Srbija u ‘Otvorenom Balkanu’, a daleko od Svetske trgovinske organizacije
Pred najavljen sastanak inicijative “Otvoreni Balkan” na najvišem nivou u Severnoj Makedoniji, Srbija, kao snažan zagovornik te regionalne ideje, još nije članica Svetske trgovinske organizacije (STO).
Pred najavljen sastanak inicijative “Otvoreni Balkan” na najvišem nivou u Severnoj Makedoniji, Srbija, kao snažan zagovornik te regionalne ideje, još nije članica Svetske trgovinske organizacije (STO).
Iako je aplicirala još 2005. godine, Srbija ni posle 17 godina nije uspela da okonča pregovore za pristupanje STO, jedinom regulatoru međunarodne trgovine.
U Evropi jedine zemlje koje nisu članice STO, osim Srbije, su Bosna i Hercegovina, Kosovo i Belorusija. S tim što Kosovo još nije apliciralo za članstvo.
Članstvo u STO je takođe uslov za pristupanje Evropskoj uniji (EU), čemu Srbija teži.
“STO na određene načine favorizuje male nacije zato što postoji mogućnost da se mali igrači udruže i utiču na trgovinske politike velikih aktera, drugih članica”, objašnjava za RSE Igor Novaković iz ISAC Fonda.
ISAC fond je nevladina organizacija koja prati spoljnu i bezbednosnu politiku Srbije i promoviše članstvo u EU.
O značaju članstva u Svetskoj trgovinskoj organizaciji svedoči i izjava premijerke Srbije Ane Brnabić. Ona je upravo članstvo u STO navela kao jednu od tri stvari koje odlazeća Vlada nije uspela da ostvari u ovom mandatu.
“Da smo bili članovi, mnogo lakše bismo rešavali mnoge probleme. Za to, nažalost, nije bilo dovoljno vremena i fokusa jer smo morali da gasimo požar uzrokovan kovidom”, rekla je Brnabić na Kopaonik biznis forumu 9. marta.
Kao jedan od primera gde bi pomoglo članstvo u STO, Brnabić je navela da veruje da bi Srbija bolje rešavala problem kvote na čelik koji je uvela Evropska unija (EU).
EU je 2019. uvela kvote na uvoz iz trećih zemalja, uključujući i Srbiju, kako bi zaštitila svoje čeličane i kao odgovor na carine koje su joj Sjedinjene Države uvele na čelik.
Šta je STO?
Svetska trgovinska organizacija reguliše trgovinu među zemljama na globalnom nivou.
U okviru STO, koja okuplja 164 države članice, pregovaraju se trgovinski sporazumi i rešavaju trgovinski sporovi. Ova međunarodna organizacija radi na liberalizaciji međunarodne trgovine.
Sporazumi STO pokrivaju robu, usluge i intelektualnu svojinu.
Ovi sporazumi nisu statični već se o njima s vremena na vreme ponovo pregovara i paketu se mogu dodati novi sporazumi.
Sporazumi STO zahtevaju od vlada da svoju trgovinsku politiku učine transparentnom tako što će obaveštavati STO o zakonima na snazi i usvojenim merama, navodi se na sajtu ove organizacije.
Sve članice STO moraju da se podvrgnu periodičnoj kontroli svoje trgovinske politike i prakse.
Šta je prepreka za članstvo Srbije?
Iako je prema rečima nadležnih u Srbiji proces pristupanja u završnoj fazi već nekoliko godina, nema naznaka kada bi mogao da bude okončan.
Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija nije odgovorilo na pitanja RSE, između ostalih i na to zbog čega taj proces traje tako dugo.
Sporne tačke u pristupanju Srbije STO su Zakon o genetički modifikovanim organizmima (GMO), kao i sporazumi o slobodnoj trgovini koje Srbija želi da očuva sa trećim državama, rečeno je za RSE u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Srbija ima ugovore o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini) i EFTA (Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu), zatim sa Turskom i Evroazijskom ekonomskom unijom (EAEU) kojoj pripada i Rusija, dok povlastice u trgovini ima sa EU, SAD, Japanom i Australijom.
Zakon o GMO iz 2009, što je ključna prepreka za članstvo u STO, zabranjuje proizvodnju, promet i prodaju genetski modifikovanih organizama u Srbiji.
Međutim, jedno od pravila STO je da ne postoji apsolutna zabrana prometa bilo kojeg proizvoda.
U Privrednoj komori objašnjavaju da je najadekvatnije rešenje za problem GMO legislative da Srbija prihvati model propisa o GMO koji ima Evropska unija.
“Zakonodavstvo EU ima restriktivan odnos prema prometu GMO. Pitanje kultivacije GMO useva ne tretiraju pravila STO, te je zabrana sađenja dozvoljena za članice STO koje to žele”, pojašnjava se u odgovoru PKS za RSE.
Dodaje se da nerešavanje ovog pitanja sve više udaljuje Srbiju od članstva u STO, jer se mnoge članice u bilo kojem momentu mogu javiti za bilateralne pregovore.
Igor Novaković iz ISAK fonda kao glavni problem vidi to što se političke elite ne usuđuju da komuniciraju oko pitanja GMO jer kaže da postoji raširena percepcija da je to nepopularno pitanje.
“Pravila STO ne zabranjuju državama članicama da uvedu druge mehanizme kojima bi se de facto ograničio promet GMO proizvoda”, objašnjava Igor Novaković iz ISAC fonda.
Bilateralni pregovori
Osim multilateralnih pregovora sa STO, koji se tiču usklađivanja nacionalnih zakonodavstava sa pravilima ove organizacije, i države članice imaju pravo da sa kandidatima pregovaraju bilateralno o nivou liberalizacije pristupa tržištima robe i usluga.
Članice STO koje su otvorile bilateralne pregovore sa Srbijom su Sjedinjene Države, Brazil, Rusija i Ukrajina.
Pitanje pregovora sa Rusijom u suštini političko: Igor Novaković
Igor Novaković iz ISAC fonda objašnjava da se pregovori sa SAD tiču GMO, dok je sa Brazilom reč o kvotama za uvoz brazilskog mesa. Međutim, prema njegovim rečima, najproblematičniji su pregovori sa Rusijom i Ukrajinom pogotovo u svetlu rata u Ukrajini.
On navodi da razlozi Rusije uopšte nisu jasni zato što Srbija ima sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, odnosno Evroazijskom ekonomskom unijom koji rešava pitanje carina.
“Očigledno je da je pitanje pregovora sa Rusijom u suštini političko”, ocenjuje Novaković.
Nadležno Ministarstvo trgovine Vlade Srbije nije odgovorilo na upit RSE o tome šta su teme bilateralnih pregovora sa četiri zemlje.
Ruska vlada je u međuvremenu, 18. maja, najavila da počinje proces jednostranog povlačenja iz niza međunarodnih tela, uključujući Svetsku trgovinsku organizaciju.
Što se tiče pregovora Srbije sa Ukrajinom, sagovornik RSE objašnjava da je Beograd pokušao da ih reši sklapanjem sporazuma o slobodnoj trgovini, ali da je to negde “zapelo”.
“Po svoj prilici ima veze sa odnosom Srbije prema Rusiji u kontekstu krize u Ukrajini od 2014. godine”, smatra Novaković.
Rusija je 2014. aneksirala ukrajinsko poluostrvo Krim i podržavala separatističke snage na istoku Ukrajine, da bi 24. februara izvršila invaziju na ovu susednu zemlju.
Srbija, iako teži ka članstvu u EU, odbija da uvede sankcije zvaničnoj Moskvi i uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom.
Benefiti članstva
Članstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji omogućava državama članicama pristup pod jednakim uslovima tržištu od oko sedam milijardi ljudi koje obuhvata 98 odsto svetske trgovine.
To je od izuzetnog značaja za male države poput Srbije, kažu u PKS.
“Članstvom Srbije u STO bi naša preduzeća koja izvoze na tržišta širom sveta nailazila na mnogo manje prepreka nego do sada, jer bi se na naše proizvode smanjile carine kao i druge necarinske barijere i diskriminatorne mere”, navela je PKS.
Ulazak u STO bi omogućio domaćim privrednicima da pod znatno povoljnijim uslovima izvoze i u države sa kojima Srbija nema sporazume koji regulišu trgovinske odnose.
“Članstvo u STO predstavlja jasan signal partnerima da u državi postoje uslovi za stabilno poslovanje”, dodaje se u odgovoru PKS.
Šta Srbija gubi?
Ono što Srbija najviše gubi, prema rečima Igora Novakovića iz ISAC fonda, je otvaranje novih tržišta i mehanizam za rešavanje međusobnih problema u trgovini.
On kao primer navodi hrvatsku blokadu granice sa Srbijom 2015. godine u toku migrantske krize ili pojedine zabrane izvoza određenih proizvoda ili novih carina koje su uvodile članice CEFTE prema Srbiji.
“Da smo bili u okviru STO postojala bi mogućnost da reagujemo jer u okviru CEFTE i dalje ne postoji sporazum za rešavanje trgovinskih sporazuma”, kaže Novaković.
Takođe, kako je za članstvo Srbije u EU uslov prethodno pristupanje STO, Srbija ne može da zatvori pregovaračko poglavlje 30, koje se odnosi na spoljnu trgovinu, u pregovorima sa EU o pridruživanju.
Srbija i Otvoreni Balkan
U međuvremenu, Srbija je snažan promoter inicijative “Otvoreni Balkan” o slobodnom protoku ljudi, robe, usluga i kapitala.
Inicijativu “Open Balkan”, koja se prvobitno zvala “Mini Šengen” pokrenuli su u novembru 2019. u Novom Sadu predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Severne Makedonije Zoran Zaev.
Nenad Đurđević, savetnik predsednika Privredne komore Srbije kaže za RSE da “Otvoreni Balkan” okuplja zemlje iz regiona koje imaju određenu međuzavisnost u ekonomskom smislu.
On navodi da su članice “Otvorenog Balkana”, kao i tri ostale zemlje Zapadnog Balkana važne za ekonomsko ukrupnjavanje regiona i poboljšanje regionalnih odnosa.
To će, kako i sam NIS očekuje, imati velike posledice na kompaniju, a cenu će na kraju platiti i potrošači.
Kao i uvek do sada, NIS je američkim vlastima poslao novi zahtev za odlaganje primene sankcija, ali ovog puta, kako deluje, sa manje šanse za uspeh, piše Nova ekonomija.
Licenca kojom se NIS-u omogućava obavljanje operativnih poslova, a primena sankcija odlaže, ističe sutra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučič izjavio je danas da će Srbija morati da pronađe način kako da reši taj problem, dodajući da će morati da razgovaraju sa Rusima koji su većinski vlasnici u kompaniji.
“Nadam se da kompanija neće otpuštati veliki broj radnika, ali videćemo. U svakom slučaju, razgovaraćemo sa Rusima o svemu, jer sad više nemamo šta da razgovaramo sa Amerikancima“, rekao je Vučić.
Prema njegovim rečima, SAD su “isterale svoje”, Evropa će da podrži američke sankcije.
“Sasvim sam siguran da će posle kratkog vremena i JANAF da prestane da isporučuje naftu“, kazao je Vučić.
„Ja, kao majka poginulog deteta, neću dati na Bačulova jer znam da nije kriv i stojim uz njega“: Dijana Hrka o sramnoj kampanji koju Vučić vodi
Dijana Hrka, majka Stefana Hrke, jednog od nastradalih prilikom pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, kaže da ona kao majka poginulog deteta čvrsto stoji uz Mišu Bačulova koji proteklih dana trpi strašne pritiske, otkako je predsednik Aleksandar Vučić javno govorio da je kobnog dana prolazio pored nadstrešnice, uprkos tome što je Bačulov to i sam ranije javno govorio
Otkako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić javno govorio o lideru Pokreta „Budi heroj“ Miši Bačulovu iz Novog Sada, pominjući perfidno kako je prošao pored nadstrešnice na dan kada je pala, očigledno sa namerom da insinuira njegovu povezanost sa tragedijom, Bačulov se nalazi na meti režimskih medija, dok stranačka mašinerija pokušava da ga provuče kroz blato. Ipak, da Bačulov u ovome nije sam, poručuje u razgovoru za Novu Dijana Hrka, majka Stefana poginulog 1. novembra.
Miša Bačulov Foto:BETAPHOTO/DRAGAN GOJIC
„Vučić pokušava da okrivi Mišu Bačulova za ono za šta je on kriv, prvenstveno on, pa svi ljudi oko njega. On traži krivca u nekom drugom, nikoga nisu uhapsili za nadstrešnicu evo sad će godinu dana, hapse nevine studente, policija juri nas goloruke, bacaju nam suzavce, šta nam sve ne rade, i on sad pokušava jednog Mišu Bačulova, koji je čiste duše i srca izašao da se bori sa nama svima za pravdu i istinu. Mora sada na nekoga, pa je pokušao na Mišu, a verujte da mu to nećemo dozvoliti, neće mu uspeti. Ja kao majka poginulog deteta, neću dati na Mišu jer znam da nije kriv i ja stojim uz njega“, kaže Hrka u razgovoru za Novu.
Da pad nadstrešnice nije izazvan namerom pojedinca ili terorističke grupacije, više puta je do sada i zvanično potvrđeno, čak je i samo tužilaštvo potvrdilo da jedinice koje su bile na licu mesta, nisu pronašle nikakav trag koji bi mogao da dovede u sumnju na tako nešto. Identično potvrđuje i naša sagovornica, pozuvajući se na svoja posredna i neposredna saznanja.
„Pod broj jedan, znam da je antiteroristička jedinica izlazila na lice mesta kada se to desilo i da ništa nije bilo od toga, nije bilo nikakvog signala da je bilo kakav da je izvršen bilo kakav teroristički napad. Vraćali su kamere i pregledali toliko puta, znam čak i ljude koji su radili na tome, ne postoji nikakva indicija da je bio teroristički napad. Njemu je sada cilj da pred godišnjicu okrivi nekoga drugog, a ne one koje treba da okrivi. To je bruka i sramota za jednog predsednika, sada je prešao sve igrice. Smatram da je sada dotakao dno dna“, kaže naša sagovornica.
Dijana Hrka, Komemorativna šetnja, 11 meseci od pada nadstrešnice Foto: Amir Hamzagić/Nova.rs
Na primeru Miše Bačulova, kaže Hrka, možemo da zaključimo da se svi sutra možemo naći pod istim optužbama.
„Možemo to da očekujemo da bilo koga od nas sutra okrivi jer njemu će biti krivi svi, osim njega. On neće priznati krivicu i neće „dati“ Gorana Vesića i ljude oko njega. Mi znamo da su u igri bile pare, ne može niko da mi kaže da su radili po zakonu i propisima, radili su onako kako oni misle da treba. Posle svega što sam videla i čula, meni izgleda kao da su to hteli da smadrljaju, da upotrebim taj izraz. Vidite da sve što su radili, da se ruši. Ništa im nije opstalo. Ne znam, samo još jedan dan da propadnemo kroz ovaj asfalt koji rade, vidite da to puca. Pa nedavno su otvorili tunel, a zašto su ga sada zatvorili? I sad ćemo svi drugi biti krivi, a ne pravi krivci. Pa neće moći, gospodo“, odlučna je naša sagovornica.
Pojašnjava i da će pravdu i zakon potražiti i van granica Srbije, nezavisno od toga kakav će ishod biti ovde.„Tužiću državu Srbiju i Aleksandra Vučića, to će biti dve tužbe. Imam nameru da ga tužim za sve što radi, za sva zlodela. Maltretira pošten narod, okomili su se na Mišu Bačulova. Ja ću njega uvek podržati. I ne daj Bože da je bilo kog drugog čoveka optužio za pad nadstrešnice, ja bih isto stala uz tog čoveka i zaštitila ga. Mi ovo ne smemo više da dozvolimo. Ljudi oko mene se targetiraju, pod prismotrom su policije, svi koji su meni bliski, imaju po jednu službenu „škodu“ ispred vrata. To je bruka i sramota šta rade, ako žele nešto od mene, neka me pozovu na razgovor. Ja sam uvek tu, ali da ne diraju ljude oko mene. Oni nisu ništa krivi, to su ljudi koji su ostali uz mene jer znaju kakva sam, ko sam i šta sam, da tražim pravdu za svoje dete i ništa drugo“ kaže Hrka i podseća na tretman kroz koji prolazi njen advokat Ivan Ninić.Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs„Evo vidite šta rade mom advokatu, žao mi je Ivana Ninića i njegove porodice koji trpe pritiske zbog mene. On je jedan častan i pošten čovek, nije odustao od mene u svoj ovoj muci i hvala nam na tome. E nama trebaju takvi ljudi, a oni takve ljudi ne mogu da podnesu jer su sušta suprotnost“, zaključuje u razgovoru za Novu Hrka.
Marton (LSV): Zlo je počelo Miloševićevim udarom na Vojvodinu
Portparol opozicione stranke Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) Aleksandar Marton izjavio je večeras da je, pre 37 godina, “počelo zlo, udarom Miloševića” na autonomiju Vojvodine
“Zlo je počelo udarom Miloševića na Vojvodinu i njenu autonomiju, oktobra 1988. godine. Jogurt revolucija uvod je u raspad Jugoslavije i krvave ratove. Vojvodina je bila ogledno dobro za memorandumske ciljeve, koje je Milošević uzjahao i potom uništio sve čega se dohvatio”, naveo je Marton u izjavi za javnost.
Ocenio je da su od Vojvodine “ostali samo tragovi”.
“U Jugoslaviji, drugi iza Slovenije, a danas sve prazniji, siromašniji i jadniji. Ali, nema nazad samo borba”, poručio je Marton
Marton (LSV): Ne zaboraviti zločin proterivanja Hrvata iz Hrtkovaca, da nam se zlo ne bi ponovilo
Portparol opozicione stranke Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) Aleksandar Marton podsetio je večeras da je na današnji dan 1992. godine počelo proterivanje Hrvata iz mesta Hrtkovci u Sremu i poručio da se taj zločin mora pamtiti, “da nam se zlo ne bi ponovilo”
Marton je u saopštenju za javnost podsetio da je 6. maja 1992. godine u Hrtkovcima održan skup Srpske radikalne stranke na kom je lider te ultarnacionalističke partije Vojislav Šešelj pročitao imena 17 viđenijih seoskih Hrvata, kojima je javno poručeno da se moraju iseliti, jer će u protivnom biti proterani.
Maja meseca 1992. započela je kampanja zastrašivanja, premlaćivanja i ubistava, koja je za posledicu imala progon više od 40.000 sremskih Hrvata ili oko 85 odsto članova te zajednice, naveo je Marton.
Podsetio je da je takva politika imala epilog u pravosnažno izrečenoj kazni Vojislavu Šešelju za podsticanje progona, deportacije i prisilno raseljavanje, te prisilno premeštanje Hrvata u Sremu.
“LSV je od početka ratova devedesetih godina stala u odbranu ugroženih komšija. Zato smo i sami progonjeni. Ovo moramo pamtiti, da nam se zlo ne bi ponovilo”, poručio je Marton.
Nastavlja se sistematsko uništavanje svega što podseća na Vojvodinu.
Boško Palkovljević Pinki poginuo je kao partizan u Drugom svtskom ratu 10. juna 1942. Imao je svega 22 godine
Iako i danas neke škole, ulice, jedna kasarna u Sremskoj Mitrovici i čuvena sportska hala u Zemunu nose naziv Pinki, o ovom narodnom heroju retko se govori
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara: SVM ne nudi rešenja, već je deo problema
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) ocenjuje da Balint Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), pokušava da predstavi ovu stranku kao samostalnu političku snagu, dok u stvarnosti ostaje verni saveznik Srpske napredne stranke (SNS)
“Pastor tvrdi da SVM ne ulazi u Vučićev Pokret za narod i državu, ali i dalje sledi politiku SNS-a u svim ključnim pitanjima. Očigledno je da je njihova ‘samostalnost’ samo forma, dok je suština u bespogovornom sprovođenju volje Aleksandra Vučića”, smatraju u DZVM-u.
Oni dalje ocenjuju i da Pastorova izjava da SVM ne traži ministarske funkcije, već želi da zadrži uticaj kroz državne sekretare zapravo predstavlja pokušaj da se održi distanca od SNS-a i odgovornosti koje nosi učešće u vlasti, ali “upravo su ti ‘niži nivoi vlasti’ došli u fokus kada se govori o korupciji i lošim odlukama”.
Iz DZVM-a podsećaju da su upravo u nadležnosti državnog sekretara iz SVM-a bili troškovi izgradnje železničke pruge Novi Sad – Kelebija, koji su porasli za 87 miliona dolara, te da se srušila i nadstrešnica na stanici u Novom Sadu.
“Umesto da preuzme odgovornost, SVM i dalje sprovodi politiku SNS-a, a kada se pojave problemi, beži od odgovornosti. Politika ‘mi bismo, ali da ne uđe’ je prepoznata i više vam neće proći”, poručuju.
Oni su se takođe osvrnuli i na, kako kažu, Pastorovu relativizaciju problema manjinskih prava u vezi s nedostatkom višejezičnih natpisa na železničkim stanicama, što “dodatno potvrđuje da je SVM odavno odustao od borbe za interese vojvođanskih Mađara”:
“Umesto da zahteva poštovanje Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, on se poziva na probleme u drugim državama. Ovo nije zaštita manjinskih prava, već otvorena kapitulacija pred kršenjem zakona”.
Na kraju, nazivanje građanskih protesta „anarhijom“ i „glasnom manjinom“, zaključuju iz Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara, pokazuje da je SVM potpuno na strani režima.
“Umesto podrške građanima koji se bore za pravnu državu, oni štite korumpiranu vlast i svoje privilegije. SVM ne nudi rešenja, već je deo problema – vreme je da prestanu da obmanjuju javnost”, poručuju iz DZVM-a.