Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

(VOICE) U Novom Sadu broj divljih deponija četverostruko porastao: Dunav kao kontejner

Iako se u proteklih desetak godina, prema izveštajima Pokrajinskog zavoda za zaštitu životne sredine, broj divljih deponija u Vojvodini neznatno smanjio, broj divljih deponija u Novom Sadu porastao je za gotovo četiri puta. U ovom vremenskom periodu Gradska uprava uložila je milione kako bi sanirala divlje deponije, no, one iz godine u godinu rastu

Published

on

Iako se u proteklih desetak godina, prema izveštajima Pokrajinskog zavoda za zaštitu životne sredine, broj divljih deponija u Vojvodini neznatno smanjio, broj divljih deponija u Novom Sadu porastao je za gotovo četiri puta. U ovom vremenskom periodu Gradska uprava uložila je milione kako bi sanirala divlje deponije, no, one iz godine u godinu rastu.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u Novom Sadu je trenutno registrovano 72 divlje deponije. Njih tridesetak nalazi se u neposrednoj blizini Dunava. Kada vodostaj poraste, Dunav “spira” nekontrolisano smeće sa divlje deponije, što sa sobom nosi višestruke opasnosti, upozoravaju stručnjaci.

Na Ribarcu, mestu koje i dalje važi za prirodni novosadski kutak – nameštaj za “džaba”. Sa jedne strane puta Dunav, sa druge šuma i nekoliko metara unutar šiblja nalazi se nešto što podseća na dnevnu sobu. Dekorisana divlja deponija, koju nadležne službe neće da očiste.

No, Ribarac pre deluje kao malo ostrvo sa gomilama rasutih divljih deponija. Smeće se nalazi pokraj puta, u šumi, blizu reke.

Foto: VOICE

Ribarac, međutim, nije izuzetak. U neposrednoj blizini Dunava na teritoriji Grada Novog Sada, od Beočina do Petrovaradina, sa sremske i bačke strane, nalazi se gotovo 30 divljih deponija, pokazuju podaci sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine.

Divlje deponije pored Dunava niču već dugi niz godina. Mapa divljih deponija iz 2008. godine pokazuje da je i tada najveći deo nekontrolisanog otpada na teritoriji Novog Sada bio odlagan upravo blizu Dunava. No, tada je u celom gradu bilo registrovano 20 divljih deponija. Danas ih je više od 70

No, odakle tradicija odlaganja smeća uz Dunav? Aktivistkinja Eko straže Nina Ciganović navodi da to ljudi rade jer misle “da će to reka odneti i više im smeće neće biti pred očima”.

“Bacanje smeća u reku ili pored reke za mene je zaista jedno psihološko i sociološko pitanje. Mislim da nam je i dalje najbitnije da to smeće nije u našem dvorištu. Na kraju ćemo to smeće popiti. Raspašće se na čestice mikroplastike, doći će do vodoizvorišta i mi ćemo to smeće ponovo uneti u svoj organizam. To je jedan začarani krug. Ne možemo pobeći od smeća koliko god ga bacali“, navodi Ciganović.

Registar divljih deponija Agencije za zaštitu životne sredine pokazuje, dakle, „registrovane“ divlje deponije. Njih prijavljuju lokalne samouprave ali prijavu mogu da izvršne i građani. No, to su mahom deponije bliže urbanijim delovima grada i prigradskih naselja. Koliko je onih manjih deponija, izvan grada i šta se na njima odlaže – nije poznato.

Nina Ciganović (Foto: VOICE)

Izvesno je međutim, da reka ne bira i kada vodostaj poraste ona kupi sve što joj se nađe putu. I to je višestruko opasno, upozorava Igor Jezdimirović, predsednik organizacije Inženjeri zaštite životne sredine.

„Na divljim deponijama ne znamo šta je tačno odloženo. Ne znamo kakve vrste zagađenja odatle mogu da dođu. Ljudi ih prave svuda ali postoji posebna sklonost da se one prave na što nepristupačnijim lokacijama i blizu reka, verovatno u nadi da niko neće videti njihovu nekulturu i nevasipitanje. Sa druge strane, kada se deponija nalazi pored reke, dobar deo otpada može biti ‘spiran’ kada naiđu velike vode, pokupe taj otpad i on se nalazi u našim rekama. Onda se čudimo zašto nam je kod svake brane otpad“, objašnjava Jezdimirović.

Na pitanje da li su mapirali veliki broj divljih deponija u blizini Dunava, iz Gradske uprave za zaštitu životne sredine odgovaraju potvrdno.

„Gradska uprava ne samo da je prepoznala već se dugi niz godina intezivno bavi uklanjanjem divljih deponija, kako u blizni reke Dunav tako i deponijama na svim javnim površinama na teritoriji Grada Novog Sada“, navodi se u odgovoru Gradske uprave za VOICE.

SAMO 16 PREKRŠAJNIH PRIJAVA ZA NEADEKVATNO ODLAGANJE SMEĆA

Iz Gradske uprave za inspekcijske poslove za VOICE navode da je prošle godine podneto 16 prekršajnih prijava protiv fizičkih lica zbog neadekvatnog odlaganja smeća.

„To ni približno ne prati realan broj počinilaca ovog krivičnog dela“, prokomentarisala je ovaj podatak Ciganović.

Jezdimirović smatra da upravo nedostatak kontrole i kažnjavanja onih koji stvaraju divlje deponije dovodi do toga da one nastaju iznova.

„Ako vidite da loše ponašanje nije sankcionisano, onda ga i drugi ponavljaju. To je jedan od razloga zašto svakim danom imamo sve više divljih deponija i zašto će ih i biti sve više. Broj od 16 prekršajnih prijava znači da upravljanje otpadom i sankcionisanje onih koji neadekvatno odlažu otpad, nije prioritet inspekcijske službe“, naglašava Jezdimirović.

Igor Jezdimirović (Foto: VOICE)

MILIONSKA IZDVAJANJA ZA ČIŠĆENJE A DIVLJIH DEPONIJA SVE VIŠE

Tokom 2021. godine Gradska uprava za zaštatu životne sredije je izdvojila 35 miliona dinara za različite programe upravljanja otpadom koji podrazumevaju i čišćenje divljih deponija. Realizacijom ovih programa prošle godine je sakupljeno skoro 300 tona otpada, navodi se u odgovoru Gradske uprave za zaštitu životne sredine.

Dodaju i da se ulažu značajna sredstva i finansiraju razni projekti kako bi se uklonile divlje deponije na teritoriji grada.

No, Jezdimirović napominje da ukoliko i sva sredstva Gradske uprave za zaštitu životne sredine damo na uklanjanje divljih deponija one će ponovo nastajati, ukoliko se ne reši problem kažnjavanja i sankcionisanja onih koji ih stvaraju.

„Građani Novog Sada su umesto na nešto pametnije potrošili 35 miliona dinara na čišćenje divljih deponija jer nadležne službe nisu bile u stanju da nađu i procesuiraju one koji te deponije prave“, ocenio je on.

I kažnjavanje, odnosno, „inteziviranje inspekcijskog nadzora“, Gradska uprava vidi kao jedno od potencijalnih rešenja kako bi se sanirao problem divljih deponija, navodi se u njihovom odgovoru za VOICE.

Foto: VOICE

U međuvremenu, divlje deponije niču. Kako je i naglasio Jezdimirović, jedan od ključnih problema kod „čišćenja“ divljih deponija jeste što i kada se „očiste“ na istom mestu ubrzo nastane „nova“.

Sa druge strane, kako objašnjava Ciganović, i nadležne službe nisu ažurne kada dobiju prijavu o divljoj deponiji.

„Broj divljih deponija raste jer nema dovoljan broj nadležnih službi koje bi se bavile divljim deponijama. Ljudi se često žale da imaju problem kada kontaktiraju JKP „Čistoću“, ili im ne odgovore ili im odgovore da će deponija biti uklonjena u narednom periodu ali se niko ne pojavi“, navodi ona.

Tako je broj divljih deponija u Novom Sadu za 14 godina porastao gotovo četiri puta.

Zanimljivo, u gotovo istom vremenskom periodu, broj divljih deponija u Vojvodini se smanjio.

„Ukupan broj utvrđenih lokacija divljih deponija je 569“, navodi se u izveštaju Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine urađenom 2011. godine a koji se poziva na podatak iz 2008. godine.

U Izveštaju o stanju kvaliteta životne sredine za 2020. godinu u Autonomnoj pokrajini Vojvodini stoji da je „registrovano 410 većih divljih deponija, a da je broj malih i rasutih divljih deponija mnogo veći“.

NOVI SAD NEMA SANITARNU DEPONIJU JER ZA TO NEMA POLITIČKE VOLJE

Tokom raznih akcija, ponekad po prijavi građana, ekipe JKP „Čistoća“ izlaze na teren i „saniraju“ divlju deponiju.

Sa jedne strane, objašnjava Jezdimirović, sredstva za čišćenje divlje deponije višestruko su veća nego sredstva koja treba da se ulože u samo upravljanje otpadom.

Sa druge, otpad sa divlje deponije izmešta se u regionalnu deponiju u Novom Sadu koja i dalje nije sanitarna deponija, odnosno, koja negativno utiče na životnu sredinu. U ovom slučaju, jedina je prednost to što je otpad na regionalnoj deponiji „donekle kontrolisan“ i na jednom mestu. I ova regionalna deponija kao i divlje deponije produkuju negativne posledice po životnu sredinu.

„Nedostatak političke volje i zanemarivanje pitanja upravljanja otpadom doveo je do toga da u 2022. godini Novi Sad nema sanitarnu deponiju i sistem upravljanja otpadom kakav bi trebao da ima jedan grad koji se hvali raznim titulama i evropskim nasleđem“, podvlači Jezdimirović.

Na pitanje kako napreduju radovi na izgradnji novosadske sanitarne deponije, iz Gradske uprave za zaštitu životne sredine su odgovorili samo da je „izrada projektno tehničke dokumentacije u završnoj fazi“.

Petar Alimpijević (VOICE)

izvir: https://autonomija.info/voice-u-novom-sadu-broj-divljih-deponija-cetverostruko-porastao-dunav-kao-kontejner/

SLOBODNA VOJVODINA

LSV traži od Vlade sredstva za nabavku udžbenika za sve učenike u Srbiji

Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani zatražila je od Vlade Srbije da u najkraćem mogućem roku donese odluku o dodeli sredstava za kupovinu školskih udžbenika svim učenicima osnovnih i srednjih škola u Srbiji.

Published

on

By

Potpredsednica Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojana Begović podsetila je da je beogradska vlast najavila da će svi učenici u Beogradu, odnosno njihovi roditelji, dobiti po 20.000 dinara, koje će u septembru upotrebiti za kupovinu udžbenika, navodi se u saopštenju.

„Sramotno je da se u Srbiji čak i deca dele na ‘beogradsku’ i ‘onu preostalu’, iako smo navikli da je ova vlast spremna na sve zarad još jednog mandata“, ocenila je ona.

Ona je istakla da su prosečne zarade zaposlenih u Beogradu 30.000 dinara više od državnog proseka, pa je, kako je navela, time još nelogičnije da pomoć dobija bogatiji deo zemlje, a onaj siromašniji ostaje na marginama.

izvor: https://n1info.rs/vesti/lsv-besplatni-udzbenici-ucenici-srbije/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Simo Salapura da jasno kaže ko ga primorava da po pitanju Linglonga krši zakon

Liga socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI zahteva od gradonačelnika Zrenjanina Sime Salapure da, na osnovu člana 62. Poslovnika o radu Skupštine grada Zrenjanina, inicira sednicu gradskog parlamenta na kojoj će izneti sve informacije vezane za izgradnju objekata kineske fabrike guma „Linglong“

Published

on

By

Odbornici imaju zakonsko pravo da o svemu budu obavešteni!

Grad Zrenjanin je početkom aprila dozvolio kompaniji „Linglong“ da u okviru buduće fabrike automobilskih guma kod Zrenjanina gradi objekat skladišta neopasnog otpada kapaciteta 700 kilograma po danu bez izrade ekološke studije, što je protivno zakonu.

Želimo da znamo da li gradonačelnik Salapura i njegova administracija svesno krše zakon ili ih na to neko primorava?

Gradonačelnička funkcija je mnogo više od bacanja lopte i šetnje po praznim atletskim stazama.

Salapura mora da kaže jasno i glasno ko traži da se po pitanju „Linglonga“ krši zakon?

On će kao pravno odgovorno lice u Zrenjaninu, sigurno, snositi posledice. Sigurni smo da neće biti i jedini.

Odbornička grupa
Lige socijaldemokrata Vojvodine – VOJVOĐANI
u Skupštini grada Zrenjanina

izvor: https://vojvodjani.rs/simo-salapura-da-jasno-kaze-ko-ga-primorava-da-po-pitanju-linglonga-krsi-zakon/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0la6XzcFUkrADJglODFkCi8_OnbedKTyqN5EeJSsODsNQ9Gc-RRWCSUBY_aem_AaDgRoD4q-jV0d2Ex59VnSCpKgHaMPrr0FQPo7gm0HqYM3qIW4FMd1AAMEsPgb6IYWCJGPZ3uoBp-lSbJdilCe6h

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Krivim direktno Aleksandra Vučića“: Dinko Gruhonjić nakon verbalnog napada koji je danas doživeo

Univerzitetski profesor i programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Dinko Gruhonjić danas je ponovo verbalno napadnut na ulici. Hajka protiv njega se vrši već mesecima unazad, tokom kojih je on u konstantnoj izloženosti pretnjama

Published

on

By

Dinka Gruhonjića je oko 13.45 časova, dok se vraćao sa fakulteta, na uglu ulice Fruškogorske i Narodnog fronta u novosadskom naselju Liman, nepoznati muškarac od oko 40 godina počeo da viče „Dinko ustašo“, da ga psuje i da mu preti.

– Kazao je da kad me dohvati šta će biti. Stao sam i izvadio telefon i rekao mu „Hajde da vidimo šta će biti“, krenuo prema njemu i on je krenuo da beži, pobegao je kao i svaki siledžija i kukavica. Prijavili smo to policiji, kao što i sve prijavljujemo, kaže Gruhonjić.

On navodi da ovo nije prvi slučaj uznemiravanja na ulici koji je doživeo od kako traje hajka na njega. Ranije nije nikad imao neprijatne situacije na ulici, već isključivo primere ljudi koji su mu prilazili na ulici i čestitali na novinarskoj i akademskoj hrabrosti.

– Od kada je počela ova hajka koju su predvodili visoki funcioneri naprednjačkog režima, praćeni režimskim medijima, sada je očigledno da isključivo njihovom ni ja ni moja porodica ne možemo da budemo mirni ni na ulici. Ponoviću po stoti put ako treba, bilo šta što se desi meni ili mojoj porodici krivim direktno predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ističe Gruhonjić.

Osim što su neke od osoba koje su pretile njemu i Ani Lalić uhapšene, od institucija nisu dobili nikakav odgovor do danas, nisu dobili nikakvu policijsku zaštitu niti informaciju o tome ko je ispisivao grafite po zgradi u kojoj on živi sa svojom porodicom.

– Nastavićemo da se ponašamo kao civilizovana bića i koji poštuju institucije, jer ne želimo da generalizujemo i da kažemo da u policiji i tužilaštvu nema čestitih ljudi, itekako ih ima, samo što su na čelu MUP-a Srbije ljudi koji su sve samo ne dobronamerni, u šta smo se više puta uverili, kaže Gruhonjić.

Navodi da će NDNV i on poštovati institucionalni pristup, a da su dalji koraci njima na čast. Siguran je da će doći vremena kada će arhiva svih pretnji koje su prijavljivali, a koje su ostale navodno nerazjašnjene, imati dokumentarnu ulogu i da će svima koji su ćutali i dopustili „raznoraznim bitangama“ da napadaju novinare i akademike koji su govorili da živimo u nenormalnom društvu sve to doći na naplatu.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dinko-gruhonjic-nakon-napada-aleksandar-vucic/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

ProGlas i Glas Srbije potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore

Otvorena građanska platforma Glas Srbije i inicijativa ProGlas u Topoli su potpisali Dogovor o zajedničkoj borbi za slobodne i poštene izbore u Srbiji

Published

on

By

Dogovor je potpisan posle tribine o decentralizaciji, koju je organizovao Glas Srbije, i panel diskusije ProGlasa na kojoj su učestvovali Svetlana Bojković, Petar Peca Popović i Biljana Stepanović.

Dogovor od pet tačaka je u ime Glasa Srbije, koji okuplja više udruženja, grupa građana i građanskih inicijativa iz Kragujevca, Pirota, Čačka, Vrnjačke Banje, Petrovca na Mlavi, potpisao predsedavajući i predstavnik grupe građana „Znamo se“ iz Kragujevca Miroslav Stojanović.

„Na inicijativu ProGlasa, Otvorena građanska platforma Glas Srbije saglasna je da su izbori održani 17. decembra 2023. godine bili neregularni, i pridružuje se ovom dogovoru za slobodne i poštene izbore“, navodi se u Dogovoru.

Kako je saopšteno, zahteva se dosledno sprovođenje preporuka misije ODIHR-a, ključnih za održavanje fer i slobodnih izbora, među kojima su revizija i kontrola biračkog spiska do izbornog dana, kao i istinito izveštavanje RTS-a, za celokupan javni medijski prostor Srbije za koji medijski javni servis Srbije ima dužnost i obavezu punog pokrivanja i praćenja.

Zahteva se da ponovljeni gradski izbori u Beogradu budu održani u roku koji omogućava da budu sprovedene mere za unapređenje izbornih uslova.

Navodi se da ponavljanje izbora za Grad Beograd u kratkom vremenskom roku i bez temeljne promene izbornih uslova predstavljao bi jasan znak da ni ostali lokalni izbori neće biti ni slobodni ni pošteni.

Zahteva se da svi preostali lokalni izbori u onim opštinama i gradovima u kojima nisu bili održani u decembru 2023. godine budu održani u ostom danu kao i izbori za Grad Beograd.

U Dogovoru se navodi i da OGP „Glas Srbije“ neće stupani ni u kakve oblike vlasti sa režimom Srpske napredne stranke, političkim organizacijama koje su u saradnji sa SNS i političkim organizacijama i subjektima koje su bile umešane u izborne zloupotrebe.

izvor: https://n1info.rs/vesti/proglas-i-glas-srbije-potpisali-dogovor-o-zajednickoj-borbi-za-slobodne-i-postene-izbore/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zar se Mali most i tako zvao? Retko ko ga je u prošlosti nazivao ovim drugim imenom!

Mali most je najstariji most u Zrenjaninu. Otvoren je za saobraćaj pre 120 godina – 26. marta 1904

Published

on

By

Mali most je podignut 1904. godine na mestu nekadašnjeg pokretnog drvenog mosta i spaja najstroži centar grada sa gradskim naseljem „Mala Amerika“.

Po izgradnji, ovaj most i Veliki gvozdeni most punih šest decenija činili su jednu vezu između delova grada na suprotnim obalama Begeja.

Prvobitan naziv mu je bio Franca Jozefa most (Franc Josefs Brucke ili Ferecz Jozesef hid).

Nakon Prvog svetskog rata dobija administrativni naziv Karadžićev most koji, međutim, nikada nije zaživeo. Među žiteljima grada na Begeju on je jednostavno ostao – Mali most.

Njegovo okruženje čini najinteresantniju arhitektonsku celinu starog gradskog jezgra.

Most je sredinom osamdesetih godina prošlog veka ostao bez reke. Naime, regulacijom Begeja ovde je stvoreno centralno gradsko jezero, ali most nije izgubio na značaju. I dalje je zasigurno jedan od simbola Zrenjanina.

izvor: https://zrenjaninski.com/grad/zar-se-mali-most-i-tako-zvao-retko-ko-ga-je-u-proslosti-nazivao-ovim-drugim-imenom/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Šest meseci bez plate: Zaposleni u Železničkom integralnom transportu najavili protest

Zaposleni u preduzeću Železnički integralni transport u ponedeljak 15. aprila protestovaće u Beogradu ispred Vlade Srbije

Published

on

By

Razlog protesta je, kako kažu, veoma loše situacije u kojoj se nalazi to preduzeće u državnom vlasništvu, inače ćerka-firma Železnica Srbije, prenosi Danas.

Miladin Žujović predsednik Sindikalne organizacije ŽIT Beograd kaže za Danas da zaposleni plate nisu dobili već šest meseci.

“Poslednji put smo primili polovinu ličnog dohotka u oktobru prošle godine i od tada smo u potpunosti bez zarada. Takođe, iako redovno dolazimo na svoja radna mesta posla nema, odnosno bilo ga je ali u veoma malom obimu. Tražili smo objašnjenje od poslovodstva zašto nema plata i zbog čega preduzeće ne radi i rečeno nam je da klijenti ne žele da nas angažuju za naše transportne usluge. Situacija je izuzetno teška, ljudima to postaje nepodnošljivo i od decembra je preduzeće napustilo četrdesetak radnika. Jednostavno, više nisu mogli da izdrže bez primanja”, objašnjava Žujović.

On dodaje da je u ŽIT-u na svojim radnim mestima ostalo 82 radnika i da su oni odlučni da od nadležnih zatraže rešavanje problema sa kojima se suočavaju.

“Država je naš vlasnik. Shodno tome smatramo sa punim pravom da su nadležni u Vladi i resornom Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture adresa na koju treba da se obratimo”, ističe sagovornik Danasa. 

On objašnjava za Danas da preduzeće faktički ne radi od maja da je terminal ŽIT-a zatvoren a novi koji se gradi nije završen. Zbog toga posao stoji a radnici ne primaju plate već pola godine.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/372629/Sest-meseci-bez-plate-Zaposleni-u-Zeleznickom-integralnom-transportu-najavili-protest.html

Continue Reading

Trending