Vlada Mađarske u obavezi je da nakon sudske presude objavi ugovor o izgradnji deonice brze pruge Beograd- Budimpešta kroz Mađarsku, koji je, kako ocenjuju sagovornici Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE), izuzetno nepovoljan po građane i budžet ali i izuzetno povoljan po ljude bliske premijeru Viktoru Orbanu. Sagovornici VOICE-a iz Mađarske upozoravaju da bi cena deonice od granice sa Srbijom do Budimpešte duga 166 kilometara mogla dostići oko 750 milijardi forinti (oko dve milijarde evra), od čega je čak 85 odsto iz kredita kineske banke.
Kako su prošle godine u maju preneli mediji, prema tada usvojenom zakonu u mađarskom parlamentu, detalji ugovora moraju da ostanu tajni tokom narednih 10 godina, a u obrazloženju takve odluke istaknuto je da se na taj način zemlja štiti „od nepotrebnog spoljnog uticaja“ kao i „nacionalni interesi“.
Politikolog Silard Janoš Tot za VOICE ističe da se u mađarskoj javnosti spekuliše da je osnovni razlog za sakrivanje ugovora to što uslovi nisu povoljni za mađarsku stranu, jer se radi o ogromnim sredstvima od kojih deo direktno plaća Mađarska, dok drugi deo dolazi iz kineskog kredita.
Silard Janoš Tot (Foto: privatna arhiva)
– Prema kalkulacijama eksperata, trebaće 130 godina da se na pruzi zaradi novac koji je investiran. Detalji nisu poznati, ali sudeći po drugim kineskim investicijama u svetu, spekuliše se da uslovi ugovora nisu povoljni jer su Kinezi tražili različite garancije, dok mađarska strana neće imati iste garancije protiv rizika. A dodatni problem je korupcija. Već se zna da će jedan od bitnih izvođača radova biti firma koja se može vezati za Lerinca Mesaroša, biznismena koji je poznat kao Orbanova desna ruka – ističe Tot.
Opoziciona poslanica u mađarskom parlamentu Bernadet Sel, za VOICE objašnjava da je pomenuta investicija problematična iz više razloga, a da je glavni problem to što je ekonomski potpuno neracionalna jer bi se, prema nekim proračunima, ona isplatila tek za 2.400 godina, odnosno nikada! Problem je, dodaje, i cena koja prelazi svaku meru.
– Renoviranje košta 4,1 milijardu forinti po kilometru, što je četiri puta više od prosečne cene od 1,14 milijardi forinti po kilometru u Mađarskoj. I ako sve to ne bi bilo dovoljno, 85 odsto je udeo kineskog kredita, čiji su detalji proglašeni tajnim na 10 godina – navodi Sel.
Ona takođe kao problem vidi to što će radove da izvodi jedan od najbogatijih ljudi u Mađarskoj i prijatelj Viktora Orbana od detinjstva – Lerinc Mesaroš kome bi, kako kaže, taj posao mogao doneti oko 300 milijardi forinti.
– Osim toga, građevinski radovi još nisu ni započeti, ali Mesaroš je već dosta kajmaka pokupio na projektu prošle godine: prema ugovoru sa MAV-om (Železnice Mađarske, prim. aut), Mesaroševa kompanija je dobila 10 odsto, oko 32,2 milijarde forinti kao avans. Čitav projekat služi samo interesima kineskih i provladinih krugova, ali ne i mađarskim poreskim obveznicima. Usput, epidemija je pokazala da ne treba povećavati, već naprotiv, treba smanjiti svoju zavisnost u svim oblastima, ali kapija, koja je za kinesku robu još šire otvorena, ne upućuje u tom pravcu – upozorava Bernadet Sel.
SUD NAREDIO OTVARANJE UGOVORA
Ona za VOICE objašnjava hronologiju dešavanja sa ugovorom koji je na kraju završio na sudu. Naime, kaže Sel, ministar finansija Mađarske Mihalj Varga potpisao je 24. aprila 2020. ugovor o zajmu, nakon čega je ona odmah poslala zahtev da joj se dostave podaci iz ugovora. Međutim, umesto da odgovori u roku od 15 dana, ministarstvo je taj rok prolongiralo na 90 dana, koristeći mogućnost produženja roka koje je uvedeno zbog epidemiološke situacije.
– Dok je teklo produženo vreme za odgovor, parlamentu je podnet predlog zakona koji omogućuje proglašenje ugovora o zajmu tajnim i taj zakon je usvojen 19. maja 2020. godine, pre odgovora na moj zahtev. Tako da sam na kraju dobila odgovoru u kom je pisalo da je ugovor proglašen tajnim na 10 godina – ukazuje Sel za naš portal.
Usledila je tužba sudu, da bi početkom oktobra Sudsko veće Prestoničkog suda donelo drugostepenu presudu, uz obrazloženje da je u tom slučaju „reč o budžetskoj odluci koja se tiče javnog duga i finansira se iz poreza mađarskih državljana i firmi, to jest javnih sredstava“ što je zapravo poslednja rečenica člana 39, stava 2 Osnovnog zakona, (Ustava Mađarske, prim.aut).
Bernadet Sel (Foto: szelbernadett.hu)
– Dakle, postoji jasan javni interes za poznavanje podataka. Mađarski građani imaju pravo da se izjasne o investiciji koju je preduzela država ako je poznato da uključuje javna sredstva i dugotrajnije opterećenje budžeta. Međutim, javnost može dati odgovorno i obrazloženo mišljenje samo ako ima tačne i detaljne informacije. Mora tačno da zna koje terete preuzima na sebe i koliko će od toga imati koristi, da li uključuje možda spoljnu zavisnost ili značajan finansijski teret koji je nesrazmeran dostupnim beneficijama. Međutim, za sve ovo treba znati sadržaj ugovora – rekla nam je Sel.
VIŠEGODIŠNJE KAŠNJENJE
Podsetimo, 23. decembra 2015. godine tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao je u Novom Sadu da će građani Srbije moći da koriste modernizovanu brzu prugu Beograd-Budimpešta od 2018. godine.
– To je velika stvar za našu zemlju. Sve ćemo završiti za dve i po godine. Očekujem da sa kolegama iz Kine i Mađarske zajedno pođemo od Beograda do Budimpešte, da pokažemo šta sve može da se uradi kada su ljudi posvećeni i veruju – naglasio je tada Vučić.
Pruga, međutim, još nije završena, a u više navrata pomeran je kraj radova, te je trenutno aktuelna Vučićeva najava da će taj posao biti okončan do 2024. godine. Nadležni pak negiraju da kašnjenja uopšte ima. Kasni se i u Mađarskoj, pa su tako tek 15. oktobra ove godine ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i mađarski ministar za inovacije i tehnologiju Laslo Palkovič položili kamen temeljac i time svečano otvorili radove na železničkoj trasi Beograd-Budimpešta, na deonici pruge Šorokšar – Kelebija.
– Ovaj projekat je od izuzetnog strateškog značaja za obe zemlje s obzirom na to da predstavlja deo jedinstvene evropske železničke mreže i predstavlja deo Koridora 10 i železničku vezu ne samo Srbije i Mađarske, već ovom izgradnjom spajamo Centralnu Evropu sa Južnom Evropom – rekao je Tomislav Momirović tom prilikom.
Bernadet Sel za VOICE podseća da je ugovor između dve zemlje zaključen 2016. godine, da je u novembru 2017. raspisan tender za planiranje i izgradnju južne deonice, između Šorokšara i Kelebije, a ove godine, u avgustu 2021. godine za severnu deonicu, između Ferencvaroša i Šorokšara.
– Procedura za dobijanje građevinske dozvole za južnu deonicu je takođe obavljena u avgustu ove godine, za samo 30 dana (!), jer su u martu uredbom Vlade proglašeni od nacionalnog značaja tih dvadeset šest upravnih predmeta koji su vezani za izgradnju železničke pruge br. 150 između Budimpešte i graničnog prelaza kod Kelebije. Razlog za kašnjenje može biti to što su postojali dugotrajni pregovori o uslovima kineskog zajma, ali ćemo tek nakon što ugovor o zajmu bude javno objavljen saznati više o tome koliko je to sve po nas štetno – istakla je Sel.
PROBLEMI ZA ORBANA?
Ukoliko se vlada ogluši o sudsku presudu, Sel kaže da su spremna druga pravna sredstva. Janoš Tot ocenjuje da opozicija na ovom ugovoru neće naročito profitirati u predstojećoj predizbornoj kampanji, bez obzira hoće li on biti obelodanjen ili ne.
– Mislim da opozicija neće moći da iskoristi sve ovo u predstojećoj predizbornoj kampanji – postoji gomila sličnih slučajeva, a mađarsko društvo to toleriše – navodi naš sagovornik.
Ipak, Orban bi zbog toga, po njegovim rečima, možda mogao trpeti dodatni pritisak iz Evropske unije.
– Već je bilo sukoba sa EU oko ovog projekta. EU je oštro kritikovao mađarsku vladu zbog toga što će, prema originalnom ugovoru, većinu radova izvoditi kineske firme i tražili su da se to promeni i da i evropske firme dobijaju prilike da se uključe – podsetio je Silard Janoš Tot.
To će, kako i sam NIS očekuje, imati velike posledice na kompaniju, a cenu će na kraju platiti i potrošači.
Kao i uvek do sada, NIS je američkim vlastima poslao novi zahtev za odlaganje primene sankcija, ali ovog puta, kako deluje, sa manje šanse za uspeh, piše Nova ekonomija.
Licenca kojom se NIS-u omogućava obavljanje operativnih poslova, a primena sankcija odlaže, ističe sutra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučič izjavio je danas da će Srbija morati da pronađe način kako da reši taj problem, dodajući da će morati da razgovaraju sa Rusima koji su većinski vlasnici u kompaniji.
“Nadam se da kompanija neće otpuštati veliki broj radnika, ali videćemo. U svakom slučaju, razgovaraćemo sa Rusima o svemu, jer sad više nemamo šta da razgovaramo sa Amerikancima“, rekao je Vučić.
Prema njegovim rečima, SAD su “isterale svoje”, Evropa će da podrži američke sankcije.
“Sasvim sam siguran da će posle kratkog vremena i JANAF da prestane da isporučuje naftu“, kazao je Vučić.
„Ja, kao majka poginulog deteta, neću dati na Bačulova jer znam da nije kriv i stojim uz njega“: Dijana Hrka o sramnoj kampanji koju Vučić vodi
Dijana Hrka, majka Stefana Hrke, jednog od nastradalih prilikom pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, kaže da ona kao majka poginulog deteta čvrsto stoji uz Mišu Bačulova koji proteklih dana trpi strašne pritiske, otkako je predsednik Aleksandar Vučić javno govorio da je kobnog dana prolazio pored nadstrešnice, uprkos tome što je Bačulov to i sam ranije javno govorio
Otkako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić javno govorio o lideru Pokreta „Budi heroj“ Miši Bačulovu iz Novog Sada, pominjući perfidno kako je prošao pored nadstrešnice na dan kada je pala, očigledno sa namerom da insinuira njegovu povezanost sa tragedijom, Bačulov se nalazi na meti režimskih medija, dok stranačka mašinerija pokušava da ga provuče kroz blato. Ipak, da Bačulov u ovome nije sam, poručuje u razgovoru za Novu Dijana Hrka, majka Stefana poginulog 1. novembra.
Miša Bačulov Foto:BETAPHOTO/DRAGAN GOJIC
„Vučić pokušava da okrivi Mišu Bačulova za ono za šta je on kriv, prvenstveno on, pa svi ljudi oko njega. On traži krivca u nekom drugom, nikoga nisu uhapsili za nadstrešnicu evo sad će godinu dana, hapse nevine studente, policija juri nas goloruke, bacaju nam suzavce, šta nam sve ne rade, i on sad pokušava jednog Mišu Bačulova, koji je čiste duše i srca izašao da se bori sa nama svima za pravdu i istinu. Mora sada na nekoga, pa je pokušao na Mišu, a verujte da mu to nećemo dozvoliti, neće mu uspeti. Ja kao majka poginulog deteta, neću dati na Mišu jer znam da nije kriv i ja stojim uz njega“, kaže Hrka u razgovoru za Novu.
Da pad nadstrešnice nije izazvan namerom pojedinca ili terorističke grupacije, više puta je do sada i zvanično potvrđeno, čak je i samo tužilaštvo potvrdilo da jedinice koje su bile na licu mesta, nisu pronašle nikakav trag koji bi mogao da dovede u sumnju na tako nešto. Identično potvrđuje i naša sagovornica, pozuvajući se na svoja posredna i neposredna saznanja.
„Pod broj jedan, znam da je antiteroristička jedinica izlazila na lice mesta kada se to desilo i da ništa nije bilo od toga, nije bilo nikakvog signala da je bilo kakav da je izvršen bilo kakav teroristički napad. Vraćali su kamere i pregledali toliko puta, znam čak i ljude koji su radili na tome, ne postoji nikakva indicija da je bio teroristički napad. Njemu je sada cilj da pred godišnjicu okrivi nekoga drugog, a ne one koje treba da okrivi. To je bruka i sramota za jednog predsednika, sada je prešao sve igrice. Smatram da je sada dotakao dno dna“, kaže naša sagovornica.
Dijana Hrka, Komemorativna šetnja, 11 meseci od pada nadstrešnice Foto: Amir Hamzagić/Nova.rs
Na primeru Miše Bačulova, kaže Hrka, možemo da zaključimo da se svi sutra možemo naći pod istim optužbama.
„Možemo to da očekujemo da bilo koga od nas sutra okrivi jer njemu će biti krivi svi, osim njega. On neće priznati krivicu i neće „dati“ Gorana Vesića i ljude oko njega. Mi znamo da su u igri bile pare, ne može niko da mi kaže da su radili po zakonu i propisima, radili su onako kako oni misle da treba. Posle svega što sam videla i čula, meni izgleda kao da su to hteli da smadrljaju, da upotrebim taj izraz. Vidite da sve što su radili, da se ruši. Ništa im nije opstalo. Ne znam, samo još jedan dan da propadnemo kroz ovaj asfalt koji rade, vidite da to puca. Pa nedavno su otvorili tunel, a zašto su ga sada zatvorili? I sad ćemo svi drugi biti krivi, a ne pravi krivci. Pa neće moći, gospodo“, odlučna je naša sagovornica.
Pojašnjava i da će pravdu i zakon potražiti i van granica Srbije, nezavisno od toga kakav će ishod biti ovde.„Tužiću državu Srbiju i Aleksandra Vučića, to će biti dve tužbe. Imam nameru da ga tužim za sve što radi, za sva zlodela. Maltretira pošten narod, okomili su se na Mišu Bačulova. Ja ću njega uvek podržati. I ne daj Bože da je bilo kog drugog čoveka optužio za pad nadstrešnice, ja bih isto stala uz tog čoveka i zaštitila ga. Mi ovo ne smemo više da dozvolimo. Ljudi oko mene se targetiraju, pod prismotrom su policije, svi koji su meni bliski, imaju po jednu službenu „škodu“ ispred vrata. To je bruka i sramota šta rade, ako žele nešto od mene, neka me pozovu na razgovor. Ja sam uvek tu, ali da ne diraju ljude oko mene. Oni nisu ništa krivi, to su ljudi koji su ostali uz mene jer znaju kakva sam, ko sam i šta sam, da tražim pravdu za svoje dete i ništa drugo“ kaže Hrka i podseća na tretman kroz koji prolazi njen advokat Ivan Ninić.Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs„Evo vidite šta rade mom advokatu, žao mi je Ivana Ninića i njegove porodice koji trpe pritiske zbog mene. On je jedan častan i pošten čovek, nije odustao od mene u svoj ovoj muci i hvala nam na tome. E nama trebaju takvi ljudi, a oni takve ljudi ne mogu da podnesu jer su sušta suprotnost“, zaključuje u razgovoru za Novu Hrka.
Marton (LSV): Zlo je počelo Miloševićevim udarom na Vojvodinu
Portparol opozicione stranke Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) Aleksandar Marton izjavio je večeras da je, pre 37 godina, “počelo zlo, udarom Miloševića” na autonomiju Vojvodine
“Zlo je počelo udarom Miloševića na Vojvodinu i njenu autonomiju, oktobra 1988. godine. Jogurt revolucija uvod je u raspad Jugoslavije i krvave ratove. Vojvodina je bila ogledno dobro za memorandumske ciljeve, koje je Milošević uzjahao i potom uništio sve čega se dohvatio”, naveo je Marton u izjavi za javnost.
Ocenio je da su od Vojvodine “ostali samo tragovi”.
“U Jugoslaviji, drugi iza Slovenije, a danas sve prazniji, siromašniji i jadniji. Ali, nema nazad samo borba”, poručio je Marton
Marton (LSV): Ne zaboraviti zločin proterivanja Hrvata iz Hrtkovaca, da nam se zlo ne bi ponovilo
Portparol opozicione stranke Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) Aleksandar Marton podsetio je večeras da je na današnji dan 1992. godine počelo proterivanje Hrvata iz mesta Hrtkovci u Sremu i poručio da se taj zločin mora pamtiti, “da nam se zlo ne bi ponovilo”
Marton je u saopštenju za javnost podsetio da je 6. maja 1992. godine u Hrtkovcima održan skup Srpske radikalne stranke na kom je lider te ultarnacionalističke partije Vojislav Šešelj pročitao imena 17 viđenijih seoskih Hrvata, kojima je javno poručeno da se moraju iseliti, jer će u protivnom biti proterani.
Maja meseca 1992. započela je kampanja zastrašivanja, premlaćivanja i ubistava, koja je za posledicu imala progon više od 40.000 sremskih Hrvata ili oko 85 odsto članova te zajednice, naveo je Marton.
Podsetio je da je takva politika imala epilog u pravosnažno izrečenoj kazni Vojislavu Šešelju za podsticanje progona, deportacije i prisilno raseljavanje, te prisilno premeštanje Hrvata u Sremu.
“LSV je od početka ratova devedesetih godina stala u odbranu ugroženih komšija. Zato smo i sami progonjeni. Ovo moramo pamtiti, da nam se zlo ne bi ponovilo”, poručio je Marton.
Nastavlja se sistematsko uništavanje svega što podseća na Vojvodinu.
Boško Palkovljević Pinki poginuo je kao partizan u Drugom svtskom ratu 10. juna 1942. Imao je svega 22 godine
Iako i danas neke škole, ulice, jedna kasarna u Sremskoj Mitrovici i čuvena sportska hala u Zemunu nose naziv Pinki, o ovom narodnom heroju retko se govori
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara: SVM ne nudi rešenja, već je deo problema
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) ocenjuje da Balint Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), pokušava da predstavi ovu stranku kao samostalnu političku snagu, dok u stvarnosti ostaje verni saveznik Srpske napredne stranke (SNS)
“Pastor tvrdi da SVM ne ulazi u Vučićev Pokret za narod i državu, ali i dalje sledi politiku SNS-a u svim ključnim pitanjima. Očigledno je da je njihova ‘samostalnost’ samo forma, dok je suština u bespogovornom sprovođenju volje Aleksandra Vučića”, smatraju u DZVM-u.
Oni dalje ocenjuju i da Pastorova izjava da SVM ne traži ministarske funkcije, već želi da zadrži uticaj kroz državne sekretare zapravo predstavlja pokušaj da se održi distanca od SNS-a i odgovornosti koje nosi učešće u vlasti, ali “upravo su ti ‘niži nivoi vlasti’ došli u fokus kada se govori o korupciji i lošim odlukama”.
Iz DZVM-a podsećaju da su upravo u nadležnosti državnog sekretara iz SVM-a bili troškovi izgradnje železničke pruge Novi Sad – Kelebija, koji su porasli za 87 miliona dolara, te da se srušila i nadstrešnica na stanici u Novom Sadu.
“Umesto da preuzme odgovornost, SVM i dalje sprovodi politiku SNS-a, a kada se pojave problemi, beži od odgovornosti. Politika ‘mi bismo, ali da ne uđe’ je prepoznata i više vam neće proći”, poručuju.
Oni su se takođe osvrnuli i na, kako kažu, Pastorovu relativizaciju problema manjinskih prava u vezi s nedostatkom višejezičnih natpisa na železničkim stanicama, što “dodatno potvrđuje da je SVM odavno odustao od borbe za interese vojvođanskih Mađara”:
“Umesto da zahteva poštovanje Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, on se poziva na probleme u drugim državama. Ovo nije zaštita manjinskih prava, već otvorena kapitulacija pred kršenjem zakona”.
Na kraju, nazivanje građanskih protesta „anarhijom“ i „glasnom manjinom“, zaključuju iz Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara, pokazuje da je SVM potpuno na strani režima.
“Umesto podrške građanima koji se bore za pravnu državu, oni štite korumpiranu vlast i svoje privilegije. SVM ne nudi rešenja, već je deo problema – vreme je da prestanu da obmanjuju javnost”, poručuju iz DZVM-a.