Uprkos visokim cenama, potražnja je ogromna a, kako kaže vlasnik stovarišta u Subotici, Lajčo Bašić Palković, za svaku isporuku je nova cena.
U Zrenjaninu, ali i drugim gradovima, javljaju dopisnici Danasa, sve količine koje pristignu na stovarišta se vrlo brzo rasprodaju.
Niš: Ogrevno drvo za samo mesec dana poskupelo skoro 25 odsto
Ogrevno drvo u Nišu poskupelo je za skoro 25 odsto u poslednjih mesec dana, ali ga sada nema „na stanju“ kao u to vreme, već mora da se naruči i na njegovu isporuku sačeka oko mesec dana.
U trgovini na veliko „Drvoogrev Niš“ kažu da metar takozvanog metrovskog drveta košta „oko 80 evra“ (9.400 dinara), a metar cepanog drveta „oko 90 evra“ (10.600 dinara).
U cenu su uračunati prevoz i istovar na teritoriji Niša.
“Cena u konačnom zavisi od količine koja se kupuje. Ako se naručuje manja količina, cena je puna, a ako je narudžina veća, cena pada, pa metar cepanih drva košta oko 10.000 dinara“, kažu u ovoj trgovini na veliko.
Oni dodaju da je najveći problem što je do drveta „teško doći“, kako zbog vremena koje ne pogoduje ovom poslu, tako i zbog manjka radne snage.
„Nema ko da seče, sprema i izvlači drvo iz šume, i taj manjak radne snage je zapravo i najveći problem u našem poslu“, kažu u toj veletrgovini.
Prema njihovim rečima, građani su počeli da kupuju ogrevno drvo još sredinom marta, a potražnja traje i sada.
U „Drvoogrevu“ su nam pre nešto više od mesec dana kazali da je metar takozvanog metrovskog drveta koštao oko 7.000 dinara, a metar cepanog drveta oko 8.300.
Sredinom prošle godine “metrovsko” drvo koštalo je oko 6.000 dinara, a cepano oko hiljadu dinara više.
Subotica: Uz svaka isporuku nova cena
Na jednom stovarištu u Subotici, cena ogrevnog drveta se trenutno kreće od 10.500 do 11.500 dinara, dok je za ugalj potrebno izdvojiti od 17.000 do 20.000 dinara u zavisnosti od vrste.
Uprkos visokim cenama, potražnja je ogromna, kaže vlasnik stovarišta Lajčo Bašić Palković.
“Ogreva nema, svaka isporuka je nova cena, ne pravim više ni spiskove. Kad dođe roba, pošto je neizvesno i kada će doći, dajemo”, kaže Bašić Palković, koji za 45 godina bavljenja ovim poslom ne pamti sličnu situaciju.
“U protekla tri meseca, svaka isporuka je nova cena. Krenuo sam sa 6.200 dinara u januaru, sad je već 11.000 dinara i niko mi još nije otkazao kupovinu drveta zbog cene. Znači ljudi ne pitaju pošto je, samo da imaju”, dodaje naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, situacija je ranijih godina bila takva da su stariji građani uglavnom posle katoličkog Uskrsa počinjali da nabavljaju ogrev za zimu, dok su oni mlađi čekali avgust ili septembar.
Ove godine je to počelo ranije, a interesovanje za ogrev pokazuju i oni koji se inače ne greju na čvrsto gorivo.
“Ljudi su ozbiljno shvatili i svi koji imaju gas ili struju sad traže alternativu u čvrstom gorivu. Onaj koji 20 godina nije odžak propustio, sad je očistio odžak i kupuje ugalj i drva”, dodaje Bašić Palković.
Vranje: Kubik sa 45 „skočio“ na 80 evra
Od maja meseca do danas, drva za ogrev su u Vranju poskupela sa 45 na 70, pa i 80 evra po kubiku, kažu prodavci za Danas.
Jedan od prodavac kaže da je sa 50 cena porasla na 62 evra, dok je njegov kolega, takođe iz vranjskog kraja, rekao da je „najminimalnija 65, na pijaci 75, a neki od prodavaca traže čak 80 evra“.
Sečenje je poskupelo sa 500 na 800, pa i 1.000 dinara po metru kubnom.
Prema rečima prodavaca, cena će u narednih mesec dana „skočiti sigurno za 10 do 15 evra po metru“.
U Bujanovcu je do pre mesec dana kubik ogrevnog drveta stajao 45-50 evra, a danas 60.
Kragujevac: Poskupela i bukovina i bagrem
Drva se u Kragujevcu prodaju, što se kaže „s prikolice” (ili traktora) u naselju Stanovo pored puta za Kraljevo i manjim delom kod pijace na Aerodromu.
Trenutna cena je u stanovu 70 evra a do preki dan bila su 65. Prodavci iz sela Mala Vrbica, koji su drva doterali sa Rudnika potvrđuju za Danas da je potražnja poslednjih meseci veća ali se ipak žale „na muku”, težinu posla i „slabu zaradu”, uprkos skoku cena.
Baš na ovoj lokaciji nedavno je 10 metara drva od domaćna iz Grošnice kupio Kragujevčanin Nikola iz obližnjih Korićana i platio ih 60 evra po metru. Njegova porodica oduvek drva za zimu kupuje pred leto od istog „snabdevača”.
– Mi se oduvek grejemo isključivo na drva i nikada nije bilo kao ove godine. Prošle godine smo plaćali 45 evra po metru, kaže on.
Penzionerka iz naselja Vašarište za vikendicu u obližnjem selu obezbedila se sa tri metra drva za narednu zimu po ceni od 200 evra.
– Cena je bila pre desetak dana 60 evra po kubiku a čovek iz Sabante nam je zadodatnih 20 evra drva doterao na adresu i istrugao, napominje ona.
Njena ispisnica sa Pivare greje se oduvek na drva i ističe da je bukovina „skočila” na 60 do 65 evra.
– Pre tri meseca koštala je 45 evra. Poskupelo je i bagremovo drvo, koje se sada prodaje za 45 ili 50 evra, kaže ona.
Inače, ova naša sagovornica, prošle godine je drva plaćala po ceni pd 40 evra za bukovo i 30 za bagremovo.
Na prodajnom mestu „s kamiona” na Aerodromu kubik bukovine prodaje se i do 70 evra.
Zrenjanin: Ogrevno drvo poskupelo, kad stigne sve se rasproda
U zrenjaninskim stovarištima kažu da i dalje vlada veliko interesovanja građana za ogrevno drvo i da se Zrenjaninci trude na naprave zalihe za zimu.
Kupuje se orgevno drvo u paletama, a sve je više oglasa gde se nudi sečeno drvo sa kamiona, ostaci paleta ili drvo u komadima.
Na stovarištu u Železnikoj ulici trenutno imaju u ponudi samo otpadno drvo u paletama, reč je o bukvi koja se prodaje po ceni od 14.400 dinara.
„Zbog velikog interesovanja kupaca ne pravimo spiskove, već kad stigne roba to se odmah i rasproda. Ako u kamionu stigne 20 paleta, nama se javio 200 kupaca, eto tolika je potražnja a cene se stalno menjaju“, objašnjavaju nam na ovom stovarištu.
Susedno stovarište u ulici 7. jul nabavilo je palete sa bukovim drvetom ali su cene nove i više..
Ogrevno drvo prodaje se sečeno i paletizirano, a jedan paket sadži 1,8 kubika drveta. U januaru je jedna takva paleta koštala 15.990 dinara, u maju 18.490 dinara a sada košta 20.000 dinara.
Zaječar: Kubik drva od 7.000 do 8.000 dinara
Cena za kubik drva u Zaječaru od maja meseca porasla je za oko 2.000 dinara, a kako su ljudi koji se bave prodajom kazali, tek se očekuje poskupljenje.
Zaječarci su kubik drva prošle godine na današnji dan plaćali, 5.000 i 5.500 dinara. Maja meseca došlo je do skoka, pa je cena bila između 6.000 i 7.000 dinara za kubik. Na današnji dan cena kubika je od 7.000 do 8.000 dinara.
“Koliko je sve poskupelo ovo je i dobra cena. Mislim da će tek da raste cena kubika. Problem je što drva nema, kontrole i procedure su naporne i skupe, a o ceni goriva da ne pričamo. Zamislite da pukne traktorska guma prilikom izvlaćenja drva? Znate koliko guma košta”, kaže sagovornik Danasa M.P. koji se bavi prodajom ogrevnog drveta.
Dalji rast cena, foto: Danas
Prema njegovim rečima poskupelo je sve, od goriva, pa do radne snage koja je potrebna prilikom sečenja i izvlačenja drva.
“Ono što si nekada za crvenu mogao da kupiš, sada košta dve, zato i cene rastu. Kao što sam rekao, cene i dalje idu na gore, tako da će najverovatnije i cena drva, ali i ostalog ogreva, samo da rastu. Pred zimu biće i 100 evra za kubik”, kaže on.
Sa skokom cene ogreva, skočila je i cena prevoza, ono što je bilo 1.000 dinara, sada je 1.500, a cene će skočiti, pošto i cena goriva raste, kaže drugi naš sagovornik.
“Ako sam vozio za 1.000 dinara kada je gorivo bilo 130 dinara za litar, kako za istu cenu da vozim ako je gorivo sada skoro duplo skuplje. Jedino da radim na svoju štetu, a to baš nije preporučljivo”, ističe sagovornik Danasa koji je želeo da ostane anoniman.
Potražnja za ogrevom u gradu na Timoku je velika. Prodavci kažu, rezervisano je sve do septembra, a da li će I drva biti nakon septembra, ostaje da se vidi.
Biber: Srbija nije demokratska država i u EU to znaju, ali postoje veći problemi u svetu
Srbija formalno jeste, ali suštinski nije demokratska država jer se izbori ne održavaju u demokratskim uslovima, izjavio je stručnjak za Balkan Florijan Biber
Biber je direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.
On je rekao televiziji N1 da su evropski zvaničnici svesni stanja srpske demokratije, ali da za EU postoje veći problemi u svetu od postojećeg stepena autoritarnosti u Srbiji.
“Teško da će se evropski zvaničnici baviti time dok ne dođe do veće nestabilnosti”, kazao je Biber.
Kako kaže, “dok je stabilno, nije problem za evropske zvaničnike”.
On je rekao da je Srbija imala veći stepen demokratije pre 10 i pre 20 godina i dodao da su predstojeći izbori prilika da se pokaže da postoji jasna proevropska opozcija i demokratski akteri koji će biti partneri EU.
“Ako bi pobedili u Beogradu, to bi bila prilika da pokažu da su u stanju da vladuju, da odlučuju i da imaju zajednički program. Pobeda na lokalnom nivou možda bi bila prvi korak”, naveo je.
Dodao je, međutim, da je opozicija u Mađarskoj i Turskoj pobedila u glavnim gradovima, ali ne i na državnom nivou, jer je “u nedemokratskim uslovima teško pobediti”.
Biber je rekao i da ne zna ni za jednu partiju u Evropi koja ima broj članova kao Srpska napredna stranka i dodao da to “nije pokazatelj podrške nego toga koliko je preuzela kontrolu nad državom i društvom”.
Naprednjaci su vični predizbornim trikovima, koji više podsećaju ma Potemkinova sela. Poslednja u nizu manipulacija stiže nam devet dana pred izbore. Preduzeće Pannonian Water doo, koje realizuje projekat prečišćavanja vode za piće u Zrenjaninu, obavestilo je javnost da je počelo sa probnim preuzimanjem sistema za vodosnabdevanje grada, odnosno snabdevanjem grada vodom sa postrojenja za prečišćavanje vode. Preduzeće je već u narednoj rečenici obaveštenja istaklo da je upotreba vode za piće i dalje zabranjena. Naravno, ne radi se o rešavanju problema pijaće vode, nego o jaftinom marketinškom triku zrenjaninskih naprednjaka. Ova predstava je već više puta igrana, a posle svake je rezultat bio isti=Voda i dalje nije ispravna. Jedanaest godina naprednjaci zamjavaju javnost i troše pare građana u neuspešnim projektima izgradnje fabrike vode. Lokalna SNS vlast u Zrenjaninu ne može da reši niti jedan jedini problem, pa ni da građanima obezbedi ispravnu pijaću vodu. Njihova vlast je bahata i nesposobna. Došlo je vreme za promene. Proleće 2024. mora značito odlazak naprednjaka sa vlasti u Zrenjaninu, s prvi korak moraju biti izbori 17. decembra ove godine.
Proruski političar Dragan Stanojević na čelu srpskog ogranka ‘Druge Ukrajine’
U Srbiji je registrovano predstavništvo ruske nevladine organizacije “Druga Ukrajina”, koju je nakon odlaska u Rusiju osnovao Viktor Medvedčuk, bivši ukrajinski političar optužen za izdaju.
Na čelo ove organizacije došao je Dragan Stanojević, kandidat za poslanika Srbije, koji javno podržava rusku agresiju na Ukrajinu.
Organizacija “Druga Ukrajina”, koju je osnovao Medvedčuk u Rusiji, preimenovana je. Nije više “regionalni” već “međunarodno-društveni pokret”.
Ovu informaciju objavili su novinari istraživačke mreže Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa “Šeme” (Schemes), pozivajući se na podatke iz zvaničnih registara Srbije i Rusije.
Prema Agenciji za privredne registre (APR), predstavništvo ruske organizacije “Druga Ukrajina” otvoreno je u avgustu 2023. godine.
Prema podacima iz zvaničnog registra, predstavništvo “Druga Ukrajina” (naziv ogranka na srpskom jeziku) za svoju delatnost navodi “uspostavljanje uzajamno korisne saradnje između naroda Srbije, Rusije i Ukrajine”. Ovlašćeni zastupnik predstavništva je Dragan Stanojević.
Dragan Stanojević je proruski političar. Od juna 2021. godine je pod sankcijama ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, i od tada mu je na tri godine zabranjen ulazak u Ukrajinu.
Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.
Stanojević je više puta javno iskazivao divljenje politici ruskog predsednika Vladimira Putina, odobravao stav mađarskog premijera Viktora Orbana, a takođe je podržavao rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Radovao se ruskom granatiranju centra Kijeva i bio ogorčen kada je Služba bezbednosti Ukrajine 2022. pritvorila Viktora Medvedčuka.
Stanojević je na čelu organizacije za dijasporu “Sabor srpske dijaspore” i međunarodne proruske nevladine organizacije “Ujedinjena srpska dijaspora Evroazije”.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Dragan Stanojević trenutno je i kandidat proruske stranke “Mi smo glas naroda” na vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 17. decembar 2023. godine. Na stranicama njegovih naloga na društvenim mrežama mogu se pronaći zajedničke fotografije sa srpskim državnim zvaničnicima. Na primer, sa bivšim predsednikom Srbije (2012-2017) Tomislavom Nikolićem i bivšim premijerom, a sada predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Krajem ’90-ih i početkom 2000-ih Dragan Stanojević je živeo u Ukrajini. Bio je na čelu “Srpske zajednice u Ukrajini”, učestvovao u javnim akcijama u Kijevu i na sastancima “Putinove političke partije”.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Prema platformi Jukontrol (YouControl), u Ukrajini je Dragan Stanojević i dalje na čelu Zajedničke firme “Jug-Ukr-Kontrakt” DOO, sa imovinom u Kijevskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.
Novinari Radija Slobodna Evropa kontaktirali su Stanojevića za komentar. U svom odgovoru je podvukao:
“Moja ideja nije da pomognem Medvedčuku, siguran sam da mu nije potrebna moja pomoć, već da pomognem Ukrajincima koji se prijave. Nećete uspeti da me uvučete u vaš politički rat, jer je vlast privremena, a narod večan, a ja za narod činim sve što mogu. Nikada nisam podržavao nikakvu agresiju i neću. Kao što neću podržati ukrajinsku vlast koja je suštinski uništila Ukrajinu koju sam voleo, koja svojom politikom uništava cvet ukrajinske nacije i vodi rat protiv neistomišljenika. Upozorio sam Ukrajinu kuda će voditi politika Majdana.”
Posle osnivanja predstavništva u Srbiji, “Druga Ukrajina” je u ruskom registru preimenovana. Sada to nije “regionalni društveni pokret” već “međunarodno-društveni pokret”. Takođe, promenjen je i šef organizacije Viktora Medvedčuka. Roman Kovalenko, državljanin Rusije , zamenio je bivšeg voditelja kanala “112 Ukrajina” Denisa Žarkiha.
Pedesettrogodišnji Roman Kovalenko je rodom iz Donjecke oblasti. Kao optuženi u krivičnom postupku za izvršenje krivičnog dela predviđenog u članu 2, stavu 258-5 Krivičnog zakona Ukrajine (finansiranje terorizma) 2021. je pozvan u Artemivski gradski i okružni sud Donjecke oblasti.
Kovalenko na svojim stranicama na društvenim mrežama deli Medvedčukove članke i napominje da je on pravnik, doktor ekonomskih nauka i šef izvršnog komiteta međunarodne organizacije “Druga Ukrajina”. Istovremeno, Viktor Medvedčuk je, kako se navodi na sajtu, predsednik saveta ove organizacije.
Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka
“Šema” je ranije objavila da su se političkom pokretu “Druga Ukrajina”, koji je u Rusiji napravio Viktor Medvedčuk optužen za izdaju, pridružili begunci iz Ukrajine – politički komentatori već zatvorenih proruskih TV kanala, poslanici mesnih odbora i optuženi za izdaju države i separatizam. Uspeli su da izbegnu kaznu i napuste Ukrajinu, a neki od njih su pobegli nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine.
Predsednik Rusije Vladimir Putin kum je ćerke Viktora Medvedčuka, Darine.
LSV: Vojvođani kreću na turneju, predstaviće program „Na ravne časti“
NOVI SAD – U narednih osam dana kandidati liste Vojvođani obići će desetine mesta u kojima će predstaviti svoj program „Na ravne časti“ i razgovarati sa građanima o problemima njihovih sredina
Predsednik Vojvođana LSV Bojan Kostreš sa koalicionim partnerima i kandidatima izborne liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu, od sutra kreće na turneju po selima, gradovima i opštinama Vojvodine, u kojima će građanima predstaviti svoj izborni program „Na ravne časti“.
Turneja kojom će obići nekoliko desetina mesta širom Vojvodine trajaće sve do predizborne tišine, a za cilj ima da se kandidati lično predstave i razgovaraju sa svim građanima o problemima koje dele.
” Važno nam je da čujemo svakoga ko živi u Vojvodini, koji su njihovi problemi i kako možemo da ih rešimo. Vojvodina je naša kuća u kojoj zajedno živimo, jedino saradnjom i poverenjem možemo taj život napraviti boljim, očuvati naš vojvođanski način života i ponovo stvoriti bogatu, stabilnu i dostojanstvenu Vojvodinu” – istakao je Bojan Kostreš, predsednik Vojvođana LSV i nosilac liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu.
Tokom turneje Vojvođani će obići nekoliko desetina mesta gde će se susresti sa građanima Vojvodine, a obilasci kreću već od ovog petka, kada će u prvom danu svoj program predstaviti građanima Sombora, Novog Sada i Kikinde.
Program „Na ravne časti“ nudi rešenja iz oblasti ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, pitanja mladih, obrazovanja, infrastrukture i mnogih drugih, a kao temeljni preduslov vidi poresku decentralizaciju i ravnopravnu podelu novca od poreza između države, pokrajine i lokalnih samouprava, a koji trenutno sav odlazi u centralnu blagajnu vlasti u Beogradu.
Sa Vojvođanima će u petak, 8. decembra, razgovarati građani Sombora (od 9h do 11h na gradskoj pijaci, Trg Svetog Trojstva), Novog Sada (od 16.30h do 17h kod Katedrale, ugao ulica Zmaj Jovine i Modene) i Kikinde (od 20h, u stranačkim prostorijama Vojvođani LSV na Trgu srpskih dobrovoljaca broj 30).
Bešlin: SPS i naprednjaci rehabilituju Slobodana Miloševića i devedesete
Istoričar Milivoj Bešlin izjavio je da Socijalistička partija Srbije i Srpska napredna stranka pokušavaju da rehabilituju režim i lik Slobodana Miloševića i da nas vrate u devedesete godine
„To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije…. Rehabilitaciju politike devedesetih godina ne rade samo Dačić i socijalisti, to rade i naprednjaci i Aleksandar Vučić. Ona je u funkciji obnavljanja politike koja je u osnovi – politika revanšizma“, istakao je Bešlin.
„Reč je o rehabilitaciji ne samo Slobodana Miloševića, nego jedne autoritarne, korumpirane i po svojoj osnovi i suštini – duboko zločinačke politike, koja je okarakterisala Srbiju tokom devedesetih. Tada su Milošević, socijalisti i radikali vladali nama, a to rade i sada. Ono što je karakterisalo te godine su laži, neistine, falsifikati, represija i nasilje“, podsetio je Bešlin u Danu uživo.
Dodaje da je devedesete obeležilo i brutalno nasilje nad studentima, opozicionim aktivistima, pa i mirnim građanima.
„Sve demonstracije devedesetih su bile mirne, a građani su bili redovno prebijani. Dešavala su se i ubistva političkih protivnika, kao i novinara. Pomenimo Slavka Ćuruviju, koga je po naredbi samog vrha ubila država na Uskrs 1999. godine. Desila su se i dva pokušaja atentata na Vuka Draškovića, od kojih je jednom ranjen, a drugi put su poginula četvorica njegovih bliskih sagovornika“, navodi Bešlin.
Ističe da su ratovi obeležili devedesete, a da je ključnu ulogu u njima imao Miloševićev režim.
„Ne smemo zaboraviti ni hiperinflaciju koja je namerno bila sistematski izazivana da bi se građani pljačkali. Imali smo i propast banaka, kao i propast stare devizne štednje. To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije“, istakao je Bešlin.
Smatra da se Dačić pominjanjem Slobodana Miloševića u predizbornoj kampanji obraća jednom delu starih birača ove stranke, koji su zadržali sentimente prema toj i takvoj politici.
„To je strašno. Jedan značajan broj građana Srbije koji su u velikoj meri bili žrtve takve politike, zahvaljujući gebelsovskoj propagandi, nije u stanju da prepozna koliko je taj režim devedesetih odgovoran za njihovo loše stanje. I tada i danas. Oni su pod uticajem te strašne propagande, nemogućnosti da se otvori jedna otvorena i slobodoumna debata, i oni se njima na taj način obraćaju“, konstatuje Bešlin.
On je ocenio da televizije sa nacionalnom frekvencijom punu deceniju „ispiraju mozak“ velikom broju građana koji ih prati.
Konstatuje da su se u dnevnopolitičke svrhe vratili i termini koji su iz devedesetih, ka što su „srbomrzac“ i „ustaša“.
„Opozicija tada nije bila viđena kao politički protivnik, već je viđena kao neprijatelj koji mora biti uništen. A ako pogledate danas, videćete istovetni odnos prema opoziciji kao i devedesetih godina. Dakle, to nije politički konkurent sa kojim ulazite u civilizovanu polemiku, već se opozicija doživljava kao apsolutni neprijatelj koji mora biti uništen“, zaključio je Bešlin.
Evropski savet traži da Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije uđe u Poglavlje 35
Evropski savet tražiće od Evropske Komisije da im “hitno dostavi predlog za izmene i dopune merila iz Poglavlja 35”, kojim bi u to pregovaračko poglavlje sa Srbijom bili uključeni Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije i Aneks o njegovoj primeni, navodi se u prvom nacrtu zaključaka evropskih lidera prepremljenjih za predstojeći samit u koje je N1 imao uvid
U nacrtu se navodi i rok – kraj januara 2024. godine.
Istim dokumentom evropski lideri pozvaće Srbiju i Kosovo da „u potpunosti poštuju i sprovode“ i briselski Sporazum i njegov ohridski Aneks „bez daljeg odlaganja i preduslova“, naglašavajući da se to odnosi i na osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom.
„EU Savet pozdravlja spremnost Srbije i Kosova da prihvate nacrt statuta koji je stranama predstavio medijator EU, uz razumevanje da je potrebno dalje raditi na ovoj osnovi“, dodaje se u tom dokumentu, ali i izražava žaljenje „zbog izostanka njegove primene“.
Predsednici Vlada i država članica EU podsećaju da su normalizacija odnosa dve strane i sprovođenje obaveza iz dijaloga „suštinski uslovi na evropskom putu“ i upozoravaju da „obe strane rizikuju da izgube važne prilike u nedostatku napretka“.
Lideri 27 država članica EU očekuju od Srbije da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mere da se počinioci napada na građane, pripadnike KFOR-a, organa za sprovođenje zakona i novinara tokom demonstracija 29. maja, kao i nasilnih napada na Kososvku policiju 24. septembra na severu Kosova, uhapse i brzo privedu pravdi, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta pripremljenih za decembarski sastanak.
Evropski Savet ponavlja da nema opravdanja za nasilje, oštro osuđuje nasilne akte i žali što Srbija nije preduzela dovoljne mere u tom pogledu.
U istom dokumentu EU Savet izražava zabrinutost zbog jačanja vojnih snaga Srbije u blizini Kosova, ali i konstatuje da je potom došlo do smanjenja trupa i opreme.
„Srbija i Kosovo moraju da nastave sa stalnim naporima za deeskalaciju, da se uzdrže od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle da dovedu do tenzija i nasilja i da zaustave retoriku koja izaziva podele“, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta.
Evropski Savet pozdravlja to što je Srbija preduzela „neke korake“ u pravom smeru, uključujući javno podsticanje kosovskih Srba da učestvuju na lokalnim izborima na severu Kosova, ali i dodaje da bi trebalo da „podstakne kosovske Srbe da se vrate u institucije koje su napustili“.
Lideri država članica EU podsećaju na svoj raniji zaključak da će izostanak smirivanja situacije na terenu „imati posledice“ i pozivaju se na raniju izjavu šefa EU diplomatije Žozepa Borelja, „da je spreman da proceni dalje mere i prema Srbiji i prema Kosovu, ako bude potrebno“.
Ovo je deo prve verzije nacrta zaključaka koji bi trebalo da finalizuju i usvoje ministri evropskih poslova država članica EU na Savetu za opšte poslove 12. decembra, a potom potvrde lideri u okviru Evropskog saveta, na poslednjem ovogodišnjem redovnom samitu, koji je zakazan za 14. i 15. decembar u Briselu.
Očekuje se da dokument bude usvojen bez većih izmena.
Dan ranije, 13. decembra, u Briselu će biti održan i samit EU-Zapadni Balkan, na kome se očekuje dolazak lidera svih država regiona.