U Srbiji krijumčari uzimaju 1.000 do 6.000 evra po migrantu
U poslednje tri godine, među krijumčarima migranata, najviše je državljana Srbije koji su osuđivani za nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi
U poslednje tri godine, među krijumčarima migranata, najviše je državljana Srbije koji su osuđivani za nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno u Osnovnom javnom tužilaštvu u Subotici i u Osnovnom javnom tužilaštvu u Senti, mestima na samom severu Vojvodine, gde su poslednjih dana učestale policijske akcije protiv migranata.
Ljudi u pokretu, koji beže od rata i siromaštva preko Srbije u pokušaju da se domognu država Evropske unije, postali su meta policije na severu Srbije.
U grupnim akcijama policija je u punoj opremi prethodnih nekoliko dana na stotine migranata prebacivala sa pograničnih područja u prihvatne centre.
Najveća do sada organizovana je 25. novembra kada je policija zbog prijava o pucnjavama više od 800 ljudi prebacila u državne kampove. Tada je, kako je saopšteno, privedeno više osoba za koje policija sumnja da imaju veze sa pucnjavom, ali i krijumčarenjem migranata.
Od tada akcije bezbednosnih snaga su svakodnevne, a poslednja se dogodila 1. decembra, kada je policija zajedno sa žandarmerijom, rasformirala kampove, koji su ljudi u pokretu napravili, a njih prebacila u državne centre.
U saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije od tog dana navodi se i da je u Novom Sadu u Vojvodini uhapšeno osam pripadnika organizovane kriminalne grupe koji se sumnjiče da su od februara do septembra ove godine organizovali nedozvoljen tranzit za 138 migranata preko Srbije, kao i nedozvoljen prelaz granice sa Mađarskom, Hrvatskom i Rumunijom i dalji transport do drugih zemalja Evropske unije.
Kako se navodi, za to su naplaćivali od 1.000 do 6.000 evra po migrantu.
Zakon i kazne
Krivični zakon u Srbiji predviđa kaznu do jedne godine zatvora za one koji bez dozvole pokušaju da pređu granicu, dok je za krijumčare predviđena kazna od šest meseci do pet godina. Kazne su oštrije ukoliko su izvršioci članovi organizovanih kriminalnih grupa.
Prema informacijama iz Osnovnog javnog tužilaštva u Subotici, gradu na samoj granici sa Mađarskom, u periodu od 1. januara 2020. godine do 30. novembra 2022. godine, zbog krivičnog dela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, izrečene su ukupno 24 presude.
Od toga u tri presude je izrečena uslovna osuda dok su ostalim presudama izvršiocima krivičnog dela izrečene kazne zatvora.
“Od ukupnog broja presuda, 13 presuda je izrečeno protiv državljana Srbije, a osam presuda protiv stranih državljana (Po tri iz Sirije i Turske i po jedan iz Iraka i Italije)”, navelo je tužilaštvo u pisanom odgovoru za RSE.
U istom vremenskom periodu, zbog ostalih krivičnih dela, izrečeno je ukupno 87 presuda migrantima, od toga je u osam presuda izrečena uslovna osuda, u sedam presuda novčana kazna, dok je u 72 presude izvršiocima krivičnog dela izrečena kazna zatvora. Tužilaštvo nije preciziralo na koja dela se presude odnose.
U Osnovnom javnom tužilaštvu u Senti, takođe na granici sa Mađarskom, navode za RSE da je u toku 2020. godine izrečeno ukupno pet pravosnažnih presuda za krivično delo nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, u 2021. godini šest takvih pravosnažnih presuda, a u toku 2022. godine sedam pravosnažnih presuda.
“Nijedna presuda se ne odnosi na migrante kao krijumčare ljudi. Osuđena lica su državljani Srbije, osim u dva slučaja u kojima je osuđen jedan državljanin Severne Makedonije i jedan državljanin Bugarske”, navode u ovom tužilaštvu za RSE.
Što se tiče migranata kao učinilaca krivičnih dela, u toku 2021. godine dva migranta su pravosnažno osuđena zbog krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
U toku 2022. godine dva migranta su bila pravosnažno osuđena zbog krivičnog dela teške krađe, a jedan migrant je bio osuđen zbog krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
“Svi migranti su bili osuđeni na kazne zatvora”, naveli su u Osnovnom javnom tužilaštvu u Senti.
U odgovoru se dodaje i da je u u toku 2022. godine pokrenut i krivični postupak protiv jednog državljanina Gruzije zbog krivičnog dela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, kao i još jedan krivični postupak protiv jednog migranta zbog krivičnog dela teške krađe.
“Oba ova krivična postupka su u toku i nisu pravosnažno okončana, ističu u Osnovnom javnom tužilaštvu u Senti.
Strani državljani kazne zatvora, prema njihovom saznanju, služe u Kazneno popravnom zavodu u Sremskoj Mitrovici, dok je subotičko javno tužilaštvo navelo da ne raspolažu podacima gde osuđena lica izdržavaju izrečene kazne zatvora.
Paunović: Krijumčarske grupe funkcionišu pod zaštitom pojedinaca iz MUP-a Srbije
Gordan Paunović iz nevladinog Info Parka iz Beograda, organizacije koja pomaže migrantima ili izbeglicama koji su došli u Srbiju, kaže za Radio Slobodna Evropa da je za situaciju sa krijumčarima odgovoran MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova).
“Krijumčari i krijumčarske grupe prethodnih sedam godina su funkcionisale i dalje funkcionišu pod zaštitom pojedinaca iz MUP-a Srbije”, rekao je Paunović.
On navodi i da su aktivisti Info parka upravo u Horgošu i pograničnim gradovima, mestima sa kojih je policija u prethodnih nekoliko dana sklanjala ljude u pokretu, imali kontakte sa krijumčarima “koji su nam na pitanje ‘da li imaju problema sa policijom’, rekli da imaju ‘jedino kada ne izlazi dovoljno veliki broj migranata iz Srbije, kada ne prebacuju dovoljno ljudi u Mađarsku. Oni dođu i izviču se na njih i kažu da teraju više ljudi iz Srbije'”.
Prema rečima Paunovića, “kriminal je u osnovi tog sistema”.
“Država je omogućila kriminalno delovanje tih krijumčarskih grupa na svojoj teritoriji. Zašto policija ne kontroliše svoju teritoriju? Stalno se povećavao broj ljudi i niko nije reagovao. Ponekada ih obiđe policija da vidi šta se dešava i nije bilo nikakvih akcija”, smatra.
Kako ističe, u pitanju je veliki novac.
“Najveći biznis se tu dešava u krugu između krijumčara i onih koji obezbeđuju da oni rade nesmetano na graničnoj teritoriji, oni koji im pružaju zaštitu. To je ogroman novac”, upozorava Paunović.
On smatra da je ovo početak operacionalizacije dogovora koji je Srbija nedavno napravila sa Evropskom unijom, a ugovor je potpisan na iznos od 57 miliona evra.
Vlasti Srbije, Mađarske i Austrije potpisale su 16. novembra memorandum o razumevanju o jačanju saradnje na planu migracija i zaštite granica.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tada izjavio da je plan da se migranti vraćaju iz Srbije u zemlju porekla i da će zajedno sa partnerima podeliti troškove vraćanja migranata koji, prema njegovim rečima, nisu mali.
Gordan Paunović ocenjuje da Evropa po svaku cenu želi da zaustavi priliv migranata i da je sada i Srbija počela da preduzima mere.
Prihvatni centar u Subotici
Ocenjuje i da suštinski ovakve promene ne mogu ništa da promene i da Srbija, ukoliko želi da prekine ovako veliki priliv ljudi, treba da promeni svoj odnos prema migracijama.
“Srbija treba da postane zemlja finalne destinacije za ove ljude, a ne samo zemlja tranzita. Mi moramo znatno da relaksiramo svoj azilni sistem”, kaže.
Prema podacima iz izveštaja “Pravo na azil u Republici Srbiji 2020”, koji je 2021. predstavio nevladin Beogradski centar za ljudska prava (BCLJP), u Srbiji je godinu ranije 2.830 osoba izrazilo nameru da traži azil, ali je samo njih 144 to i učinilo – od kojih je 29 lica dobilo azil.
U poslednjih 12 godina otkako je uspostavljena Kancelarija za azil, samo su 194 osobe dobile azil u Srbiji, podaci su iz istog izveštaja.
Paunović dodaje i da Srbija mora da pruži neke mogućnosti ljudima da ostanu.
Subotica: I dalje na stotine ljudi boravi na otvorenom
Tibor Varga iz Istočnoevropske misije iz Subotice, koji godinama pomaže migrantima, kaže za RSE da van sistema boravi na stotine ljudi, na raznim mestima.
MIgranti ispred prihvatnog centra u Subotici
“Zahladnelo je, drugačije je nego tokom leta, potrebe ljudi koji borave na otvorenom su veće. Trebaju često odeću ili nemaju cipele, i hrane. Ako je neko u potrebi ili u nekoj kritičnoj situaciji, nastojimo da pomažemo”, navodi on za RSE.
Varga smatra da će se deo ljudi koje policija vrati u Preševo ili u neke druge kampove, opet vratiti u Suboticu.
“Većina njih ne želi u prihvatne centre i nastoje što pre da se upute prema granici da pokušaju da pređu u Evropsku uniju. Moja meta su ljudi koji su jako u potrebi, da im pomognemo kako god možemo”, objašnjava.
Na pitanje, da li često viđa iste ljude ili neki od njih uspevaju da pređu granicu sa Mađarskom, Varga kaže da je najviše onih koje neće više nikada videti, ali da se nađu i oni koji su se vratili jer nisu uspeli da pređu granicu, ali da su to ređe situacije.
Lacko: Pojačano je prisustvo policije
U međuvremenu, na severu Srbije pojačano je prisustvo policije, što je za RSE potvrdio i predsednik Skupštine opštine Kanjiža, u čijoj nadležnosti je Senta, Robert Lacko.
On je naveo da se građani tog mesta zbog toga osećaju, kako je rekao, sigurnije.
Prema rečima načelnika Severnobačkog okruga, Bojana Šoralova, u Prihvatnom centru u Subotici trenutno ima između 190 i 220 ljudi, što je upola manje u odnosu na situaciju pre manje od mesec dana.
Prema Šoralovim rečima, prebacivanje grupe ljudi iz Subotice u druge centre nazivaju “humanim preseljenjem”, zato što ne žele da dozvole da bilo ko boravi na ulici.
“U narednom periodu će se sprovoditi akcije policije i žandarmerije u cilju sprečavanja podizanja ilegalnih kampova i prebacivanja ljudi u centre. Već smo radili na suzbijanju takvih kampova, ali ima ih još, i u narednom periodu ćemo dislocirati lica koja kod sebe nemaju dokumenta, a kampove sklanjati na Gradsku deponiju”, najavio je on.
Ocenjuje da će se uvođenjem programa readmisije, odnosno vraćanja migranata u zemlje iz kojih su došli, situacija poboljšati.
“Mislimo na one migrante koji nemaju šansu da dobiju azil u našoj zemlji, čime će se nadam se do kraja godine prepoloviti broj ljudi koji je sada u našem gradu”, smatra Šoralov.
Policija u Srbiji bila je ranije kritikovana od dela javnosti i aktivista za ljudska prava zbog svog odnosa prema migrantima.
Aktivisti su najbrojnije reagovali kada je 18. jula ministarstvo objavilo fotografije i snimke na kojima se vidi grupa ljudi u pokretu na severu zemlje sa rukama na potiljku i ministar unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina kako daje izjavu.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.
Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak
Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi
Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.
Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.
Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.
Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.
Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.
Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”, “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.
Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.
Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.
Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.
Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.
IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.
Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.
Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.
Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.
Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.
“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.
Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.
“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.
Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.
“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.
Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.
Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.
Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.
Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.
Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.
“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.
Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.
Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta.
Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.
“Vodovod” je saopštio da je bunar BHD 5 na izvorištu “Ratno ostrvo” isključen sa sistema do završetka radova na regeneraciji.
Radovi će biti gotovi do kraja aprila.
Kako saopštavaju iz “Vodovoda”, ovaj infrastrukturni projekat je od ključnog značaja za poboljšanje kapaciteta vodosnabdevanja u Novom Sadu.
Regeneracija podrazumeva temeljno uklanjanje taloga i nanosa koji se prirodno stvaraju tokom dugogodišnje eksploatacije bunara. Ovim radovima omogućava se bolji protok vode i povećava efikasnost sistema.
Bunar BHD 5 je do sada obezbeđivao 45 litara vode u sekundi, a nakon regeneracije moći će da obezbedi 80-90 litara u sekundi, što će značajno doprineti stabilnosti vodosnabdevanja u gradu.
LSV i DZVM: Balint Pastor da se izvini građanima Vojvodine i povuče se iz politke
Aron Čonka, predsednik Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara (DZVM) i Aleksandar Marton, portparol LSV Vojvođani, pozvali su danas predsednika Saveza vojvođanskih Mađara Balinta Pastora da se izvini građanima Vojvodine i povuče iz politike
U zajedničkom saopštenju su istakli da je Pastor “sramno podržao Šešeljevog radikala” za zamenika gradonačelnika Novog Sada, ocenivši da je saradnja SVM i radikala dovela do pada broja Mađara u Vojvodini sa 400, na 186 hiljada.
“Podrška odbornika Saveza vojvođanskih Mađara u novosadskoj Skupštini izboru Đurađa Jakšića, inače visokog funkcionera Šešeljeve Srpske radikalne stranke, za zamenika gradonačelnika Novog Sada, samo je još jedan primer potpune otuđenosti politike Balinta Pastora i njegovih saradnika od vojvođanskih Mađari, ali i svih drugih građana Vojvodine”, poručili su njih dvojica.
Ocenili su da je taj sraman izbor izveden uz napad policije na odbornike i okupljene građane, u stilu diktatorskih nedemokratskih režima.
“Od početka svog političkog delovanja, Vojislav Šešelj je bio otvoreni protivnik manjinskih zajednica, a devedesetih godina je učestvovao u organizaciji i sprovođenju politike progona sremskih Hrvata, ali i Mađara, Rusina, Slovaka, za šta je i osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu”, podsetili su u saopštenju Marton i Čonka.
Dodali su da je politička i društvena elita vojvođanskih Mađara, zajedno sa drugim vojvođanskim građanskim i demokratskim snagama znala da odgovori na sve te pritiske, a da je Balint Pastor “na sve to pljunuo” pokazujući da su mu interesi uskog kruga u samom vrhu SVM bliži od interesa zajednice.
Nakon pada Vučića, traže oduzimanje Dodikove imovine i državljanstva svima koji su…
Aleksandar Vučić i Milorad Dodik su pred oko 20.000 ljudi, kojima su uredno isplaćene dnevnice, održali zapaljive govore, prijeteći studentima koji već mjesecima masovno demonstriraju širom Srbije tražeći ostavke korumpirane vlasti u toj zemlji i procesuiranje krivaca za pogibiju 15 ljudi u padu nastrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Građani Srbije posebno su izrazili nezadovoljstvo istupom Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, a stvari su u toj mjeri eskalirale, da se na društvenim mrežama pokrenulo pitanje odizmanje sumnjivo stečene imovine Miloradu Dodiku u Srbiji, ali i državljanstva Srbije svima onima koji su državljanstvo stekli u posljednjih nekoliko godina
Podsjetimo, Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Nenad Nešić i Jelena Trivić, još od proteklih izbora na meti su ogorčenih građana Srbije jer su, baš poput velikog broja građana iz bh. entiteta Republika Srpska, nelegalno glasali na lokalnim izborima u Beogradu iako posjeduju prebivalište u Bosni i Hercegovini. To je umnogome pomoglo Vučićevom SNS-u da pobijedi na proteklim lokalnim izborima.
Inače, ni bosanskohercegovački, ni srbijanski zakoni ne predviđaju mogućnost dvostrukog prebivališta. Prebivalište može biti samo jedno – mjesto gdje se građanin nastanio s namjerom da u njemu stalno živi, odnosno mjesto u kome se nalazi centar njegovih životnih aktivnosti.
„Pravo na prebivalište u Republici Srbiji imaju svi građani Republike Srbije koji stalno žive na teritoriji Republike Srbije. (…) Građanin je dužan da odjavi prebivalište ako se iseljava iz Republike Srbije u inostranstvo“, jasno se navodi u Zakonu o prebivalištu i boravištu građana Republike Srbije.
SVE SE MIJENJA NAKON PADA VUČIĆA
Sve je za „Slobodnu Bosnu“ komentirao član Predsjedništva LSV-Vojvođani i odvjetnik Aleksandar Olenik.
-Mi u Ligi socijaldemokrata Vojvodine već sada pazimo da ne ponovimo greške iz petog oktobra, pošto smo sa njima imali bogato iskustvo u okviru DOS-a.
Jedna od tih grešaka je što nikad nije vraćen novac sa Kipra, koje je Milošević izneo preko Kipra u Moskvu. Imajući to u vidu, mi već sada radimo jednu vrstu mapiranja imovine koja je iz javnih sredstava, odnosno iz budžeta, prešla u privatne džepove vrha SNS-a, odnosno koruptivne hobotnice Aleksandra Vučića. Ideja je da kako se bliži dan rušenja Vučića, odnosno u tom prvom danu posle, odmah znamo gde je imovina svih građana i kako da je vratimo.
U tom smislu nije bitno da li oni koji su delovi korumpirane hobotnice Aleksandra Vučića, da li žive u Srbiji, Hrvatskoj, BiH ili Crnoj Gori, osim naravno ovih agresorskih režima, Rusije, Belorusije, Severne Koreje…, tamo ne možemo ništa. Ali u svim evropskim i zapadnim zemljama je moguće novac vratiti ako se zna gde je i ako se zna osnov za povraćaj. To je nešto na čemu se radi, a uz kombinaciju sa krivičnim postupcima i svim ostalim procesuiranjem političara koji su služili Vučiću, to čini jedan ceo set mera koji je proizašao iz grešaka napravljenih 5., 6., 7. i 8. oktobra 2000. godine, kazao je Olenik za „Slobodnu Bosnu“.
Što se tiče oduzimanja državljanstva, to je pravno dosta komplicirana situacija, to bi izisikivalo promjene Ustava, kaže Olenik.
-Ali, postoje druga elegantinija i efikasnija sredstva, a to je regulisanje ko i kada može da glasa u kojoj državi, u slučaju dvojnog državljanstva. Najjednostavnije je da ako glasate u jednoj državi, ne možete u drugoj. U svakom slučaju ćemo sprečiti, nakon okončanja započetog rušenja Vučića, da bilo ko sa dvojnim državljanstvom glasa i u Srbiji i u drugoj državi. Pogotovo ćemo imati na umu iskustvo sa Srbima iz Bosne i Hercegovine koje Milorad Dodik zloupotrebljava na jedan najniži i najprimitivniji način. Naravno, ne isključujem ni neku vrstu revizije državljanstava koja su data kao vid davanja mita, odnosno političke korupcije, a sve u okviru koruptivne hobotnice Srpske napredne stranke, kazao je Olenik na kraju razgovora za „Slobodnu Bosnu“.