Vučić posle samita Otvorenog Balkana: Nijedna odluka o zabrani izvoza neće se odnositi na Skoplje i Tiranu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je ponosan što je danas domaćin Samita Otvorenog Balkana i naveo da je to inicijativa koja je donela nadu u prostor koji je uvek bio opterećen trvenjima, sukobima, a u najbolja vremena opterećen razmimoilaženjima
“Kao što je Dritan (Abazović) rekao sve smo to probali, samo još nismo pokušali da sarađujemo i uradimo sve da obezbedimo bolji život građanima. Mislim da je došlo dobro vreme za to”, istakao je Vučić na konferenciji za štampu posle Samita “Otvorenog Balkana”.
On je naveo i podatke koji, kako je rekao, pokazuju koliko saradnja doprinosi razvoju regiona.
“U odnosu na prošlu godinu u istom periodu, samo između Severne Makedonije i Srbije povećao se broj kamiona za 1.033, te sada, umesto 7.000 imamo 8.000 kamiona koji saobraćaju između naše dve zemlje. Povećana je trgovinska razmena sa svim zemljama inicijative, delimično zbog viših vrednosti, ali pre svega pojačane trgovine i to za 12,5, odnosno 29 odsto, u zavisnosti sa kojom zemljom je reč iz ugla Srbije”, kazao je Vučić.
Rekao je da su to stvari koje govore da preduzeća i poljoprivrednici znaju da je ova inicijativa od velikog interesa.
On je naglasio da nas čeka teška zima, i ko kod kaže drugačije ne bi rekao istinu, te da je važno što su formiane krizne grupe za saradnju među članicama Otvorenog Balkana. Preneo je da su određeni papiri iz EU procureli, koji pokazuju da će gledati da pomognu zemljama koje budu morale da uvoze energente, i najavio da će Zapadni Balkan u celini tražiti podršku i delimičnu pomoć, odnosno naknadu za kupovinu električne energije i da budemo deo jedinstvenog sistema EU.
“Ako nas puste bilo bi veoma važno svim zemljama Otvorenog Balkana, ali i Crnoj Gori i BiH bi svakako olakšalo i preživljavanje i prezimljavanje”, kazao je on.
Vučić je naglasio da je razgovarano o svim važnim energetskim projektima, kao i šta činiti. S tim u vezi je ukazao da bi situacija bila bolja da imamo dobru gasnu konekciju sa Severnom Makedonijom, koja nema gasa, a Srbija nema kapacitete.
“Mi to možemo narednih godina da rešavamo da bi neku kasniju godinu dočekali spremniji. Albanija ima ugalj, mi nedostajući ugalj. Gledaćemo kako da učinimo narednih godina sve što je u interesu svih nas”, podvukao je on.
Vučić je naglasio da je veoma važno da se, ako bilo koja odluka bude doneta o zabrani izvoza poljoprivrednih proizvoda, to nikada neće odnositi na bilo koju zemlju Otvorenog Balkana.
“Šta god i bilo šta da uradimo zbog nestašica u svetu sve će naše biti dostupno Severnoj Makedoniji i Albaniji i obrnuto”, objasnio je on.
Vučić je rekao da je počastvovan zbog svega što su zajednički organizvali ovih dana na Beogradskom sajmu, dodajući, s tim u vezi, da je ponos biti pripadnik Otvorenog Balkana.
“Moji politički protivnici kada ne znaju šta da kažu, kažu bio je pripit. Ne znaju s koliko ponosa sam obilazio štandove i pokušao da pokažem poštovanje prema svima. Ići ću i sutra na Sajam vina”, kazao je on.
Vučić je rekao da je sajmom vina Otvorenog Balkana pokušano da se uradi nešto što se meri sa najvećim sajmovima kao što su VinItali i sajam u Dizeldorfu, i da pokažemo smo svet i da ne samo da možemo da idemo u korak, već i da budemo bolji od ostalih.
“Zadovoljan sam što smo pokazali da možemo da budemo ne samo jednaki, već i uspešniji od drugih u Evropi i svetu. Ponosan sam na naše prijateljstvo i saradnju”, zaključio je on.
Rama: Trebalo bi da zatražimo dodatnu pomoć od EU
Premijer Albanije Edi Rama izjavio da bi zemlje OB trebalo da zatraže od EU dodatnu finansijsku podršku za budžete tri države zbog enegetske krize i predstojeće zime i najavio da će biti formirana zajednička Agencija za strana ulganja Otvorenog Balkana Srbije, Albanije i Severne Makedonije.
Kako je rekao zemlje EU imaju sopstvene budžete i zajednički, dok zemlje OB imaju samo svoje nacionalne budžete i da smatra da bi trebalo da se lideri Srbije, Albanije i Severne Makedonije obrate pisanim putem Briselu i drugim zemljama članicama i zatraže dodatnu finansijsku podršku za budžete.
Projekcije koje smo razmenili nas trojica o troškovima tokom zime su zabrinjavajući, dodao je Rama.
“Možete da imate novac, ali ne možete da kupite enegenete, zato nam je potrebna saradnja. Pozivam ponovo EU da ne ponovi sa nama sramotno ponašanje koje se desilo tokom pandemije, mi se veoma dobro sećamo kako su zemlje ZB bile prinuđene da se okrenu Kini, Rusiji, Turskoj da počnu spasilačke operacije sa lekarima, vakcine jer je EU gledala samo sebe. Na svu sreću svi lideri EU priznali da je potrebna nova politička zajednica u Evropi i strateška EU da se to ne ponovi i sada EU govori o dodatnim sredstvima podrške kako bi ova sitaucija se rešila”, rekao je Rama.
Rama je rekao da će biti osnovana krovna zajednička Agencija za strana ulaganja Otvorenog Balkana, ali da će nastaviti da postoje i pojedinačne agencije sve tri zemlje.
Istakao je da je juče, kada je otvoren sajam vina OB, bio najveći dan te regionalne inicijative.
“To je mogao da bude i tipično loš dan za Balkan u celini i umesto da otvorimo vrata ljudima koji vredno rade i proizvode hranu i druge stvari i ljudima iz celog sveta, mogli smo da otvorimo vrata još nekim lošim vestima – o sukobima i ratnim nemirima. Na svu sreću bilo je ovo prvo”, rekao je Rama.
OB je, kako je rekao, naš izbor da gledamo napred i zbližavamo ljude i omogućimo im da se bolje razumeju i da imaju više mogućnosti.
“Da se stavimo u kožu drugih, što bi rekao ambasador Kristofer Hil”, rekao je Rama i dodao da postoji toliko stvari oko kojih mozemo da sarađujemo i napomenuo da će ova zima biti najverovatnije jedna od najtežih sa kojima smo se sreli na Balkanu i da će naše zemlje zbog OB biti pošteđene.
“Kada govorimo i na KiM, postoje restrikcije koje traju satima i to je činjenica, kao i što su Velka Britanija, Francuska, Nemačka i druge zemlje predstavile planove za restrikcije struje. To su planovi koji obuhvataju restrikcije posle 22 sata uveče na ulicama, izlozima, restorana, što znači zatvarnje svih aktivnosti. To znači zatvaranje života uveče, kao što je bilo tokom pandemije, samo sada da bi se uštedela struja”, rekao je on.
Rama je rekao da su razgovarali danas koliko će to koštati, a da se ne stavi na pleća naših građana.
Dodaje da su u Albaniji predvideli da ne menjaju cene struje za građane i male potrošače, ali da će se tek videti da li je to realno, kao i da će Albanija za zimski period imati vanredni trošak od oko pola milijarde evra zbog enegetske situacije.
Kovačevski: Pravi koraku pravom trenutku
Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski izjavio je da su potencijali za povezanost regiona, jedna od tema koja je posebno zanimala učesnike današnjeg samita u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, navodeći da je zaključeno da su međusobna saradnja i mogućnosti za razvoj nešto na čemu treba dalje raditi.
“Ovo je bitan dan za region jer smo svi zajedno poslali poruku da su države i vlade solidarne i da preuzmemo aktivnosti da se zajedno pozabavimo problemom krize sa kojom se suočava kako Evropa, tako i naše zemlje”, rekao je Kovačevski na konferenciji za medije u okviru samita i dodao da će predstojeća zima biti duga i možda najteža od Drugog svetskog rata, i za nas, a i širom sveta.
Poručio je da je, sudeći po današnjim razgovorima, bolje da to preživimo zajedno nego podeljeni, te dodao da su upravo suština “Otvorenog Balkana” povezanost, solidarnost i dobrosusedski odnosi u cilju poboljšanja standarda života građana.
“To imamo na umu u ovim kriznim vremenima, ali to nije ništa novo, jer smo se kao dobri susedi već pomagali tokom kovid krize i kada su se događale prirodne nesreće”, rekao je Kovačevski.
Naveo je da je prirodno okrenuti se onima koji su nam najbliži, raditi na dobrobit svih građana, blisko sarađivati sa ciljem obezbeđivanja bezbednosti hrane i prvi pomagati jedni drugima, ako dođe do nestašice na lokalnom tržištu.
Kovačevski je, između ostalog, istakao značaj sporazuma potpisanih na današnjem samitu.
“Ukoliko bismo na tržištu nastupili pojedinačno, bili bismo slabiji, ako nastupimo zajedno imamo veću šansu da privučemo investicije u regionu i veće mogućnosti da zadržimo postojeće investicije i investitore u regionu, ukoliko oni odluče da prošire svoje aktivnosti”, dodao je Kovačevski.
Tegeltija: Privrednici iz BiH su u OB, koliko god političari želeli to da blokiraju
Predsedavajući Saveta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija izrazio je nadu da će iako BiH nije potpisala danas sporazum o snabdevanju hranom i energenatima između zemaja članica inicijative OB, Srbija nastaviti i omogućiti redovno snabdevanje osnovnim životnim namirnicama zemlju iz koje dolazi.
Tegetlija je na zajedničkoj konferenciji za medije održanoj u okviru Samita Otvorenog Balkana kazao da je srećan što je prisustvovao potpisivanju sporazuma koji će rešiti problem snabdevanja osnovnim životnim namirnicama zemalja koje sučlanice Otvorenog Balkana, ali da je i tužan jer ministar iz BiH nije potpisao isti sporazum.
Tegletlija je kazao da je srećan što je video kako izgleda kada zemlje zajednički reše problem snabdevanja osnovnim životnim namirnicama dodajući da te zemlje neće interesovati da li su neke luke otvorene ili ne.
“Imaju siguran lanac snabdevanja”, kazao je Tegletlija i istakao da je taj sporazum jednako potreban i BiH koliko i Srbiji, Severnoj Makedoniji i Albaniji.
Zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću, premijerki Ani Brnabić i ministru Branislavu Nedimović što su odgovorili na molbe BiH da im obezbede snabdevanje osnovnim životnim namirnicama, Tegletlija kaže da se nada da će i pored toga što BiH nije potpisala danas sporazum Srbija nastaviti i omogućiti redovno snabdevanje osnovnim životnim namirnicama zemlju iz koje dolazi.
“Privrednici BiH su u Otvorenom Balkanu koliko god političari to želeli da blokiraju, oni su i na Sajmu vina imali šta da pokažu i biće i dalje na tim sajmovima”, ukazao je Tegletlija.
Abazović: Crna Gora će delegirati predstavnika u Kriznu grupu
Crna Gora će, iako nije članica “Otvorenog Balkana”, delegirati svog predstavnika u Kriznu grupu za bezbednost hrane i energenata te inicijative, jer je to važno pred nastupajuću jesen i zimu, izjavio je crnogorski premijer Dritan Abazović.
On je na zajedničkoj pres konferenciji, kao gost Samita, rekao da su juče svi bili srećni i zadovoljni, na sajmu “Vinska vizija”, koje je organizovan na najvišem nivou, gde su se osetile pozitivne vibracije i želja da se na slične događaje što cešće dolazi, a danas je usledio razgovoro o ozbiljnijim temama, o velikim problemima svih zemalja, koje se odnose na vrlo nepredvidivu jesen i zimu a verovatno i proleće 2023.
Naveo je da je to dokaz da inicijativa “Otvoreni Balkan” fukcnioniše, uz čestitke na potpisanim sprazumima.
“Na sastanku Krizne grupe za bezbednost hrane i energenata smo tražili da Crna Gora delegira člana, i uzimam obevezu da to u Vladi Crne Gore uradimo, da predložimo člana, i to je prihvaćeno iako nismo punopravni članovi ”Otvorenog Balkana”, rekao je Abazović.
To, naveo je, govori o duhu koji vlada u okviru ove inicijative, između ljudi koji je čine.
“Da idemo putem saradnje, da nalazimo rešenja za naše građane, da se držimo zajedno. To je bila poruka i samita u Ohridu, i ovog danas u Beogradu. Sve ostalo može da bude sitna kalkulacija, politikanstvo, stvaranje razdora među građanima. Ali, ovakve inicijative šalju drugačiju poruku”, rekao je Abazović.
Uz zahvalnost svima, dodao je da se nada da će se svi na nekom sličnom skupu, poput današnjeg, uskoro sresti u Crnoj Gori.
Potpisano nekoliko sporazuma i memoranduma
Danas su ministri zemalja Otvorenog Balkana u Beogradu potpisali nekoliko sporazuma. Ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede Severne Makedonije Ljupčo Nikolovski i ministarka poljoprivrede Albanije Frida Krifka potpisali su Sporazum o mehanizmima prehrambene sigurnosti na Zapadnom Balkanu. Sporazum je, kako je navedeno, potpisan u Palati Srbija kako bi se sprečio nedostatak osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržištima učesnika inicijative Otvoreni Balkan.
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović i ministarka infrastrukture i energetike Albanije Belinda Baluku potpisale su Memorandum o razumevanju između dva ministarstava, koji predviđa međusobnu podršku kod ulaganja u nove kapacitete i posebno kada je reč o izgradnji LNG terminala (za tečni prirodni gas) u Albaniji.
Ministarka kulture Srbije Maja Gojković, ministarka kulture Albanije Elva Margariti i ministarka kulture Severne Makedonije Bisera Kostadinovska Stojčevska potpisale su Memorandum o razumevanju o saradnji u oblasti filma i audiovizuelnih delatnosti na Zapadnom Balkanu.
Bojan Kostreš ponovo izabran za predsednika LSV – Vojvođani
Delegati 15. izbornog kongresa Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) – Vojvođani potvrdili su, većinom glasova, drugi predsednički mandat Bojanu Kostrešu
On je na kongresu održanom u Novom Sadu pozvao na okupljanje svih bliskih organizacija, naročito onih u Vojvodini, kako bi Vojvođani dali doprinos stvaranju “opštedruštvenog pokreta za slobodu i demokratiju“, navode u saopštenju za medije.
“Pokrenuću inicijativu da se sve političke organizacije, nevladine organizacije i svi slobodoumni pojedinci u Vojvodini ujedine u jedan front, u jednu grupaciju, koja će ponuditi alternativu političkom režimu Aleksandra Vučića“, rekao je Kostreš.
Kostreš je ocenio je da je studentski pokret stekao veliko poverenje građana i da politički akteri treba da usklade stavove i delovanja sa studentima.
On je pozdravio inicijativu parlamentarne opozicije za okupljanje svih društvenih aktera i nastavak razgovora o prelaznoj vladi, kao načinu izlaska iz velike društvene krize.
Petnaesti redovni izborni Kongres LSV-Vojvođani započeo je odavanjem pošte žrtvama koje su stradale u Novog Sada 1. novembra prošle godine i u Kočanima u Severnoj Makedoniji prošle nedelje.
izvor : https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/404885/Bojan-Kostres-ponovo-izabran-za-predsednika-LSV-Vojvodjani.html
Zahtevamo od ministra unutrašnjih poslova u ostavci Ivice Dačića, da pod hitno obavesti javnost o svim detaljama napada na stan osnovača Pokreta za decentralizaciju Srbije @drdraganmilic iz Niša.
Javnost je danas saznala da je nepoznata osoba pucala na Milićev stan u Nišu, ali samo pukom srećom niko nije povređen.
Zahtevamo da se istraga što pre okonča, a odgovorni kazne.Srbija ne sme postati balkanska Belorusija!
Žandarm koji je bio angažovan tokom protesta, a koji je ispričao za Danas da je tokom protesta bilo raspoređeno više topova, kaže da je jedan od njih stajao iza Narodne skupštine.
„Uređaj je bio montiran na haubi našeg vozila ‘Defender’ koga mi kolokvijalno zovemo „indijanac“. To je defender koji nema krov. Pored njega je bio ‘operater’ koji je zadužen za rukovanje ovim uređajem. Osim ovog vozila, levo od njega je bilo parkirano isto vozilo sa istim takvim uređajem. Objašnjeno nam je da će ovaj uređaj biti aktiviran ako bude bilo potrebe, kao i kako da se ponašamo ukoliko dođe do aktivacije“, priča žandarm za Danas.
Kaže da u tom trenutku nije bio jedini koji se nalazio pored ovog vozila, već da je tu bio čitav vod Žandarmerije.
„Vozilo je bilo sakriveno i nije moglo da se vidi od ograde kojom je Skupština opasana zbog građevinskih radova. Ovaj uređaj na kraju nije upotrebljen. Međutim, ovih uređaja je bilo više i bili su raspoređeni na različitim lokacijama. Rečeno nam je da postoje i mobilni uređaji koji nisu montirani na vozilima“, kaže žandarm.
On navodi da svaki odred Žandarmerije (Beograd, Novi Sad, Kraljevo, Niš) ima po dva ovakva uređaja i da se to uopšte do sada nije ni krilo od pripadnika Žandarmerije, ali da do sada nikada nisu izvoženi van baze, sve do protesta, prenosi Danas.
„Rečeno nam je i da je jedan uređaj postavljen u ili pored predsedništva, kao i da su traktori koji su parkirani oko Pionirskog parka, postavljeni upravo kako bi odbili udar topa ukoliko bi top bio upotrebljen, jer su u parku bili i naši ljudi“, kaže on.
Što se tiče događaja u Kralja Milana gde je, po izjavama mnogih upotrebljeno ovo oružje, on kaže da ne zna odakle je to moglo biti ispaljeno, jer se nalazio kod Skupštine.
Naš izvor nam je pre dva dana rekao i da su ta vozila u garažama kao i da će pokušati da ih slika.
„Nisam uspeo jer je ta garaža trenutno zaključana“, kaže žandarm.
On naglašava da je za ova vozila tog dana znao veliki broj pripadnika Žandarmerije.
Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA
“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.
On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.
“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš.
Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente!
Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”
On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.
“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš.
Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.