Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Za Brisel slanje ambasadora Srbije u Siriju suprotno politici EU

Iz Brisela ponovo podsećaju da put Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji podrazumeva usklađivanje sa njenom spoljnom politikom.

Published

on

Povod je ovoga puta odluka Srbije da u glavni grad Sirije, umesto otpravnika poslova, uputi ambasadora.

Ova najava usledila je nepuna dva meseca pošto je Bašar al Asad (Bashar al-Assad) obezbedio četvrti sedmogodišnji mandat pobedom na predsedničkim izborima koje Zapad i opozicija smatraju nelegitimnim.

“Stav Evropske unije (EU) u pogledu normalizacije odnosa sa režimom u Siriji je jasan i nepromenjen, a nedavni izbori koje je organizovao sirijski režim ne mogu voditi bilo kakvim merama međunarodne normalizacije”, naveo je u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol EU za spoljnu politiku i bezbednost Peter Stano.

Akreditivi se predaju Asadu, podsećaju u EU

On je dodao da slanje ambasadora u Damask u svojstvu šefa (diplomatske) misije znači predaju akreditiva šefu države – “u ovom slučaju Bašaru al Asadu koji se nalazi na listi sankcija EU i nema demokratski legitimitet kao predsednik države”.

“On je neko ko je nadgledao masovno brutalno nasilje koje su režimske trupe počinile nad stanovništvom, uključujući i upotrebu hemijskog oružja. To su razlozi zbog kojih države članice EU ne šalju ambasadore u Damask da predaju akreditive Asadu. One države članice koje upravljaju ambasadama u Damasku tamo imaju predstavnike u svojstvu otpravnika poslova, koji ne moraju da predaju akreditive šefu države”, rekao je Stano.

Navodeći da je predstavljanje zemalja kandidata u Damasku u nadležnosti tih država, portparol EU je podvukao da bi u slučaju odluke Beograda “trebalo uzeti u obzir da je Vlada Srbije više puta potvrdila da su evropske integracije strateški prioritet zemlje”.

To, kako je naveo, uključuje “progresivno usklađivanje sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU”.

Zašto Beograd šalje ambasadora u Damask?

Četvorogodišnji mandat ambasadora Srbije u Siriji Jovana Vujasinovića istekao je 2013. godine. Nakon toga, novi nije imenovan i na njegovom mestu do sada je bio otpravnik poslova Milan Vijatović.

Ime ambasadora koji će zastupati Srbiju u Siriji za sada nije javno saopšteno.

Većina evropskih zemalja i Sjedinjene Američke Države povukle su svoje ambasadore iz Damaska ili snizile aktivnosti na nivo otpravnika poslova 2012. godine, zbog kršenja ljudskih prava i ratnih zločina od strane Asadovog režima.

Srbija, međutim, kako su za RSE naveli iz Ministarstva spoljnih poslova u Beogradu, “nikada nije prekidala diplomatske odnose sa Sirijom”.

“Oni su se, do imenovanja našeg novog ambasadora u toj zemlji, odvijali na nivou privremenog otpravnika poslova, što je bilo uslovljeno tadašnjom bezbednosnom situacijom u toj zemlji”, navodi se u pisanoj izjavi Ministarstva.

Otpravnik poslova je 2013. godine, u periodu eskalacije sukoba u Siriji iz bezbednosnih razloga bio privremeno izmešten u Bejrut, glavni grad susednog Libana, ali je ubrzo vraćen u Damask.

Objašnjenje Ministarstva inostranih poslova Srbije

“Odluka Srbije da se odnosi sa Sirijom vrate na ambasadorski nivo motivisana je kako tradicionalnim prijateljstvom dve zemlje i naroda, tako i promenjenom političko-bezbednosnom situacijom u Siriji, koja otvara šire perspektive za razvoj saradnje, pre svega na ekonomskom planu”, saopštili su iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

Uz “regionalni i geostrateški značaj Sirije”, Ministarstvo kao razlog za vraćanje ambasade u Damask navodi i “razvoj situacije u Siriji” i uticaj koji ima na region “pre svega kada je reč o problemu ilegalnih migracija”.

Sirija spada u grupu država koje nisu priznale Kosovo, a 2015. godine glasala je i protiv prijema te države u UNESKO.

Iz Ministarstva su naveli da odlukom o upućivanju ambasadora, “Srbija potvrđuje da visoko ceni principijelan stav koji je Sirija zadržala” u vezi sa nepriznavanjem nezavisnosti Kosova.

U odgovoru se dodaje da “odnosi i saradnja Srbije sa Sirijom nisu upereni protiv interesa bilo koje zemlje” i da je saradnja “deo nezavisne, suverene i multivektorske spoljne politike Srbije, koja je utemeljena na osnovnim principima Povelje Ujedinjenih nacija”.

Zašto je EU uvela sankcije Asadu?

Evropska unija uvela je sankcije režimu Bašara al Asada još u maju 2011. godine kao “odgovor na represiju nad sirijskim stanovništvom, uključujući i upotrebu oružja tokom mirnih demonstracija protiv sirijske vlade i predsednika, kao i umešanost režima upotrebu hemijskog oružja”.

Kako se situacija u Siriji pogoršavala, jačale su i sankcije, koje su na snazi do danas.

Uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine Asadu i drugim najvišim političkim zvaničnicima, vojnim oficirima i poslovnim ljudima. Trenutno se na listi sankcija EU nalaze 273 osobe i 70 institucija u Siriji.

“Cilj ovih mera je pritisak na sirijski režim da zaustavi represiju i pregovara o trajnom političkom rešenju sirijske krize”, navodi se na sajtu Delegacije EU u Siriji.

U ratu, koji još nije završen, poginulo je oko pola miliona ljudi, a raseljena je polovina od 23 miliona predratnog stanovništva Sirije.

Kako se postavila Srbija?

Srbija se u junu 2012. godine pridružila EU kada je blok uvodio pooštreni paket sankcija prema Siriji.

Igor Novaković iz nevladinog Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond), koji prati usaglašenost Srbije sa politikom EU, kaže za RSE da se Beograd od 2012. redovno usaglašavao sa deklaracijama EU koje su bile vezane za Siriju, uključujući i restriktivne mere prema vlastima u Damasku.

Ipak, pravio je i izuzetke.

“Od momenta kada se Rusija umešala u konflikt u Siriji, Srbija se ne pridružuje onim deklaracijama koje su posredno ili neposredno povezane sa ovom zemljom. Tipa, ako se mere proširuju i na osobe koje su ruski državljani ili se sumnja u umešanost određenih osoba i entiteta u konflikt u Siriji”, rekao je Novaković.

Rusija je, uz Iran, glavni saveznik sirijskog režima. Ta zemlja, koja je imala vojne baze u Siriji i pre rata, pokrenula je 2015. godine vazdušne napade kao podršku Asadu i bila je ključna za preokret u ratu u korist vlade. Ruska vojska tvrdila je da napada samo “teroriste”, ali su aktivisti za ljudska prava svedočili da su ubijani svi pobunjenici, pa i civili.

Beograd sa Moskvom održava bliske veze, uz saradnju u mnogim oblastima, a Rusija podržava napore srpskih zvaničnika da blokiraju članstvo Kosova u međunarodnim institucijama.

Vlada Srbije je 2016. godine ruskim avionom poslala oko 50 tona humanitarne pomoći za sirijski grad Alep. Tadašnji ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Čepurin rekao je da je to humanitarna akcija Srbije za Sirijce “koji stradaju u terorističkoj ofanzivi”.

Asadov četvrti mandat

Kada je sirijski predsednik Bašar al Asad 26. maja osvojio četvrti mandat sa 95,1 odsto glasova na izborima na kojima nije bilo nezavisnih posmatrača, Evropska unija i SAD označili su ih nelegitimnim.

“Izbori nisu ispunili nijedan od kriterijuma istinski demokratskog glasanja”, rekao je visoki predstavnik EU Žozep Borel (Josep Borrell).

EU je odlučila da produži restriktivne mere režimu predsednika Sirije do 1. juna 2022. zbog, kako je saopštio Savet EU, kontinuiranog pritiska na civilno stanovništvo u Siriji.

Ipak, samo nekoliko nedelja nakon što je Asad reizabran, pojedine evropske zemlje, među kojima i Srbija, žele ponovo da uspostave odnose sa Sirijom, objavio je 12. jula američki list Fajnenšl tajms (Finacial Times).

List je ocenio da su to “mali koraci” i da nisu previše značajni, jer države EU, pre svega Francuska i Nemačka, nisu spremne na takav korak.

Ipak, potezi pojedinih zemalja ukazuju na izazov sa kojim će se EU suočiti kako se situacija u Siriji vremenom bude normalizovala, piše Fajnenšl tajms.

Da li je Srbija jedina?

Češka i Bugarska već imaju ambasade u Damasku. Sofija nije ni povlačila ambasadora.

Kipar se useljava u novu ambasadu, a Grčka je prošle godine poslala novog otpravnika poslova u Siriju, navodi Fajnenšl tajms ocenjujući da neke države EU žele bliže veze sa Sirijom uglavnom iz pragmatičnih razloga.

Grčka, kako piše list, želi prisustvo u Siriji zbog migranata koji u tu zemlju dolaze preko Turske.

I Danska, koja je tokom migrantske krize primila veliki broj izbeglica, u aprilu je tvrdila da su Damask i okolni gradovi dovoljno sigurni za povratak izbeglica, prenosi Fajnenšl tajms.

I neke arapske zemlje idu ka otopljavanju odnosa. Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati otvorili su ambasade u Siriji 2018. godine, nadajući se da će se suprotstaviti uticaju Irana, Asadovog vojnog saveznika, i njegovog neprijatelja Turske, koja kontroliše deo severne Sirije, piše američki list.

Koji su interesi Srbije?

Stručnjak za međunarodne odnose iz Srbije Mirko Dautović vidi tri potencijalna motiva za odluku Srbije da se pridruži zemljama koje šalju ambasadore u Siriju.

Jedan od njih je, kako navodi, rezultat uticaja Rusije.

“Vrlo je moguće da je u pitanju, ne toliko pritisak, koliko stimulacija iz Moskve, budući da je Moskva saveznik predsednika Bašara al Asada i njegove vlasti. Vrlo je moguće da su Rusi dali do znanja našoj Vladi da bi to bio jedan koristan potez”, rekao je Dautović.

Sa ovim je saglasan i Zijad Bećirović, direktor Instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane.

“Ruska Federacija je snažno prisutna u Siriji tako da i to može biti dodatni poticaj da Srbija vrati ambasadu u Damask”, kaže Bećirović.

Drugi motiv bi, prema Dautovićevim rečima, mogao biti geopolitički i odnosi se, kako je u obrazloženju navelo i Ministarstvo spoljnih poslova, na “problem ilegalnih migracija”.

Iako za razliku od jeka migrantske krize 2015. godine, sirijske izbeglice više ne čine većinu onih koji na putu ka zemljama EU prolaze kroz Srbiju, i dalje dolazi određen broj ljudi iz Turske, navodi Dautović.

“Podizanje odnosa na nivo ambasadora bi značilo podizanje saradnje između naših i sirijskih bezbednosnih agencija u svrhu proveravanja identiteta tih ljudi i identifikacija njihovih potencijalno problematičnih biografija. Sirija ima sve dosijee o tim ljudima. Ne možemo svemu da verujemo jer bezbednosne službe Sirije imaju svoj interes da nekoga ko je opozicionar predstave kao međunarodnog teroristu”, upozorava Dautović.

Treći, ekonomski motiv, Dautović vidi u činjenici da je Sirija razorena zemlja.

“Startne pozicije za sve projekte i ugovore za rekonstrukciju se već zauzimaju. Na prvim mestima su Rusija i Iran kao saveznici Damaska, a pretpostavljam da bi i Srbija u tom smislu bila zainteresovana da dobije neke ugovore za sopstvene firme”, ocenjuje Dautović.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, ukupna spoljnotrgovinska razmena sa Sirijom u 2020. iznosila je 18,3 miliona dolara.

Srbija je prošle godine uvezla robu iz Sirije u vrednosti 17,8 miliona dolara, a izvezla robu vrednu nešto ispod pola miliona dolara (458 hiljada).

Poređenja radi, ukupna razmena Srbije sa svetom u 2020. iznosila je 45,3 milijarde dolara.

Kakve bi mogle biti posledice?

“Srbija može da dobije opomenu EU kao što je dobijala zbog nekih drugih pitanja, ali nekih većih i ozbiljnijih posledica neće biti”, kaže Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije.

I on i Mirko Dautović razlog vide u činjenici da i pojedine članice EU odstupaju od zajedničke politike.

“Ne samo Bugarska i Češka, već će i Danska ili Italija možda obnoviti neku vrstu saradnje sa Damaskom. Drugo, mislim da je sama EU umorna i da nema više snage da se bori u izgubljenoj bici. Asad je pobedio u tom ratu, ne postoji način da se on svrgne u ovom trenutku i EU će morati kad tad da se suoči sa realnom situacijom na terenu”, kaže Dautović.

Iako su borbe u Siriji utihnule, sukobi još traju na severozapadu zemlje.

Ambicije mirovnog procesa, predvođenog Ujedinjenim nacijama, su se smanjile kako bi ujedinile režimske i opozicione grupe na izradi novog ustava zemlje, ali rezultata još nema, zaključuje Fajnenšl tajms.

Savet bezbednosti UN je 9. jula jednoglasno usvojio produženje isporuke humanitarne pomoći iz Turske na severozapad Sirije, koji je pod kontrolom pobunjenika.

Ta odluka će obezbediti pomoć za 3,4 miliona ljudi, uključujući oko milion dece, čiji su životi ugroženi zbog gladi.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

SLOBODNA VOJVODINA

Žandarm tvrdi da je više „zvučnih topova“ bilo raspoređeno u subotu na protestu

Žandarm je izjavio da je 15. marta tokom velikog protesta bilo raspoređeno više “zvučnih topova”.

Published

on

By

Žandarm koji je bio angažovan tokom protesta, a koji je ispričao za Danas da je tokom protesta bilo raspoređeno više topova, kaže da je jedan od njih stajao iza Narodne skupštine.

„Uređaj je bio montiran na haubi našeg vozila ‘Defender’ koga mi kolokvijalno zovemo „indijanac“. To je defender koji nema krov. Pored njega je bio ‘operater’ koji je zadužen za rukovanje ovim uređajem. Osim ovog vozila, levo od njega je bilo parkirano isto vozilo sa istim takvim uređajem. Objašnjeno nam je da će ovaj uređaj biti aktiviran ako bude bilo potrebe, kao i kako da se ponašamo ukoliko dođe do aktivacije“, priča žandarm za Danas.

Kaže da u tom trenutku nije bio jedini koji se nalazio pored ovog vozila, već da je tu bio čitav vod Žandarmerije.

„Vozilo je bilo sakriveno i nije moglo da se vidi od ograde kojom je Skupština opasana zbog građevinskih radova. Ovaj uređaj na kraju nije upotrebljen. Međutim, ovih uređaja je bilo više i bili su raspoređeni na različitim lokacijama. Rečeno nam je da postoje i mobilni uređaji koji nisu montirani na vozilima“, kaže žandarm.

On navodi da svaki odred Žandarmerije (Beograd, Novi Sad, Kraljevo, Niš) ima po dva ovakva uređaja i da se to uopšte do sada nije ni krilo od pripadnika Žandarmerije, ali da do sada nikada nisu izvoženi van baze, sve do protesta, prenosi Danas.

„Rečeno nam je i da je jedan uređaj postavljen u ili pored predsedništva, kao i da su traktori koji su parkirani oko Pionirskog parka, postavljeni upravo kako bi odbili udar topa ukoliko bi top bio upotrebljen, jer su u parku bili i naši ljudi“, kaže on.

Što se tiče događaja u Kralja Milana gde je, po izjavama mnogih upotrebljeno ovo oružje, on kaže da ne zna odakle je to moglo biti ispaljeno, jer se nalazio kod Skupštine.

Naš izvor nam je pre dva dana rekao i da su ta vozila u garažama kao i da će pokušati da ih slika.

„Nisam uspeo jer je ta garaža trenutno zaključana“, kaže žandarm.

On naglašava da je za ova vozila tog dana znao veliki broj pripadnika Žandarmerije.

izvor: https://n1info.rs/vesti/danas-zandarm-tvrdi-da-je-vise-zvucnih-topova-bilo-rasporedjeno-u-subotu-na-protestu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju

Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA

Published

on

By

“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.

On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.

“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš. 

Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente! 

(Autonomija, foto: N1)

izvor: https://autonomija.info/kostres-vucic-od-srbije-pravi-balkansku-belorusiju/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Građani da se ne plaše Vučićevih pretnji

Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”

Published

on

By

On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.

“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš. 

Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/kostres-gradjani-da-se-ne-plase-vucicevih-pretnji/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Laura Koveši i Evropsko javno tužilaštvo istražuju slučaj Železničke stanice u Novom Sadu

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) potvrdilo je da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu

Published

on

By

Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.

„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.

Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.

Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.

(Nova.rs, foto: Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/nova-rs-laura-kovesi-i-evropsko-javno-tuzilastvo-istrazuju-slucaj-zeleznicke-stanice-u-novom-sadu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak

Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi

Published

on

By

Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.

Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.

Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.

Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.

Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.

Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”,  “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.

Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.

Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.

Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.

Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.

IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.

Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.

Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.

Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/masovne-demonstracije-na-ulicama-novog-sada-u-okviru-generalnog-strajka-korak-po-korak-pobedjujemo-mrak/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Novosadski studenti o generalnom štrajku: Pridružuju se i sindikati, u fokusu javna preduzeća

Generalnom štrajku najavljenom za 7. mart pridružiće se i sindikati, a u fokusu ovog puta biće javna preduzeća

Published

on

By

Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.

“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.

Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome  što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.

“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.

Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.

“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.

Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.

Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.

Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.

Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.

Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.

“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.

Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.

Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta. 

Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.

izvor: https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/403265/Novosadski-studenti-o-generalnom-strajku-Pridruzuju-se-i-sindikati-u-fokusu-javna-preduzeca.html

Continue Reading

Trending