Stotine hiljada ljudi u Srbiji na minimalcu: I hleb kupuju na akcijama
Pregovori vlasti i sindikata u Srbiji o minimalnoj ceni rada za sada su neuspešni, a oni koji primaju najnižu platu poručuju da su životna odricanja velika.
Ministarka za rad Darija Kisić Tepavčević navela je 20. avgusta da će se u narednom periodu definisati održiva minimalna cena rada i da je izvesno da će ona biti veća nego što je bila prethodnih godina (Foto: Kisić Tepavčević tokom obilaska fabrike u Jagodini, jul 2021)
Pregovori vlasti i sindikata u Srbiji o minimalnoj ceni rada za sada su neuspešni, a oni koji primaju najnižu platu poručuju da su životna odricanja velika.
“Plate ni iz daleka ne mogu da zadovolje osnovne potrebe, bez obzira da li primate minimalac ili nešto više od toga”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Zorica Popadić iz Kraljeva na jugozapadu Srbije.
Prema zvaničnim podacima više od 350.000 zaposlenih u Srbiji prima neto minimalac od 32.000 dinara (272 evra) kao redovnu zaradu, a najmanje još toliko radnika ima neznatno veća primanja od minimalne mesečne zarade.
Zorica Popadić navodi da se sa tako malim zaradama teško preživljava.
“Odricanja su velika, počev od kupovine hrane pa do odmora. Uglavnom kupujem na akcijama, čak i osnovne namirnice – hleb, mleko, ulje i šećer. Meso kupujem sve ređe i sve manje. Uglavnom kupujem ono što je najprihvatljivije za džep”, kaže Popadić.
Država nudi 298 evra, sindikati traže 332 evra
Sindikati i vlasti u Srbiji su započeli tokom avgusta pregovore o novoj minimalnoj ceni rada za 2022. godinu, ali posle nekoliko sastanaka dogovor je izostao.
Predstavnici Vlade su izašli sa predlogom da minimalna cena rada naredne godine bude 35.012 dinara (oko 298 evra) na mesečnom nivou.
Međutim, sindikati traže da minimalna zarada naredne godine bude 39.000 dinara (oko 332 evra).
Situaciju dodatno usložnjava i zahtev udruženja poslodavaca, koji insistiraju da povećanje minimalca ne bude veće od šest odsto.
Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je 24. avgusta da je načelno doneta odluka da će novi iznos minimalne zarade biti veći od 35.000 dinara, ali da ne deluje realno da u ovom trenutku može da dosegne 39.000 dinara koliko zahtevaju sindikati.
U izjavi za javni servis, Radio televiziju Srbije, ministar finansija Siniša Mali rekao je 30. avgusta da će 3. septembra biti održan sledeći sastanak, te da će prvi put minimalna zarada biti oko 300 evra. On je ocenio da je to “znak kontinuiteta koji imamo kao Vlada Republike Srbije”.
‘Krpimo kraj sa krajem’
Među zaposlenima sa najnižim mesečnim primanjima je i radnik strane kompanije Zoran Miljković iz Kragujevca u centralnoj Srbiji.Nezvanična ponuda da minimalac od januara 2022. godine bude 35.000 dinara je sramotna, jer se sa njom ne može normalno preživeti. Mi baš primamo platu koja je u visini te minimalne potrošačke korpe i mogu da kažem da je to jadno i bedno. To je katastrofa i obično krpljenje kraja s krajem. To nije život, to je životarenjeZoran Miljković iz Kragujevca u centralnoj Srbiji, radnik strane kompanije
Miljković smatra da nijedna minimalna mesečna zarada koja ne može da napuni minimalnu potrošačku korpu, kao što je sada slučaj, nije plata nego milostinja.
„Nezvanična ponuda da minimalac od januara 2022. godine bude 35.000 dinara je sramotna, jer se sa njom ne može normalno preživeti. Mi baš primamo platu koja je u visini te minimalne potrošačke korpe i mogu da kažem da je to jadno i bedno. To je katastrofa i obično krpljenje kraja s krajem. To nije život, to je životarenje”, kaže Miljković.
Poslodavcima ponuda ‘prevelik zalogaj’
Predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković predlog vlasti od 35.000 dinara za mnoge poslodavce „prevelik zalogaj”.
„Veliki deo poslodavaca još uvek nije uspeo da se izbori sa zaostalim obavezama iz prošle godine”, rekao je Atanacković za RSE.
Po njegovom mišljenju situacija u privredi nije bila „tako zdrava” da bi se moglo razmišljati o ozbiljnom povećanju koje traže sindikati.
„Do minimalca od 35.000 dinara, ili bilo kog drugog iznosa, možemo stići samo pod uslovom da nam se prihvati povećanje troška i ako se država obaveže da će kroz smanjenje poreza, povećanje neoporezivog dela zarada i razne druge načine to da kompenzuje”, naveo je Atanacković.
Sindikati traže izjednačavanje sa potrošačkom korpom
Sa druge strane, član pregovaračkog tima Ujedinjenog granskog sindikata Nezavisnost Zoran Ristić najavljuje da će taj sindikat insistirati da se minimalna zarada izjednači sa vrednošću minimalne potrošačke korpe koja će, prema procenama, krajem godine koštati oko 39.000 dinara (oko 332 evra).
„Nakon talasa poskupljenja i rasta troškova života, minimalna zarada trebalo bi da bude oko 40.000 dinara (340 evra)”, objasnio je za RSE Ristić.
On je ocenio i da to realan zahtev sindikata, tim pre što se, kako je naveo, predstavnici vlasti “hvale izvanrednim ekonomskim rezultatima”.
Povoljni indikatori za povećanje minimalca
Ministarka za rad Darija Kisić Tepavčević navela je u saopštenju 20. avgusta da će se u narednom periodu definisati održiva minimalna cena rada i da je izvesno da će ona biti veća nego što je bila prethodnih godina.
Ona je podsetila da minimalnu cenu rada definiše čitav niz indikatora koji ukazuju na socijalno-ekonomsko stanje u zemlji, od minimalne cene potrošačke korpe, trenda zarada, kretanja stope zaposlenosti, produktivnosti, do kretanja BDP.
„Dosadašnji povoljni indikatori ekonomskog napretka ukazuju da je moguće da se ta cena poveća, ali je suština da treba da bude održiva i stabilna i to nam je svima cilj”, navela je Kisić Tepavčević.
Kampanja ‘Diži minimalac’
U Srbiji je u toku kampanju pod sloganom „Diži minimalac”, koju realizuje nevladina organizacija Centar za politike emancipacije (CPE) u saradnji sa sindikatima radnika.
U njoj se pozivaju svi građani, društveni pokreti i nevladine organizacije da podrže zahteve sindikata za podizanjem minimalne zarade do nivoa minimalne potrošačke korpe.
Ta kampanja je deo šireg projekta o najnižoj plati potrebnoj za život u zemljama Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope, koji je u aprilu pokrenula globalna mreža Clean Clothes Campaign (CCC), koja okuplja stotine sindikata i nevladinih organizacija širom sveta.
Umesto plate za život, minimalac za preživljavanje
Aktivista Centra za politike emancipacije (CPE), Vladimir Simović objasnio je za RSE da bi na osnovu njihovih istraživanja i izvedenih računica „plata za život u Srbiji” trebalo da bude trostruko veća od sadašnje minimalne zarade.
„Plata za život u Srbiji bi trebalo da iznosi 98.000 dinara (835 evra). Plata za život predstavlja zaradu od koje radnik ili radnica i njihove porodice mogu zadovoljiti osnovne potrebe”, rekao je Simović.
Plata bi, kako je objasnio, trebalo da pokrije troškove hrane, odevanja, stanovanja, javnog prevoza, komunalnih i telekomunikacionih usluga, obrazovanja, zdravstvene zaštite, slobodnog vremena i učešća u kulturnom životu.
Takođe, dodao je, plata za život uključuje i malu štednju od 10 odsto koja služi za pokrivanje nepredviđenih troškova.Ilustracije radi, minimalna potrošačka korpa podrazumeva da tročlana porodica raspolaže sa tek 1.500 dinara za obrazovanje na godišnjem i 580 dinara za hranu na dnevnom nivou. Skupa gledano, minimalna potrošačka korpa indikator je devastacije i osiromašenja našeg društvaVladimir Simović, aktivista Centra za politike emancipacije (CPE)
Sagovornik RSE je rekao i da umesto „plate za život”, Srbija ima minimalnu potrošačku korpu, čija je metodologija, kako je ocenio, višestruko problematična, jer ne odražava civilizacijski minimum zadovoljenja ekonomskih i socijalnih potreba radnika i njihovih porodica.
“Ilustracije radi, minimalna potrošačka korpa podrazumeva da tročlana porodica raspolaže sa tek 1.500 dinara za obrazovanje na godišnjem i 580 dinara za hranu na dnevnom nivou. Skupa gledano, minimalna potrošačka korpa indikator je devastacije i osiromašenja našeg društva”, istakao je Simović.
Ovakvo stanje je, po njegovom mišljenju, posledica politike direktnog privlačenja stranih investicija, koje se subvencionišu iz javnog budžeta, a privlače se, između ostalog, i niskim zaradama.
„To je politika ne samo Srbije već cele jugoistočne Evrope, odnosno postsocijalističkih zemalja, koje se u privlačenju direktnih stranih investicija međusobno takmiče u snižavanju cene zarada i urušavanju radnih prava”, rekao je Simović.
On je ocenio i da je to “trka ka dnu”.
“Iz toga nema izlaza i prosperiteta već je to konstantno takmičenje u srozavanju zarada i radnih prava, u kome se radnici ʼna izvolteʼ nude stranim kompanijama za dramatičnu eksploataciju”.
Fenomen minimalne potrošačke korpe
Potpredsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) Zoran Nikolić objasnio je za RSE da glavni izdatak – hrana i piće – iznosi 40 odsto minimalne potrošačke korpe.
“Pored nje, na komunalne usluge odlazi još 20 odsto prihoda, što znači da se samo na te dve kategorije potroši 60 odsto prihoda prosečnog domaćinstva”, rekao je Nikolić.
On je objasnio i da u preostalih 40 odsto treba uklopiti izdatke za odeću i obuću, zdravstvo, obrazovanje, prevoz, komunikacije, kulturu, rekreaciju, putovanja i ostalo.
„Minimalna potrošačka korpa formirana je na granici egzistencije i u njoj nema ničeg drugog osim hrane, pića i komunalnih usluga, što znači da minimalna zarada apsolutno već dugo vremena nije u skladu sa minimalnom potrošačkom korpom” ocenio je Nikolić.
On je dodao i da nije siguran ni da li je 39.000 dinara (332 evra) dovoljno “da se svi generalno malo podignemo”.
Poređenja radi, minimalac u Hrvatskoj iznosi 435 evra. U bh. entitetu Republici Srpskoj iznosi 520 maraka (260 eura), a u Federaciji BiH 407 maraka (203.5 eura). Na Kosovu iznosi 170 evra, dok u Crnoj Gori trenutno minimalna zarada iznosi 222 eura, a od 1. oktobra ove godine biće 250 eura.
Biber: Srbija nije demokratska država i u EU to znaju, ali postoje veći problemi u svetu
Srbija formalno jeste, ali suštinski nije demokratska država jer se izbori ne održavaju u demokratskim uslovima, izjavio je stručnjak za Balkan Florijan Biber
Biber je direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.
On je rekao televiziji N1 da su evropski zvaničnici svesni stanja srpske demokratije, ali da za EU postoje veći problemi u svetu od postojećeg stepena autoritarnosti u Srbiji.
“Teško da će se evropski zvaničnici baviti time dok ne dođe do veće nestabilnosti”, kazao je Biber.
Kako kaže, “dok je stabilno, nije problem za evropske zvaničnike”.
On je rekao da je Srbija imala veći stepen demokratije pre 10 i pre 20 godina i dodao da su predstojeći izbori prilika da se pokaže da postoji jasna proevropska opozcija i demokratski akteri koji će biti partneri EU.
“Ako bi pobedili u Beogradu, to bi bila prilika da pokažu da su u stanju da vladuju, da odlučuju i da imaju zajednički program. Pobeda na lokalnom nivou možda bi bila prvi korak”, naveo je.
Dodao je, međutim, da je opozicija u Mađarskoj i Turskoj pobedila u glavnim gradovima, ali ne i na državnom nivou, jer je “u nedemokratskim uslovima teško pobediti”.
Biber je rekao i da ne zna ni za jednu partiju u Evropi koja ima broj članova kao Srpska napredna stranka i dodao da to “nije pokazatelj podrške nego toga koliko je preuzela kontrolu nad državom i društvom”.
Naprednjaci su vični predizbornim trikovima, koji više podsećaju ma Potemkinova sela. Poslednja u nizu manipulacija stiže nam devet dana pred izbore. Preduzeće Pannonian Water doo, koje realizuje projekat prečišćavanja vode za piće u Zrenjaninu, obavestilo je javnost da je počelo sa probnim preuzimanjem sistema za vodosnabdevanje grada, odnosno snabdevanjem grada vodom sa postrojenja za prečišćavanje vode. Preduzeće je već u narednoj rečenici obaveštenja istaklo da je upotreba vode za piće i dalje zabranjena. Naravno, ne radi se o rešavanju problema pijaće vode, nego o jaftinom marketinškom triku zrenjaninskih naprednjaka. Ova predstava je već više puta igrana, a posle svake je rezultat bio isti=Voda i dalje nije ispravna. Jedanaest godina naprednjaci zamjavaju javnost i troše pare građana u neuspešnim projektima izgradnje fabrike vode. Lokalna SNS vlast u Zrenjaninu ne može da reši niti jedan jedini problem, pa ni da građanima obezbedi ispravnu pijaću vodu. Njihova vlast je bahata i nesposobna. Došlo je vreme za promene. Proleće 2024. mora značito odlazak naprednjaka sa vlasti u Zrenjaninu, s prvi korak moraju biti izbori 17. decembra ove godine.
Proruski političar Dragan Stanojević na čelu srpskog ogranka ‘Druge Ukrajine’
U Srbiji je registrovano predstavništvo ruske nevladine organizacije “Druga Ukrajina”, koju je nakon odlaska u Rusiju osnovao Viktor Medvedčuk, bivši ukrajinski političar optužen za izdaju.
Na čelo ove organizacije došao je Dragan Stanojević, kandidat za poslanika Srbije, koji javno podržava rusku agresiju na Ukrajinu.
Organizacija “Druga Ukrajina”, koju je osnovao Medvedčuk u Rusiji, preimenovana je. Nije više “regionalni” već “međunarodno-društveni pokret”.
Ovu informaciju objavili su novinari istraživačke mreže Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa “Šeme” (Schemes), pozivajući se na podatke iz zvaničnih registara Srbije i Rusije.
Prema Agenciji za privredne registre (APR), predstavništvo ruske organizacije “Druga Ukrajina” otvoreno je u avgustu 2023. godine.
Prema podacima iz zvaničnog registra, predstavništvo “Druga Ukrajina” (naziv ogranka na srpskom jeziku) za svoju delatnost navodi “uspostavljanje uzajamno korisne saradnje između naroda Srbije, Rusije i Ukrajine”. Ovlašćeni zastupnik predstavništva je Dragan Stanojević.
Dragan Stanojević je proruski političar. Od juna 2021. godine je pod sankcijama ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, i od tada mu je na tri godine zabranjen ulazak u Ukrajinu.
Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.
Stanojević je više puta javno iskazivao divljenje politici ruskog predsednika Vladimira Putina, odobravao stav mađarskog premijera Viktora Orbana, a takođe je podržavao rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Radovao se ruskom granatiranju centra Kijeva i bio ogorčen kada je Služba bezbednosti Ukrajine 2022. pritvorila Viktora Medvedčuka.
Stanojević je na čelu organizacije za dijasporu “Sabor srpske dijaspore” i međunarodne proruske nevladine organizacije “Ujedinjena srpska dijaspora Evroazije”.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Dragan Stanojević trenutno je i kandidat proruske stranke “Mi smo glas naroda” na vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 17. decembar 2023. godine. Na stranicama njegovih naloga na društvenim mrežama mogu se pronaći zajedničke fotografije sa srpskim državnim zvaničnicima. Na primer, sa bivšim predsednikom Srbije (2012-2017) Tomislavom Nikolićem i bivšim premijerom, a sada predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Krajem ’90-ih i početkom 2000-ih Dragan Stanojević je živeo u Ukrajini. Bio je na čelu “Srpske zajednice u Ukrajini”, učestvovao u javnim akcijama u Kijevu i na sastancima “Putinove političke partije”.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Prema platformi Jukontrol (YouControl), u Ukrajini je Dragan Stanojević i dalje na čelu Zajedničke firme “Jug-Ukr-Kontrakt” DOO, sa imovinom u Kijevskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.
Novinari Radija Slobodna Evropa kontaktirali su Stanojevića za komentar. U svom odgovoru je podvukao:
“Moja ideja nije da pomognem Medvedčuku, siguran sam da mu nije potrebna moja pomoć, već da pomognem Ukrajincima koji se prijave. Nećete uspeti da me uvučete u vaš politički rat, jer je vlast privremena, a narod večan, a ja za narod činim sve što mogu. Nikada nisam podržavao nikakvu agresiju i neću. Kao što neću podržati ukrajinsku vlast koja je suštinski uništila Ukrajinu koju sam voleo, koja svojom politikom uništava cvet ukrajinske nacije i vodi rat protiv neistomišljenika. Upozorio sam Ukrajinu kuda će voditi politika Majdana.”
Posle osnivanja predstavništva u Srbiji, “Druga Ukrajina” je u ruskom registru preimenovana. Sada to nije “regionalni društveni pokret” već “međunarodno-društveni pokret”. Takođe, promenjen je i šef organizacije Viktora Medvedčuka. Roman Kovalenko, državljanin Rusije , zamenio je bivšeg voditelja kanala “112 Ukrajina” Denisa Žarkiha.
Pedesettrogodišnji Roman Kovalenko je rodom iz Donjecke oblasti. Kao optuženi u krivičnom postupku za izvršenje krivičnog dela predviđenog u članu 2, stavu 258-5 Krivičnog zakona Ukrajine (finansiranje terorizma) 2021. je pozvan u Artemivski gradski i okružni sud Donjecke oblasti.
Kovalenko na svojim stranicama na društvenim mrežama deli Medvedčukove članke i napominje da je on pravnik, doktor ekonomskih nauka i šef izvršnog komiteta međunarodne organizacije “Druga Ukrajina”. Istovremeno, Viktor Medvedčuk je, kako se navodi na sajtu, predsednik saveta ove organizacije.
Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka
“Šema” je ranije objavila da su se političkom pokretu “Druga Ukrajina”, koji je u Rusiji napravio Viktor Medvedčuk optužen za izdaju, pridružili begunci iz Ukrajine – politički komentatori već zatvorenih proruskih TV kanala, poslanici mesnih odbora i optuženi za izdaju države i separatizam. Uspeli su da izbegnu kaznu i napuste Ukrajinu, a neki od njih su pobegli nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine.
Predsednik Rusije Vladimir Putin kum je ćerke Viktora Medvedčuka, Darine.
LSV: Vojvođani kreću na turneju, predstaviće program „Na ravne časti“
NOVI SAD – U narednih osam dana kandidati liste Vojvođani obići će desetine mesta u kojima će predstaviti svoj program „Na ravne časti“ i razgovarati sa građanima o problemima njihovih sredina
Predsednik Vojvođana LSV Bojan Kostreš sa koalicionim partnerima i kandidatima izborne liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu, od sutra kreće na turneju po selima, gradovima i opštinama Vojvodine, u kojima će građanima predstaviti svoj izborni program „Na ravne časti“.
Turneja kojom će obići nekoliko desetina mesta širom Vojvodine trajaće sve do predizborne tišine, a za cilj ima da se kandidati lično predstave i razgovaraju sa svim građanima o problemima koje dele.
” Važno nam je da čujemo svakoga ko živi u Vojvodini, koji su njihovi problemi i kako možemo da ih rešimo. Vojvodina je naša kuća u kojoj zajedno živimo, jedino saradnjom i poverenjem možemo taj život napraviti boljim, očuvati naš vojvođanski način života i ponovo stvoriti bogatu, stabilnu i dostojanstvenu Vojvodinu” – istakao je Bojan Kostreš, predsednik Vojvođana LSV i nosilac liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu.
Tokom turneje Vojvođani će obići nekoliko desetina mesta gde će se susresti sa građanima Vojvodine, a obilasci kreću već od ovog petka, kada će u prvom danu svoj program predstaviti građanima Sombora, Novog Sada i Kikinde.
Program „Na ravne časti“ nudi rešenja iz oblasti ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, pitanja mladih, obrazovanja, infrastrukture i mnogih drugih, a kao temeljni preduslov vidi poresku decentralizaciju i ravnopravnu podelu novca od poreza između države, pokrajine i lokalnih samouprava, a koji trenutno sav odlazi u centralnu blagajnu vlasti u Beogradu.
Sa Vojvođanima će u petak, 8. decembra, razgovarati građani Sombora (od 9h do 11h na gradskoj pijaci, Trg Svetog Trojstva), Novog Sada (od 16.30h do 17h kod Katedrale, ugao ulica Zmaj Jovine i Modene) i Kikinde (od 20h, u stranačkim prostorijama Vojvođani LSV na Trgu srpskih dobrovoljaca broj 30).
Bešlin: SPS i naprednjaci rehabilituju Slobodana Miloševića i devedesete
Istoričar Milivoj Bešlin izjavio je da Socijalistička partija Srbije i Srpska napredna stranka pokušavaju da rehabilituju režim i lik Slobodana Miloševića i da nas vrate u devedesete godine
„To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije…. Rehabilitaciju politike devedesetih godina ne rade samo Dačić i socijalisti, to rade i naprednjaci i Aleksandar Vučić. Ona je u funkciji obnavljanja politike koja je u osnovi – politika revanšizma“, istakao je Bešlin.
„Reč je o rehabilitaciji ne samo Slobodana Miloševića, nego jedne autoritarne, korumpirane i po svojoj osnovi i suštini – duboko zločinačke politike, koja je okarakterisala Srbiju tokom devedesetih. Tada su Milošević, socijalisti i radikali vladali nama, a to rade i sada. Ono što je karakterisalo te godine su laži, neistine, falsifikati, represija i nasilje“, podsetio je Bešlin u Danu uživo.
Dodaje da je devedesete obeležilo i brutalno nasilje nad studentima, opozicionim aktivistima, pa i mirnim građanima.
„Sve demonstracije devedesetih su bile mirne, a građani su bili redovno prebijani. Dešavala su se i ubistva političkih protivnika, kao i novinara. Pomenimo Slavka Ćuruviju, koga je po naredbi samog vrha ubila država na Uskrs 1999. godine. Desila su se i dva pokušaja atentata na Vuka Draškovića, od kojih je jednom ranjen, a drugi put su poginula četvorica njegovih bliskih sagovornika“, navodi Bešlin.
Ističe da su ratovi obeležili devedesete, a da je ključnu ulogu u njima imao Miloševićev režim.
„Ne smemo zaboraviti ni hiperinflaciju koja je namerno bila sistematski izazivana da bi se građani pljačkali. Imali smo i propast banaka, kao i propast stare devizne štednje. To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije“, istakao je Bešlin.
Smatra da se Dačić pominjanjem Slobodana Miloševića u predizbornoj kampanji obraća jednom delu starih birača ove stranke, koji su zadržali sentimente prema toj i takvoj politici.
„To je strašno. Jedan značajan broj građana Srbije koji su u velikoj meri bili žrtve takve politike, zahvaljujući gebelsovskoj propagandi, nije u stanju da prepozna koliko je taj režim devedesetih odgovoran za njihovo loše stanje. I tada i danas. Oni su pod uticajem te strašne propagande, nemogućnosti da se otvori jedna otvorena i slobodoumna debata, i oni se njima na taj način obraćaju“, konstatuje Bešlin.
On je ocenio da televizije sa nacionalnom frekvencijom punu deceniju „ispiraju mozak“ velikom broju građana koji ih prati.
Konstatuje da su se u dnevnopolitičke svrhe vratili i termini koji su iz devedesetih, ka što su „srbomrzac“ i „ustaša“.
„Opozicija tada nije bila viđena kao politički protivnik, već je viđena kao neprijatelj koji mora biti uništen. A ako pogledate danas, videćete istovetni odnos prema opoziciji kao i devedesetih godina. Dakle, to nije politički konkurent sa kojim ulazite u civilizovanu polemiku, već se opozicija doživljava kao apsolutni neprijatelj koji mora biti uništen“, zaključio je Bešlin.
Evropski savet traži da Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije uđe u Poglavlje 35
Evropski savet tražiće od Evropske Komisije da im “hitno dostavi predlog za izmene i dopune merila iz Poglavlja 35”, kojim bi u to pregovaračko poglavlje sa Srbijom bili uključeni Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije i Aneks o njegovoj primeni, navodi se u prvom nacrtu zaključaka evropskih lidera prepremljenjih za predstojeći samit u koje je N1 imao uvid
U nacrtu se navodi i rok – kraj januara 2024. godine.
Istim dokumentom evropski lideri pozvaće Srbiju i Kosovo da „u potpunosti poštuju i sprovode“ i briselski Sporazum i njegov ohridski Aneks „bez daljeg odlaganja i preduslova“, naglašavajući da se to odnosi i na osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom.
„EU Savet pozdravlja spremnost Srbije i Kosova da prihvate nacrt statuta koji je stranama predstavio medijator EU, uz razumevanje da je potrebno dalje raditi na ovoj osnovi“, dodaje se u tom dokumentu, ali i izražava žaljenje „zbog izostanka njegove primene“.
Predsednici Vlada i država članica EU podsećaju da su normalizacija odnosa dve strane i sprovođenje obaveza iz dijaloga „suštinski uslovi na evropskom putu“ i upozoravaju da „obe strane rizikuju da izgube važne prilike u nedostatku napretka“.
Lideri 27 država članica EU očekuju od Srbije da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mere da se počinioci napada na građane, pripadnike KFOR-a, organa za sprovođenje zakona i novinara tokom demonstracija 29. maja, kao i nasilnih napada na Kososvku policiju 24. septembra na severu Kosova, uhapse i brzo privedu pravdi, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta pripremljenih za decembarski sastanak.
Evropski Savet ponavlja da nema opravdanja za nasilje, oštro osuđuje nasilne akte i žali što Srbija nije preduzela dovoljne mere u tom pogledu.
U istom dokumentu EU Savet izražava zabrinutost zbog jačanja vojnih snaga Srbije u blizini Kosova, ali i konstatuje da je potom došlo do smanjenja trupa i opreme.
„Srbija i Kosovo moraju da nastave sa stalnim naporima za deeskalaciju, da se uzdrže od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle da dovedu do tenzija i nasilja i da zaustave retoriku koja izaziva podele“, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta.
Evropski Savet pozdravlja to što je Srbija preduzela „neke korake“ u pravom smeru, uključujući javno podsticanje kosovskih Srba da učestvuju na lokalnim izborima na severu Kosova, ali i dodaje da bi trebalo da „podstakne kosovske Srbe da se vrate u institucije koje su napustili“.
Lideri država članica EU podsećaju na svoj raniji zaključak da će izostanak smirivanja situacije na terenu „imati posledice“ i pozivaju se na raniju izjavu šefa EU diplomatije Žozepa Borelja, „da je spreman da proceni dalje mere i prema Srbiji i prema Kosovu, ako bude potrebno“.
Ovo je deo prve verzije nacrta zaključaka koji bi trebalo da finalizuju i usvoje ministri evropskih poslova država članica EU na Savetu za opšte poslove 12. decembra, a potom potvrde lideri u okviru Evropskog saveta, na poslednjem ovogodišnjem redovnom samitu, koji je zakazan za 14. i 15. decembar u Briselu.
Očekuje se da dokument bude usvojen bez većih izmena.
Dan ranije, 13. decembra, u Briselu će biti održan i samit EU-Zapadni Balkan, na kome se očekuje dolazak lidera svih država regiona.