JE LI pandemija covida-19 gotova? Jasan i izravan odgovor je, naravno, ne. No neke su zemlje mnogo bliže svjetlu na kraju pandemijskog tunela nego druge.
Za Dansku, u kojoj je potpuno cijepljeno 75.8% ukupne populacije, a barem jednom dozom cijepljeno 76.9% stanovnika, epidemija je, po svemu sudeći, na izmaku.
U Srbiji umire 59 ljudi na dan, u Danskoj manje od dvoje
Za Srbiju, u kojoj je potpuno cijepljeno 43.2% ukupne populacije, a 45.1% populacije cijepljeno barem jednom dozom, jasno je da je epidemija daleko od gotove.
Vrijedi pritom spomenuti da je i u Hrvatskoj dosad potpuno cijepljeno samo 43.5% ukupne populacije, praktički jednako kao u Srbiji. Barem jednom dozom cijepljeno je 46.2% stanovnika Hrvatske, jedva nešto više nego u Srbiji.
Naime, u Srbiji trenutno od koronavirusa umire oko 59 ljudi na dan, gledano u sedmodnevnom prosjeku, prema podacima stranice Our World In Data. U Danskoj, gledano po istom prosjeku, trenutno umire oko dvoje ljudi na dan – točnije, 1.6. Dodajmo da u Hrvatskoj, koja je manja od Srbije (6.9 milijuna stanovnika), ali i od Danske (5.83 milijuna stanovnika), prosječno umiru oko 22 osobe na dan.
Danskoj hospitalizirano 20 ljudi na milijun stanovnika, u Srbiji 960
I ako gledamo umrle na milijun stanovnika, kako bismo prilagodili brojeve smrti veličini pojedine zemlje, u Danskoj je u posljednja dva tjedna umrlo 4.8 ljudi na milijun stanovnika, a u Srbiji 113.3. U Hrvatskoj je u istom razdoblju umrlo 69.1 ljudi.
Ako pogledamo brojeve novozaraženih, jasno je da ih je u Srbiji daleko više, ali u Danskoj taj broj ipak nije toliko nizak da sam po sebi objasni ovako nizak broj umrlih.
Tako trenutni prosjek novih slučajeva koronavirusa u Danskoj, gledano u tjednom prosjeku, iznosi 1254.1 na dan, odnosno 215.7 na milijun stanovnika. U Srbiji iznosi 6974.4 na dan, odnosno 1009.6 na milijun stanovnika. U Hrvatskoj pak imamo 2538.9 novozaraženih na dan, odnosno 622 na milijun stanovnika.
Nadalje, Danska je 17. listopada, što je posljednji dan kad su na Our World in Data dostupni podaci za obje zemlje, imala 20.6 hospitaliziranih covid-pacijenata na milijun stanovnika, a Srbija 959.6. Hrvatska je 10. listopada, što je posljednji dan s podacima za našu zemlju na ovoj stranici, imala 205.6 hospitaliziranih na milijun stanovnika.
Koji je točno uzrok ove dramatične razlike? Sigurno postoji više od jednog uzroka, ali isto tako je sigurno da je jedan od njih gore navedena drastična razlika u procijepljenosti.
Danska ukinula skoro sve mjere u rujnu
Danska je, inače, ukinula praktički sve epidemiološke mjere početkom rujna, uključujući covid-potvrde, koje su tamo mjesecima bile na snazi za restorane, barove, frizerske salone, teretane, noćne klubove i velike događaje poput nogometnih utakmica. Noćni život ponovno je dopušten u rujnu bez covid-potvrda, nakon godine i pol kako je bio zatvoren. Covid-potvrde u noćnim klubovima ukinute su posljednje.
Maske za lice ostale su obavezne jedino u zračnim lukama, a ljudima se i dalje savjetuje da ih nose kada su kod liječnika, u centrima za testiranje ili bolnicama. I dalje se preporučuje distanciranje, a stroga ograničenja ulaska u zemlju i dalje vrijede za strance.
Danska vlada nije produljila klasifikaciju covida-19 kao “društveno kritične bolesti” upravo zato što je procijepljenost, koja je do danas dosegla impresivnih 75.7% ukupne populacije, praktički dokrajčila epidemiju. Danska je trenutno peta zemlja po procijepljenosti u Europi, iza Portugala, Malte (82.7%), Islanda (81%) i Španjolske (79.6%).
Danski virolog: Vlada će ponovno uvesti ograničenja ako zaraza eskalira
O povratku Danske u “staro normalno” najbolje svjedoči golemi koncert na otvorenom, održan 11. rujna u Kopenhagenu, na koji je došlo čak 50 tisuća ljudi, i to bez obaveznih maski.
Ipak, Jens Lundgren, profesor virologije u Sveučilišnoj bolnici u Kopenhagenu, upozorio je prilikom ukidanja preostalih mjera da će vlada biti “prilično voljna” ponovno uvesti ograničenja ako zaraza ponovo eskalira.
“Svijet je usred pandemije i nitko od nas ne može tvrditi da smo izvan pandemije”, rekao je Lundgren koji je Dansku opisao kao “izolirani otok” na kojem je uvođenje cjepiva uspjelo.
Danske zdravstvene vlasti sad počinju pozivati veći broj građana da prime treću dozu cjepiva, strahujući zbog određenog opadanja imuniteta stvorenog mRNA cjepivima (Pfizer i Moderna) koje su pokazala recentna istraživanja.
Srbija je pak od petka uvela covid-propusnice za sve ugostiteljske objekte u zatvorenom prostoru, ali samo poslije 22 sata.Necijepljeni gosti ugostiteljskih objekata koji ostanu ili dođu u bar, odnosno klub iza 22 sata, moraju predočiti negativan PCR ili antigenski (BAT) test, napravljen u nekom od referentnih državnih laboratorija.
Srpski epidemiolog: Ovo je masovno ubojstvo
Srpska premijerka Ana Brnabić ocijenila je epidemiološku situaciju u zemlji “katastrofalnom”. Državni tajnik u ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek rekao je za RTS da će pričekati “tjedan do 10 dana”, a ako ne bude očekivanog učinka covid-propusnica, od Kriznog stožera bit će zatražene “rigoroznije i puno učinkovitije mjere”.
Virolog i mikrobiolog Milanko Šekler upozorio je da su ograničenja koja su uvedena “suviše kratka” i “bez jasne strategije” te dodao kako takav vid vremenski ograničenih covid-propusnica “ne postoji nigdje u svijetu” te da je mjera poništena činjenicom da necijepljeni gosti mogu nekontrolirano sjediti u restoranima, klubovima i kafićima do 22 sata, kad počinje provjera propusnica.
“Situacija je tragična, užasna, katastrofalna. Imate svaki dan skoro 8000 zaraženih. Ta brojka nikako bitnije ne pada. Oscilacije od par stotina ili tisuću novozaraženih ne znače ništa”, zaključio je Šekler u gostovanju na srpskom RTS-u.
I epidemiolog Zoran Radovanović tvrdi da je uvođenje covid-propusnica, na način na koji je to napravila vlast u Srbiji, “simbolična mjera koja neće utjecati na učestalost obolijevanja”.
“Nije više u pitanju hoće li se vlast ponašati državnički ili politikantski, ovo je pitanje masovnog ubojstva i koliko dugo će to tolerirati”, rekao je Radovanović za N1.
Četvero djece u Beogradu na respiratoru, umrla 20-godišnja trudnica, 16-godišnjak…
Da je situacija u Srbiji zaista kritična, najbolje ilustrira podatak da je čak četvero teško oboljele djece trenutno priključeno na respirator u beogradskom Institutu za majku i dijete “Dr. Vukan Čupić”, uključujući sedmogodišnju djevojčicu i šestomjesečnu bebu.
Vijesti o relativno mladim, ali necijepljenim Srbima koji su podlegli koronavirusu sve su češće. Tako su u istom danu, 27. rujna, od covida-19 preminuli supružnici Dejan (45) i Suzana (37) Todorović iz Malog Crnića kod Požarevca. 20-godišnja trudnica iz Knjaževca kod Niša preminula je 5. listopada.
27-godišnja stomatologinja Ivana Latovljev preminula je u bolnici u Pančevu 17. listopada, a 16-godišnji mladić iz Kruševca, Aleksandar C., umro je kod kuće, gdje je bio u izolaciji zbog koronavirusa. Ponovimo, nitko od njih, koliko je poznato, nije bio cijepljen.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.
Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak
Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi
Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.
Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.
Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.
Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.
Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.
Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”, “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.
Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.
Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.
Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.
Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.
IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.
Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.
Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.
Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.
Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.
“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.
Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.
“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.
Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.
“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.
Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.
Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.
Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.
Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.
Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.
“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.
Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.
Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta.
Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.
“Vodovod” je saopštio da je bunar BHD 5 na izvorištu “Ratno ostrvo” isključen sa sistema do završetka radova na regeneraciji.
Radovi će biti gotovi do kraja aprila.
Kako saopštavaju iz “Vodovoda”, ovaj infrastrukturni projekat je od ključnog značaja za poboljšanje kapaciteta vodosnabdevanja u Novom Sadu.
Regeneracija podrazumeva temeljno uklanjanje taloga i nanosa koji se prirodno stvaraju tokom dugogodišnje eksploatacije bunara. Ovim radovima omogućava se bolji protok vode i povećava efikasnost sistema.
Bunar BHD 5 je do sada obezbeđivao 45 litara vode u sekundi, a nakon regeneracije moći će da obezbedi 80-90 litara u sekundi, što će značajno doprineti stabilnosti vodosnabdevanja u gradu.
LSV i DZVM: Balint Pastor da se izvini građanima Vojvodine i povuče se iz politke
Aron Čonka, predsednik Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara (DZVM) i Aleksandar Marton, portparol LSV Vojvođani, pozvali su danas predsednika Saveza vojvođanskih Mađara Balinta Pastora da se izvini građanima Vojvodine i povuče iz politike
U zajedničkom saopštenju su istakli da je Pastor “sramno podržao Šešeljevog radikala” za zamenika gradonačelnika Novog Sada, ocenivši da je saradnja SVM i radikala dovela do pada broja Mađara u Vojvodini sa 400, na 186 hiljada.
“Podrška odbornika Saveza vojvođanskih Mađara u novosadskoj Skupštini izboru Đurađa Jakšića, inače visokog funkcionera Šešeljeve Srpske radikalne stranke, za zamenika gradonačelnika Novog Sada, samo je još jedan primer potpune otuđenosti politike Balinta Pastora i njegovih saradnika od vojvođanskih Mađari, ali i svih drugih građana Vojvodine”, poručili su njih dvojica.
Ocenili su da je taj sraman izbor izveden uz napad policije na odbornike i okupljene građane, u stilu diktatorskih nedemokratskih režima.
“Od početka svog političkog delovanja, Vojislav Šešelj je bio otvoreni protivnik manjinskih zajednica, a devedesetih godina je učestvovao u organizaciji i sprovođenju politike progona sremskih Hrvata, ali i Mađara, Rusina, Slovaka, za šta je i osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu”, podsetili su u saopštenju Marton i Čonka.
Dodali su da je politička i društvena elita vojvođanskih Mađara, zajedno sa drugim vojvođanskim građanskim i demokratskim snagama znala da odgovori na sve te pritiske, a da je Balint Pastor “na sve to pljunuo” pokazujući da su mu interesi uskog kruga u samom vrhu SVM bliži od interesa zajednice.
Nakon pada Vučića, traže oduzimanje Dodikove imovine i državljanstva svima koji su…
Aleksandar Vučić i Milorad Dodik su pred oko 20.000 ljudi, kojima su uredno isplaćene dnevnice, održali zapaljive govore, prijeteći studentima koji već mjesecima masovno demonstriraju širom Srbije tražeći ostavke korumpirane vlasti u toj zemlji i procesuiranje krivaca za pogibiju 15 ljudi u padu nastrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Građani Srbije posebno su izrazili nezadovoljstvo istupom Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, a stvari su u toj mjeri eskalirale, da se na društvenim mrežama pokrenulo pitanje odizmanje sumnjivo stečene imovine Miloradu Dodiku u Srbiji, ali i državljanstva Srbije svima onima koji su državljanstvo stekli u posljednjih nekoliko godina
Podsjetimo, Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Nenad Nešić i Jelena Trivić, još od proteklih izbora na meti su ogorčenih građana Srbije jer su, baš poput velikog broja građana iz bh. entiteta Republika Srpska, nelegalno glasali na lokalnim izborima u Beogradu iako posjeduju prebivalište u Bosni i Hercegovini. To je umnogome pomoglo Vučićevom SNS-u da pobijedi na proteklim lokalnim izborima.
Inače, ni bosanskohercegovački, ni srbijanski zakoni ne predviđaju mogućnost dvostrukog prebivališta. Prebivalište može biti samo jedno – mjesto gdje se građanin nastanio s namjerom da u njemu stalno živi, odnosno mjesto u kome se nalazi centar njegovih životnih aktivnosti.
„Pravo na prebivalište u Republici Srbiji imaju svi građani Republike Srbije koji stalno žive na teritoriji Republike Srbije. (…) Građanin je dužan da odjavi prebivalište ako se iseljava iz Republike Srbije u inostranstvo“, jasno se navodi u Zakonu o prebivalištu i boravištu građana Republike Srbije.
SVE SE MIJENJA NAKON PADA VUČIĆA
Sve je za „Slobodnu Bosnu“ komentirao član Predsjedništva LSV-Vojvođani i odvjetnik Aleksandar Olenik.
-Mi u Ligi socijaldemokrata Vojvodine već sada pazimo da ne ponovimo greške iz petog oktobra, pošto smo sa njima imali bogato iskustvo u okviru DOS-a.
Jedna od tih grešaka je što nikad nije vraćen novac sa Kipra, koje je Milošević izneo preko Kipra u Moskvu. Imajući to u vidu, mi već sada radimo jednu vrstu mapiranja imovine koja je iz javnih sredstava, odnosno iz budžeta, prešla u privatne džepove vrha SNS-a, odnosno koruptivne hobotnice Aleksandra Vučića. Ideja je da kako se bliži dan rušenja Vučića, odnosno u tom prvom danu posle, odmah znamo gde je imovina svih građana i kako da je vratimo.
U tom smislu nije bitno da li oni koji su delovi korumpirane hobotnice Aleksandra Vučića, da li žive u Srbiji, Hrvatskoj, BiH ili Crnoj Gori, osim naravno ovih agresorskih režima, Rusije, Belorusije, Severne Koreje…, tamo ne možemo ništa. Ali u svim evropskim i zapadnim zemljama je moguće novac vratiti ako se zna gde je i ako se zna osnov za povraćaj. To je nešto na čemu se radi, a uz kombinaciju sa krivičnim postupcima i svim ostalim procesuiranjem političara koji su služili Vučiću, to čini jedan ceo set mera koji je proizašao iz grešaka napravljenih 5., 6., 7. i 8. oktobra 2000. godine, kazao je Olenik za „Slobodnu Bosnu“.
Što se tiče oduzimanja državljanstva, to je pravno dosta komplicirana situacija, to bi izisikivalo promjene Ustava, kaže Olenik.
-Ali, postoje druga elegantinija i efikasnija sredstva, a to je regulisanje ko i kada može da glasa u kojoj državi, u slučaju dvojnog državljanstva. Najjednostavnije je da ako glasate u jednoj državi, ne možete u drugoj. U svakom slučaju ćemo sprečiti, nakon okončanja započetog rušenja Vučića, da bilo ko sa dvojnim državljanstvom glasa i u Srbiji i u drugoj državi. Pogotovo ćemo imati na umu iskustvo sa Srbima iz Bosne i Hercegovine koje Milorad Dodik zloupotrebljava na jedan najniži i najprimitivniji način. Naravno, ne isključujem ni neku vrstu revizije državljanstava koja su data kao vid davanja mita, odnosno političke korupcije, a sve u okviru koruptivne hobotnice Srpske napredne stranke, kazao je Olenik na kraju razgovora za „Slobodnu Bosnu“.