Na krilima toplinskog vala koji je zahvatio Sredozemlje, ovih dana katastrofalni požari bijesne Turskom i Grčkom. I premda požari sami po sebi nisu uzrokovani visokim temperaturama, budući da je za zapaljenje nužna mnogo viša temperatura (otvoreni plamen ili slično), meteorološki uvjeti u tom području pomažu lakšem širenju požara. Visoka temperatura, niska relativna vlažnost i snažan vjetar, ubojita su kombinacija koja omogućuje požaru iznimno brzo širenje ako on nastane.
Sredozemlje je jedna od regija na svijetu koje se najbrže zagrijavaju posljednjih desetljeća. To znači da su uvjeti za širenje šumskih požara sve povoljniji, a gotovo je sigurno da će se takav trend nastaviti i još neko, moguće i dulje vrijeme (govorimo o desetljećima a možda i stoljećima). U takvim uvjetima, nevjerojatno zvuči činjenica da politika pojedinih država potpuno zanemaruje opasnosti od požara i ne radi praktično ništa u smjeru poboljšanja sustava prevencije, otkrivanja i gašenja.
U čemu su Turska i Grčka zakazale?
Strategija obrane od šumskih požara široka je tematika koja se temelji na nekoliko različitih razina djelovanja. Kako smo već spomenuli, tri su temeljne razine, a to je (1) prevencija požara, (2) otkrivanje nastalih požara i u konačnici (3) njihovo gašenje. Svaka od tih razina ima niz podrazina, primjerice gašenje požara se tako segmentira kroz infrastrukturalni nivo (primjerice izgradnja protupožarnih puteva za pristup vatrogasnim vozilima do požarišta, izgradnja mreže hidranata, itd), zatim na razvoj kopnenih snaga djelovanja (kamioni/cisterne i druga vozila te oprema), razvoj zračnih snaga djelovanja (protupožarni zrakoplovi i helikopteri, sustav održavanja, sustav osposobljavanja i uvježbavanja pilota), itd.
Da ne ulazimo previše u detalje državnog protupožarnog sustava, recimo samo da on treba funkcionirati na svim nivoima kako bi njegova učinkovitost bila na visokoj razini. Kad govorimo o turskim i grčkim propustima, teško je ne primjetiti neke detalje. Znajući da se klima mijenja te da postaje podobnija za širenje požara, a također i da je ljudsko djelovanje sve rizičnije u tom pogledu (nenamjerno djelovanje – nepažnja, ali također i namjerno potpaljivanje, pa čak i ono koje ima moguće elemente terorizma), za očekivati je snažan državni odgovor na iznimno povećanje rizika od katastrofalnih požara kakvi ovih dana bijesne tim dijelom Sredozemlja.
Hrvatski CL-415, pomalo simbolično, odlazi… By Totya at Hungarian Wikipedia – Own work, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=1085704
Međutim, u jeku katastrofe, Grčka i Turska izgledaju prepuštene na milost i nemilost meteorološkim uvjetima, kao i međunarodnoj pomoći u gašenju požara zbog vlastite nepripremljenosti na nastale uvjete. Grčke protupožarne snage broje 12 CL-215 i 7 CL-415 protupožarnih aviona, te 22 mala PZL-Mielec M-18 “air-tractora”. Na površinu Grčke to se pokazuje kao iznimno mali broj, nedostatan čak i da obrani samu Atenu od požara a da ne govorimo o mogućnosti gašenja širokih šumskih predjela kao područja nižeg prioriteta u odnosu na obranu prigradskih stambenih četvrti.
I dok Grčka ima nešto malo protupožarnih zračnih snaga, Erdogan je ovih dana izjavio kako Turska ne posjeduje niti jedan protupožarni avion. I doista, čini se kako je to dosta blizu istine, jer neki izvori govore da su uspjeli sklepati tri aviona…
Istodobno, ove dvije susjedne države konstantno žive u međusobnoj vojnoj netrpeljivosti te jedna zbog druge nagomilavaju oružje. Posljedica toga je da danas Grčka posjeduje nekih 500 operativnih vojnih aviona, dok Turska ima oko 900 jedinica zračnih snaga (uključujući bespilotne vojne letjelice). Time su Grčka i Turska pri samom vrhu po brojnosti i jačini vojnih zračnih snaga u cijelome svijetu, nagomilanih pretežno zbog međusobne netrpeljivosti, bez obzira što su obje države članice zajedničkog vojnog saveza (NATO). Zvuči doista nevjerojatno.
No danas, umjesto međusubnog rata (koji vjerojatno nikad neće buknuti, a ako i bukne bit će time gori što obje strane budu imale više oružja), bukte katastrofalni požari u obje države i stvaraju ogromne materijalne štete i odnose nedužne ljudske žrtve. I dok u Grčkoj 20-tak protupožarnih aviona (u odnosu na 500-tinjak vojnih) gotovo nema nikakav značajan učinak u gašenju istih, turskih 0 (nula, ili ako ćemo nategnuti, onda tri) protupožarca u odnosu na 900 vojnih letjelica, zorno pokazuju svu jad vojnohuškačke politike koja ne mari za ekologiju, klimu, prirodna bogatstva i svoje ugrožene stanovnike.
Da, znam da ovaj tekst sad odjednom više zvuči kao kritika vojnoj industriji i naoružavanju nego nedostatku protupožarne zaštite. Pa, takav i jest. Obrana od neprijatelja je nužno zlo, određena količina oružja je također nešto bez čega se ne može, ali veću zaštitu od napada stranog neprijatelja zapravo donosi miroljubiva vanjska politika nego bilo kakva količina oružja. A države koje ratuju nepozvane izvan svojih granica, vode sve samo ne miroljubivu vanjsku politiku. Pa im zato i treba gomila naoružanja.
Ali budimo na čistu – klimatske promjene su stvarnost, a izračun temeljen na potrošnji goriva jasno pokazuje – eskadrila od 12 operativnih vojnih aviona s nekakvim standardnim brojem sati naleta tokom godine, ima CO2 otisak koji je ekvivalentan voznom parku grada veličine 500-tinjak tisuća stanovnika, dakle skoro pa cijelog Zagreba. Sad izračunajte koliko zagađuju atmosferu, te koliko negativno utječu na klimatske promjene države koje posjeduju 500 ili 900 aktivnih borbenih letjelica. A upravo su te klimatske promjene – koje pojačava među ostalim i njihova vojna mašinerija – one koje omogućuju šumskim požarima da “pojedu” dobar dio tih država. Ne gospodo Turci i Grci, nećete sami sebe uništiti ratom izravno, već će vas ta vaša ignorantska politika uništiti kroz klimu. I jedne, i druge. Ovo što vam se sad događa, samo vam je blagi preview budućnosti koja vas čeka.
Što Hrvatska može naučiti iz grešaka ovih država? Hrvatska, s obzirom na svoju veličinu teritorija u usporedbi s ove dvije države ima kudikamo bolje razvijenu protupožarnu zaštitu. Ali, flota kanadera nažalost pokazuje svoje godine i nužno ju je obnavljati, a sa zatopljenjem klime i naše područje svake je godine sve rizičnije u smislu potencijalne požarne katastrofe. Postavlja se pitanje hoćemo li ići putem Turske i Grčke i natjecati se sa Srbijom u količini oružja, ili ćemo te novce usmjeriti u ono što nam zaista prijeti državnoj sigurnosti, sigurnosti stanovnika, prirodnih ljepota, sigurnosti naše jedinstvene obale, turizma koji je pokretač državnog BDP-a, nacionalnih parkova, šuma i ljepote koje imamo na Jadranu i drugdje? Hoćemo li huškati nove balkanske ratove, jer kao nije ih bilo dovoljno pred 25 godina? Ili ćemo voditi miroljubivu susjedsku politiku i tako osigurati uvjete za razvoj onoga što nam treba – gospodarstva, vanjske suradnje, trgovine, razmjene resursa i sveg onog pozitivnog što proizlazi iz takve politike (to nije samo pitanje upućeno Hrvatskoj, već svakako i Srbiji)?
Hoćemo li i u Hrvatskoj kroz 10, 20 ili 50 godina imati turski i grčki scenarij zbog dotrajalosti i posljedičnog raspada protupožarne flote u kombinaciji s klimatskim promjenama budućnosti? Hoćemo li tako prizemljiti i ovo malo aviona što nam je ostalo, pa da ostanemo i bez pilota koji neće imati na čemu letjeti i skupljati iskustvo u protupožarnim misijama? Hoćemo li i mi tad tražiti pomoć Italije, Španjolske, Francuske i Rusije kad bukne svaki imalo veći požar na Jadranu? Čujemo neke “argumente” kao “nema kanadera, ne proizvode se”. Znate zašto ih nema? Jer nema potražnje. Ima svakako F-16, F-35, MiG-29, Gripen, Rafale…. toga ne nedostaje, samo iz razloga jer je potražnja ogromna. Ponudite dovoljno novca za CL-415 ili neki sličan proizvod, i bit će ga, u to nema nikakve sumnje.
A uostalom, stvar je vrlo jednostavna. Možemo birati – ili ćemo tražiti izgovore zašto ne obnavljamo, ne moderniziramo i ne poboljšavamo protupožarne snage, ili ćemo imati tursko/grčki scenarij u najkasnije 20 ili 30 sljedećih godina. Političari biraju jedno od to dvoje. A vi, građani, birate političare na izborima. Pa sad… kako želimo.
Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA
“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.
On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.
“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš.
Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente!
Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”
On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.
“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš.
Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.
Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak
Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi
Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.
Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.
Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.
Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.
Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.
Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”, “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.
Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.
Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.
Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.
Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.
IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.
Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.
Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.
Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.
Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.
“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.
Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.
“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.
Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.
“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.
Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.
Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.
Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.
Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.
Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.
“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.
Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.
Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta.
Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.
“Vodovod” je saopštio da je bunar BHD 5 na izvorištu “Ratno ostrvo” isključen sa sistema do završetka radova na regeneraciji.
Radovi će biti gotovi do kraja aprila.
Kako saopštavaju iz “Vodovoda”, ovaj infrastrukturni projekat je od ključnog značaja za poboljšanje kapaciteta vodosnabdevanja u Novom Sadu.
Regeneracija podrazumeva temeljno uklanjanje taloga i nanosa koji se prirodno stvaraju tokom dugogodišnje eksploatacije bunara. Ovim radovima omogućava se bolji protok vode i povećava efikasnost sistema.
Bunar BHD 5 je do sada obezbeđivao 45 litara vode u sekundi, a nakon regeneracije moći će da obezbedi 80-90 litara u sekundi, što će značajno doprineti stabilnosti vodosnabdevanja u gradu.