Govoreći o uticaju autoritarnih režima na političke procese zemalja Zapadnog Balkana, Štir je istakao kako aktuelna geopolitička situacija predstavlja značajan izazov za ovaj region.

„Ono što mi vidimo je da imamo u novim geopolitičkim okolnostima u Evropi jedan prostor koji nazivamo Zapadni Balkan koji još nije integrisan u EU i to onda omogućava onim suparnicima EU da iskoriste tu prazninu da bi potencirali određene sukobe, da bi došlo do nekih eskalacija i tenzija i na taj način destabilizovali i region Zapadnog Balkana, a onda i EU“, upozorio je Štir.

On je takođe ukazao na opasnosti povezane s modelom „ruskoga svijeta“, kojeg neki pokušavaju da kopiraju u regionu.

„Pritom imamo još jednu drugu dimenziju, a to je da model ‘ruskoga svijeta’, po kojem je, nažalost, Vladimir Putin odlučio da napadne Ukrajinu u februaru 2022. neki pokušavaju da kopiraju, pa tako imamo verziju ‘srpskog svijeta’. Radi se o tome da se nezavisnost neke države, da ona to ostane samo ‘na papiru’, a da sve strateške, ključne odluke zavise od zelenog svijetla Beograda“, rekao je Štir, dodajući da „Moskva misli da bi Ukrajina mogla da bude nominalno nezavisna država, ali da za sve ostalo treba konsultovati i dobiti odobrenje iz Moskve, da ne mogu Ukrajinci sami odlučiti da žele da idu prema Zapadu“.

Na pitanje o mogućim rješenjima za sprečavanje daljnje destabilizacije, Štir je naglasio da region Zapadnog Balkana – i Srbija kao najveća zemlja unutar tog okvira – imaju određene alate za očuvanje stabilnosti.

„Naravno da ima i razlike jer regija Zapadnog Balkana, a onda i Srbija, kao najveća zemlja unutar šest država Zapadnog Balkana ipak su okružene i EU, Crna Gora je NATO članica i to nam daje određene poluge upravo da spriječimo da dođe do takvog negativnog scenarija“.

Balansiranje između Brisela i Moskve

Štir se osvrnuo i na izazove s kojima se suočavaju zemlje poput Crne Gore koje pokušavaju da balansiraju između Evropske unije i Rusije, naglasivši da „zemlje poput Gruzije ne mogu da sjede na dvjema stolicama“, ističući kako takvo balansiranje može imati ozbiljne posljedice za integracione procese.

„Mnogi zastupnici su mislili da sadržaj te rezolucije koja osuđuje donošenje nekih zakona koji su napravljeni po ruskom modelu, na primjer Zakon o stranim agentima u Gruziji, sadržajno u skladu sa većinskom pozicijom ruskog parlamenta, ali da taktički možda nije trebalo donijeti takvu rezoluciju i imati takvu raspravu uoči izbora u Gruziji“, izjavio je Štir.

Međutim, kako dodaje, iako je postojala razlika u pristupu, većina zastupnika se saglasila s tim da je važno poslati jasnu poruku građanima Gruzije.

„Većina, ipak, a ja sam bio dio te većine, je odlučila da je potrebno, ne zbog toga što bi mi iz EU nešto htjeli nametnuti, jer naravno da će građani Gruzije odlučiti, ali moraju znati da mi vidimo da je vlast u Gruziji upravo došla na tu poziciju sa jednom proevropskom retorikom“, dodao je.

Štir je ukazao na to da je proevropska orijentacija u djelima često izostajala, što može dovesti do ozbiljnih posljedica.

„U mojoj raspravi sam rekao da mi to moramo reći građanima Gruzije da se ne može ići smjerom EU, a onda napraviti sve kako je Moskva htjela. Rekao sam i da mi tu poruku ne šaljemo samo Gruziji, nego šaljemo svima i u tom kontekstu ta ista poruka vrijedi i za Crnu Goru“, naglasio je Štir.

On je jasno poručio da EU podržava proevropski narativ, ali da iza tog narativa moraju stajati konkretna djela.

„Moramo vidjeti da zaista postoji volja i da postoji konkretna aktivnost da se naprave sve one potrebne reforme koje su nužne za ulazak u EU“, rekao je Štir, dodajući da se ne smije dovoditi u pitanje geopolitičko svrstavanje Crne Gore.

„Crna Gora je već dio Zapada kao članica NATO saveza i koja, po meni, ima jednu poziciju u kojoj je upravo njena nezavisnost – ne samo formalna, nego ona suštinska – da se odluke donose u Crnoj Gori, a ne da bude pod uticajem neke druge države, pa makar to bila i susjedna, ili, još dalje, pod uticajem Moskve“, izjavio je Štir.

Opasno uplitanje autoritarnih režima

On je upozorio da je negativno uplitanje autoritarnih režima u unutrašnje procese zemalja Balkana suprotno evropskoj filozofiji i ideji evropeizacije cijelog prostora jugoistoka Evrope.

„Upravo takvo uplitanje mislim da je negativno. Taj koncept stvaranja sfere uticaja je ono što se kosi sa evropskom filozofijom i evropeizacijom cijelog prostora jugoistoka Evrope“, pojasnio je on.

Na pitanje o predlogu Zakona o stranim agentima i načina na koji EU posmatra tu mogućnost Štir je ocijenio da se „udžbenički slijede neki koraci“.

„Imamo zakon o stranim agentima prvo u samoj Ruskoj Federaciji, onda se to izvozi, pa vidimo da po tom modelu Gruzija donosi takav zakon i po tom istom modelu sada se želi predložiti to kao zakon u Crnoj Gori. To je doista s jedne strane zabrinjavajuće, s druge strane ‘raščišćava’“, naglasio je on.

Dodao je i da predlozi ovakvih zakona ukazuju na to da snage koje ih predlažu „nemaju u vidu integraciju Crne Gore u EU, nego rade po jednom drugom šablonu, rade prema interesu možda jedne ideologije kao što je panslavizam, o kojoj se može raspravljati.

„To su ideje koje duboko sežu u prošlost, ali koje sasvim sigurno nisu kompatibilne sa onim što, vjerujem, a to pokazuju i rezultati istraživanja javnog mnjenja i rezultati dosadašnjih izbora, sa onim što je većinsko opredjeljenje građana Crne Gore, a to je da žele ići prema EU i da žele biti dio Zapada“, istakao je Štir.

Govoreći o pitanju vjerodostojnosti unutar vladajućih struktura, naglasio jei da su ranije situacije pokazale da vlast može reći da nije saglasna s nečim, ali ne i da na kraju donosi odluke koje su u suprotnosti sa tim. Druga stvar je, kako je istakao, pitanje vjerodostojnosti, a ono se tiče reakcija unutar vladajućih struktura „koje su i u nekim prijašnjim situacijama znale reći da nijesu saglasne sa nečim ili da neće dozvoliti, a onda kasnije zbog neke pragmatike i zbog toga što se želi sačuvati većina u Skupštini, neke odluke su se ipak donijele“.

„Vjerujem da u se ovom trenutku neće dozvoliti da Crna Gora ode tim putem kojim nažalost vidimo da je već Gruzija otišla – naravno, vidjećemo kako će to završiti, tamo tek predstoje izbori. Nadam se da će Crna Gora imati snage da to ne uradi“, precizirao je Štir.

On je naglasio da je interes Evropskog parlamenta da podrži cijelu Crnu Goru u njenoj težnji ka EU, ističući da „ne želimo nikada da izgledamo, niti namjeravamo da svojim potezima, svojim izjavama, svojim djelima favorizujemo neku konkretnu političku opciju.

„Nama je u interesu da cijela Crna Gora dobije podršku Evropskog parlamenta da ona može da ide prema EU, da napravi sve potrebne reforme kako bi ostvarila tu evropsku perspektivu“, ističući da je konačna odluka o vođenju ovog procesa na građanima Crne Gore, koji većinski žele da budu dio evropske porodice i demokratije.

Izmjene Zakona o državljanstvu

Osvrnuvši se na najavljene izmjene Zakona o državljanstvu koji bi mogao dovesti do promjena u biračkom tijelu Crne Gore, upozorio je da su postojali pokušaji manipulacije biračkim spiskovima čak i tokom referenduma za nezavisnost, te da se to sada želi legalno ostvariti dodjelom državljanstava. On je istakao da ovoga puta ta ideja nije usmjerena prema ostvarivanju građanskog prava pojedinaca, već ima dublje političke ambicije.

„To je ideja koju neki imaju ne da bi ostvarili građansko pravo neke osobe koja možda zaista osjeća tu povezanost i tu lojalnost prema državi Crnoj Gori, pa želi da ima i njeno državljanstvo, nego sa jednom drugom ambicijom, a to je, nažalost, da promijeni politički identitet Crne Gore“, rekao je Štir.

On je upozorio na potencijalne krajnje intencije iza predloga zakona i istakao da su neke snage koje ga podržavaju do sada pokazivale protivljenje prozapadnoj orijentaciji Crne Gore.

„Otvara se tu niz pitanja oko krajnje intencije i u krajnjoj liniji moramo vidjeti kakav će biti, ako uopšte bude takvog teksta, ali upozoravamo odmah na početku da vidimo, po najavama, po narativu, po izjavama, po dosadašnjem djelima nekih ljudi koji stoje iza takvog prijedloga da nisu podržavali prozapadnu orijentaciju Crne Gore, evropsku perspektivu, pa u krajnjoj liniji ni samu suverenost Crne Gore“, kazao je Štir.

Poslanik je takođe naglasio da se mnogi zastupnici, uključujući kolegu Mihaela Galera iz njemačke CDU, pitaju o ovom pitanju.

„Prema tome, postavlja se pitanje i na taj način niz zastupnika – tu je kolega Mihael Galer, koji je iz njemačke CDU i koordinator EPP za vanjsku politiku, tu su još kolege iz Slovenije i Hrvatske, koje, s obzirom na blizinu, više prate situaciju u Crnoj Gori koji postavljaju to pitanje“, podsjetio je Štir.

Štir je dodao da su njegovi kontakti sa Evropskom komisijom pokazali da oni pažljivo prate situaciju u Crnoj Gori.

„Takvo pitanje je namijenjeno upravo onim snagama u CG koje žele i koje imaju i mogućnost sada, iz pozicije koju danas imaju, da se i dalje bore za evropsku perspektivu Crne Gore“, rekao je Štir, naglašavajući važnost omogućavanja prostora onima koji žele da opstruiraju evropski put.

On je poručio da je intencija Evropskog parlamenta da građani Crne Gore sami odlučuju o svojoj sudbini, bez vanjskih uticaja.

„Naša je intencija vrlo jasna – da građani Crne Gore sami odlučuju o svojoj sudbini. Mi je nećemo nametati, ali želimo da oni sami, bez vanjskih uticaja onih koji kažu da morate tražiti dozvolu i morate to učiniti samo na ovaj način kako oni kažu – ne, mi imamo iste kriterijume za sve kandidate i želimo da svaka zemlja sama, samostalno odluči o svojoj sudbini“, istakao je Štir.

U ovoj situaciji značajno je što Crna Gora „želi da bude dio EU“ i što je postala članica NATO-a, uzimajući u obzir i činjenicu da je nametnula sankcije Ruskoj Federaciji nakon napada na Ukrajinu.

Prijetnje evropskoj stabilnosti iznutra

On je upozorio na potencijalne prijetnje iznutra, ukazujući na to da „kada imate u strukturama vlasti ljude koji su zapravo radili da Crna Gora ne uđe u NATO, kada su to radili, a postoje određeni dokazi – naravno, ne sami – već uz pomoć nekih vanjskih faktora i obavještajnih faktora“

Štir je dodao da je „legitimno ako hoćete reći ‘mi ne želimo NATO’, ‘mi ne volimo NATO’, ali većina u Crnoj Gori je odlučila ići tim smjerom“. U njegovom viđenju, „uplitanje iz vana“, naročito u formi ruskog hibridnog djelovanja, predstavlja ozbiljnu pretnju za zemlje koje tek treba da razviju svoje demokratske institucije.

Uloga Evropskog parlamenta, prema Štiru, je „da osnaži te demokratske institucije, da im da podršku da mogu da se odupru takvom hibridnom djelovanju i od Ruske Federacije, a i onih koji za nju nešto odrađuju“.

Govoreći o reakcijama institucija EU na poteze predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića koji predstavljaju miješanje u unutrašnja pitanja susjedne države, Štir je podsjetio na niz rezolucija Evropskog parlamenta koje ukazuju na, kako je pojasnio, pogrešnu politiku Beograda i u odnosu prema susjedima. Istakao je da je Srbija suverena država i da „može da odluči da li želi da ide ka EU ili ne“, dodajući da je, kada je z pitanju NATO savez, odlučila ne želi da bude članica i da tu postoji konsenzus.

On je istakao da Srbija ne može „da kaže da želi da bude dio Evrope, ali da ne želi da bude dio Zapada“, ukazujući na kontradikciju u izjavi da „mi želimo da budemo članica EU, ali nećemo uvesti sankcije Rusiji, nećemo uvesti vize Rusiji, Kini, Turskoj“. Prema njegovim rečima, ovo je rezultat „viševektorske politike“ koja „u današnjem svijetu više ne drži vodu“.

Štir je pojasnio da je ne samo Srbija, već i cijeli Zapadni Balkan „okružen zemljama koje su dio evroatlantskih integracija“, te da je cilj EU i SAD-a „ne izolovati, nego integrisati Srbiju“. U tom kontekstu, EU će pokušati da podstakne Srbiju na „barem neke male korake“ ka integraciji, kako bi se, kako dodaje, udaljila od ideje da ostane povezana sa Rusijom ili da igra ovakvu nesvrstanu igru, ocjenjujući da to „šteti i samoj Srbiji“.

On je ukazao na ekonomske posljedice aktuelne politike, napominjući da, iako Srbija „nije pod sankcijama“ i da se pregovori „ne pomjeraju sa mrtve tačke“. Takođe, naglasio je da „ekonomija u Srbiji, iako, naravno, ima određenih pomaka, ostaje na 50 odsto prosjeka razvijenosti EU“. Istakao je razlike u razvoju zemalja u regionu, navodeći kako je Hrvatska, koja je kada je ulazila u EU bila na 61 odsto evropskog prosjeka, danas na 77 odsto, a da je Slovenija prešla 90 odsto.

Dodao je da aktuelna situacija „nije plod sankcija, već vlastitih odluka“, a ukazao je i na sistemske posljedice sporog napretka Srbije, koje „negativno utiču i na ritam zemalja i mogućnost da i one idu brže“.

On je upozorio da EU neće dozvoliti da „uđe neko ko će iznutra blokirati proces donošenja odluka“, podsjećajući na to da je mađarski premijer Viktor Orban nedavno, tokom posjete EP, jedina zemlja koju je pomenuo na taj način da se snažno zalaže za ulazak u EU bila Srbija. Štir smatra da takve izjave „neće pomoći srpskoj kandidaturi za EU“, već će poslati poruku da se traži „još nekoga ko će iznutra blokirati neke procese donošenja odluka“. EU će, prema njegovim riječima, imati vrata otvorena, ali će Srbija ući tek kada bude jasno da je riječ o zemlji koja dijeli evropske vrijednosti.

Članstvo Srbije u BRICS-u ipak samo ideja

Na pitanje šta bi članstvo Srbije u BRICS-u značilo za evropski kontinent Štir je istakao da će se „vjerovatno u Beogradu dobro odvagnuti koji će biti sljedeći potez“, s posebnim osvrtom na „poziv Putina Vučiću, koji će on vjerovatno izbjeći“.

„Vučić će pokušati ili, kako je to do sada radio, da pošalje nekog izaslanika – uglavnom tu koristi Vulina kao neki kanal koji onda i svojim izjavama iskazuje savezništvo s Rusijom“, pojasnio je on.

Ocjenjujući da „sam Vučić ipak uzima neku distancu“ dodao je da je „na vrhu piramide Vučić, koji je svjestan ovog geopolitičkog okruženja“, u kojem, kako dodaje, „ne može da izbjegne ili, bolje rečeno nema nijednu pravu održivu alternativu, nego okrenuti se prema Zapadu“.

Prema njegovim rečima, Vučić „za sada još drži ove pozicije, ali zemlja se ne razvija onim tempom kojim bi morala i kojim bi mogla“, navodeći nije velika vjerovatnoća da bi on lako prihvatio članstvo u BRICS-u.

On je dodatno naglasio da „Srbija igra na tu kartu“, da „ne kaže ‘nećemo’, ali ni ne daje korake da bi Srbija zaista postala punopravna članica te inicijative“. Štir smatra da se BRICS zemlje danas prezentuju kao nesvrstani, nego više kao jedna kontrapozicija G7 – odnosno, kao jedna antizapadna koalicija koja stvara opet jednu blokovsku podjelu nalik na bipolarizam Hladnog rata.

Zaključio je da aktuelna igra Srbije „nešto što onemogućava samoj Srbiji da se brže razvija, da se brže demokratizuje, da se više evropeizuje“, a što nažalost „negativno utiče i na susjedne zemlje“.

izvor: https://www.antenam.net/drugacija-radio-veza/341477-stir-model-ruskoga-svijeta-prijeti-sustinskoj-nezavisnosti-drzava-zapadnog-balkana