Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

ŽELJKO KOMŠIĆ: Bosna i Hercegovina i Ukrajina moraju istovremeno dobiti kandidatski status za članstvo u EU

Korupcija i vlast kriminalnih etno-nacionalističkih elita u uzročno-posljedičnoj su vezi: princip konstitutivnosti i korupcija dva su oka u glavi – jedno bez drugog teško može

Published

on

Pogriješili su oni koji su vjerovali da će ruska agresija na Ukrajinu specijalnom izaslaniku SAD za Zapadni Balkan, Gabrijelu Eskobaru, pomoći da razumije da su velikodržavne ideje, koje su devedesetih godina prošloga vijeka u krvi i zločinu zbrisale SFRJ, ključni uzrok nestabilnosti država nastalih na jugoslovenskom zgarištu. Korupcija na koju s pravom upozorava američki izaslanik samo je posljedica i logičan produkt konstantne nestabilnosti izazvane hegemonističkim ambicijama i pokušajem ostvarenja snova o različitim „paralelnim svetovima“. Srpskim, ruskim, hrvatskim…

Komentarišuči nedavno prilike u Bosni i Hercegovini, američki izaslanik ponavlja da je korupcija a ne ustavni poredak zasnovan na etničkoj diskriminaciji građana ključni uzrok krize i nestabilnosti te zemlje. Pa, zar upravo takav poredak kriminalnim etno-nacionalističkim elitama u kontinuitetu ne osigurava vlast u BiH?

„Korupcija i vlast kriminalnih etno-nacionalističkih elita u uzročno-posljedičnoj su vezi: princip konstitutivnosti i korupcija dva su oka u glavi – jedno bez drugog teško može. Zato smo tu gdje smo“, odgovara za Autonomiju član Predjsedništva BiH Željko Komšić. „Etnički zasnovan politički sistem u BiH vidno je postao alatom za blokiranje svih normalnih procesa u državi, koji bi trebalo da nas vode u evro-atlantske integracije. Da bismo krenuli naprijed, moramo se istovremeno riješiti i jednog i drugog – i konstitutivnosti i korupcije. Mislim da je gospodin Eskobar na dobrom tragu da precizno dijagnosticira glavni uzrok suštinskog problema u BiH.“

AUTONOMIJA: Je li Zapad nešto naučio iz ruske agresije na Ukrajinu? Da li je konačno shvatio da su ključni izvor nestabilnosti regiona ruske ekspoziture na Balkanu – Srbija i entitet Republika Srpska?

KOMŠIĆ: To će se najbolje vidjeti kroz poteze Zapada prema antiustavnim aktivnostima koje provode Milorad Dodik i vlasti entiteta Republika Srpska. U političkom smislu, za sada su jedino SAD i Velika Britanija bile konkretne, dok je Njemačka otpočela sa sporadičnim ekonomskim sankcijama.
Sankcije koje su izrečene Dodiku nisu dovoljne. Dodik, naime, nastavlja sa svojom destabilizirajućom politikom i neće se zaustaviti. Njegova najava prolongiranja donošenja antiustavnog zakona u Narodnoj skupštini RS, kojim se preotimaju nadležnosti države iz oblasti odbrane i formira Vojska Republike Srpske, samo je bacanje prašine u oči pojedinim zemljama članicama EU kako ne bi pratile SAD i Britaniju u sankcijama. Imam utisak da je nekada dovoljno da Dodik prospe čistu obmanu, koju pojedini iz EU sa zadovljstvom prihvate. Upravo sam prije ovog razgovora pročitao kako je izvjestitelj EU Parlamenta za BiH Poalo Rangel poručio da EU u tome smislu treba koristiti sankcije, što svakako pozdravljam. Ipak, ako na trenutak mogu biti ciničan, parafrazirao bih staru poslovicu: dabogda, kćeri, da te beg uzme, jer oko EU ruski svatovi kruže.

AUTONOMIJA: Ukrajina dobija status kandidata za članstvo u EU, što je sa BiH?

KOMŠIĆ: Bosna i Hercegovina i Ukrajina moraju istovremeno dobiti kandidatski status za članstvo u EU. Ukoliko BiH to ne bi dobila, a vidimo da je puno govora o kandidatskom statusu Ukrajine, uvjeren sam da bi to ohrabrilo proruske snage u Bosni i Hercegovini da nastave sa još većom destabilizacijom zemlje i blokadama, kako u funkcionisanju institucija države, tako i blokadama u okviru reformskih procesa. Možda će nekome zvučati nategnuto, ali stepen proruske političke destrukcije u Bosni i Hercegovini jednak je onome u Ukrajini. U tom smislu se ne možemo tješiti time što ne pucaju po nama ako je već jasno da razaraju državu i dezavuišu sve što bi bilo od koristi i za državu i za sve njene građane. Zato BiH i Ukrajina u paketu moraju dobiti kandidatski status.

AUTONOMIJA: Umjesto EU, BiH je ponuđen „Otvoreni Balkan“. Trpi li i dalje BiH pritiske američkog izaslanika Gabrijela Eskobara?

KOMŠIĆ: Ne bih rekao da je riječ o pritiscima.

AUTONOMIJA: Nego?

KOMŠIĆ: Usljed mnogo različitih tumačenja, ponekad neke izjave u javnosti dobiju predimenzionirano značenje. Svakako, i na tu se temu razgovaralo sa našim američkim partnerima. Znate da je u BiH veoma teško postići konsenzus oko krupnih pitanja. Naravno, procijenit ćemo šta je u najboljem interesu države BiH, poštujući stavove zvaničnika prijateljskih država, za koje sam uvjeren da razumiju poziciju naše zemlje i više nego što se to čini. Poznato Vam je, pretpostavljam, da je novembra 2020. u Sofiji, na Samitu EU-Zapadni Balkan, a unutar Berlinskog procesa i sa potpunom primjenom evropskih standarda, BiH potpisala pristupanje Zajedničkom regionalnom tržištu (CRM). Ti evropski standardi, tvrdi i Eskobar, štite nas od sumnjivih i tzv. investicija koje dolaze sa Istoka, iz Kine, na primjer. Istovremeno, otvaraju nas prema zapadnim investitorima koji imaju ugrađene evropske standarde. To smatram veoma važnim i to treba primijeniti.

AUTONOMIJA: Kolike posledice trpi BiH zbog agresije Rusije na Ukrajinu?

KOMŠIĆ: Velike. I ekonomske i političke. Kao i u cijelom svijetu, i u BiH je došlo do naglog povećanja cijena roba i osnovnih životnih potrepština izazvanih tržišnim zemljotresom koji se pokazuje jači od onog koga je proizvela pandemija koronavirusa. Tu pandemiju, uzgred, više niko i ne pominje, baš kao da je nikada nije ni bilo.

AUTONOMIJA: Pomenuli ste i političke posledice…

KOMŠIĆ: One su neminovne. Premda, iskreno govoreći, stvari se polako kristališu: veoma jasno su se pozicionirali proruski igrači okupljeni oko saveza Milorad Dodik – Dragan Čović. Njihove politike prema ruskoj agresiji na Ukrajinu ogoljene su do srži i to od njih samih. Potezima koje povlače, Dodik i Čović jasno su stali na stranu Rusije, što nije ni novost ili iznenađenje.

AUTONOMIJA: Mediji često rusku agresiju na Ukrajinu upoređuju sa srpskom agresijom na BiH devedesetih. Slike razorenog Mariupolja, ukrajinske civilne žrtve, stravični zločini u Buči podsjećaju na Sarajevo, Srebrenicu… Doživjeli ste strahote rata devedesetih, možete li reći imal li mjesta tim poređenjima?

KOMŠIĆ: Po stepenu razaranja, po formi zločina i po političkoj prirodi ruske agresije na Ukrajinu zaista se može povući jasna paralela sa BiH. Jedina razlika je u tome što je Ukrajina dobila kakvu-takvu pomoć u oružju, a braniocima Republike Bosne i Hercegovine ne samo da je ta pomoć izostala, nego je bila i zabranjena. Morali smo se boriti tri godine, otimati oružje od agresora – u jednom periodu čak i dvostrukog agresora – kao i protiv pete kolone Fikreta Abdića. Tek na kraju rata smo dobili malu pomoć u formi NATO intervencije. I u tom smislu, opstanak Bosne i Hercegovine kao države u periodu 1992–1995. spada u red svjetskih čuda.

AUTONOMIJA: Zabrinjava li Vas ubrzano naoružavanje Srbije?

KOMŠIĆ: Posljednji put me je srbijansko naoružanje, tj. tada jugoslovensko, zabrinulo kada su avioni JNA u aprilu 1992. nadlijetali moj grad. Poslije više nisam imao vremena za zabrinutost, jer sam se morao boriti. Vjerujem da sada to više nije moguće, a ne gajim nikakve iluzije o tome zašto i zbog koga se Srbija naoružava. Ako to oružje ikada bude upotrebljeno, neka to bude, kako predsjednik Aleksandar Vučić kaže – u odbrambenom kapacitetu. Na nama ga neće isprobavati!

AUTONOMIJA: Srbija često ističe da poštuje Dejtonski mirovni sporazum, u kojem, pored ostalog, postoje odredbe o balansu vojnih snaga Srbije, BiH i Hrvatske. Da li te odredbe još uvijek važe, budući da ih gotovo niko i ne spominje?

Pod embargom Zagreba i Beograda

KOMŠIĆ: Svi smo odavno umorni od slušanja fraza o poštovanju Dejtonskog sporazuma.

AUTONOMIJA: Zašto fraza?

KOMŠIĆ: Zato što svako malo neko iz vlasti Srbije izlazi sa pričom o „srpskom svetu“ i o tome kako Drina nije granica. Možda smo nekada bili naivni; više nismo. Pitali ste me o balansu… Bojim se da i u tom smislu danas imamo samo disbalans, budući da i dalje živimo pod vrstom embarga, koji nam ovaj put nameću Beograd i Zagreb. Naime, nije realno da BiH prati tu trku u naoružanju, jer je, prije svega, naš suverenitet ograničen time što odluku o tome moramo donijeti konsenzusom: zajedno sa ekspoziturama Beograda i Zagreba u BiH, oličenih u SNSD-u i HDZ-u. Ukoliko se promjeni odnos tih snaga unutar BiH, mogli bismo eventualno pokušati da pariramo na tom polju. Zato su, gledano iz ugla zaštite teritorijalnog integriteta i suvereniteta, za BiH ključne NATO integracije. One su danas važnije od EU integracija.

AUTONOMIJA: Jasno je da Milorad Dodik ne namjerava da poništi neustavne odluke koje je donijela Skupština entiteta RS. Hoće li entitet RS uspjeti da se suprotstavi odluci Visokog predstavnika, što mislite

KOMŠIĆ: Činjenica je da se već suprotstavlja. Predsjednica tog entiteta je, nakon britanskih sankcija i odluke Visokog predstavnika da stavi van snage Zakon o nepokretnoj imovini RS, koji znači pokušaj otimanja imovine države BiH, poručila da su oni u fazi pronalaženja načina primjene tog antiustavnog zakona. Ovo vam jasno govori u kojem pravcu ide njihova politika, te da se ona mora strožije kazniti.

AUTONOMIJA: Kako tumačite susret Visokog predstavnika sa predsjednikom Vučićem u Beogradu? Kontroliše li predsjednik Vučić Dodika?

KOMŠIĆ: Nemam nijedan razlog da vjerujem u to da Dodik svoje poteze povlači mimo saglasnosti Beograda. Priča da se Dodika ne može kontrolisati je smiješna. On nikada nije imao nikakvu nezavisnost u svome političkom djelovanju, samo je mijenjao mentore. Nekada su to bili američki, a već duže od deceniju mentorstvo nad njim polažu Moskva i Beograd.

AUTONOMIJA: Može li Dodikova politika dovesti u pitanje mir u BiH? Kako vidite njegovu političku sudbinu?

KOMŠIĆ: Dodikova politička sudbina ovisi o ishodu ruske agresije na Ukrajinu. Ako Putin ne savlada Ukrajinu, Dodik ima manje šanse za političko preživljavanje. Jedan od Dodikovih zadataka je izazivanja sukoba, ali je pitanje njegovih mogućnosti za tako što.

Moskva podržava destrukciju u BiH

AUTONOMIJA: Imaju li zapadni partneri razumijevanja za to što BiH nije uskladila svoju spoljnu politiku sa politikom EU, tj. što nije uvela sankcije Rusiji?

KOMŠIĆ: Bosna i Hercegovina se kroz Ujedinjene nacije i Vijeće Evrope pridružila zemljama Zapada kada je riječ o mjerama protiv Rusije. S obzirom na to da su naši zapadni partneri svjesni da, uzmemo li u obzir unutrašnje okolnosti u BiH, to nije bilo ni malo lako, naš stav u navedenim institucijama primijećen je i pozdravljen. Zapad zna da za vratom imamo Dodika i Čovića, koji se za Rusiju bore kao lavovi. Istovremeno, znaju da ovdje postoje i oni koji se bore protiv Dodik-Čović političke podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu. Svrstavanje Čovića i Dodika na stranu Rusije kontinuitet je odličnih političkih odnosa između HDZ-a i SNSD-a kada je riječ o razvaljivanju države BiH uz pomoć Rusije, koja im nikada u tome ne izostaje. Moskva podržava njihovu destrukciju, bilo da je riječ o NATO putu BiH, o Izbornom zakonu, ili o nekom dnevnopolitičkom pitanju.

AUTONOMIJA: Kako na taj savez gleda službeni Zagreb?

KOMŠIĆ: Tu spregu ni Zagreb više nije u stanju prekinuti. Mislim da to razumije i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji nije uspio Čovića distancirati od Dodika i proruske politike. To je jasno svima, izuzuev možda nekima u Sarajevu, koji zapravo i ne žele da im to bude jasno. A i kad ne žele, počinjem sumnjati da im to odgovara.

AUTONOMIJA: Govorite o…?

KOMŠIĆ: Njihova imena možete pronaći ako pogledate ko to u Sarajevu zagovara priču o „legitimnom predstavljanju naroda“ i slično.

AUTONOMIJA: Kako vidite poziciju predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji ponavlja da Dodik i njegova politika nisu najveći problem BiH?

KOMŠIĆ: Od Milanovića me više ništa ne može iznenaditi. Ipak, predlažem da tvrdnje koje citirate objasni Britancima i Amerikancima. Rusima ih ne mora objašnjavati, jer očito misle isto.

AUTONOMIJA: Kažete da su Vam neprihvatljive promjene Izbornog zakona BiH, na čemu insistiraju HDZ i zvanični Zagreb. Zašto su neprihvatljive?

KOMŠIĆ: Više je razloga. Prvo i osnovno, većina građana BiH protivi se izmjenama izbornog zakona po kojem bi se biračima na ruke stavile trake – žute, bijele ili neke druge, odnosno zakona po kojem bismo imali posebne glasačke kutije za Bošnjake, za Hrvate i za Srbe, a bez kutije za ostale građane BiH. To je i antibosanski i anticivilizacijski i niko normalan tako nešto ne želi. Drugo, protivim se i zato što je to u suprotnosti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, koje nalažu otklanjanje, a ne produbljivanje etničke diskriminacije. Danas sam dobio pismo njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock, u kojem se kaže da se kroz reformske procese ne smiju produbljivati etničke podjele, što je jasno govori šta vodeća zemlja EU o tome misli. Treće, svi zahtjevi u potpunoj su suprotnosti sa četrnaest prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Drugim riječima, kada bismo HDZ-ove zahtjeve realizirali, zasigurno nikad ne bismo postali članicom EU.

Konstitutivnost je genocidna odrednica

AUTONOMIJA: Hoćete da kažete da Čovićev HDZ ne želi BiH u EU?

KOMŠIĆ: Iz svega što sam naveo može se izvesti logičan zaključak: HDZ BiH najveći je i istinski neprijatelj članstva BiH u EU. Ustav i Izborni zakon mora se mijenjati u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i Mišljenjem Evropske komisije, što ne odgovara HDZ-u BiH.

AUTONOMIJA: Zašto im ne odgovara?

KOMŠIĆ: Zato što su i pomenute presude i Mišljenje Evropske komisije u suprotnosti sa politikom HDZ-ovog navodnog legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Podsjetiti ću Vas da u presudi Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, u slučaju Zornić, preciznije u stavu 43, jasno stoji da se na konstitutivnost naroda moralo pristati uslijed činjenja genocida i etničkog čišćenja. Prema tome, konstitutivnost je genocidna odrednica ili, ako hoćete, proizašla je iz činjena genocida i etničkog čišćenja. Zato je nedavno Željana Zovko, napadajući Nizozemsku koja se protivi principu konstitutivnosti, negirala i genocid u Srebrenici i svodila ga na nivo mita. Ti pojmovi su usko povezani. Kada ih, pozivajući se na presude međunarodnih sudova, na to podsjetite, kosa im se diže na glavi, jer ne mogu da podnesu istinu.

AUTONOMIJA: Što onda kažete na konstataciju izaslanika Eskobara da Bosna i Hercegovina može biti uređena kao građanska država tek nakon ulaska u EU?

KOMŠIĆ: Građani BiH su se 1.marta 1992. odlučili za građansku državu i to je historijska činjenica; lako provjerljiva kada se pažljivo pročita referendumsko pitanje. Odlučili smo se, dakle, za državu njenih jednakopravnih građana. Uslijedila je opsada Sarajeva, logori na teritorijama današnje RS i nekadašnje tzv. HZHB, genocid, silovanja, žive lomače, etničko čišćenje radi stvaranja etnički očišćenih dijelova teritorija u BiH… Počinioci tih nedjela na taj su nam način poručili kako ne može biti građanske BiH. Danas se postavlja lažna dilema: građanska BiH prije ulaska u EU ili nakon ulaska u EU?
Ponavljam: imamo presude Evropskog suda iz Strazbura koje treba provesti i bez primjene tih presuda, u skladu sa Mišljenjem Evropske komisije, ne možemo dobiti niti kandidatski status. Sa stanovišta građanske države, njihovo provođenje sad ili nakon ulaska u EU zapravo ne mijenja njihov građanski karakter, ali je činjenica da implementacijom 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije BiH postaje građanski uređena zemlja. To se mora desiti što prije, budući da bez toga nema ni kandidatskog statusa niti članstva u EU. Uostalom, zašto bismo mi od toga odustali nakon svega?! Bosna i Hercegovina će kad-tad biti građanski uređena zemlja upravo na principu jedan čovjek – jedan glas. U EU ili izvan EU.

AUTONOMIJA: Hoćete li se po četvrti put kandidovati za člana Predsjedništva BiH?

KOMŠIĆ: Hoću. Čitao sam nedavno analizu Večernjeg lista, veoma bliskog HDZ-u BiH, i nećete vjerovati – u tekstu ni traga od priče o neophodnosti izmjena Izbornog zakona, o promjeni izbornih pravila u pravcu onoga što je HDZ tražio. Odjednom su i postojeća pravila prihvatljiva. Zašto? Zato što se spekuliše imenima nekih kandidata čije kandidature navodno idu u korist HDZ-a. Kada je već tako, onda je stvar jasna: naravno da ću biti kandidat i da ću se zalagati za politiku građanske BiH. Prije četiri godine sam kazao da mi je u ovom mandatu cilj da deblokiramo NATO put BiH, to smo i uspjeli: pomaknuto je sa mrtve tačke i ide svojim tokom. Rekao sam i da mi je cilj zaustaviti anticivilizacijske izmjene Izbornog zakona, što smo također uspjeli. Neka građani presude koliko je to bilo važno i korisno za BiH.

Tamara Nikčević (Autonomija,foto: N1)

izvor: https://autonomija.info/zeljko-komsic-bosna-i-hercegovina-i-ukrajina-moraju-istovremeno-dobiti-kandidatski-status-za-clanstvo-u-eu/

SLOBODNA VOJVODINA

Vasić: Otuđenje imovine Telekoma Srbija – ugovor se potpisuje do 31. decembra

Potpredsednica Dveri i kandidatkinja na parlamentarnim izborima Radmila Vasić upozorila je da “neprimećeno prolazi otuđenje imovine” preduzeća za telekomunikacije Telekom Srbija, kao što se sa komunalnim preduzećem Vodovod i kanalizacija prenosi imovina na “ćerku firmu Ski infrastructure doo Beograd”, saopštile su danas Dveri

Published

on

By

Imovina se prenosi bez naknade, na period od 10 godina, koji će se automatski obnavljati i posle 10 godina ukoliko ne bude prigovora, tvrdi Vasić.

„Da li je tačno da se ovim ugovorom, preduzeće Telekom Srbija odriče kompletne svoje imovine i na novoosnovano zavisno preduzeće prenosi kompletno zemljište koje služi za potrebe postavljanja antena, antenskih stubova, nosača, sistema prenosa, instalacija radio-baznih stanica, kao i druge telekomunikacione i pripadajuće opreme i uređaja, sa kompletnom navedenom i pripadajućom opremom“, upitala je ona.

Vasić je ocenila da se predizborni period koristi da se ugovor potpiše do 31. decembra, navodeći da je imala uvid u ugovor kojim firma Ski infrastructure doo, bez saglasnosti Telekoma, može da podnese Ugovor nadležnim organima radi pribavljanja propisanih dozvola ili saglasnosti i upisa prava zakupa u katastarske ili druge javne knjige.

„Da li ste i kada obavestili zaposlene u Telekomu Srbija i sindikate ovog preduzeća da je ovo način da otpustite više hiljada zaposlenih u ovom preduzeću, jer će posle realizacije ovog ugovora o potpunom otuđenju imovine ostati bez posla“, upitala je Vasić.

izvor: https://n1info.rs/vesti/izbori-2023/vasic-otudjenje-imovine-telekoma-srbija-ugovor-se-potpisuje-do-31-decembra/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš (LSV) u Marker razgovoru: Bez promene u Vojvodini nema ni promena u Srbiji, saradnja sa SNS je zatvoreno poglavlje (VIDEO)

Bez Vojvodine i bez promene u Vojvodini nema ni promena u Srbiji, rekao je predsednik Lige Socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš u emisiji Marker Razgovor. Kostreš je rekao i da je u biti njihove političke ponude to da treba promeniti sistem odlučivanja, da nikakve saradnje sa Srpskom naprednom strankom (SNS) neće biti, ali da je LSV spremna da sarađuje sa onim političkim organizacijama koje Srbiju vide kao građansku, sekularnu, decentralizovanu i evropsku državu

Published

on

By

“Bez vojvođanske skupštine i bez pobede evropskih snaga u Vojvodini nema ni mogućnosti da se Srbija transformiše u normalnu evropsku zemlju”, kaže Kostreš i dodaje da Vojvodina trenutno nije u fokusu.

“Mislim da je to smišljena akcija vladajuće partije. Zato su izbori u Vojvodini zakazani u poslednjem momentu i zato će vojvođanska kampanja biti toliko kratka i zato je naš cilj da je vratimo u fokus, jer bez nas nema ni borbe za očuvanje vojvođanskog načina života”, rekao je on.

Kostreš smatra da je neraspisivanje izbora u opštinama Vojvodine i to što se održavaju vanredni pokrajinski izbori, stvar taktike.

“Kada ste razdvojili lokalne i pokrajinske izbore, vi ste praktično u Vojvodini smanjili interesovanje birača, jer je izvesno da bi vladajuća koalicija izgubila deo lokalnih samouprava. Vladajuća koalicija nije pružila nijedan rezultat. Zato mi insistiramo da se u Vojvodini razgovara, jer imamo samo obećanja. Dosta nam je toga da se Vojvodine sete samo kada su raspisani izbori”, kaže Kostreš. 

Vojvođanski način života – to je ono što LSV najčešće potencira u svom programu. Kostreš obrazlaže da je reč o očuvanju multikulturalnosti.

“Vojvodina je Evropa u malom, to je multietnička i multikulturalna zajednica. Svako ko je u Vojvodinu došao, on je sa sobom doneo ono najbolje što ima. Baš zbog toga je ona toliko lepa i dobra. Mi to želimo da sačuvamo. Želimo da Vojvodina bude evropski most između Srbije i Evrope i da ono što ima, da to prenesemo i na ostale krajeve Srbije”, kaže Kostreš.

Na komentar da su šest godina bili u koaliciji sa SNS u Novom Sadu, Kostreš odgovara da je došlo do smene generacija i da nema više sedenja na dve stolice. 

“Mi smo građanska, proevropska, regionalistička stranka, koja se po mnogo čemu ne slaže da vrednostima koje zastupa SNS. To poglavlje naše istorije smo zatvorili. Spremni smo da sarađujemo sa svim onim političkim organizacijama koje prihvataju Vojvodinu kao politički faktor, koje žele da Srbija postane deo Evrope”, kaže Kostreš.

Objašnjava da je u biti njihove političke ponude to da treba promeniti sistem odlučivanja. 

“Mi smo došli u situaciju da jedan čovek odlučuje o svemu. Treba spustiti nivo odlučivanja na građane, znači decentralizacija. Regionalne uprave treba da donose regionalne programe, a zna se o čemu država vodi računa. Kroz jaku i bogatu Vojvodinu, može da bude samo jaka i bogata Srbija”, ocenio je on.

Optužbe o tome da LSV zagovara otcepljenje Vojvodine vidi kao zlonamernost ili nerazumevanje.

“Sve što želimo je da Vojvodina upravlja svojim resursima i Vojvođani odlučuju o svojim sudbinama. Sve to želimo i za Beograd. Želimo i za sve ostale delove Srbije”, kaže Kostreš. 

“Možda mi nismo dobro komunicirali sa ljudima, stalno se misli da mi želimo da otcepimo Vojvodinu. Ona jeste neodvojivi deo Srbije”, dodaje sagovornik Marker razgovora.

Kostreš dodaje da je bilo propusta dok su bili deo vlasti, ali da će greške biti promenjene.

“Ono gde smo mi grešili i što nismo pobedili ni na jednim izborima jeste što smo sebi dozvoljavali luksuz da budemo mlađi partner i što nismo mogli da diktiramo uslove”, kaže on.

Govoreći o komunikaciji sa ostatkom opozicije, naročito po pitanju kontrole izbornog procesa, dodaje da je ona negde bolja, negde slabija, ali da su spremni da sarađuju sa svima.

“Mi ne smemo sebi da dozvolimo luksuz još jednih sumnjivih izbora. Treba jasno razgovarati i o funkcionerskoj kampanji”, smatra on.

Osvrnuvši se na probleme i blokade poljoprivrednika, ali i obustava rada radnika Pošte, Kostreš kaže da ne postoje pravni mehnizmi kojima bi se njihovi problemi rešili jer je Vojvodina obesmišljena, ali postoje ljudski mehanizmi.

“Da sam premijer Vojvodine, ja bih stao na čelo tih ljudi. Seo bih sa njima i rekao im da živimo njihove probleme. Kad je poljoprivreda Vojvodine u problemu, to se linearno prenosi. Prva stvar, moramo vratiti Vojvodini ingerencije, drugo, dok to ne uradimo zajedno ćemo se boriti sa ljudima tamo gde se odluke donose”, dodaje Kostreš.

Na pitanje kako će rešiti probleme nasilja, ali i govora mržnje u Vojvodini, Kostreš odgovara da je neophodno razgovarati sa ljudima.

“Ako budemo čuvali naši međuljudske i komšijske odnose, ako budemo rekli da je vrednost što neko priča drugim jezikom ili ide u drugu crkvu, drugog je zavičaja, to je danas Vojvodina i to moramo da očuvamo”, zaključio je Kostreš.

Izvor: Insajder

izvor: https://insajder.net/teme/kostres-u-marker-razgovoru-bez-promene-u-vojvodini-nema-ni-promena-u-srbiji-saradnja-sa-sns-je-zatvoreno-poglavlje-video?amp=1

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Za suštinsku decentralizaciju Srbije, od 5 dinara koje uplati u državni budžet, Vojvodini se vrati samo dinar

Predsednik stranke Vojvođani – LSV Bojan Kostreš je kazao da Vojvođani na izbore izlaze s programom čiji je cilj da ostvari suštinsku decentralizaciju Srbije

Published

on

By

On je kazao da će to Vojvodini omogućiti da se novac koji uplaćuje u republički budžet ravnomerno vraća pokrajini i lokalnim samoupravama, ostavljajući trećinu u državnom budžetu, saopštila je ta stranka.

Ocenio je, prilikom predaje potpisa Pokrajinskoj izbornoj komisiji za listu „Vojvođani – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani, Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara, Zajedno za Vojvodinu – Bojan Kostreš“, da je Vojvodina evropski motor Srbije.

„Od pet dinara koje uplati u državni budžet, Vojvodini se vrati samo jedan dinar! Zato zaostajemo, poljoprivreda stagnira, plate su male, a naši mladi odlaze“, naveo je Kostreš.

On je, po pitanju izbora za poslanike u Narodnoj skupštini, kazao da će podržati listu koja za cilj ima promenu režima i zalaže se za proevropsku, pristojnu i normalnu Srbiju, ali bez zanemarivanja Vojvodine.

Odluka o podršci republičke liste biće objavljena u naredim danima, dodao je Kostreš.

izvor: https://nova.rs/vesti/politika/kostres-za-sustinsku-decentralizaciju-srbije-od-5-dinara-koje-uplati-u-drzavni-budzet-vojvodini-se-vrati-samo-dinar/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Iznajmljuju Fondu PIO vilu za 50.000 evra mesečno, a ugovorom garantuju otplatu kredita

Preduzeće “Marneks” vlasnik je predratne vile na Dorćolu u kojoj je Fond PIO zakupio poslovne prostorije za šta od proletos plaća mesečno skoro 50.000 evra. Ugovor o zakupu sa Fondom PIO, koji je sklopljen u oktobru 2022, “Marneks” je ove godine iskoristio kao garanciju za otplatu kredita vrednog oko dva miliona evra

Published

on

By

Zbog renoviranja svoje zgrade na Novom Beogradu, Fond PIO privremeno je beogradsku filijalu proletos preselio na Dorćol, u predratnu vilu prvog gradonačelnika Beograda Vlade Ilića. S obzirom da je predviđeno da na ovoj lokaciji ostane do sledećeg leta, Fond PIO će samo za najam dati bar 600.000 evra – ako se renoviranje završi na vreme.

A pomenuta vila je od prošlog veka do danas promenila više vlasnika – od prvog gradonačelnika, preko Geneksa, visokog funkcionera Jugoslovenske levice, stranke, pa sadašnjeg vlasnika, preduzeća Marneks, koji je upravo ugovor o najmu sa Fondom PIO založio kao – garanciju za kredit banke od dva miliona evra.

„Zbog potrebe adaptacije i rekonstrukcije zgrade Fonda na adresi Bulevar umetnosti br. 10, Fond je zakupio poslovni prostor u Venizelosovoj ulici br. 31. Cena zakupa iznosi 19 evra, bez PDV, po kvadratnom metru, u dinarskoj protivvrednosti na dan fakturisanja po srednjem kursu NBS, što mesečno ukupno iznosi 48.477,36 evra“, navodi se u odgovoru Fonda PIO fonda koji je, u junu ove godine, potpisao predsednik Fonda Relja Ognjenović, u zvaničnom odgovoru na poslaničko pitanje, o čemu je N1 već pisao.

Direktno.rs

Podsetimo,  u aprilu ove godine Fond PIO je saopštio da se, zbog neophodne rekonstrukcije objekta, od srede, 26. aprila 2023. godine, „služba Filijale za grad Beograd 1, privremeno izmešta iz Bulevara umetnosti 10 na Novom Beogradu, na novu adresu – Venizelosova 31 na Dorćolu“.

„Rekonstrukcija se obavlja kako bi se obezbedili bolji uslovi za korišćenje usluga i ostvarivanje prava osiguranika i korisnika, kao i bolji tehnički uslovi za rad zaposlenih“, naveo je tada Fond PIO.

A u Venizelosovoj 31 u Beogradu (što je nekadašnja Ulica Đure Đakovića) nalazi se vila koja je bila dom industrijalca i prvog gradonačelnika Beograda Vlade Ilića

Ovo zdanje sa svečanim ulaznim tremom, jonskim kapitelima, ornamentikom nad prozorima predstavlja, kako je pisao Danas –  jedno od najistaknutijih ostvarenja beogradske međuratne arhitekture.

Po završetku Drugog svetskog rata Iliću je, kao „narodnom neprijatelju i ratnom profiteru“ zbog navodne saradnje sa okupatorom, rešenjem tadašnjih vlasti oduzeta sva imovina. Tako je, u prvim posleratnim godinama, ova porodična vila Vlade Ilića pripala preduzeću Generaleksport, da bi posle skoro 50 godina Geneks prodao ovu kuću putem oglasa Nenadu Đorđeviću, visokom funkcioneru Jugoslovenske levice (JUL).

Đorđević je zatim ovo zdanje poklonio svojoj partiji, pa je ono postalo sedište političara ove ideologije. Međutim, kasnije je ova vila, poseća Danas, postala predmet sudskih sporova između partijskih kolega. Sporovima oko imovine priključili su se i naslednici prvobitnog vlasnika, a na kraju spor je rešen u Đorđevićevu korist.

Čija je vila

Danas, prema podacima dostupnim pretragom u eKatastru (detalje možete pogledati ovde), ova vila korisne površine 611 kvadrata, u vlasništvu je beogradskog preduzeća „Marneks“, čiji je vlasnik i direktor Mikonja Rašković.

Preduzeće nema zaposlenih, a prošle godine je ostvario poslovni prihod od 15 miliona dinara, ali i neto gubitak od četiri miliona dinara.

Godinu pre, „Marneks“ je poslovao sa profitom od 128 miliona dinara – tada su poslovni prihodi bili svega tri miliona dinara, ali su „ostali prihodi“ knjiženi u iznosu od 140,6 miliona dinara.

„Marneks“ je registrovan za nespecijalizovanu trgovinu na veliko, a u katastru je upisan i kao nosilac prava korišćenja na zemljištu u Venizelosovoj 31.

Međutim, u katastru se navode i brojne zabeležbe, nastale u periodu od 2015. do 2022. godine, među kojima su i zabeležbe pokretanja spora za utvrđivanje prava na nepokretnosti.

Marneks d.o.o. Beograd je učestvovao u više sudskih sporova, i kao tuženi, i kao tužilac.

Nekoliko sporova Marneks je vodio sa preduzećem za hotelijerstvo i ugostiteljstvo Licej doo, čiji je vlasnik Nikola Đorđević, a direktori Nikola i Nenad Đorđević.

Dva spora – za sticanje bez osnova, odnosno neosnovano bogaćenje iz 2015. i 2019 – vredna su 1,7 milijardi dinara i 1,65 milijardi dinara.

Preduzeće Licej doo i danas se vodi na adresi – Đure Đakovića 31 Beograd (sadašnja Venizelosova 31), dakle na adresi na kojoj se nalazi predratna vila prvog beogradskog gradonačelnika.

A preduzeće Marneks d.o.o, koje je upisano kao vlasnik zgrade i parcela na adresi Venizelosova 31 u Beogradu – registrovano je na potpuno drugoj, novobeogradskoj adresi.

Ugovor sa Fondom PIO kao zaloga za kredit

Preduzeća koja se zadužuju kod banke za otplatu kredita često garantuju uspostavljanjem zaloge na nekom predmetu ili pravu.

Nije neuobičajeno da firme za kredit garantuju upravo nekim potraživanjima koja će tek naplatiti  u narednom periodu.

Upravo to je slučaj i sa firmom Marneks d.o.o, koja je pod zalogu kod AIK banke stavila „sadašnja i buduća potraživanja koje ima prema Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 24. oktobra 2022. godine … i budućim eventualno zaključenim aneksima ugovora o zakupu“.

Osnovni iznos obezbeđenog potraživanja je, kako se navodi, 1,65 miliona evra, dok je maksimalni iznos potraživanja 2,145 miliona evra.

Zaloga je u registar upisana 30. marta 2023, a potraživanje banke, prema podacima iz registra, dospeva 1. decembra 2026. godine.

Ovi podaci ne moraju nužno da znače da je Marneks sa Fondom PIO sklopio ugovor o zakupu na upravo toliki iznos – od 1,65 ili 2,145 miliona evra.

Propisi, naime, predviđaju da se osnovni iznos obezbeđenog potraživanja ustanovljava na osnovu saglasnosti volje dve ugovorene strane, u ovom slučaju – banke i preduzeća koje se zadužuje.

Konkurs za gradnju u Venizelosovoj

Portal Gradnja.rs u julu prošle godine objavio je da je održan „pozivni jednostepeni, projektni konkurs za lokaciju u Venizelosovoj ulici u Beogradu održan u periodu od 6. maja do 13. juna 2022. godine. Naručilac konkursa je kompanija Marneks doo., a organizator i sprovodilac beogradski Urbanistički centar.

Na učestvovanje u konkursu pozvana su tri arhitektonska tima, a žiri je izabrao projekat Studija OBE.

„Rešenje je koncipirano na način da poštuje širi kontekst i novi pravac razvoja lokacija uz Venizelosovu ulicu, kao i industrijsko nasleđe ovog kraja u pogledu upotrebe materijala, dok stvara okvir za očuvanje objekta hotela Admiral, bez pokušaja da se isti podražava u samom rešenju novih objekata. Autorski stav je, navodi žiri, jasan, likovno i funkcionalno prikazan – predlog komercijalnih sadržaja prepoznao je potrebe okruženja, dok je predlog stambenog rešenja dao mogućnost da se kroz razradu fleksibilnog predloga isprate zahtevi tržišta“, navodi se na portalu Gradnja.rs.

Detaljna prezentacija sva tri projekta nalazi se na sajtu Urbanističkog centra.

izvor: https://n1info.rs/biznis/iznajmljuju-fondu-pio-vilu-za-50-000-evra-mesecno-a-ugovorom-garantuju-otplatu-kredita/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

YIHR tablom u Hrtkovcima podseća na Šešeljeve zločine

Povodom nove optužnice za nepoštovanje suda protiv Vojislava Šešelja i još četvoro članova SRS-a, aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava postavili su table u Hrtkovcima sa ciljem da podsete javnost na zločine protiv čovečnosti za koje je osuđen lider Srpske radikalne stranke i ovogodišnji kandidat za mesto narodnog poslanika. Znakovi pored puta postavljeni su u blizini kuće ovog osuđenog ratnog zločinca koja je podignuta u ovom vojvođanskom mestu a koja je ništa drugo do omaž zločinu

Published

on

By

Kako se navodi u saopštenju te organizacije, odnosi između Srbije i Hrvatske nisu na zadovoljavajućem nivou što potvrđuje i poslednji primer proterivanja diplomata iz jedne odnosno druge zemlje. Neprijateljstva iz prošlosti koriste se kao oružje protiv svih koji se usude da grade nove oblike saradnje kao i odnose koji nisu zasnovani na šovinizmu.

„Na taj način je počela i ovogodišnja izborna kampanja kada su gradovi u Srbiji oblepljeni plakatima na kojima se opozicioni političari prikazuju u ustaškoj uniformi samo zbog činjenice da žele da grade dobrosusetske odnose za zemljama regiona“, poručuju iz ove organizacije.

Podsećaju ida je poslednji godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije ka EU ukazao je na izostanak istinske posvećenosti istrazi i donešenju presuda u predmetima za ratne zločine uz naznaku da je tempo u procesuiranju značajno usporen poslednjih godina. Izveštaj naglašava i da veliki broj medija i političkih stranaka nastavlja da daje podršku ratnim zločincima kao i njihovo prisustvo u javnom prostoru u kom neometano šire govor mržnje. Sa druge strane, politički progon i pritisci usmereni ka onima koji se bune protiv veličanja ratnih zločinaca i poricanja zločina ne jenjavaju.

Juče objavljeni izveštaj Dunje Mijatović, komesarke za ljudska prava Saveta Evrope potvrđuje glavni nalaz YIHR Srbija tokom izborne kampanje 2022. godine u Srbiji, da je negiranje ratnih zločina postala strategija političara za opstanak na vlasti.

Predizbornom koalicijom sa Srpskom radikalnom strankom za decembarske lokalne izbore, vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) na do sada neviđen način normalizuje kampanju zastrašivanja i zločine protiv čovečnosti nad hrvatskim stanovništvom u Hrtkovcima, poručuju iz Inicijative. Podsećaju i da prethodni nalozi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove za hapšenje i izručenje Vjerice Radete i Petra Jojića, takođe članova Srpske radikalne stranke, još uvek nisu izvršeni.

YIHR ističe da ne čudi koalicija SNS i SRS, imajući u vidu ranije izjave predstavnika SNS-a poput Aleksandra Martinovića, ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu, od 4. jula ove godine kada je u Narodnoj skupštini Srbije negirao da je Šešelj osuđen za ratne zločine i tom prilikom izjavio da “nijedan Hrvat nije proteran iz Hrtkovaca”.

„U utorak 21. novembra navršilo se 32 godine od ratnog zločina na poljoprivrednom dobru Ovčara, kod Vukovara. U noći između 20. i 21. novembra 1991. godine, više od 200 hrvatskih vojnika, civila, ranjenika, bolesnika i ratnih zarobljenika izvedeno je iz Vukovarske bolnice, a zatim mučeno i na kraju streljano od strane pripadnika JNA i paravojnih jedinica, među kojima su bili i šešeljevci. Za ratni zločin na Ovčari pred MKSJ osuđeni su oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin, danas član Glavnog odbora SNS-a“, podsećaju iz YIHR.

Dodaju da svi politički akteri u izbornoj kampanji imaju obavezu da postupaju dostojanstveno i da se uzdrže od zapaljivih ratnohuškačkih izjava kojima se vređaju žrtve bilo koje nacionalnosti. Dužnost svih učesnika u izbornoj trci je da o dobrosusedskim odnosima i normalizaciji od kojih nam zavisi budućnost razmišljaju i tokom svoje politčke kampanje, što je u ostalom i sastavni deo evropskog puta na kom se Srbija nalazi.

„Zloupotreba patnje žrtava kako bi se potpirivao nacionalizam kod birača, poricanje zločina i normalizacija političkog angažmana osuđenih ratnih zločinaca predstavlja ideološku pripremu novog cikulsa ratnog nasilja. Godišnjica zločina na Ovčari pravi je povod za izraz poštovanja prema žrtvama ratnih zločina od strane izbornih lista u Srbiji“, zaključuje se u saopštenju YIHR.

(Autonomija, foto:YIHR)

izvor: https://autonomija.info/yihr-tablom-u-hrtkovcima-podseca-na-seseljeve-zlocine/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vojvođani LSV: Vlast se ponaša kao da ljudi ne žive u Vojvodini

Stranka Vojvođani LSV ocenila je danas da je najnoviji primer centralizacije Srbije podela novogodišnjih poklon vaučera deci do 19 godina i zaposlenima u obrazovnom sektoru u Beogradu u vrednosti od po 6.000 dinara

Published

on

By

Članica Predsedništva Vojvođani LSV Aleksandra Marković Maleš ocenila je u saopšteju za javnost da je to još jedan primer “sramne politike centralizacije” i zanemarivanja interesa građana koji ne žive u glavnom gradu Srbije.

“Vlast se ponaša kao da ljudi ne žive u Vojvodini, Šumadiji ili Nišu. To ćemo promeniti. Ova vlast ne omogućava građanima jednake šanse. Posebno je loše što to radi i sa decom i mladima. Da Vojvođanima centralna vlast u Beogradu već godinama ne vraća samo mrvice od onog što uplate u budžet Srbije, stanje finansija u pokrajini bi bilo mnogo bolje”, ocenila je ona.

Dodala je da Vojvođani traže da se ono što se zaradi u Vojvodini “podeli na ravne časti – trećina državi, trećina Vojvodini, trećina gradovima i opštinama”.

(Autonomija/Beta)

izvor: https://autonomija.info/vojvodjani-lsv-vlast-se-ponasa-kao-da-ljudi-ne-zive-u-vojvodini/

Continue Reading

Trending