Vlada Mađarske u obavezi je da nakon sudske presude objavi ugovor o izgradnji deonice brze pruge Beograd- Budimpešta kroz Mađarsku, koji je, kako ocenjuju sagovornici Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE), izuzetno nepovoljan po građane i budžet ali i izuzetno povoljan po ljude bliske premijeru Viktoru Orbanu. Sagovornici VOICE-a iz Mađarske upozoravaju da bi cena deonice od granice sa Srbijom do Budimpešte duga 166 kilometara mogla dostići oko 750 milijardi forinti (oko dve milijarde evra), od čega je čak 85 odsto iz kredita kineske banke.
Kako su prošle godine u maju preneli mediji, prema tada usvojenom zakonu u mađarskom parlamentu, detalji ugovora moraju da ostanu tajni tokom narednih 10 godina, a u obrazloženju takve odluke istaknuto je da se na taj način zemlja štiti „od nepotrebnog spoljnog uticaja“ kao i „nacionalni interesi“.
Politikolog Silard Janoš Tot za VOICE ističe da se u mađarskoj javnosti spekuliše da je osnovni razlog za sakrivanje ugovora to što uslovi nisu povoljni za mađarsku stranu, jer se radi o ogromnim sredstvima od kojih deo direktno plaća Mađarska, dok drugi deo dolazi iz kineskog kredita.
Silard Janoš Tot (Foto: privatna arhiva)
– Prema kalkulacijama eksperata, trebaće 130 godina da se na pruzi zaradi novac koji je investiran. Detalji nisu poznati, ali sudeći po drugim kineskim investicijama u svetu, spekuliše se da uslovi ugovora nisu povoljni jer su Kinezi tražili različite garancije, dok mađarska strana neće imati iste garancije protiv rizika. A dodatni problem je korupcija. Već se zna da će jedan od bitnih izvođača radova biti firma koja se može vezati za Lerinca Mesaroša, biznismena koji je poznat kao Orbanova desna ruka – ističe Tot.
Opoziciona poslanica u mađarskom parlamentu Bernadet Sel, za VOICE objašnjava da je pomenuta investicija problematična iz više razloga, a da je glavni problem to što je ekonomski potpuno neracionalna jer bi se, prema nekim proračunima, ona isplatila tek za 2.400 godina, odnosno nikada! Problem je, dodaje, i cena koja prelazi svaku meru.
– Renoviranje košta 4,1 milijardu forinti po kilometru, što je četiri puta više od prosečne cene od 1,14 milijardi forinti po kilometru u Mađarskoj. I ako sve to ne bi bilo dovoljno, 85 odsto je udeo kineskog kredita, čiji su detalji proglašeni tajnim na 10 godina – navodi Sel.
Ona takođe kao problem vidi to što će radove da izvodi jedan od najbogatijih ljudi u Mađarskoj i prijatelj Viktora Orbana od detinjstva – Lerinc Mesaroš kome bi, kako kaže, taj posao mogao doneti oko 300 milijardi forinti.
– Osim toga, građevinski radovi još nisu ni započeti, ali Mesaroš je već dosta kajmaka pokupio na projektu prošle godine: prema ugovoru sa MAV-om (Železnice Mađarske, prim. aut), Mesaroševa kompanija je dobila 10 odsto, oko 32,2 milijarde forinti kao avans. Čitav projekat služi samo interesima kineskih i provladinih krugova, ali ne i mađarskim poreskim obveznicima. Usput, epidemija je pokazala da ne treba povećavati, već naprotiv, treba smanjiti svoju zavisnost u svim oblastima, ali kapija, koja je za kinesku robu još šire otvorena, ne upućuje u tom pravcu – upozorava Bernadet Sel.
SUD NAREDIO OTVARANJE UGOVORA
Ona za VOICE objašnjava hronologiju dešavanja sa ugovorom koji je na kraju završio na sudu. Naime, kaže Sel, ministar finansija Mađarske Mihalj Varga potpisao je 24. aprila 2020. ugovor o zajmu, nakon čega je ona odmah poslala zahtev da joj se dostave podaci iz ugovora. Međutim, umesto da odgovori u roku od 15 dana, ministarstvo je taj rok prolongiralo na 90 dana, koristeći mogućnost produženja roka koje je uvedeno zbog epidemiološke situacije.
– Dok je teklo produženo vreme za odgovor, parlamentu je podnet predlog zakona koji omogućuje proglašenje ugovora o zajmu tajnim i taj zakon je usvojen 19. maja 2020. godine, pre odgovora na moj zahtev. Tako da sam na kraju dobila odgovoru u kom je pisalo da je ugovor proglašen tajnim na 10 godina – ukazuje Sel za naš portal.
Usledila je tužba sudu, da bi početkom oktobra Sudsko veće Prestoničkog suda donelo drugostepenu presudu, uz obrazloženje da je u tom slučaju „reč o budžetskoj odluci koja se tiče javnog duga i finansira se iz poreza mađarskih državljana i firmi, to jest javnih sredstava“ što je zapravo poslednja rečenica člana 39, stava 2 Osnovnog zakona, (Ustava Mađarske, prim.aut).
Bernadet Sel (Foto: szelbernadett.hu)
– Dakle, postoji jasan javni interes za poznavanje podataka. Mađarski građani imaju pravo da se izjasne o investiciji koju je preduzela država ako je poznato da uključuje javna sredstva i dugotrajnije opterećenje budžeta. Međutim, javnost može dati odgovorno i obrazloženo mišljenje samo ako ima tačne i detaljne informacije. Mora tačno da zna koje terete preuzima na sebe i koliko će od toga imati koristi, da li uključuje možda spoljnu zavisnost ili značajan finansijski teret koji je nesrazmeran dostupnim beneficijama. Međutim, za sve ovo treba znati sadržaj ugovora – rekla nam je Sel.
VIŠEGODIŠNJE KAŠNJENJE
Podsetimo, 23. decembra 2015. godine tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao je u Novom Sadu da će građani Srbije moći da koriste modernizovanu brzu prugu Beograd-Budimpešta od 2018. godine.
– To je velika stvar za našu zemlju. Sve ćemo završiti za dve i po godine. Očekujem da sa kolegama iz Kine i Mađarske zajedno pođemo od Beograda do Budimpešte, da pokažemo šta sve može da se uradi kada su ljudi posvećeni i veruju – naglasio je tada Vučić.
Pruga, međutim, još nije završena, a u više navrata pomeran je kraj radova, te je trenutno aktuelna Vučićeva najava da će taj posao biti okončan do 2024. godine. Nadležni pak negiraju da kašnjenja uopšte ima. Kasni se i u Mađarskoj, pa su tako tek 15. oktobra ove godine ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i mađarski ministar za inovacije i tehnologiju Laslo Palkovič položili kamen temeljac i time svečano otvorili radove na železničkoj trasi Beograd-Budimpešta, na deonici pruge Šorokšar – Kelebija.
– Ovaj projekat je od izuzetnog strateškog značaja za obe zemlje s obzirom na to da predstavlja deo jedinstvene evropske železničke mreže i predstavlja deo Koridora 10 i železničku vezu ne samo Srbije i Mađarske, već ovom izgradnjom spajamo Centralnu Evropu sa Južnom Evropom – rekao je Tomislav Momirović tom prilikom.
Bernadet Sel za VOICE podseća da je ugovor između dve zemlje zaključen 2016. godine, da je u novembru 2017. raspisan tender za planiranje i izgradnju južne deonice, između Šorokšara i Kelebije, a ove godine, u avgustu 2021. godine za severnu deonicu, između Ferencvaroša i Šorokšara.
– Procedura za dobijanje građevinske dozvole za južnu deonicu je takođe obavljena u avgustu ove godine, za samo 30 dana (!), jer su u martu uredbom Vlade proglašeni od nacionalnog značaja tih dvadeset šest upravnih predmeta koji su vezani za izgradnju železničke pruge br. 150 između Budimpešte i graničnog prelaza kod Kelebije. Razlog za kašnjenje može biti to što su postojali dugotrajni pregovori o uslovima kineskog zajma, ali ćemo tek nakon što ugovor o zajmu bude javno objavljen saznati više o tome koliko je to sve po nas štetno – istakla je Sel.
PROBLEMI ZA ORBANA?
Ukoliko se vlada ogluši o sudsku presudu, Sel kaže da su spremna druga pravna sredstva. Janoš Tot ocenjuje da opozicija na ovom ugovoru neće naročito profitirati u predstojećoj predizbornoj kampanji, bez obzira hoće li on biti obelodanjen ili ne.
– Mislim da opozicija neće moći da iskoristi sve ovo u predstojećoj predizbornoj kampanji – postoji gomila sličnih slučajeva, a mađarsko društvo to toleriše – navodi naš sagovornik.
Ipak, Orban bi zbog toga, po njegovim rečima, možda mogao trpeti dodatni pritisak iz Evropske unije.
– Već je bilo sukoba sa EU oko ovog projekta. EU je oštro kritikovao mađarsku vladu zbog toga što će, prema originalnom ugovoru, većinu radova izvoditi kineske firme i tražili su da se to promeni i da i evropske firme dobijaju prilike da se uključe – podsetio je Silard Janoš Tot.
Žandarm koji je bio angažovan tokom protesta, a koji je ispričao za Danas da je tokom protesta bilo raspoređeno više topova, kaže da je jedan od njih stajao iza Narodne skupštine.
„Uređaj je bio montiran na haubi našeg vozila ‘Defender’ koga mi kolokvijalno zovemo „indijanac“. To je defender koji nema krov. Pored njega je bio ‘operater’ koji je zadužen za rukovanje ovim uređajem. Osim ovog vozila, levo od njega je bilo parkirano isto vozilo sa istim takvim uređajem. Objašnjeno nam je da će ovaj uređaj biti aktiviran ako bude bilo potrebe, kao i kako da se ponašamo ukoliko dođe do aktivacije“, priča žandarm za Danas.
Kaže da u tom trenutku nije bio jedini koji se nalazio pored ovog vozila, već da je tu bio čitav vod Žandarmerije.
„Vozilo je bilo sakriveno i nije moglo da se vidi od ograde kojom je Skupština opasana zbog građevinskih radova. Ovaj uređaj na kraju nije upotrebljen. Međutim, ovih uređaja je bilo više i bili su raspoređeni na različitim lokacijama. Rečeno nam je da postoje i mobilni uređaji koji nisu montirani na vozilima“, kaže žandarm.
On navodi da svaki odred Žandarmerije (Beograd, Novi Sad, Kraljevo, Niš) ima po dva ovakva uređaja i da se to uopšte do sada nije ni krilo od pripadnika Žandarmerije, ali da do sada nikada nisu izvoženi van baze, sve do protesta, prenosi Danas.
„Rečeno nam je i da je jedan uređaj postavljen u ili pored predsedništva, kao i da su traktori koji su parkirani oko Pionirskog parka, postavljeni upravo kako bi odbili udar topa ukoliko bi top bio upotrebljen, jer su u parku bili i naši ljudi“, kaže on.
Što se tiče događaja u Kralja Milana gde je, po izjavama mnogih upotrebljeno ovo oružje, on kaže da ne zna odakle je to moglo biti ispaljeno, jer se nalazio kod Skupštine.
Naš izvor nam je pre dva dana rekao i da su ta vozila u garažama kao i da će pokušati da ih slika.
„Nisam uspeo jer je ta garaža trenutno zaključana“, kaže žandarm.
On naglašava da je za ova vozila tog dana znao veliki broj pripadnika Žandarmerije.
Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA
“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.
On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.
“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš.
Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente!
Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”
On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.
“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš.
Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.
Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak
Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi
Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.
Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.
Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.
Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.
Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.
Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”, “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.
Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.
Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.
Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.
Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.
IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.
Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.
Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.
Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.
Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.
“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.
Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.
“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.
Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.
“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.
Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.
Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.
Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.
Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.
Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.
“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.
Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.
Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta.
Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.