VOICE: I država i crkva prekomerno seku šume Fruške gore, ekolozi traže moratorijum (VIDEO)
Prekomerna seča šuma predstavlja veliki problem u Nacionalnom parku Fruška gora, a pojedini izveštaji sa terena potvrđuju da postoje i nezakonite seče. Ekolozi tvrde da planska seča nije u skladu sa zaštitom šuma, a posebno su zabrinuti zbog komercijalne seče.
„Trenutno se na Fruškoj gori ne seče na površini od svega tri odsto, dok se na preostalih 97 odsto vrši seča. Mi mislimo da su to prekomerne seče, iako su planske, što je nedopustivo u zaštićenom području prirode“, tvrdi za VOICE Dragana Arsić iz Pokreta Odbranimo šume Fruške gore.
Prema njenim rečima, iako se na Fruškoj gori rade planske seče (proredne i oplodne), koje su u skladu sa planskim dokumentima o osnovama upravljanja šumama na period od deset godina, to su ustvari prekomerne seče jer se seku šume koje su deo zaštićenog područja prirode.
„To je jako veliki problem jer je potrebno promeniti osnove gazdovanja šumama,da one imaju ekosistemski tretman, a ne proizvodni. Shodno tome, onda treba da se prave planovi seča koji bi bili na nivou sanitarnih seča ili održavanja vitalnosti šuma“, smatra Arsić.
Objašnjava da se u delu šume koja je u državnom vlasništvu seču šume organizuje Javno preduzeće Nacionalni park Fruška gora koji preko tendera bira firmu koja će to da za njih radi. S druge strane, na privatnom delu, odnosno na jednoj četvrtini, što je oko 6.000 hektara šume, vlasnik je Sremska eparhija Srpske pravoslavne crkve (SPC) i oni samostalno gazduju tako što sklapaju ugovor sa privatnom firmom za koncesiono gazdovanje šumom.
„Podatak koji mi imamo iz jednog ugovora do kojeg smo došli govori da oni godišnje od koncesionara dobiju između 180.000 i 200.000 evra za zakup, a onda firma organizuje seču i prodaju drva. Istim intenzitetom i država i crkva rade prekomerne seče šuma na Fruškoj gori“, tvrdi Dragana Arsić.
Šume čine najveće površine Nacionalnog parka. Od 23.315 hektara šuma i šumskih zemljišta u NP Fruška gora, koje su od 1946. do 2011. godine bile državno vlasništvo, na osnovu Zakona o restituciji imovine crkvama i verskim zajednicama SPC-u je vraćeno oko 6.000 hektara. Šume i šumska zemljišta se nalaze na osam administrativnih i 44 katastarske opštine.
Kako se navodi na sajtu Nacionalnog parka, gazdovanje šumama je usklađeno sa odredbama Prostornog plana posebne namene područja Fruške gore i propisanim režimima i merama zaštite. Šume su podeljene u 27 gazdinskih jedinica, od kojih je 13 u državnom vlasništvu.
Dragana Arsić: „Podnosiili smo prijave i oni su bivali kažnjavani. Ali oni se teško otkrivaju i za to je potrebna upornost“ (foto: FB)
Prema rečima Draženka Rajkovića iz Centra za istraživanje biodiverziteta, važno je podsetiti da je upravljanje zaštićenim područjem i naposletku očuvanje prirodnih i stvorenih vrednosti u njemu kompleksan zadatak koji zahteva pažljivo planiranje i multidisciplinaran pristup.
„Čini mi se da trenutno postoje određeni ozbiljni izazovi i problemi u planiranju koji se narodski rečeno guraju pod tepih što kasnije tokom realizacije planova rezultira nedovoljnim i neadekvatnim izvršenjem planiranog. To je posebno vidljivo iz domena zaštite i unapređenja biološke raznolikosti u samom nacionalnom parku gde su neki planovi, a pre svega aktivnosti, u praksi nedvosmisleno u koliziji sa očuvanjem šuma i živog sveta Fruške gore“, navodi Rajković.
On smatra da je sasvim jasno da ekonomski i drugi čovekovi interesi ne mogu i ne smeju biti ispred interesa očuvanja zdravlja i vitalnosti šuma i živog sveta na Fruškoj gori, što ga dovodi do zaključka da je trenutno upravljanje samo donekle adekvatno planirano.
„Sasvim sam uveren da bi prisnija saradnja i transparetniji procesi izrade planskih dokumenata, pre svega na relaciji državni organi – upravljač – lokalne zajednice – ekološke i druge stručne organizacije, vidno i u praksi poboljšali upravljanje u našem najstarijem nacionalnom parku“, navodi on.
Vojvodina najmanje pošumljena regija u Evropi
Prema rečima Dragane Arsić, poceloj planini se trenutno seče, a sezona intenzivne seče kreće od oktobra i traje do februara, kada se seku stabla velikog obima. Proredne seče se rade tokom cele godine.
„Kada prođete Partizanskim ili nekim drugim putem lako se može videti kako slažu trupce velikim kamionima. Gde god krenete možete videti radnike na terenu. Zaticali smo i nezakonite utovare trupaca koji nisu bili prethodno obeleženi markicom. Podnosiili smo prijave i oni su bivali kažnjavani. Ali oni se teško otkrivaju i za to je potrebna upornost“, upozorava ona.
S obzirom na to da i Novi Sad ima sve manje zelenila, Drahana Arsić smatra da jako bitno smanjiti seče na Fruškoj gori samo na nivo sanitarnih, a za to je potrebna velika politička volja i izmena regulative.
„Zahtevamo moratorijum na seču šuma jer je Vojvodina najmanje pošumljena regija u Evropi. Ako sada posečete i Frušku goru onda će nam klimatske promene još više doći do izražaja.Fruška gora ne samo što je besplatna fabrika kiseonika. Ona je i jako bitna u borbi protiv klimatskih promena“, navodi ona.
Draženko Rajković upozorava da slaba ili tačnije rečeno nedovoljna pošumljenost Vojvodine može imati samo negativan uticaj na živote ljudi i životnu sredinu.
„Ovaj negativan uticaj se pre svega manifestuje kroz nedostatak staništa i gubitka bioraznolikosti, loš kvalitet vazduha, problema sa odvodnjavanjem, poplavama, ali i dostupnosti pitke vode. Dodatno, nedostatak šuma doprinosi povećanju emisija gasova koji pridonose klimatskim promenama. Ne treba zaboraviti ni kvalitet života jer šume pružaju mesta za rekreaciju, odmor i relaksaciju“, navodi on.
Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Vojvodini iznosi 174.303 hektara, što predstavlja oko 8,1 odsto površina Vojvodine. Javno preduzeće Vojvodinašume gazduju na 129.951 hektara, a Nacionalni park Fruška gora na 22.450.
Međutim, površina šuma, prema podacima poslednje Nacionalne inventure šuma, iznosi 154.000 hektara, tako da se stvarna šumovitost nalazi na nivou od svega 7,1 odsto.
U Vojvodini je potrebno podići 170.000 hektara novih zasada, kako bi pošumljenost bila u skladu sa standardima razvijenih zemalja. Nedostatak šumskih pojaseva čini poljoprivredi velike štete, a svest o značaju ovih pojaseva je niska.
U Vojvodini potpuno uništena pojedina šumska područja
U dva olujna nevremena u julu mesecu ove godine samo na teritoriji Bačke potpuno je uništeno 1.300 hektara šume, a u Nacionalnom parku Fruška gora stabla su polomljena ili oštećena na čak 14.000 hektara.
Na području kojim upravljaju Vojvodinašume nepovratno je oštećeno 1.717 hektara šuma, što je više od jedan odsto šumskog područja. Kako se navodi u dokumentu koji je dobila redakcija VOICE-a, ukupno je oštećena drvna zapremina od 616.393 kubika.
U Šumskom gazdinstvu (ŠG) „Novi Sad“ 19. i 21. jula usled velike oluje pričinjena je značajna materijalna šteta, jer je vetar lomio grane i stabla i izvaljivao stabla iz korena. Šteta je počinjena na površini od 2.488 hektara, dok je na 1.442 hektara potrebna čista seča šuma. Ukupno je oštećena drvna zapremina od 342.457 kubika.
U ŠG „Sremska Mitrovica“ je takođe pričinjena ogromna šteta na površini od 10.037 hektara. Čistu seču je neophodno uraditi na površini od 116 hektara, a prorednu seču na 9.921 hektar. Ukupno je oštećena drvna zapremina od 231.525 kubika.
U ŠG „Sombor“ nevreme je pogodilo taj grad i okolinu 21. jula i nanelo ogromnu štetu, ali na manjem području. Šteta je izazvana na ukupnbo 77 hektara i na toj površini moraće da dođe do zamene stabala. Ukupno je oštećena drvna zapremina od 22.353 kubika.
U ŠG „Zrenjanin“ takođe je bilo manje štete zbog čega će na površini od 82 hektara morati da budu zamenjena stabla. Sanacija je predviđena na površini od 822 hektara. Ukupno je oštećena drvna zapremina izbosi 20.058 kubika.
Stručnjaci navode da saniranje ovakvih šteta zahteva mnogo više vremena nego redovan postupak podizanja šuma, pa pretpostavljaju da će biti potrebno najmanje desetak godina da se kompletno izvrši sanacija i obnova šuma.
Orao krstaš i sivi soko nestali, ugroženi detlići, duplje i orhideje
Draženko Rajković smatra da je danas jako teško dati odgovor na pitanje u kojoj meri je ugrožen biodiverzitet na Fruškoj gori, pre svega iz razloga što ne postoji monitoring temeljnih vrednosti i ključnih vrsta na području parka koji bi dali bližu sliku o tome šta se trenutno dešava sa njihovim jedinkama i populacijama, gde eventualno grešimo i u kom smeru treba da se krećemo u narednom periodu u pogledu izrade planova i aktivnih mera zaštite pojedinih vrsta i staništa.
„Dakle intuitivno i predostrožno bih rekao da su pojedine vrste veoma ranjive i ugrožene, posebno imajući u vidu relativno skorašnji nestanak orlova krstaša iz fruškogorskih šuma, zatim sivog sokola koji se gledajući teritoriju cele Vojvodine jedino gnezdio na Fruškoj gori, ali i ’planskih’ seča šuma tokom perioda razmnožavanja za koje nikad nije bilo jasno kako se uklapaju u koncept očuvanje vrsta i njihovog staništa ili pak težnji upravljača ka kategorizaciji parka po IUCN standardima“, upozorava on.
Dragana Arsić kaže da su u Pokretu Odbranimo šume Fruške gore zbog ugroženosti počeli da prave evidenciju orhideja jer na planini ima 30 strogo zaštićenih vrsta.
„One rastu na šumskom staništu i kada posečete šumu više nemate ni orhideju. Orao krstaš je takođe nestao sa Fruške gore zbog prekomernih seča. Šumske sove su takođe ugrožene, kao i detlići i duplje, jer to su vrste koje traže stara stabla. Ljudi su takođe ugroženi“, navodi Arsić.
Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA
“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.
On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.
“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš.
Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente!
Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”
On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.
“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš.
Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.
Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak
Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi
Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.
Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.
Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.
Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.
Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.
Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”, “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.
Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.
Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.
Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.
Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.
IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.
Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.
Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.
Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.
Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.
“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.
Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.
“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.
Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.
“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.
Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.
Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.
Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.
Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.
Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.
“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.
Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.
Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta.
Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.
“Vodovod” je saopštio da je bunar BHD 5 na izvorištu “Ratno ostrvo” isključen sa sistema do završetka radova na regeneraciji.
Radovi će biti gotovi do kraja aprila.
Kako saopštavaju iz “Vodovoda”, ovaj infrastrukturni projekat je od ključnog značaja za poboljšanje kapaciteta vodosnabdevanja u Novom Sadu.
Regeneracija podrazumeva temeljno uklanjanje taloga i nanosa koji se prirodno stvaraju tokom dugogodišnje eksploatacije bunara. Ovim radovima omogućava se bolji protok vode i povećava efikasnost sistema.
Bunar BHD 5 je do sada obezbeđivao 45 litara vode u sekundi, a nakon regeneracije moći će da obezbedi 80-90 litara u sekundi, što će značajno doprineti stabilnosti vodosnabdevanja u gradu.