Srbija u ‘Otvorenom Balkanu’, a daleko od Svetske trgovinske organizacije
Pred najavljen sastanak inicijative “Otvoreni Balkan” na najvišem nivou u Severnoj Makedoniji, Srbija, kao snažan zagovornik te regionalne ideje, još nije članica Svetske trgovinske organizacije (STO).
Pred najavljen sastanak inicijative “Otvoreni Balkan” na najvišem nivou u Severnoj Makedoniji, Srbija, kao snažan zagovornik te regionalne ideje, još nije članica Svetske trgovinske organizacije (STO).
Iako je aplicirala još 2005. godine, Srbija ni posle 17 godina nije uspela da okonča pregovore za pristupanje STO, jedinom regulatoru međunarodne trgovine.
U Evropi jedine zemlje koje nisu članice STO, osim Srbije, su Bosna i Hercegovina, Kosovo i Belorusija. S tim što Kosovo još nije apliciralo za članstvo.
Članstvo u STO je takođe uslov za pristupanje Evropskoj uniji (EU), čemu Srbija teži.
“STO na određene načine favorizuje male nacije zato što postoji mogućnost da se mali igrači udruže i utiču na trgovinske politike velikih aktera, drugih članica”, objašnjava za RSE Igor Novaković iz ISAC Fonda.
ISAC fond je nevladina organizacija koja prati spoljnu i bezbednosnu politiku Srbije i promoviše članstvo u EU.
O značaju članstva u Svetskoj trgovinskoj organizaciji svedoči i izjava premijerke Srbije Ane Brnabić. Ona je upravo članstvo u STO navela kao jednu od tri stvari koje odlazeća Vlada nije uspela da ostvari u ovom mandatu.
“Da smo bili članovi, mnogo lakše bismo rešavali mnoge probleme. Za to, nažalost, nije bilo dovoljno vremena i fokusa jer smo morali da gasimo požar uzrokovan kovidom”, rekla je Brnabić na Kopaonik biznis forumu 9. marta.
Kao jedan od primera gde bi pomoglo članstvo u STO, Brnabić je navela da veruje da bi Srbija bolje rešavala problem kvote na čelik koji je uvela Evropska unija (EU).
EU je 2019. uvela kvote na uvoz iz trećih zemalja, uključujući i Srbiju, kako bi zaštitila svoje čeličane i kao odgovor na carine koje su joj Sjedinjene Države uvele na čelik.
Šta je STO?
Svetska trgovinska organizacija reguliše trgovinu među zemljama na globalnom nivou.
U okviru STO, koja okuplja 164 države članice, pregovaraju se trgovinski sporazumi i rešavaju trgovinski sporovi. Ova međunarodna organizacija radi na liberalizaciji međunarodne trgovine.
Sporazumi STO pokrivaju robu, usluge i intelektualnu svojinu.
Ovi sporazumi nisu statični već se o njima s vremena na vreme ponovo pregovara i paketu se mogu dodati novi sporazumi.
Sporazumi STO zahtevaju od vlada da svoju trgovinsku politiku učine transparentnom tako što će obaveštavati STO o zakonima na snazi i usvojenim merama, navodi se na sajtu ove organizacije.
Sve članice STO moraju da se podvrgnu periodičnoj kontroli svoje trgovinske politike i prakse.
Šta je prepreka za članstvo Srbije?
Iako je prema rečima nadležnih u Srbiji proces pristupanja u završnoj fazi već nekoliko godina, nema naznaka kada bi mogao da bude okončan.
Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija nije odgovorilo na pitanja RSE, između ostalih i na to zbog čega taj proces traje tako dugo.
Sporne tačke u pristupanju Srbije STO su Zakon o genetički modifikovanim organizmima (GMO), kao i sporazumi o slobodnoj trgovini koje Srbija želi da očuva sa trećim državama, rečeno je za RSE u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Srbija ima ugovore o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini) i EFTA (Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu), zatim sa Turskom i Evroazijskom ekonomskom unijom (EAEU) kojoj pripada i Rusija, dok povlastice u trgovini ima sa EU, SAD, Japanom i Australijom.
Zakon o GMO iz 2009, što je ključna prepreka za članstvo u STO, zabranjuje proizvodnju, promet i prodaju genetski modifikovanih organizama u Srbiji.
Međutim, jedno od pravila STO je da ne postoji apsolutna zabrana prometa bilo kojeg proizvoda.
U Privrednoj komori objašnjavaju da je najadekvatnije rešenje za problem GMO legislative da Srbija prihvati model propisa o GMO koji ima Evropska unija.
“Zakonodavstvo EU ima restriktivan odnos prema prometu GMO. Pitanje kultivacije GMO useva ne tretiraju pravila STO, te je zabrana sađenja dozvoljena za članice STO koje to žele”, pojašnjava se u odgovoru PKS za RSE.
Dodaje se da nerešavanje ovog pitanja sve više udaljuje Srbiju od članstva u STO, jer se mnoge članice u bilo kojem momentu mogu javiti za bilateralne pregovore.
Igor Novaković iz ISAK fonda kao glavni problem vidi to što se političke elite ne usuđuju da komuniciraju oko pitanja GMO jer kaže da postoji raširena percepcija da je to nepopularno pitanje.
“Pravila STO ne zabranjuju državama članicama da uvedu druge mehanizme kojima bi se de facto ograničio promet GMO proizvoda”, objašnjava Igor Novaković iz ISAC fonda.
Bilateralni pregovori
Osim multilateralnih pregovora sa STO, koji se tiču usklađivanja nacionalnih zakonodavstava sa pravilima ove organizacije, i države članice imaju pravo da sa kandidatima pregovaraju bilateralno o nivou liberalizacije pristupa tržištima robe i usluga.
Članice STO koje su otvorile bilateralne pregovore sa Srbijom su Sjedinjene Države, Brazil, Rusija i Ukrajina.
Pitanje pregovora sa Rusijom u suštini političko: Igor Novaković
Igor Novaković iz ISAC fonda objašnjava da se pregovori sa SAD tiču GMO, dok je sa Brazilom reč o kvotama za uvoz brazilskog mesa. Međutim, prema njegovim rečima, najproblematičniji su pregovori sa Rusijom i Ukrajinom pogotovo u svetlu rata u Ukrajini.
On navodi da razlozi Rusije uopšte nisu jasni zato što Srbija ima sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, odnosno Evroazijskom ekonomskom unijom koji rešava pitanje carina.
“Očigledno je da je pitanje pregovora sa Rusijom u suštini političko”, ocenjuje Novaković.
Nadležno Ministarstvo trgovine Vlade Srbije nije odgovorilo na upit RSE o tome šta su teme bilateralnih pregovora sa četiri zemlje.
Ruska vlada je u međuvremenu, 18. maja, najavila da počinje proces jednostranog povlačenja iz niza međunarodnih tela, uključujući Svetsku trgovinsku organizaciju.
Što se tiče pregovora Srbije sa Ukrajinom, sagovornik RSE objašnjava da je Beograd pokušao da ih reši sklapanjem sporazuma o slobodnoj trgovini, ali da je to negde “zapelo”.
“Po svoj prilici ima veze sa odnosom Srbije prema Rusiji u kontekstu krize u Ukrajini od 2014. godine”, smatra Novaković.
Rusija je 2014. aneksirala ukrajinsko poluostrvo Krim i podržavala separatističke snage na istoku Ukrajine, da bi 24. februara izvršila invaziju na ovu susednu zemlju.
Srbija, iako teži ka članstvu u EU, odbija da uvede sankcije zvaničnoj Moskvi i uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom.
Benefiti članstva
Članstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji omogućava državama članicama pristup pod jednakim uslovima tržištu od oko sedam milijardi ljudi koje obuhvata 98 odsto svetske trgovine.
To je od izuzetnog značaja za male države poput Srbije, kažu u PKS.
“Članstvom Srbije u STO bi naša preduzeća koja izvoze na tržišta širom sveta nailazila na mnogo manje prepreka nego do sada, jer bi se na naše proizvode smanjile carine kao i druge necarinske barijere i diskriminatorne mere”, navela je PKS.
Ulazak u STO bi omogućio domaćim privrednicima da pod znatno povoljnijim uslovima izvoze i u države sa kojima Srbija nema sporazume koji regulišu trgovinske odnose.
“Članstvo u STO predstavlja jasan signal partnerima da u državi postoje uslovi za stabilno poslovanje”, dodaje se u odgovoru PKS.
Šta Srbija gubi?
Ono što Srbija najviše gubi, prema rečima Igora Novakovića iz ISAC fonda, je otvaranje novih tržišta i mehanizam za rešavanje međusobnih problema u trgovini.
On kao primer navodi hrvatsku blokadu granice sa Srbijom 2015. godine u toku migrantske krize ili pojedine zabrane izvoza određenih proizvoda ili novih carina koje su uvodile članice CEFTE prema Srbiji.
“Da smo bili u okviru STO postojala bi mogućnost da reagujemo jer u okviru CEFTE i dalje ne postoji sporazum za rešavanje trgovinskih sporazuma”, kaže Novaković.
Takođe, kako je za članstvo Srbije u EU uslov prethodno pristupanje STO, Srbija ne može da zatvori pregovaračko poglavlje 30, koje se odnosi na spoljnu trgovinu, u pregovorima sa EU o pridruživanju.
Srbija i Otvoreni Balkan
U međuvremenu, Srbija je snažan promoter inicijative “Otvoreni Balkan” o slobodnom protoku ljudi, robe, usluga i kapitala.
Inicijativu “Open Balkan”, koja se prvobitno zvala “Mini Šengen” pokrenuli su u novembru 2019. u Novom Sadu predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Severne Makedonije Zoran Zaev.
Nenad Đurđević, savetnik predsednika Privredne komore Srbije kaže za RSE da “Otvoreni Balkan” okuplja zemlje iz regiona koje imaju određenu međuzavisnost u ekonomskom smislu.
On navodi da su članice “Otvorenog Balkana”, kao i tri ostale zemlje Zapadnog Balkana važne za ekonomsko ukrupnjavanje regiona i poboljšanje regionalnih odnosa.
Biber: Srbija nije demokratska država i u EU to znaju, ali postoje veći problemi u svetu
Srbija formalno jeste, ali suštinski nije demokratska država jer se izbori ne održavaju u demokratskim uslovima, izjavio je stručnjak za Balkan Florijan Biber
Biber je direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.
On je rekao televiziji N1 da su evropski zvaničnici svesni stanja srpske demokratije, ali da za EU postoje veći problemi u svetu od postojećeg stepena autoritarnosti u Srbiji.
“Teško da će se evropski zvaničnici baviti time dok ne dođe do veće nestabilnosti”, kazao je Biber.
Kako kaže, “dok je stabilno, nije problem za evropske zvaničnike”.
On je rekao da je Srbija imala veći stepen demokratije pre 10 i pre 20 godina i dodao da su predstojeći izbori prilika da se pokaže da postoji jasna proevropska opozcija i demokratski akteri koji će biti partneri EU.
“Ako bi pobedili u Beogradu, to bi bila prilika da pokažu da su u stanju da vladuju, da odlučuju i da imaju zajednički program. Pobeda na lokalnom nivou možda bi bila prvi korak”, naveo je.
Dodao je, međutim, da je opozicija u Mađarskoj i Turskoj pobedila u glavnim gradovima, ali ne i na državnom nivou, jer je “u nedemokratskim uslovima teško pobediti”.
Biber je rekao i da ne zna ni za jednu partiju u Evropi koja ima broj članova kao Srpska napredna stranka i dodao da to “nije pokazatelj podrške nego toga koliko je preuzela kontrolu nad državom i društvom”.
Naprednjaci su vični predizbornim trikovima, koji više podsećaju ma Potemkinova sela. Poslednja u nizu manipulacija stiže nam devet dana pred izbore. Preduzeće Pannonian Water doo, koje realizuje projekat prečišćavanja vode za piće u Zrenjaninu, obavestilo je javnost da je počelo sa probnim preuzimanjem sistema za vodosnabdevanje grada, odnosno snabdevanjem grada vodom sa postrojenja za prečišćavanje vode. Preduzeće je već u narednoj rečenici obaveštenja istaklo da je upotreba vode za piće i dalje zabranjena. Naravno, ne radi se o rešavanju problema pijaće vode, nego o jaftinom marketinškom triku zrenjaninskih naprednjaka. Ova predstava je već više puta igrana, a posle svake je rezultat bio isti=Voda i dalje nije ispravna. Jedanaest godina naprednjaci zamjavaju javnost i troše pare građana u neuspešnim projektima izgradnje fabrike vode. Lokalna SNS vlast u Zrenjaninu ne može da reši niti jedan jedini problem, pa ni da građanima obezbedi ispravnu pijaću vodu. Njihova vlast je bahata i nesposobna. Došlo je vreme za promene. Proleće 2024. mora značito odlazak naprednjaka sa vlasti u Zrenjaninu, s prvi korak moraju biti izbori 17. decembra ove godine.
Proruski političar Dragan Stanojević na čelu srpskog ogranka ‘Druge Ukrajine’
U Srbiji je registrovano predstavništvo ruske nevladine organizacije “Druga Ukrajina”, koju je nakon odlaska u Rusiju osnovao Viktor Medvedčuk, bivši ukrajinski političar optužen za izdaju.
Na čelo ove organizacije došao je Dragan Stanojević, kandidat za poslanika Srbije, koji javno podržava rusku agresiju na Ukrajinu.
Organizacija “Druga Ukrajina”, koju je osnovao Medvedčuk u Rusiji, preimenovana je. Nije više “regionalni” već “međunarodno-društveni pokret”.
Ovu informaciju objavili su novinari istraživačke mreže Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa “Šeme” (Schemes), pozivajući se na podatke iz zvaničnih registara Srbije i Rusije.
Prema Agenciji za privredne registre (APR), predstavništvo ruske organizacije “Druga Ukrajina” otvoreno je u avgustu 2023. godine.
Prema podacima iz zvaničnog registra, predstavništvo “Druga Ukrajina” (naziv ogranka na srpskom jeziku) za svoju delatnost navodi “uspostavljanje uzajamno korisne saradnje između naroda Srbije, Rusije i Ukrajine”. Ovlašćeni zastupnik predstavništva je Dragan Stanojević.
Dragan Stanojević je proruski političar. Od juna 2021. godine je pod sankcijama ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, i od tada mu je na tri godine zabranjen ulazak u Ukrajinu.
Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.
Stanojević je više puta javno iskazivao divljenje politici ruskog predsednika Vladimira Putina, odobravao stav mađarskog premijera Viktora Orbana, a takođe je podržavao rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Radovao se ruskom granatiranju centra Kijeva i bio ogorčen kada je Služba bezbednosti Ukrajine 2022. pritvorila Viktora Medvedčuka.
Stanojević je na čelu organizacije za dijasporu “Sabor srpske dijaspore” i međunarodne proruske nevladine organizacije “Ujedinjena srpska dijaspora Evroazije”.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Dragan Stanojević trenutno je i kandidat proruske stranke “Mi smo glas naroda” na vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 17. decembar 2023. godine. Na stranicama njegovih naloga na društvenim mrežama mogu se pronaći zajedničke fotografije sa srpskim državnim zvaničnicima. Na primer, sa bivšim predsednikom Srbije (2012-2017) Tomislavom Nikolićem i bivšim premijerom, a sada predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Krajem ’90-ih i početkom 2000-ih Dragan Stanojević je živeo u Ukrajini. Bio je na čelu “Srpske zajednice u Ukrajini”, učestvovao u javnim akcijama u Kijevu i na sastancima “Putinove političke partije”.
S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.
Prema platformi Jukontrol (YouControl), u Ukrajini je Dragan Stanojević i dalje na čelu Zajedničke firme “Jug-Ukr-Kontrakt” DOO, sa imovinom u Kijevskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.
Novinari Radija Slobodna Evropa kontaktirali su Stanojevića za komentar. U svom odgovoru je podvukao:
“Moja ideja nije da pomognem Medvedčuku, siguran sam da mu nije potrebna moja pomoć, već da pomognem Ukrajincima koji se prijave. Nećete uspeti da me uvučete u vaš politički rat, jer je vlast privremena, a narod večan, a ja za narod činim sve što mogu. Nikada nisam podržavao nikakvu agresiju i neću. Kao što neću podržati ukrajinsku vlast koja je suštinski uništila Ukrajinu koju sam voleo, koja svojom politikom uništava cvet ukrajinske nacije i vodi rat protiv neistomišljenika. Upozorio sam Ukrajinu kuda će voditi politika Majdana.”
Posle osnivanja predstavništva u Srbiji, “Druga Ukrajina” je u ruskom registru preimenovana. Sada to nije “regionalni društveni pokret” već “međunarodno-društveni pokret”. Takođe, promenjen je i šef organizacije Viktora Medvedčuka. Roman Kovalenko, državljanin Rusije , zamenio je bivšeg voditelja kanala “112 Ukrajina” Denisa Žarkiha.
Pedesettrogodišnji Roman Kovalenko je rodom iz Donjecke oblasti. Kao optuženi u krivičnom postupku za izvršenje krivičnog dela predviđenog u članu 2, stavu 258-5 Krivičnog zakona Ukrajine (finansiranje terorizma) 2021. je pozvan u Artemivski gradski i okružni sud Donjecke oblasti.
Kovalenko na svojim stranicama na društvenim mrežama deli Medvedčukove članke i napominje da je on pravnik, doktor ekonomskih nauka i šef izvršnog komiteta međunarodne organizacije “Druga Ukrajina”. Istovremeno, Viktor Medvedčuk je, kako se navodi na sajtu, predsednik saveta ove organizacije.
Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka
“Šema” je ranije objavila da su se političkom pokretu “Druga Ukrajina”, koji je u Rusiji napravio Viktor Medvedčuk optužen za izdaju, pridružili begunci iz Ukrajine – politički komentatori već zatvorenih proruskih TV kanala, poslanici mesnih odbora i optuženi za izdaju države i separatizam. Uspeli su da izbegnu kaznu i napuste Ukrajinu, a neki od njih su pobegli nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine.
Predsednik Rusije Vladimir Putin kum je ćerke Viktora Medvedčuka, Darine.
LSV: Vojvođani kreću na turneju, predstaviće program „Na ravne časti“
NOVI SAD – U narednih osam dana kandidati liste Vojvođani obići će desetine mesta u kojima će predstaviti svoj program „Na ravne časti“ i razgovarati sa građanima o problemima njihovih sredina
Predsednik Vojvođana LSV Bojan Kostreš sa koalicionim partnerima i kandidatima izborne liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu, od sutra kreće na turneju po selima, gradovima i opštinama Vojvodine, u kojima će građanima predstaviti svoj izborni program „Na ravne časti“.
Turneja kojom će obići nekoliko desetina mesta širom Vojvodine trajaće sve do predizborne tišine, a za cilj ima da se kandidati lično predstave i razgovaraju sa svim građanima o problemima koje dele.
” Važno nam je da čujemo svakoga ko živi u Vojvodini, koji su njihovi problemi i kako možemo da ih rešimo. Vojvodina je naša kuća u kojoj zajedno živimo, jedino saradnjom i poverenjem možemo taj život napraviti boljim, očuvati naš vojvođanski način života i ponovo stvoriti bogatu, stabilnu i dostojanstvenu Vojvodinu” – istakao je Bojan Kostreš, predsednik Vojvođana LSV i nosilac liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu.
Tokom turneje Vojvođani će obići nekoliko desetina mesta gde će se susresti sa građanima Vojvodine, a obilasci kreću već od ovog petka, kada će u prvom danu svoj program predstaviti građanima Sombora, Novog Sada i Kikinde.
Program „Na ravne časti“ nudi rešenja iz oblasti ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, pitanja mladih, obrazovanja, infrastrukture i mnogih drugih, a kao temeljni preduslov vidi poresku decentralizaciju i ravnopravnu podelu novca od poreza između države, pokrajine i lokalnih samouprava, a koji trenutno sav odlazi u centralnu blagajnu vlasti u Beogradu.
Sa Vojvođanima će u petak, 8. decembra, razgovarati građani Sombora (od 9h do 11h na gradskoj pijaci, Trg Svetog Trojstva), Novog Sada (od 16.30h do 17h kod Katedrale, ugao ulica Zmaj Jovine i Modene) i Kikinde (od 20h, u stranačkim prostorijama Vojvođani LSV na Trgu srpskih dobrovoljaca broj 30).
Bešlin: SPS i naprednjaci rehabilituju Slobodana Miloševića i devedesete
Istoričar Milivoj Bešlin izjavio je da Socijalistička partija Srbije i Srpska napredna stranka pokušavaju da rehabilituju režim i lik Slobodana Miloševića i da nas vrate u devedesete godine
„To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije…. Rehabilitaciju politike devedesetih godina ne rade samo Dačić i socijalisti, to rade i naprednjaci i Aleksandar Vučić. Ona je u funkciji obnavljanja politike koja je u osnovi – politika revanšizma“, istakao je Bešlin.
„Reč je o rehabilitaciji ne samo Slobodana Miloševića, nego jedne autoritarne, korumpirane i po svojoj osnovi i suštini – duboko zločinačke politike, koja je okarakterisala Srbiju tokom devedesetih. Tada su Milošević, socijalisti i radikali vladali nama, a to rade i sada. Ono što je karakterisalo te godine su laži, neistine, falsifikati, represija i nasilje“, podsetio je Bešlin u Danu uživo.
Dodaje da je devedesete obeležilo i brutalno nasilje nad studentima, opozicionim aktivistima, pa i mirnim građanima.
„Sve demonstracije devedesetih su bile mirne, a građani su bili redovno prebijani. Dešavala su se i ubistva političkih protivnika, kao i novinara. Pomenimo Slavka Ćuruviju, koga je po naredbi samog vrha ubila država na Uskrs 1999. godine. Desila su se i dva pokušaja atentata na Vuka Draškovića, od kojih je jednom ranjen, a drugi put su poginula četvorica njegovih bliskih sagovornika“, navodi Bešlin.
Ističe da su ratovi obeležili devedesete, a da je ključnu ulogu u njima imao Miloševićev režim.
„Ne smemo zaboraviti ni hiperinflaciju koja je namerno bila sistematski izazivana da bi se građani pljačkali. Imali smo i propast banaka, kao i propast stare devizne štednje. To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije“, istakao je Bešlin.
Smatra da se Dačić pominjanjem Slobodana Miloševića u predizbornoj kampanji obraća jednom delu starih birača ove stranke, koji su zadržali sentimente prema toj i takvoj politici.
„To je strašno. Jedan značajan broj građana Srbije koji su u velikoj meri bili žrtve takve politike, zahvaljujući gebelsovskoj propagandi, nije u stanju da prepozna koliko je taj režim devedesetih odgovoran za njihovo loše stanje. I tada i danas. Oni su pod uticajem te strašne propagande, nemogućnosti da se otvori jedna otvorena i slobodoumna debata, i oni se njima na taj način obraćaju“, konstatuje Bešlin.
On je ocenio da televizije sa nacionalnom frekvencijom punu deceniju „ispiraju mozak“ velikom broju građana koji ih prati.
Konstatuje da su se u dnevnopolitičke svrhe vratili i termini koji su iz devedesetih, ka što su „srbomrzac“ i „ustaša“.
„Opozicija tada nije bila viđena kao politički protivnik, već je viđena kao neprijatelj koji mora biti uništen. A ako pogledate danas, videćete istovetni odnos prema opoziciji kao i devedesetih godina. Dakle, to nije politički konkurent sa kojim ulazite u civilizovanu polemiku, već se opozicija doživljava kao apsolutni neprijatelj koji mora biti uništen“, zaključio je Bešlin.
Evropski savet traži da Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije uđe u Poglavlje 35
Evropski savet tražiće od Evropske Komisije da im “hitno dostavi predlog za izmene i dopune merila iz Poglavlja 35”, kojim bi u to pregovaračko poglavlje sa Srbijom bili uključeni Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije i Aneks o njegovoj primeni, navodi se u prvom nacrtu zaključaka evropskih lidera prepremljenjih za predstojeći samit u koje je N1 imao uvid
U nacrtu se navodi i rok – kraj januara 2024. godine.
Istim dokumentom evropski lideri pozvaće Srbiju i Kosovo da „u potpunosti poštuju i sprovode“ i briselski Sporazum i njegov ohridski Aneks „bez daljeg odlaganja i preduslova“, naglašavajući da se to odnosi i na osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom.
„EU Savet pozdravlja spremnost Srbije i Kosova da prihvate nacrt statuta koji je stranama predstavio medijator EU, uz razumevanje da je potrebno dalje raditi na ovoj osnovi“, dodaje se u tom dokumentu, ali i izražava žaljenje „zbog izostanka njegove primene“.
Predsednici Vlada i država članica EU podsećaju da su normalizacija odnosa dve strane i sprovođenje obaveza iz dijaloga „suštinski uslovi na evropskom putu“ i upozoravaju da „obe strane rizikuju da izgube važne prilike u nedostatku napretka“.
Lideri 27 država članica EU očekuju od Srbije da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mere da se počinioci napada na građane, pripadnike KFOR-a, organa za sprovođenje zakona i novinara tokom demonstracija 29. maja, kao i nasilnih napada na Kososvku policiju 24. septembra na severu Kosova, uhapse i brzo privedu pravdi, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta pripremljenih za decembarski sastanak.
Evropski Savet ponavlja da nema opravdanja za nasilje, oštro osuđuje nasilne akte i žali što Srbija nije preduzela dovoljne mere u tom pogledu.
U istom dokumentu EU Savet izražava zabrinutost zbog jačanja vojnih snaga Srbije u blizini Kosova, ali i konstatuje da je potom došlo do smanjenja trupa i opreme.
„Srbija i Kosovo moraju da nastave sa stalnim naporima za deeskalaciju, da se uzdrže od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle da dovedu do tenzija i nasilja i da zaustave retoriku koja izaziva podele“, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta.
Evropski Savet pozdravlja to što je Srbija preduzela „neke korake“ u pravom smeru, uključujući javno podsticanje kosovskih Srba da učestvuju na lokalnim izborima na severu Kosova, ali i dodaje da bi trebalo da „podstakne kosovske Srbe da se vrate u institucije koje su napustili“.
Lideri država članica EU podsećaju na svoj raniji zaključak da će izostanak smirivanja situacije na terenu „imati posledice“ i pozivaju se na raniju izjavu šefa EU diplomatije Žozepa Borelja, „da je spreman da proceni dalje mere i prema Srbiji i prema Kosovu, ako bude potrebno“.
Ovo je deo prve verzije nacrta zaključaka koji bi trebalo da finalizuju i usvoje ministri evropskih poslova država članica EU na Savetu za opšte poslove 12. decembra, a potom potvrde lideri u okviru Evropskog saveta, na poslednjem ovogodišnjem redovnom samitu, koji je zakazan za 14. i 15. decembar u Briselu.
Očekuje se da dokument bude usvojen bez većih izmena.
Dan ranije, 13. decembra, u Briselu će biti održan i samit EU-Zapadni Balkan, na kome se očekuje dolazak lidera svih država regiona.