Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

(VOICE) U Novom Sadu broj divljih deponija četverostruko porastao: Dunav kao kontejner

Iako se u proteklih desetak godina, prema izveštajima Pokrajinskog zavoda za zaštitu životne sredine, broj divljih deponija u Vojvodini neznatno smanjio, broj divljih deponija u Novom Sadu porastao je za gotovo četiri puta. U ovom vremenskom periodu Gradska uprava uložila je milione kako bi sanirala divlje deponije, no, one iz godine u godinu rastu

Published

on

Iako se u proteklih desetak godina, prema izveštajima Pokrajinskog zavoda za zaštitu životne sredine, broj divljih deponija u Vojvodini neznatno smanjio, broj divljih deponija u Novom Sadu porastao je za gotovo četiri puta. U ovom vremenskom periodu Gradska uprava uložila je milione kako bi sanirala divlje deponije, no, one iz godine u godinu rastu.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u Novom Sadu je trenutno registrovano 72 divlje deponije. Njih tridesetak nalazi se u neposrednoj blizini Dunava. Kada vodostaj poraste, Dunav “spira” nekontrolisano smeće sa divlje deponije, što sa sobom nosi višestruke opasnosti, upozoravaju stručnjaci.

Na Ribarcu, mestu koje i dalje važi za prirodni novosadski kutak – nameštaj za “džaba”. Sa jedne strane puta Dunav, sa druge šuma i nekoliko metara unutar šiblja nalazi se nešto što podseća na dnevnu sobu. Dekorisana divlja deponija, koju nadležne službe neće da očiste.

No, Ribarac pre deluje kao malo ostrvo sa gomilama rasutih divljih deponija. Smeće se nalazi pokraj puta, u šumi, blizu reke.

Foto: VOICE

Ribarac, međutim, nije izuzetak. U neposrednoj blizini Dunava na teritoriji Grada Novog Sada, od Beočina do Petrovaradina, sa sremske i bačke strane, nalazi se gotovo 30 divljih deponija, pokazuju podaci sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine.

Divlje deponije pored Dunava niču već dugi niz godina. Mapa divljih deponija iz 2008. godine pokazuje da je i tada najveći deo nekontrolisanog otpada na teritoriji Novog Sada bio odlagan upravo blizu Dunava. No, tada je u celom gradu bilo registrovano 20 divljih deponija. Danas ih je više od 70

No, odakle tradicija odlaganja smeća uz Dunav? Aktivistkinja Eko straže Nina Ciganović navodi da to ljudi rade jer misle “da će to reka odneti i više im smeće neće biti pred očima”.

“Bacanje smeća u reku ili pored reke za mene je zaista jedno psihološko i sociološko pitanje. Mislim da nam je i dalje najbitnije da to smeće nije u našem dvorištu. Na kraju ćemo to smeće popiti. Raspašće se na čestice mikroplastike, doći će do vodoizvorišta i mi ćemo to smeće ponovo uneti u svoj organizam. To je jedan začarani krug. Ne možemo pobeći od smeća koliko god ga bacali“, navodi Ciganović.

Registar divljih deponija Agencije za zaštitu životne sredine pokazuje, dakle, „registrovane“ divlje deponije. Njih prijavljuju lokalne samouprave ali prijavu mogu da izvršne i građani. No, to su mahom deponije bliže urbanijim delovima grada i prigradskih naselja. Koliko je onih manjih deponija, izvan grada i šta se na njima odlaže – nije poznato.

Nina Ciganović (Foto: VOICE)

Izvesno je međutim, da reka ne bira i kada vodostaj poraste ona kupi sve što joj se nađe putu. I to je višestruko opasno, upozorava Igor Jezdimirović, predsednik organizacije Inženjeri zaštite životne sredine.

„Na divljim deponijama ne znamo šta je tačno odloženo. Ne znamo kakve vrste zagađenja odatle mogu da dođu. Ljudi ih prave svuda ali postoji posebna sklonost da se one prave na što nepristupačnijim lokacijama i blizu reka, verovatno u nadi da niko neće videti njihovu nekulturu i nevasipitanje. Sa druge strane, kada se deponija nalazi pored reke, dobar deo otpada može biti ‘spiran’ kada naiđu velike vode, pokupe taj otpad i on se nalazi u našim rekama. Onda se čudimo zašto nam je kod svake brane otpad“, objašnjava Jezdimirović.

Na pitanje da li su mapirali veliki broj divljih deponija u blizini Dunava, iz Gradske uprave za zaštitu životne sredine odgovaraju potvrdno.

„Gradska uprava ne samo da je prepoznala već se dugi niz godina intezivno bavi uklanjanjem divljih deponija, kako u blizni reke Dunav tako i deponijama na svim javnim površinama na teritoriji Grada Novog Sada“, navodi se u odgovoru Gradske uprave za VOICE.

SAMO 16 PREKRŠAJNIH PRIJAVA ZA NEADEKVATNO ODLAGANJE SMEĆA

Iz Gradske uprave za inspekcijske poslove za VOICE navode da je prošle godine podneto 16 prekršajnih prijava protiv fizičkih lica zbog neadekvatnog odlaganja smeća.

„To ni približno ne prati realan broj počinilaca ovog krivičnog dela“, prokomentarisala je ovaj podatak Ciganović.

Jezdimirović smatra da upravo nedostatak kontrole i kažnjavanja onih koji stvaraju divlje deponije dovodi do toga da one nastaju iznova.

„Ako vidite da loše ponašanje nije sankcionisano, onda ga i drugi ponavljaju. To je jedan od razloga zašto svakim danom imamo sve više divljih deponija i zašto će ih i biti sve više. Broj od 16 prekršajnih prijava znači da upravljanje otpadom i sankcionisanje onih koji neadekvatno odlažu otpad, nije prioritet inspekcijske službe“, naglašava Jezdimirović.

Igor Jezdimirović (Foto: VOICE)

MILIONSKA IZDVAJANJA ZA ČIŠĆENJE A DIVLJIH DEPONIJA SVE VIŠE

Tokom 2021. godine Gradska uprava za zaštatu životne sredije je izdvojila 35 miliona dinara za različite programe upravljanja otpadom koji podrazumevaju i čišćenje divljih deponija. Realizacijom ovih programa prošle godine je sakupljeno skoro 300 tona otpada, navodi se u odgovoru Gradske uprave za zaštitu životne sredine.

Dodaju i da se ulažu značajna sredstva i finansiraju razni projekti kako bi se uklonile divlje deponije na teritoriji grada.

No, Jezdimirović napominje da ukoliko i sva sredstva Gradske uprave za zaštitu životne sredine damo na uklanjanje divljih deponija one će ponovo nastajati, ukoliko se ne reši problem kažnjavanja i sankcionisanja onih koji ih stvaraju.

„Građani Novog Sada su umesto na nešto pametnije potrošili 35 miliona dinara na čišćenje divljih deponija jer nadležne službe nisu bile u stanju da nađu i procesuiraju one koji te deponije prave“, ocenio je on.

I kažnjavanje, odnosno, „inteziviranje inspekcijskog nadzora“, Gradska uprava vidi kao jedno od potencijalnih rešenja kako bi se sanirao problem divljih deponija, navodi se u njihovom odgovoru za VOICE.

Foto: VOICE

U međuvremenu, divlje deponije niču. Kako je i naglasio Jezdimirović, jedan od ključnih problema kod „čišćenja“ divljih deponija jeste što i kada se „očiste“ na istom mestu ubrzo nastane „nova“.

Sa druge strane, kako objašnjava Ciganović, i nadležne službe nisu ažurne kada dobiju prijavu o divljoj deponiji.

„Broj divljih deponija raste jer nema dovoljan broj nadležnih službi koje bi se bavile divljim deponijama. Ljudi se često žale da imaju problem kada kontaktiraju JKP „Čistoću“, ili im ne odgovore ili im odgovore da će deponija biti uklonjena u narednom periodu ali se niko ne pojavi“, navodi ona.

Tako je broj divljih deponija u Novom Sadu za 14 godina porastao gotovo četiri puta.

Zanimljivo, u gotovo istom vremenskom periodu, broj divljih deponija u Vojvodini se smanjio.

„Ukupan broj utvrđenih lokacija divljih deponija je 569“, navodi se u izveštaju Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine urađenom 2011. godine a koji se poziva na podatak iz 2008. godine.

U Izveštaju o stanju kvaliteta životne sredine za 2020. godinu u Autonomnoj pokrajini Vojvodini stoji da je „registrovano 410 većih divljih deponija, a da je broj malih i rasutih divljih deponija mnogo veći“.

NOVI SAD NEMA SANITARNU DEPONIJU JER ZA TO NEMA POLITIČKE VOLJE

Tokom raznih akcija, ponekad po prijavi građana, ekipe JKP „Čistoća“ izlaze na teren i „saniraju“ divlju deponiju.

Sa jedne strane, objašnjava Jezdimirović, sredstva za čišćenje divlje deponije višestruko su veća nego sredstva koja treba da se ulože u samo upravljanje otpadom.

Sa druge, otpad sa divlje deponije izmešta se u regionalnu deponiju u Novom Sadu koja i dalje nije sanitarna deponija, odnosno, koja negativno utiče na životnu sredinu. U ovom slučaju, jedina je prednost to što je otpad na regionalnoj deponiji „donekle kontrolisan“ i na jednom mestu. I ova regionalna deponija kao i divlje deponije produkuju negativne posledice po životnu sredinu.

„Nedostatak političke volje i zanemarivanje pitanja upravljanja otpadom doveo je do toga da u 2022. godini Novi Sad nema sanitarnu deponiju i sistem upravljanja otpadom kakav bi trebao da ima jedan grad koji se hvali raznim titulama i evropskim nasleđem“, podvlači Jezdimirović.

Na pitanje kako napreduju radovi na izgradnji novosadske sanitarne deponije, iz Gradske uprave za zaštitu životne sredine su odgovorili samo da je „izrada projektno tehničke dokumentacije u završnoj fazi“.

Petar Alimpijević (VOICE)

izvir: https://autonomija.info/voice-u-novom-sadu-broj-divljih-deponija-cetverostruko-porastao-dunav-kao-kontejner/

SLOBODNA VOJVODINA

Biber: Srbija nije demokratska država i u EU to znaju, ali postoje veći problemi u svetu

Srbija formalno jeste, ali suštinski nije demokratska država jer se izbori ne održavaju u demokratskim uslovima, izjavio je stručnjak za Balkan Florijan Biber

Published

on

By

Biber je direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.

On je rekao televiziji N1 da su evropski zvaničnici svesni stanja srpske demokratije, ali da za EU postoje veći problemi u svetu od postojećeg stepena autoritarnosti u Srbiji.

“Teško da će se evropski zvaničnici baviti time dok ne dođe do veće nestabilnosti”, kazao je Biber.

Kako kaže, “dok je stabilno, nije problem za evropske zvaničnike”.

On je rekao da je Srbija imala veći stepen demokratije pre 10 i pre 20 godina i dodao da su predstojeći izbori prilika da se pokaže da postoji jasna proevropska opozcija i demokratski akteri koji će biti partneri EU.

“Ako bi pobedili u Beogradu, to bi bila prilika da pokažu da su u stanju da vladuju, da odlučuju i da imaju zajednički program. Pobeda na lokalnom nivou možda bi bila prvi korak”, naveo je.

Dodao je, međutim, da je opozicija u Mađarskoj i Turskoj pobedila u glavnim gradovima, ali ne i na državnom nivou, jer je “u nedemokratskim uslovima teško pobediti”.

Biber je rekao i da ne zna ni za jednu partiju u Evropi koja ima broj članova kao Srpska napredna stranka i dodao da to “nije pokazatelj podrške nego toga koliko je preuzela kontrolu nad državom i društvom”.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/360828/Biber-Srbija-nije-demokratska-drzava-i-u-EU-to-znaju-ali-postoje-veci-problemi-u-svetu.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vojvođani: Zrenjaninski naprednjaci nesposobni da reše problem pijaće vode

Građani Zrenjanina navikli su na činjenicu da se predizborna obećanja SNS vlasti nikada ne ostvare, i da su u pitanju samo bajke.

Published

on

By


Naprednjaci su vični predizbornim trikovima, koji više podsećaju ma Potemkinova sela. Poslednja u nizu manipulacija stiže nam devet dana pred izbore.
Preduzeće Pannonian Water doo, koje realizuje projekat prečišćavanja vode za piće u Zrenjaninu, obavestilo je javnost da je počelo sa probnim preuzimanjem sistema za vodosnabdevanje grada, odnosno snabdevanjem grada vodom sa postrojenja za prečišćavanje vode.
Preduzeće je već u narednoj rečenici obaveštenja istaklo da je upotreba vode za piće i dalje zabranjena.
Naravno, ne radi se o rešavanju problema pijaće vode, nego o jaftinom marketinškom triku zrenjaninskih naprednjaka.
Ova predstava je već više puta igrana, a posle svake je rezultat bio isti=Voda i dalje nije ispravna. Jedanaest godina naprednjaci zamjavaju javnost i troše pare građana u neuspešnim projektima izgradnje fabrike vode.
Lokalna SNS vlast u Zrenjaninu ne može da reši niti jedan jedini problem, pa ni da građanima obezbedi ispravnu pijaću vodu.
Njihova vlast je bahata i nesposobna.
Došlo je vreme za promene.
Proleće 2024. mora značito odlazak naprednjaka sa vlasti u Zrenjaninu, s prvi korak moraju biti izbori 17. decembra ove godine.

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Proruski političar Dragan Stanojević na čelu srpskog ogranka ‘Druge Ukrajine’

U Srbiji je registrovano predstavništvo ruske nevladine organizacije “Druga Ukrajina”, koju je nakon odlaska u Rusiju osnovao Viktor Medvedčuk, bivši ukrajinski političar optužen za izdaju.
Na čelo ove organizacije došao je Dragan Stanojević, kandidat za poslanika Srbije, koji javno podržava rusku agresiju na Ukrajinu.

Published

on

By

Organizacija “Druga Ukrajina”, koju je osnovao Medvedčuk u Rusiji, preimenovana je. Nije više “regionalni” već “međunarodno-društveni pokret”.

Ovu informaciju objavili su novinari istraživačke mreže Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa “Šeme” (Schemes), pozivajući se na podatke iz zvaničnih registara Srbije i Rusije.

Prema Agenciji za privredne registre (APR), predstavništvo ruske organizacije “Druga Ukrajina” otvoreno je u avgustu 2023. godine.

Prema podacima iz zvaničnog registra, predstavništvo “Druga Ukrajina” (naziv ogranka na srpskom jeziku) za svoju delatnost navodi “uspostavljanje uzajamno korisne saradnje između naroda Srbije, Rusije i Ukrajine”. Ovlašćeni zastupnik predstavništva je Dragan Stanojević.

Dragan Stanojević je proruski političar. Od juna 2021. godine je pod sankcijama ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, i od tada mu je na tri godine zabranjen ulazak u Ukrajinu.

Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.

Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.

Stanojević je više puta javno iskazivao divljenje politici ruskog predsednika Vladimira Putina, odobravao stav mađarskog premijera Viktora Orbana, a takođe je podržavao rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Radovao se ruskom granatiranju centra Kijeva i bio ogorčen kada je Služba bezbednosti Ukrajine 2022. pritvorila Viktora Medvedčuka.

Stanojević je na čelu organizacije za dijasporu “Sabor srpske dijaspore” i međunarodne proruske nevladine organizacije “Ujedinjena srpska dijaspora Evroazije”.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Dragan Stanojević trenutno je i kandidat proruske stranke “Mi smo glas naroda” na vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 17. decembar 2023. godine. Na stranicama njegovih naloga na društvenim mrežama mogu se pronaći zajedničke fotografije sa srpskim državnim zvaničnicima. Na primer, sa bivšim predsednikom Srbije (2012-2017) Tomislavom Nikolićem i bivšim premijerom, a sada predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Krajem ’90-ih i početkom 2000-ih Dragan Stanojević je živeo u Ukrajini. Bio je na čelu “Srpske zajednice u Ukrajini”, učestvovao u javnim akcijama u Kijevu i na sastancima “Putinove političke partije”.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Prema platformi Jukontrol (YouControl), u Ukrajini je Dragan Stanojević i dalje na čelu Zajedničke firme “Jug-Ukr-Kontrakt” DOO, sa imovinom u Kijevskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.

Novinari Radija Slobodna Evropa kontaktirali su Stanojevića za komentar. U svom odgovoru je podvukao:

“Moja ideja nije da pomognem Medvedčuku, siguran sam da mu nije potrebna moja pomoć, već da pomognem Ukrajincima koji se prijave. Nećete uspeti da me uvučete u vaš politički rat, jer je vlast privremena, a narod večan, a ja za narod činim sve što mogu. Nikada nisam podržavao nikakvu agresiju i neću. Kao što neću podržati ukrajinsku vlast koja je suštinski uništila Ukrajinu koju sam voleo, koja svojom politikom uništava cvet ukrajinske nacije i vodi rat protiv neistomišljenika. Upozorio sam Ukrajinu kuda će voditi politika Majdana.”

Posle osnivanja predstavništva u Srbiji, “Druga Ukrajina” je u ruskom registru preimenovana. Sada to nije “regionalni društveni pokret” već “međunarodno-društveni pokret”. Takođe, promenjen je i šef organizacije Viktora Medvedčuka. Roman Kovalenko, državljanin Rusije , zamenio je bivšeg voditelja kanala “112 Ukrajina” Denisa Žarkiha.

Pedesettrogodišnji Roman Kovalenko je rodom iz Donjecke oblasti. Kao optuženi u krivičnom postupku za izvršenje krivičnog dela predviđenog u članu 2, stavu 258-5 Krivičnog zakona Ukrajine (finansiranje terorizma) 2021. je pozvan u Artemivski gradski i okružni sud Donjecke oblasti.

Kovalenko na svojim stranicama na društvenim mrežama deli Medvedčukove članke i napominje da je on pravnik, doktor ekonomskih nauka i šef izvršnog komiteta međunarodne organizacije “Druga Ukrajina”. Istovremeno, Viktor Medvedčuk je, kako se navodi na sajtu, predsednik saveta ove organizacije.

Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka

Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka

“Šema” je ranije objavila da su se političkom pokretu “Druga Ukrajina”, koji je u Rusiji napravio Viktor Medvedčuk optužen za izdaju, pridružili begunci iz Ukrajine – politički komentatori već zatvorenih proruskih TV kanala, poslanici mesnih odbora i optuženi za izdaju države i separatizam. Uspeli su da izbegnu kaznu i napuste Ukrajinu, a neki od njih su pobegli nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine.

Predsednik Rusije Vladimir Putin kum je ćerke Viktora Medvedčuka, Darine.

izvor: https://www.google.com/amp/s/www.slobodnaevropa.org/amp/medvedcuk-druga-ukrajina-srbija-stanojevic/32720887.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV: Vojvođani kreću na turneju, predstaviće program „Na ravne časti“

NOVI SAD – U narednih osam dana kandidati liste Vojvođani obići će desetine mesta u kojima će predstaviti svoj program „Na ravne časti“ i razgovarati sa građanima o problemima njihovih sredina

Published

on

By

Predsednik Vojvođana LSV Bojan Kostreš sa koalicionim partnerima i kandidatima izborne liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu, od sutra kreće na turneju po selima, gradovima i opštinama Vojvodine, u kojima će građanima predstaviti svoj izborni program „Na ravne časti“.

Turneja kojom će obići nekoliko desetina mesta širom Vojvodine trajaće sve do predizborne tišine, a za cilj ima da se kandidati lično predstave i razgovaraju sa svim građanima o problemima koje dele.

” Važno nam je da čujemo svakoga ko živi u Vojvodini, koji su njihovi problemi i kako možemo da ih rešimo. Vojvodina je naša kuća u kojoj zajedno živimo, jedino saradnjom i poverenjem možemo taj život napraviti boljim, očuvati naš vojvođanski način života i ponovo stvoriti bogatu, stabilnu i dostojanstvenu Vojvodinu” – istakao je Bojan Kostreš, predsednik Vojvođana LSV i nosilac liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu.

Tokom turneje Vojvođani će obići nekoliko desetina mesta gde će se susresti sa građanima Vojvodine, a obilasci kreću već od ovog petka, kada će u prvom danu svoj program predstaviti građanima Sombora, Novog Sada i Kikinde.

Program „Na ravne časti“ nudi rešenja iz oblasti ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, pitanja mladih, obrazovanja, infrastrukture i mnogih drugih, a kao temeljni preduslov vidi poresku decentralizaciju i ravnopravnu podelu novca od poreza između države, pokrajine i lokalnih samouprava, a koji trenutno sav odlazi u centralnu blagajnu vlasti u Beogradu.

Sa Vojvođanima će u petak, 8. decembra, razgovarati građani Sombora (od 9h do 11h na gradskoj pijaci, Trg Svetog Trojstva), Novog Sada (od 16.30h do 17h kod Katedrale, ugao ulica Zmaj Jovine i Modene) i Kikinde (od 20h, u stranačkim prostorijama Vojvođani LSV na Trgu srpskih dobrovoljaca broj 30).

izvor: https://www.rtv.rs/sr_lat/izbori-2023/pokrajinski-izbori/lsv-vojvodjani-krecu-na-turneju-predstavice-program-na-ravne-casti%E2%80%9C_1499742.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Bešlin: SPS i naprednjaci rehabilituju Slobodana Miloševića i devedesete

Istoričar Milivoj Bešlin izjavio je da Socijalistička partija Srbije i Srpska napredna stranka pokušavaju da rehabilituju režim i lik Slobodana Miloševića i da nas vrate u devedesete godine

Published

on

By

„To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije…. Rehabilitaciju politike devedesetih godina ne rade samo Dačić i socijalisti, to rade i naprednjaci i Aleksandar Vučić. Ona je u funkciji obnavljanja politike koja je u osnovi – politika revanšizma“, istakao je Bešlin.

„Reč je o rehabilitaciji ne samo Slobodana Miloševića, nego jedne autoritarne, korumpirane i po svojoj osnovi i suštini – duboko zločinačke politike, koja je okarakterisala Srbiju tokom devedesetih. Tada su Milošević, socijalisti i radikali vladali nama, a to rade i sada. Ono što je karakterisalo te godine su laži, neistine, falsifikati, represija i nasilje“, podsetio je Bešlin u Danu uživo.

Dodaje da je devedesete obeležilo i brutalno nasilje nad studentima, opozicionim aktivistima, pa i mirnim građanima.

„Sve demonstracije devedesetih su bile mirne, a građani su bili redovno prebijani. Dešavala su se i ubistva političkih protivnika, kao i novinara. Pomenimo Slavka Ćuruviju, koga je po naredbi samog vrha ubila država na Uskrs 1999. godine. Desila su se i dva pokušaja atentata na Vuka Draškovića, od kojih je jednom ranjen, a drugi put su poginula četvorica njegovih bliskih sagovornika“, navodi Bešlin.

Ističe da su ratovi obeležili devedesete, a da je ključnu ulogu u njima imao Miloševićev režim.

„Ne smemo zaboraviti ni hiperinflaciju koja je namerno bila sistematski izazivana da bi se građani pljačkali. Imali smo i propast banaka, kao i propast stare devizne štednje. To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije“, istakao je Bešlin.

Smatra da se Dačić pominjanjem Slobodana Miloševića u predizbornoj kampanji obraća jednom delu starih birača ove stranke, koji su zadržali sentimente prema toj i takvoj politici.

„To je strašno. Jedan značajan broj građana Srbije koji su u velikoj meri bili žrtve takve politike, zahvaljujući gebelsovskoj propagandi, nije u stanju da prepozna koliko je taj režim devedesetih odgovoran za njihovo loše stanje. I tada i danas. Oni su pod uticajem te strašne propagande, nemogućnosti da se otvori jedna otvorena i slobodoumna debata, i oni se njima na taj način obraćaju“, konstatuje Bešlin.

On je ocenio da televizije sa nacionalnom frekvencijom punu deceniju „ispiraju mozak“ velikom broju građana koji ih prati.

Konstatuje da su se u dnevnopolitičke svrhe vratili i termini koji su iz devedesetih, ka što su „srbomrzac“ i „ustaša“.

„Opozicija tada nije bila viđena kao politički protivnik, već je viđena kao neprijatelj koji mora biti uništen. A ako pogledate danas, videćete istovetni odnos prema opoziciji kao i devedesetih godina. Dakle, to nije politički konkurent sa kojim ulazite u civilizovanu polemiku, već se opozicija doživljava kao apsolutni neprijatelj koji mora biti uništen“, zaključio je Bešlin.

(N1, foto: Gradski portal)

izvor: https://autonomija.info/beslin-sps-i-naprednjaci-rehabilituju-slobodana-milosevica-i-devedesete/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Evropski savet traži da Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije uđe u Poglavlje 35

Evropski savet tražiće od Evropske Komisije da im “hitno dostavi predlog za izmene i dopune merila iz Poglavlja 35”, kojim bi u to pregovaračko poglavlje sa Srbijom bili uključeni Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije i Aneks o njegovoj primeni, navodi se u prvom nacrtu zaključaka evropskih lidera prepremljenjih za predstojeći samit u koje je N1 imao uvid

Published

on

By

U nacrtu se navodi i rok – kraj januara 2024. godine.

Istim dokumentom evropski lideri pozvaće Srbiju i Kosovo da „u potpunosti poštuju i sprovode“ i briselski Sporazum i njegov ohridski Aneks „bez daljeg odlaganja i preduslova“, naglašavajući da se to odnosi i na osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom.

„EU Savet pozdravlja spremnost Srbije i Kosova da prihvate nacrt statuta koji je stranama predstavio medijator EU, uz razumevanje da je potrebno dalje raditi na ovoj osnovi“, dodaje se u tom dokumentu, ali i izražava žaljenje „zbog izostanka njegove primene“.

Predsednici Vlada i država članica EU podsećaju da su normalizacija odnosa dve strane i sprovođenje obaveza iz dijaloga „suštinski uslovi na evropskom putu“ i upozoravaju da „obe strane rizikuju da izgube važne prilike u nedostatku napretka“.

Lideri 27 država članica EU očekuju od Srbije da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mere da se počinioci napada na građane, pripadnike KFOR-a, organa za sprovođenje zakona i novinara tokom demonstracija 29. maja, kao i nasilnih napada na Kososvku policiju 24. septembra na severu Kosova, uhapse i brzo privedu pravdi, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta pripremljenih za decembarski sastanak.

Evropski Savet ponavlja da nema opravdanja za nasilje, oštro osuđuje nasilne akte i žali što Srbija nije preduzela dovoljne mere u tom pogledu.

U istom dokumentu EU Savet izražava zabrinutost zbog jačanja vojnih snaga Srbije u blizini Kosova, ali i konstatuje da je potom došlo do smanjenja trupa i opreme.

„Srbija i Kosovo moraju da nastave sa stalnim naporima za deeskalaciju, da se uzdrže od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle da dovedu do tenzija i nasilja i da zaustave retoriku koja izaziva podele“, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta.

Evropski Savet pozdravlja to što je Srbija preduzela „neke korake“ u pravom smeru, uključujući javno podsticanje kosovskih Srba da učestvuju na lokalnim izborima na severu Kosova, ali i dodaje da bi trebalo da „podstakne kosovske Srbe da se vrate u institucije koje su napustili“.

Lideri država članica EU podsećaju na svoj raniji zaključak da će izostanak smirivanja situacije na terenu „imati posledice“ i pozivaju se na raniju izjavu šefa EU diplomatije Žozepa Borelja, „da je spreman da proceni dalje mere i prema Srbiji i prema Kosovu, ako bude potrebno“.

Ovo je deo prve verzije nacrta zaključaka koji bi trebalo da finalizuju i usvoje ministri evropskih poslova država članica EU na Savetu za opšte poslove 12. decembra, a potom potvrde lideri u okviru Evropskog saveta, na poslednjem ovogodišnjem redovnom samitu, koji je zakazan za 14. i 15. decembar u Briselu.

Očekuje se da dokument bude usvojen bez većih izmena.

Dan ranije, 13. decembra, u Briselu će biti održan i samit EU-Zapadni Balkan, na kome se očekuje dolazak lidera svih država regiona.

izvor: https://n1info.rs/vesti/nacrt-zakljucaka-evropskog-saveta-sporazum-o-normalizaciji-odnosa-kosova-i-srbije-uvrstiti-u-poglavlje-35/

Continue Reading

Trending