Srbija pred sudom u Strazburu zbog izručenja disidenta Bahreinu
Iz Human Rights Watcha poručuju da su srpske vlasti izložile ozbiljnom riziku čoveka koji je pobegao od mučenja u Bahreinu i potražio utočište u Evropi
Srbija u slučaju izručenja bahreinskog disidenta nije ispunila zahtev Evropskog suda za ljudska prava “zbog kratkog roka” između izdavanja mere tog suda i same ekstradicije.
To se navodi u odgovoru koji su nadležni u Srbiji dostavili sudu u Strazburu nakon što je Ali Ahmed Jaafar Mohamed izučen Brahreinu, iako je Evropski sud od Beograda tražio da to ne čini zbog rizika od torture u zemlji iz koje potiče.
Ovaj slučaj izazvao je oštre osude međunarodnih organizacija za ljudska prava. Iz Human Rights Watcha poručuju da su srpske vlasti izložile ozbiljnom riziku čoveka koji je pobegao od mučenja u Bahreinu i potražio utočište u Evropi.
U odgovoru nadležnih, koji prenosi nevladin Beogradski centar za ljudska prava, navodi se da je Srbija privremenu meru suda u Strazburu primila 21. januara u 19:57 časova, kao i da je Mohamed izučen Bahreinu 24. januara rano ujutru.
Dodaje se i da “navedeni državljanin Bahreina nije podneo zahtev za azil u Srbiji”, kao i da je Srbija “do sada uvek poštovala privremene mere Evropskog suda”.
Međunarodne osude poteza Srbije
Od momenta kada su nadležni u Srbiji od Strazbura primili meru zabrane ekstradicije, do trenutka izručenja Mohameda prošlo je više od dva dana.
“Priroda privremene mere zahteva hitno postupanje, upravo da bi se sprečilo nastupanje nenadoknadive štete i u ovom slučaju odložilo izručenje na teritoriju države u kojoj nekome preti opasnost od mučenja, nečovečnog i ponižavajućeg postupanja”, saopštio je Beogradski centar za ljudska prava.
Ova organizacija, koja je u Srbiji pomagala bahreinskom disidentu, najavila je podnošenje predstavke sudu u Strazburu posle odluke da i pored upozorenja, Ali Ahmed Jaafar Mohamed bude izručen.
Mohamed je 2013. godine pobegao iz svoje zemlje u kojoj je u odsustvu osuđen na tri doživotne kazne i dodatnih deset godina zatvora zbog “dela u vezi sa terorizmom”.
Human Rights Watch (HRW) upozorio je 27. januara da su kazne bahreinskom disidentu izrečene posle nepravičnih suđenja, i da su ga vlasti Bahreina podvrgavale mučenju i maltertiranju posle hapšenja zbog političkih demonstracija 2007. godine.
Potez Srbije, ali i Interpola koji je za njim na zahtev Bahreina raspisao poternicu, HRW je ocenio kao “zastrašujuć i nedopustiv”.
“Zastrašujuće je i neoprostivo to što su Srbija i Interpol sarađivali na vraćanju disidenta koji se suočava sa doživotnim zatvorom, uprkos nalogu Evropskog suda za ljudska prava koji je obustavio izručenje”, rekao je zamenik direktora HRW-a za Bliski istok Joe Stork.
Zašto je Srbija izručila disidenta?
Iz Ministarstva pravde Srbije, koje je odobrilo odluku o ekstradiciji, nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) zašto je Mohamed izurčen uprkos meri Evropskog suda, te kako odgovaraju na kritike međunarodnih organizacija.
Kordon policajaca salutira Maji Popović, ministarki pravde u Vladi Srbije, prilikom njene posete zatvoru u Pančevu, na 20 kilometara od Beograda, 8. oktobra 2021. Kabinet ministarke se povodom odluke o isporučivanju državljanina Bahreina nije oglasio.
Nije jasno kako je disident iz Bahreina stigao u Beograd, ali se zna da su ga srpske vlasti uhapsile 3. novembra prošle godine.
Od tada je bio u pritvoru, iako je izrazio nameru da traži azil u Srbiji, navodeći da mu u državi porekla preti opasnost od mučenja, politički i verski progon.
“Četiri puta je pisao Višem sudu u Beogradu. Dodatno je naveo da mu je u Bahreinu pretila opasnost od progona kao nekome ko se zalagao za prava radnika i da se nakon 2011. godine našao na crnoj listi režima u Bahreinu. Našao se na spisku političkih aktivista koji nisu bili podobni za vladajuću kraljevsku porodicu”, rekao je za RSE 28. januara njegov advokat Marko Štambuk.
U odgovoru na navode vlasti da Mohamed nije podneo zahtev za azil u Srbiji, iz Beogradskog centra za ljudska prava poručuju da su se nadležni u postupku ekstradicije oglušili o njegove pisane molbe da mu se omogući pristup postupku azila.
Srbija je pokrenula ekstradicioni postupak nakon što je Interpol na zahtev Bahreina izdao poternicu, a Mohamed je 24. januara privatnim letom prebačen u zemlju iz koje je pobegao plašeći se za svoj i život svoje porodice.
Koje je obaveze Srbija prekršila?
Evropski sud za ljudska prava izdao je privremenu meru tražeći od Beograda da obustavi ekstradiciju do 25. februara kako bi se ispitali “mogući rizici od torture i/ili zlostavljanja sa kojima bi se suočio ako bude izručen Bahreinu”, zemlji koja je više puta optuživana za političku represiju i kršenje ljudskih prava.
Sud je takođe naložio Srbiji da od Bahreina zatraži informacije da li će imati pravo na revidiranje kazne doživotnog zatvora na koju je osuđen.
I pored ovakvog zahteva, Srbija ga je izručila kršeći tako Evropsku konvenciju za ljudska prava kao i domaće propise.
Oni nalažu da nijedna osoba ne sme biti proterana ili protiv svoje volje vraćena na teritoriju na kojoj postoji rizik da će biti podvrgnuta mučenju, nečovečnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.
“Može se očekivati da Evropski sud utvrdi da je Srbija povredila odredbe Evropske konvencije, a to onda znači da će se tražiti dodatno objašnjenje zašto je to učinjeno i najverovatnije će Srbija biti obavezana da nadoknadi štetu podnosiocu predstavke. To znači da će poreski obveznici Srbije plaćati štetu zbog propusta nadležnih organa”, kaže advokat Marko Štambuk.
Ovo je prvi put da je Srbija odbila da uradi ono što je od nje tražio Evropski sud za ljudska prava, ali nije prvi put da izručuje strane državljane uprkos pozivima međunarodnih organizacija da to ne čini.
Turskoj je 2017. godine izručen kurdski politički aktivista Dževdet Ajaz, iako je protiv toga bio Komitet protiv torture Ujedinjenih nacija.
Zašto je Mohamed pobegao iz Bahreina?
Human Rights Watch dokumentovao je masovne zloupotrebe i kršenja prava u Bahreinu tokom suđenja političkim disidentima i kritičarima vlasti, a izveštaj ove organizacije iz 2010. godine uključio je i slučaj Ali Ahmeda Mohameda.
HRW navodi da su ga vlasti mučile tokom ispitivanja nakon hapšenja zajedno sa drugim demonstrantima 2007. godine, zbog učešća u nizu demonstracija protiv navodnih zloupotreba od strane snaga bezbednosti Bahreina.
Tada je bio osuđen na zatvorsku kaznu zbog krivičnih dela koja su uključivala nedozvoljeno okupljanje i držanje oružja. Mohamed je govorio da je pritvaran na duže periode i da su ga ispitivači tukli nogama dok je bio vezan lisicama.
Oslobođen je 2009. godine zajedno sa drugim političkim zatvorenicima, uz kraljevsko pomilovanje.
U oktobru 2013, nakon što je pobegao iz Bahreina, sud u toj zemlji ga je, uz još osam osoba, osudio na doživotni zatvor pod optužbama za terorizam. Prema izveštajima lokalnih medija, četvorica optuženih koji su prisustvovali suđenju izjavili su da su njihova priznanja izuđena torturom, ali je sud ignorisao ove iskaze.
U februaru 2015. godine, Mohamed je ponovo u odsustvu osuđen na doživotni zatvor i oduzeto mu je bahreinsko državljanstvo zbog optužbi za veze sa militantnom grupom koja je optužena za bombaški napad u kojem su 2014. godine ubijena dva bahreinska policajca i jedan oficir iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Šestoro drugih optuženih u ovom slučaju osuđeno je na doživotni zatvor, a trojica su osuđena na smrt, uprkos navodima o mučenju.
Bahrenin na meti kritika međunarodnih organizacija
Doživotni zatvori za protivnike režima i smrtne kazne u Bahreinu predmet su kritika međunarodnih institucija i organizacija.
Ovu ostrvsku zemlju u Persijskom zalivu vodi sunitska kraljevska porodica Al-Kalifa, koja često ograničava politička prava, građanske slobode i oštro se obračunava sa šiitskim delom populacije.
Na čelu parlamentarne monarhije je kralj Hamad Isa al-Halifa, a 80 posto članova vlade dolazi iz kraljevske porodice.
U izveštaju HRW-a navodi se da je nakon što je nasledio svog oca 1999. godine, kralj Hamad preduzeo značajne reforme, oslobodio hiljade političkih zatvorenika i pozvao na povratak stotina građana koji su bili prognani. Vlast je ratifikovala i Konvenciju protiv torture i pozvala delegaciju UN da poseti zemlju.
Do 2005, kada je Bahrein sa zakašnjenjem predstavio prvi izveštaj Komitetu protiv torture, činilo se da vlada može legitimno da tvrdi da je prestala sa praksom mučenja, navodi se u izveštaju HRW-a, i dodaje da se situacija promenila 2007. sa porastom političkih tenzija u zemlji.
Na ulične demonstracije pripadnika većinske šiitske zajednice zbog diskriminacije od strane vlasti u kojoj dominiraju suniti, odgovoreno je hapšenjima velikih razmera.
Snage bezbednosti koristile su, kako se navodi, repertoar tehnika mučenja kako bi od uhapšenih iznudili priznanja, poput elektro-šokova i premlaćivanja, što su vlasti kategorički negirale.
Ujedinjene nacije, Evropski parlament i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava više puta su upozoravale Bahrein zbog torture i smrtnih kazni.
U aprilu 2018. godine, Komesarijat UN za ljudska prava pozvao je na ponovno suđenje četvorici muškaraca koje je bahreinski vojni sud osudio na smrt nakon priznanja koja su iznuđena mučenjem.
UN su pozdravile odluku kralja Bahreina da im smrtnu kaznu pod optužbama za terorizam preinači u doživotni zatvor, ali i upozorile da su optuženi pre izricanja presude nasilno odvođeni, da su držani u samicama i podvrgnuti mučenju i maltretiranju.
HRW je u izveštaju iz 2010. godine pozvao Sjedinjene Države, Francusku i Veliku Britaniju, zemlje koje imaju značajne bezbednosne veze sa Bahreinom, da podstaknu vladu te zemlje da preuzme hitne korake za okončanje torture od strane bezbednosnih snaga.
Kakvi su odnosi Srbije sa Bahreinom?
Iako geografski daleko, kraljevina Bahrein je Srbiji “blizu srca”.
To je u martu 2021. tokom posete ovoj zemlji poručio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
“Zemlja koja nam pruža nesebičnu podršku kada je potrebno šaljući nam značajnu količinu medicinske opreme i to nikada nećemo zaboraviti”, rekao je Vučić nakon svečanog dočeka u Manami, glavnom gradu Bahreina, gde se sastao sa kraljem Hamadom bin Isom al Kalifom.
Bahrein je u januaru 2021. zbog pandemije korona virusa uputio Srbiji pomoć u medicinskoj opremi.
Nepunih mesec dana posle Vučićeve posete, u Beograd je 5. aprila stigla delegacija Bahreina predvođena šeikom Naserom bin Hamadom Al Kalifom, izaslanikom kralja.
Vučić je izjavio da će Bahrein u Srbiji imati “iskrenog prijatelja i veoma lojalnog saradnika”. Kraljev izaslanik je odgovorio da je otvaranje zvaničnih kanala komunikacije važan korak kako bi se olakšala, unapredila i ojačala saradnja.
Tokom posete Vučić i šeik Naser bin Hamad bin Isa Al Kalifa prisustvovali su prikazu naoružanja i opreme na vojnom aerodromu u Batajnici kod Beograda. Održan je poslovni forum Srbija – Bahrein.
Specijalni izaslanik bahreinskog kralja prisustvovao je u junu 2017. i inauguraciji predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Beogradu.
Srbija i Bahrein potpisali su marta 2021. Memorandum o političkoj saradnji ministarstava spoljnih poslova, kao prvi sporazum između dve zemlje.
Politički odnosi su dobri i u usponu, navodi na sajtu Ministarstvo spoljnih poslova, a tokom ovogodišnjih poseta zvaničnika najavljeno je i otvaranje ambasada u Beogradu i Manami.
Trenutno, ambasada Bahreina u Rusiji pokriva Srbiju, dok Bahrein pokriva ambasada Srbije u Kuvajtu.
Marton (LSV): Ne zaboraviti zločin proterivanja Hrvata iz Hrtkovaca, da nam se zlo ne bi ponovilo
Portparol opozicione stranke Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) Aleksandar Marton podsetio je večeras da je na današnji dan 1992. godine počelo proterivanje Hrvata iz mesta Hrtkovci u Sremu i poručio da se taj zločin mora pamtiti, “da nam se zlo ne bi ponovilo”
Marton je u saopštenju za javnost podsetio da je 6. maja 1992. godine u Hrtkovcima održan skup Srpske radikalne stranke na kom je lider te ultarnacionalističke partije Vojislav Šešelj pročitao imena 17 viđenijih seoskih Hrvata, kojima je javno poručeno da se moraju iseliti, jer će u protivnom biti proterani.
Maja meseca 1992. započela je kampanja zastrašivanja, premlaćivanja i ubistava, koja je za posledicu imala progon više od 40.000 sremskih Hrvata ili oko 85 odsto članova te zajednice, naveo je Marton.
Podsetio je da je takva politika imala epilog u pravosnažno izrečenoj kazni Vojislavu Šešelju za podsticanje progona, deportacije i prisilno raseljavanje, te prisilno premeštanje Hrvata u Sremu.
“LSV je od početka ratova devedesetih godina stala u odbranu ugroženih komšija. Zato smo i sami progonjeni. Ovo moramo pamtiti, da nam se zlo ne bi ponovilo”, poručio je Marton.
Nastavlja se sistematsko uništavanje svega što podseća na Vojvodinu.
Boško Palkovljević Pinki poginuo je kao partizan u Drugom svtskom ratu 10. juna 1942. Imao je svega 22 godine
Iako i danas neke škole, ulice, jedna kasarna u Sremskoj Mitrovici i čuvena sportska hala u Zemunu nose naziv Pinki, o ovom narodnom heroju retko se govori
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara: SVM ne nudi rešenja, već je deo problema
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) ocenjuje da Balint Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), pokušava da predstavi ovu stranku kao samostalnu političku snagu, dok u stvarnosti ostaje verni saveznik Srpske napredne stranke (SNS)
“Pastor tvrdi da SVM ne ulazi u Vučićev Pokret za narod i državu, ali i dalje sledi politiku SNS-a u svim ključnim pitanjima. Očigledno je da je njihova ‘samostalnost’ samo forma, dok je suština u bespogovornom sprovođenju volje Aleksandra Vučića”, smatraju u DZVM-u.
Oni dalje ocenjuju i da Pastorova izjava da SVM ne traži ministarske funkcije, već želi da zadrži uticaj kroz državne sekretare zapravo predstavlja pokušaj da se održi distanca od SNS-a i odgovornosti koje nosi učešće u vlasti, ali “upravo su ti ‘niži nivoi vlasti’ došli u fokus kada se govori o korupciji i lošim odlukama”.
Iz DZVM-a podsećaju da su upravo u nadležnosti državnog sekretara iz SVM-a bili troškovi izgradnje železničke pruge Novi Sad – Kelebija, koji su porasli za 87 miliona dolara, te da se srušila i nadstrešnica na stanici u Novom Sadu.
“Umesto da preuzme odgovornost, SVM i dalje sprovodi politiku SNS-a, a kada se pojave problemi, beži od odgovornosti. Politika ‘mi bismo, ali da ne uđe’ je prepoznata i više vam neće proći”, poručuju.
Oni su se takođe osvrnuli i na, kako kažu, Pastorovu relativizaciju problema manjinskih prava u vezi s nedostatkom višejezičnih natpisa na železničkim stanicama, što “dodatno potvrđuje da je SVM odavno odustao od borbe za interese vojvođanskih Mađara”:
“Umesto da zahteva poštovanje Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, on se poziva na probleme u drugim državama. Ovo nije zaštita manjinskih prava, već otvorena kapitulacija pred kršenjem zakona”.
Na kraju, nazivanje građanskih protesta „anarhijom“ i „glasnom manjinom“, zaključuju iz Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara, pokazuje da je SVM potpuno na strani režima.
“Umesto podrške građanima koji se bore za pravnu državu, oni štite korumpiranu vlast i svoje privilegije. SVM ne nudi rešenja, već je deo problema – vreme je da prestanu da obmanjuju javnost”, poručuju iz DZVM-a.
Državljanka Hrvatske podržala studente, pa proterana iz Srbije: Ima sedam dana da preseli život i porodicu
Državljanki Hrvatske Arien Stojanović Ivković, koja je u Beogradu završila Medicinski fakultet, zaposlila se, udala i zasnovala porodicu, srpske vlasti su odlučile da uskrate gostoprimstvo posle 12 godina života u srpskoj prestonici, proteraju je iz zemlje i zabrane ulazak na godinu dana. Za preseljenje svog celokupnog života dobila je rok od sedam dana
Arien Stojanović Ivković je u Beogradu završila Medicinski fakultet, zaposlila se i udala za srpskog državljanina sa kojim ima malo dete. Duže od deceniju živi u srpskoj prestonici i nikada do sada nije imala problema sa svojim boravkom.
Sve do 8. aprila ujutro kada ju je pozvao inspektor iz Uprave za strance i pozvao da dođe u prostorije policije, uveravajući je da je s njenim boravkom sve u redu.
Arien za N1 kaže da ju je u policiji sačekalo više inspektora, među kojima je bio i onaj s kojim je razgovarala. Na licu mesta joj je uručeno rešenje kojim se ukida ranije odobren privremeni boravak i zabranjuje ulazak u Srbiju na godinu dana, odnosno do 8. aprila sledeće godine.
Ona dodaje da je time prestala da važi i radna viza koju je imala za rad u Srbiji.
U obrazloženju se šturo navodi da je “organ nadležan za zaštitu bezbednosti Republike Srbije dostavio procenu da boravak državljanke Hrvatske Ivković Stojanović Arien predstavlja neprihvatljivi bezbednosni rizik”.
MUP se za donošenje ovakve odluke pozvao na član 66. stav 1 Zakona o strancima, kojim se predviđa da strancu može da se ukine dozvola privremenog boravka i zabrani ulazak u zemlju ako se naknadno sazna da “postoji jedan ili više razloga propisanih za odbijanje zahteva za privremeni boravak”.
Po čemu je tačno bezbednosni rizik mlada lekarka koja radi u osiguravajućoj kući na proceni štete nastale usled telesnih povreda – ni sama ne zna. Kaže da joj se život svodi na posao, vrtić, dete, porodicu i odlazak na poneki veći studentski protest – ako stigne.
A upravo u tom protest, sagovornica N1 vidi mogući razlog za njeno proterivanje. Kaže da je studente, njihove zahteve I proteste podržala ne samo na ulici, već i na svojim društvenim mrežama. Dodaje da je na Instagramu kao lekar osudila ulazak predsednika Aleksandra Vučića u jedinicu intenzivne nege i dodirivanje bez rukavica povređenih u požaru u Kočanima.
Srpska policija Arien je dala rok od sedam dana da napusti zemlju i rok od 15 dana da uloži žalbu, s tim što žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
Time je ova žena primorana da napusti grad u kojem živi duže od decenije, a njena mlada porodica će biti rasturena.
“Možda ću ostati bez posla, možda ću morati da odvedem dete sa sobom, što znači da neće viđati oca, ići u vrtić”, navodi Arien u razgovoru za N1.
Zbog zabrane ulaska u zemlju, neće moći da dovodi dete, koje je dvojni džavljanin, u posetu porodici u Srbiji, već će kontakti zavisiti isključivo od njihove mogućnosti da dođu u Hrvatsku.
Naša sagovornica se obratila za pomoćAmbasadi Republike Hrvatske u Beogradu, a najavila je i žalbu na pomenuto rešenje srpskih službi bezbednosti.
Kako nezvanično saznajemo, Arien nije usamljen slučaj i više hrvatskih državljana je umesto dozvole za privremeni boravak dobilo zabranu ulaska u Srbiju.
N1 se ovim povodom obratio MUP-u Srbije, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nismo dobili.
LSV: Stefanović naredio hapšenje Olenika posle gostovanja na N1
Stranka Vojvođani-LSV saopštila je da je glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva Nenad Stefanović naredio hapšenje Aleksandra Olenika nakon gostovanja na TV N1
„Glavni javni tužilac Nenad Stefanović naredio je hapšenje Aleksandra Olenika, potpredsednika LSV, posle njegovog gostovanja na N1srbija u toku kog je izneo podatke o pucanju zvučnim topom na građane. Srećom, ovo „uputstvo“ nije primenjeno. Za sada“, navodi se u saopštenju stranke.
„Danas je tužilaštvo, prvi put od 15. marta, počelo da saslušava ljude i uzima izjave ljudi koji su imali zdravstvene probleme zbog upotrebe neke vrste soničnog, zvučnog oružja“, istakao je advokat i potpredsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik tada za N1. Dodao je da se „prvi put posle negacija i pretnji da će biti hapšeni oni koji pominju zvučno oružje – tek danas počinje sa izjavama žrtava koje imaju lekarske nalaze“.
Ono što je prethodilo velikom protestu koji se odžao u Beogradu 15.marta je već poznato u celom svetu: sa jedne strane imali smo nasmejanu Srbiju, studentske marševe… dok se toj Srbiji suprostavio režim svakodnevnim pretnjama, širenjem straha i na sam dan protesta dovoženjem tenkova u predgrađa, zaustavljanjem saobraćaja u zemlji i glavnom gradu, skupljanjem naoružanih maskiranih kriminalaca u Pionirskom parku
Protest je pokazao da studente i građane motiviše želja za slobodnom, demokratskom Srbijom u kojoj institucije funkcionišu u skladu sa Ustavom i zakonima! Taj dan je potpuno demaskirao režim Aleksandra Vučića i pokazao je da se oni boje pravde i istine, kao i da na svaki način pokušavaju da spreče saznanje o njihovom činjenju i negiraju svoju odgovornost za pad nadstrešnice u Novom Sadu i smrt 16 ljudi, za upotrebu ‘zvučnog topa’, da lažu javnost o ispunjenju studentskih zahteva ili da proizvode lažne vesti poput one da je u Odžacima vođa studentskog protesta pucao i ranio jednog naprednjaka! Sam Vučić pokazuje u svojim nastupima, koje sada ima i po nekoliko dnevno, da svoj položaj doživljava kao svoju životnu sudbinu, čak pokazuje i crtu nenormalnosti gde na samu državu gleda kao na ličnu svojinu!
Režim je, tog dana, planirao nasilje, čak je želeo da toliko kulminira da dođe i do žrtava! Oni bi to nazvali ‘pokušajem Majdana’! Na delu je bio otvoreni državni terorizam! Sada su se spremili da urade u centru Beograda ono što su već pokušali u Banjskoj na Kosovu! Okidač za nasilje je trebala biti zloupotreba, u Srbiji, zabranjenog ‘zvučnog topa’ (sonic weppon)! U javnosti Srbije više nema dileme da je neka vrsta tog oružja upotrebljena i da je to uradila policija Srbije! Ja sam skeptik prema tom scenariju iz prostog razloga što je srpska policija toliko korumpirana i razjedinjena, klanovski podeljena, da bi se do sada saznalo i ko je pucao, sa kog mesta i iz kog oružja! Još 16.marta dobio sam informaciju da je zloupotreba izvršena sa krova Ruskog doma i da je na građane pucano iz ruske verzije Vortex ili ring-gun topa!
Mesto je savršeno za upotrebu, zbunjuje jer je zvuk morao da se odbijeod zgrade predsedništva u oba pravca ulice kralja Milana – ka Terazijama i Slaviji! Niko se ne bavi, osim mene, s tim scenarijem, a iz dana u dan je sve veća mogućnost da se upravo to dogodilo! Ogromna većina stručnjaka koja je analizirala dostupne snimke govori upravo o Vortex ili sličnom topu, organizacija Earshot to tvrdi, a i sama kompanija Genasys, koja je proizvođač lrad450 topova koje poseduje Srbija, u svom demantiju govori da je zvuk sa snimaka proizveden ring-gun topom, a ne njihovim! Vučić samouvereno zove FSB, FBI i EU da pošalju stručnjake u Srbiju i utvrde istinu! Naravno, on zna da FSB sebe neće optužiti, a da ostali ne mogu da utvrde istinu jer ne mogu da uđu u Ruski dom i izvrše istragu! Istovremeno, Vučić i Vulin se otvoreno zahvaljuju Rusiji što im je pomogla tog dana i što redovno sarađuju u naporima da spreče ‘obojenu revoluciju’! Srećom, neverovatna prisebnost i pamet studenata je sprečila da se ostvari Vučićev naum! Oni su minut posle haosa koji je nastao upotrebom zvučnog topa objavili da je protest završen i da se vraćaju na svoje fakultete! Tada se dogodilo nešto potpuno neverovatno, nekoliko stotina hiljada građana koja je na protest došla da bi videla leđa ovom režimu ih je poslušala i razišla se – Srbija je jasno rekla: srušićemo ga gandijevski – bez nasilja! Ta saradnja je iznenadila Vučića i ‘skinula ga golog’! Sve što mu je sada preostalo je otvorena diktatura ili gubitak vlasti!
Najvažnije poruke protesta 15.03. su:
– Da je zbog masovnosti skupa režim izgubio legitimitet
– Da nasilje na kojem režim insistira više ne prolazi – STRAHA VIŠE NEMA
Evropski mediji sve više pišu o protestu i o srpskim studentima, nazivaju ih čak i evropskom avangardom! Vucic i njegov režim su pod baražnom paljbom, sada ga neki čak otvoreno nazivaju diktatorom! Ti mediji, ali i mnoge evropske vlade, kao i sam EU parlament traže od EU komisije da se uključi u problem i pomogne građanskoj Srbiji da se izbori za evropsku budućnost, koja je sa Vučićem nemoguća! Dok pišem ovaj tekst odvijao se i završen je hitan sastanak u Briselu koji su Vučiću zakazali Ursula von der Leyen I Antonio Costa! Njihovi kratki i jasni postovi na društvenim mrežama bez održane konferencije za medije govore da je Vučić imao neprijatan sastanak! Insistiranje na ubrzanju reformi u pravosuđu, izbornom zakonodavstvu, slobodnim medijima i borbi protiv korupcije u stvari kažu: ispuni studentske zahteve! Na zalost do pro-evropske prelazne vlade još uvek nismo došli samo iz razloga što niko u Srbiji to ne traži od EU! Istovremeno, Evropski sud za ljudska prava je postavio Srbiji pitanja o upotrebi zvučnog topa i zahteva odgovore do 31. ovog meseca! Sve ovo jesu ozbiljni pritisci na Vučića! Od reči, znam da su dela EU mnogo opasnija za režim, ali njih građani Srbije teže vide. Ta dela su: ne otvaranje klastera u pregovorima, ne primanje Srbije u SIPA, kao i ne puštanje novca za rast BDP! Srbija je zbog toga u ozbiljnom problemu, od početka godine je morala da pozajmi čak 3 milijarde evra kako bi ispunila budžetske obaveze!
Da li će Vučić ispuniti zahteve? Neće!!! Ispunjenje bi značilo njegov pad, ali i probleme sa slobodnim i nezavisnim sudovima u Srbiji zbog svega što je činio kao apsolutni vladar! Svako normalan bi se obeshrabrio posle pola miliona okupljenih na protestu! Medjutim, on nastavlja sa lažima, podizanjem tenzija, preti svima – profesorima, univerzitetu, prosvetnim radnicima, policiji, tužilaštvu, studentima, opoziciji, medijima… Pokušava da napravi politički pokret kojim želi da zamaskira SNS, kao da su ljudi ‘veverice’, pokušaće i da formira novu vladu sa što je manje političara u njoj!
Sve to mu je pogrešna taktika! On više i ne može da ima pravu taktiku, samo može da kupi još koji dan na vlasti. Zato će narednih dana, kada bude bio zakazan novi protest, pola miliona okupljenih građana lako prerasti u milion!