvenim mrežama navode da bi trebalo da napravimo pauzu do septembra za proteste, neka se javno tako i izjase o tome“.

„Ja još nisam čuo ko je od onih koji šetaju po ulicama bio za tako nešto“, naglasio je Jovanović.

izvor: https://n1info.rs/vesti/aleksandar-jovanovic-cuta-trazimo-vanredne-beogradske-izbore-u-septembru/

Continue Reading

Uncategorized

Bojana Savović: Očekujem da budem izložena mobingu ali sam pobunom uradila najispravniju stvar

Tužiteljka Bojana Savović navela je da u daljem radu očekuje da bude izložena mobingu ali da je njena javna pobuna kada je sklonjena sa slučaja EPS najispravnja stvar koju je morala da uradi

Published

on

By

“Ne mogu reći da me plaši ali očekujem ‘fini’ mobing u budućnosti u vidu zatrpavanja predmetima, davanja velikog broja tuđih suđenja za koja nisam pripremljena i tokom kojih mogu da napravim grešku, da će me slati na toliko veliki broj tuđih suđenja da neću moći da ažurno radim svoje predmete, pa će me optužiti da sam neažurna”, rekla je Savović u intervjuu za nedeljnik NIN.

Tužiteljke beogradskog Višeg javnog tužilaštva Bojana Savović i Jasmina Paunović skinute su sa predmeta malverzacija u EPS-u koji je doveo do hapšenja šest osumnjičenih da su oštetili to preduzeće za 7,5 miliona dolara, nakon čega su premeštene iz Odeljenja za borbu protiv korupcije u prvostepeno Odeljenje za opšti kriminal, za šta tvrde da je odgovoran javni tužilac Nenad Stefanović.

Kako je Savović rekla NIN-u, “postoje razni, podmukli pritisci koje oni mogu da vrše na mene jer ništa nije transparentno i ne postoje pravila, ni u pogledu dodele predmeta ni u pogledu rasporeda suđenja i razloga za odlazak na tuđe suđenje, te zbog čega je od celog kolektiva baš tebi dat određeni predmet ili pedmeti”.

“Javni tužilac ima široku mogućnost da vrši pritisak i da diskreciono odlučuje o svim našim pravima, od prava na slobodne dane za stručno usavršavanje do odobrenja koriščenja godišnjeg odmora”, rekla je Savović.

“A, ako bih se ponovo pubunila”, nastavila je, “onda bi rekao: evo, stalno nešto kuka”.

“Bez obzira na sve to, nikada nemam dilemu kada činim ispravne stvari u životu, a ovo jeste najispravnija stvar koju sam morala u ime celog društva, moje porodice i budućnih pokolenja da uradim”, istakla je Savović.

(Beta, foto: Medija centar Beograd)

izvor: https://autonomija.info/bojana-savovic-ocekujem-da-budem-izlozena-mobingu-ali-sam-pobunom-uradila-najispravniju-stvar/

Continue Reading

Uncategorized

Branka Dragović povodom godišnjice Ustava Vojvodine: Rušenje autonomije Vojvodine bilo je uvod u jugoslovenske ratove

Glavna urednica vojvođanskog portala Autonomija Branka Dragović Savić izjavila je večeras da je rušenje autonomije Vojvodine 1988. godine, koje je izvršeno uličnim pučem, bilo uvod u jugoslovenske ratove

Published

on

By

Branka Dragović Savić je podsetila da je na današnji dan 1974. godine usvojen prvi i za sada jedini Ustav Autonomne pokrajine Vojvodine i dodala da je period od 1974. do 1988. godine označio period široke autonomije Vojvodine i njenog prosperiteta.

“Ulični puč u Novom Sadu 1988. godine bio je uvod u krvavi jugoslovenski rat. Ratovi, ekonomska devastacija, urušavanje ljudskih i građanskih prava, rigidna centralizacija, obesmišljavanje parlamentarizma. Posledice toga živimo i danas”, kazala je Branka Dragović Savić.

Ona je kazala da medijska scena “u stopu prati” političke elite ako i ne prednjači u fašizaciji društva”.

“Pričati istinu danas je zaista revolucionarni čin”, poručila je Branka Dragović Savić.

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/branka-dragovic-povodom-godisnjice-ustava-vojvodine-rusenje-autonomije-vojvodine-bilo-je-uvod-u-jugoslovenske-ratove/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Kosovo je nezavisno još od 1999, nemamo vremena za zamrznute konflikte

Lider Lige socijademokrata Vojvodine Bojan Kostreš ocenio je da događaji u Briselu idu u dobrom pravcu i za Srbiju i za Kosovo

Published

on

By

„Dobra je vest da pregovori Srbije i Kosova u Briselu idu u smeru postizanja dogovora koji je obavezujući i koji će potpisati i primeniti obe strane. Nemamo vremena za zamrznuti konflikt. To bi bila ekonomska katastrofa i za nas i za Kosovare“, kaže Kostreš.

On je istakao da „ne želi ni da pomisli koliko bi štete oružani konflikt naneo našoj zemlji“.

“ Kosovo je još od 1999. godine faktički nezavisno od Srbije i to je realnost koju naši građani moraju prihvatiti. Ne možemo živeti od mitova i prošlosti, već moramo da rešimo višedecenijski problem i idemo dalje. Srbiji su neophodne evropske integracije ne samo zbog ekonomskog napredka i izgradnje infrastrukture, već i zbog toga što je to jedini put za uspostavljanje vladavine prava, borbe protiv korupcije, slobode medija“, kaže Kostreš, napominjući da je bez Evropske unije nemoguće rešiti niti probleme zagađenosti vazduha, nemanja zdrave pijaće vode, zagađenja reka …

„Vreme je da sve proevropske snage u Srbiji počnu sarađivati jer je to u interesu građanki i građana Srbije“, poručio je lider LSV.

Ana Lalić

izvor: https://nova.rs/vesti/politika/kostres-kosovo-je-nezavisno-jos-od-1999-nemamo-vremena-za-zamrznute-konflikte/

Continue Reading

Uncategorized

“Groblje” ruskih raketa u Harkovu: Prikupljeno više od 1.000 ostataka ispaljenih ruskih projektila

“Groblje projektila” u istočnom ukrajinskom gradu Harkovu sadrži više od hiljadu ispaljenih ruskih raketa koje su nanele jednu od najvećih šteta Ukrajini još od početka invazije.

Published

on

By

Lokalne vlasti se nadaju da se sa te lokacije može obezbediti dovoljno dokaznog materijala za neku buduću tužbu protiv ruskih vlasti i vojske. Planiraju da jednog dana, “groblje projektila” postane muzej koji bi svedočio o “zverstvima” rata. 

Plavičaste čaure, poređane po veličini, kada se pogledaju iz vazduha daju šokantnu sliku. Dmitro Čubenko, portparol tužilaštva Harkovske oblasti, rekao je da su rakete prikupljane od prvih napada, a nakon određenog vremena zvaničnici su odlučili da ih organizuju po vrstama.


“Ovo su dokazi koje bi koristio međunarodni krivični sud”, rekao je Čubenko tokom posete tom mestu. On je napomenuo da su neki specijalisti već došli u grad da analiziraju materijal.

 

Kako kaže portparol tužilaštva Harkovske oblasti, rakete su korišćene protiv nekih gusto naseljenih stambenih područja, kao što su Severna Saltivka i Oleksijevka. Čubenko je rekao da lokalne vlasti procenjuju da je tokom granatiranja ubijeno najmanje 1.700 ljudi u Harkovu i okolini, uključujući 44 dece, prenosi Euronews. 

Tokom leta, zgrade u oblastima poput Saltivke bile su teško oštećene – neke su pocrnele a druge su se raspale. Praktično nije bilo života u tim oblastima jer su prodavnice zatvorene a stanovi uništeni. Zima takođe nije donela ništa dobro.

“Izgubili smo sve i nije nam uopšte jasno šta možemo da očekujemo u budućnosti”, rekla je Ana, meštanka Severne Saltivke, koja je pre nekoliko meseci napustila tu oblast, a iz razloga lične bezbednosti, nije želela da otkrije svoje prezime.

Kancelarija tužilaštva u Harkovu saopštila je da će čuvati rakete koliko god bude potrebno kako bi svaki stručnjak ili tužilac mogao da iz njih izvuče potrebne informacije koje će im u nekom budućem postupku koristiti kao dokazni materijal protiv Rusije.

izvor: https://www.euronews.rs/evropa/vesti/72895/groblje-ruskih-raketa-u-harkovu-prikupljeno-vise-od-1000-ostataka-ispaljenih-ruskih-projektila/vest

Continue Reading

Trending