Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Srbija menja deo demokratije za veći privredni rast

Da li je pandemija, kao što bi se moglo pretpostaviti, učinila bogate još bogatijim, a siromašne siromašnijim ili je ovog puta bilo drugačije? I zašto je uopšte nejednakost toliko važna ako i siromašnima raste dohodak?

Published

on

Da li sve više naroda menja malo demokratije za malo više ekonomskog rasta i gde smo tu mi? O svemu tome plus kako su Englezi odbranili fudbal, za dnevni list Danas iz vašingtonskih prijatnih 30 stepeni Celzijusa govorio je najpoznatiji srpski, ali i jedan od najpoznatijih svetskih ekonomista, vodeći autoritet na polju globalne nejednakosti Branko Milanović.

Kako je pandemija uticala na nejednakost?

– Još nemamo podatke, a i pandemija još nije završena. Vidimo šta se događa u Indiji i da je moguće da se dese stvari koje ne očekujemo. Ali ako pogledamo bogate zemlje, Evropu i Ameriku, očigledno je da je mortalitet veći kod ljudi koji su morali fizički da idu na posao, odnosno kod radničke klase. S druge strane, države su davale ogromne finansijske stimulanse, koji su u SAD iznosili 25 odsto BDP-a što nikada u istoriji nije bilo. Kod tih davanja je postavljen limit dohotka iznad kog se nije delila pomoć i to je značajno doprinelo da se kompenzuje gubitak plata ljudi koji nisu mogli fizički da idu na posao zbog pandemije. Rezulatati za Nemačku, Francusku i Veliku Britaniju pokazuju da je monetarna nejednakost za 2020. godinu niža nego 2019. Znači, treba razlikovati to da su siromašniji više pogođeni morbiditetom i mortalitom. Druga stvar je da je finansijska nejednakost smanjena. Slično važi i za mere koje je sprovela Srbija. Ako date ljudima linearno novac, tih 100 evra, automatski se smanjuje nejednakost, jer se nejednakost meri u relativnom iznosu.

Nejednakost i njen uticaj na privredni rast su od prošle svetske finansijske krize postali jedna od glavnih svetskih ekonomskih tema. Ipak neki smatraju da nije bitno što nejednakost raste sve dok i najsiromašnijima rastu dohodak i standard. Da li je to tako?

– Nejednakost je važna sama po sebi i proizvodi loše posledice i to iz tri razloga. Sa većom nejednakošću smanjujete mogućnosti budućim generacijama koje su rođene u siromašnim okolnostima, da se školuju, rade i dobro zarađuju. Razlike su toliko velike da se pokazuju i na nivou porodice. Nejednakost domaćinstava u kojima deca rastu direktno smanjuje mogućnosti siromašne dece.

Druga stvar je politički uticaj nejednakosti. Bogati žele da ostvare politički uticaj, ne zato što su loši, nego da bi zadržali ekonomsku moć. Na primer, treba im politički uticaj da bi smanjili poreze, da bi osigurali vlasništvo, da bi mogli da naprave monopol. Bogati ga realizuju kroz novac. Oni ili kupuju političare, ili ih kontrolišu ili ih izaberu…

Treći negativan efekat nejednakosti je na stope privrednog rasta. To je komplikovanije, jer vam je ipak potrebna određena vrsta nejednakosti da bi ljudima dali stimulanse. U socijalizmu su svi imali manje-više iste plate jer nije bilo stimulansa da se više radi ili investira. Ali ako imate suviše veliku nejednakost onda se javlja politička nestabilnosta, a ona izaziva strah kod investitora. I osim toga, neiskorišćeni ljudski kapital zbog nejednakosti šansi dovodi do opadanja stope rasta. Dakle ne može se reći „ne interesuje me ko je koliko bogat, ako siromašniji svake godine dobijaju malo više“.

Kada smo kod privrednog rasta, u svetu se pojavio prilično masovan pokret protivnika ekonomije rasta, (degrowth), kod nas negde prevedeno i kao „odrast“, zbog negativnih efekata na životnu sredinu, emisije gasova i klimatske promene i sa nekim od autora te ideje vodite polemiku. Ako bi svetska privreda prestala da raste, šta bi se desilo sa siromašnijim delom sveta?

– Oni uopšte ne razmišljaju o siromašnijem delu sveta i kreću sa pretpostavkom da je bogati svet dovoljno bogat, lepo se živi i ne treba im više rasta, jer to izaziva emisije gasova i klimatske promene. I zato razvijeni zapad ne treba više da raste, pa ni ostatak sveta. E sad, ako bi se to desilo onda bi svi oni siromašni ljudi u Africi, Aziji i drugde ostali siromašni. Kada im to kažete onda je odgovor je da oni nastave da rastu, ali da se smanje dohoci najbogatijima na svetu kako bi ostali sa ukupnim svetskim BDP-om otprilike na sadašnjem nivou. Ali tu postoji jedan veliki problem, oni ne vide koliko su velike razlike u dohocima u svetu. Ako bismo želeli da ostanemo u okviru sadašnjeg BDP imamo dve mogućnosti – jedna je da smanjite dohotke razvijenih zemalja za 50 do 60 odsto i onda bi siromašne zemlje mogle da rastu do nivoa svetskog medijalnog dohotka. Druga mogućnost je da zadržite sadašnju raspodelu dohodaka u svetu, a to znači da sadašnji siromašni, a njih ima oko dve milijarde, ostanu siromašni bez struje, vode, infrastrukture, zato što svet ne može više da izdrži emisije gasova. Obe mogućnosti su ekstremne i neprihvatljive.

Američki predsednik Džo Bajden je pokrenuo inicijativu da se uvede globalni porez na dobit kako bi se korporacije naterale da plate poreze umesto da ih sakrivaju po poreskim rajevima. Još od sedamdesetih i Tobinovog poreza na finansijske transakcije postoje ideje da se uvede globalni porez, ali do sada nije uspelo. Zbog čega je sada drugačije?

– Ovo će biti drugačije. Ideja poreza na finansijske transakcije iz sedamdesetih bila je da se porez od finansijskih transakcija skupi na jedno mesto i onda da se podeli. To je zahtevalo fiskalnu koordinaciju zemalja. Sada zemljama ostaje fiskalni monopol, ali menja se to što sada korporacija neće moći da lažno predstavljaju profite, kao što je recimo Starbaks radio kada je prodavao kafu u Francuskoj, a predstavljao da 99 odsto profita realizuju u Luksemburgu. Onemogućavaju se finansijske mahinacije koje su velike korporacije sa velikim uspehom koristile. Recimo Irska je poreski raj, kao i Holandija.

Sada se stavlja neka minimalna poreska stopa, pa nek i dalje tvrdi da 99 odsto profita pravi u Luksemburgu, ali će morati da plati na primer 15 odsto, a ne nula. To je dobar potez i mislim da ga je moguće primeniti.

Da li je pandemija, zbog ogromnih troškova vlada, katalizator zašto je došlo do konsenzusa oko ovoga među velikim ekonomijama?

– Velike zemlje su došle do konsenzusa zato što su videle, još svetske krize, da gube velike pare. I dalje je moć države veća od moći korporacija. Pandemija je bila katalizator, jer je sada odnos duga i BDP na najvišem nivou, mislim da u SAD nije bio toliki od 1944-45. godine. Država se toliko istrošila i zadužila u pandemiji da je značaj tih finansijskih gubitaka postao veći.

U praksi vidimo talas promena uređenja prema onom što je Viktor Orban nazvao „neliberalna demokratija“. I mi se nalazimo u tom talasu s obzirom da poslednjih par godina privredni rast napreduje solidno, ali zato ocene ljudskih prava i vladavine prava nazaduju. Da li vidite demokratiju, vladavinu prava, institucije kao neophodan uslov za privredni rast?

– Ja vidim demokratiju kao sredstvo za postizanje boljeg načina života. Nisam ubeđen kao na primer (DŽon) Rols da je demokratija primarno dobro. Prema njegovom poretku demokratija je prva, privredni rast je drugi, nejednakost treća. Ja mislim da u stvarnosti mnogi narodi prave trejdof, zamenu, manje demokratije za više ekonomskog rasta. Kad pogledamo Kinu koja je u ekonomskom pogledu najuspešnija u poslednje dve generacije nema sumnje da je taj model državnog upravljanja privredom i vlade koja je posvećena investicijama, rastu, zaposlenosti postoji, mada je Kina specifična i nije lako taj model preneti. Takođe, ako to uporedimo sa gubitkom ljudskih prava, vlasničkih prava i nedostatkom vladavine prava, taj trejdof postoji. Mislim i da je Srbija ušla u taj trejdof, gde veći ekonomski rast ide sa smanjenjem određenih prava i većom arbitrarnošću u ponašanju države nego ranije.

Da li svet ulazi u drugi Hladni rat, između Amerike i Kine?

– Nema sumnje i taj hladni rat potencira Amerika, zato što je Kini potrebno da još dve ili tri generacije imaju nesmetan transfer tehnologije, rast i izvoz. SAD to potencira zbog straha od gubitka hegemonije. To nije ideološki mada je napravljeno da izgleda kao da je ideološki, pošto neće da priznaju da strahuju da će Kina biti ekonomski jaka kao Amerika, što će se desiti ako nastavi sa ovakvim rastom za 50 godina. Idemo u Hladni rat i to je žalosno.

Da li će posledice po svet biti neto pozitivne ili negativne?

– Biće neto negativne, jer će smanjiti globalni privredni rast, biće manje trgovine između SAD i Kine, dve najveće ekonomije koje čine 40 odsto društvenog proizvoda sveta. Negativno će biti što će se taj ideološki rat odraziti na druge zemlje koje će morati da odaberu stranu. Recimo Nemačko ili Brazilu kojima je Kina veliki partner. Oni nemaju motiv da biraju stranu u tom sukobu. Ali neke afričke male zemlje, pa čak i Srbija, mogu se naći u veoma povoljnoj situaciji da pokušaju da dobiju i od jedne i od druge strane. Tako se može posmatrati kineska Inicijativa Pojas i put koja je dobra za Afriku, ali sada vidimo da Bajden na G7 hoće da replicira ono što Kina radi. Za male zemlje u Africi je to dobro, jer se Zapad po prvi put od kraja Hladnog rata angažuje u Africi.

A kako vam izgleda Srbija u toj situaciji?

– Mislim da ljudi u Srbiji ne shvataju koliko je neophodno da Srbija sedi na tri ili čak četiri stolice: SAD, EU, Kina i Rusija. Politika opredeljivanja na jednu ili drugu stranu bila bi loša. Politika u kojoj držite opcije nije samo bolja zato što imate opcije, već i zato što tera drugu stranu da bude zainteresovana za vas.

Proletos je 12 najbogatijih klubova pokušalo da napravi ekskluzivnu super evropsku ligu, ali to nije uspelo. Vi pratite i često komentarišete fudbal, pa i ovu pojavu. Kako vidite ovu pojavu?

– Motivacija je jasna i to su pare. Katalizator je bila kriza koju je izazvala pandemija i prihodi najvećih klubova su se drastično smanjili. Inicijativa je došla odjednom i bila je jako loše pripremljena. I ideja da se u tu ligu ne može ući i da se iz nje ne može ispasti, toliko je loše koncipirana. Ne možete samo da zaključate te lige. Zbog toga je rezultat bio katastrofalan. I moram reći da su glavni nosilac napada na tu ligu bili engleski navijači, dok je reakcija italijanskih i španskih navijača bila skoro nepostojeća. Ja sam od prvog trenutka bio protiv toga, ali ne treba imati iluzije kada ima toliko finansijskih mogućnosti, da će se u jednom trenutku sa boljom organizacijom vrsta takve lige pojaviti. To može biti za pet godina ili kasnije i biće elitistička više nego što je sada Liga šampiona.

Da li pratite Evropsko prvenstvo?

– Slabo pratim, a verovatno ću početi kada dođu do četvrtfinala. Gledao sam Nemačka-Portugal, koja je bila odlična utakmica. Meni su evropska uvek bila kao lažna svetska prvenstva. Zadovoljstvo mi je SP, sa latinoameričkim, afričkim, pa i azijskim reprezentacijama. Veće mi je zadovoljstvo da gledam Gana-Holandija, nego Holandija-Belgija, mada Belgija ima dobar tim.

Izvor: danas.rs

SLOBODNA VOJVODINA

Žandarm tvrdi da je više „zvučnih topova“ bilo raspoređeno u subotu na protestu

Žandarm je izjavio da je 15. marta tokom velikog protesta bilo raspoređeno više “zvučnih topova”.

Published

on

By

Žandarm koji je bio angažovan tokom protesta, a koji je ispričao za Danas da je tokom protesta bilo raspoređeno više topova, kaže da je jedan od njih stajao iza Narodne skupštine.

„Uređaj je bio montiran na haubi našeg vozila ‘Defender’ koga mi kolokvijalno zovemo „indijanac“. To je defender koji nema krov. Pored njega je bio ‘operater’ koji je zadužen za rukovanje ovim uređajem. Osim ovog vozila, levo od njega je bilo parkirano isto vozilo sa istim takvim uređajem. Objašnjeno nam je da će ovaj uređaj biti aktiviran ako bude bilo potrebe, kao i kako da se ponašamo ukoliko dođe do aktivacije“, priča žandarm za Danas.

Kaže da u tom trenutku nije bio jedini koji se nalazio pored ovog vozila, već da je tu bio čitav vod Žandarmerije.

„Vozilo je bilo sakriveno i nije moglo da se vidi od ograde kojom je Skupština opasana zbog građevinskih radova. Ovaj uređaj na kraju nije upotrebljen. Međutim, ovih uređaja je bilo više i bili su raspoređeni na različitim lokacijama. Rečeno nam je da postoje i mobilni uređaji koji nisu montirani na vozilima“, kaže žandarm.

On navodi da svaki odred Žandarmerije (Beograd, Novi Sad, Kraljevo, Niš) ima po dva ovakva uređaja i da se to uopšte do sada nije ni krilo od pripadnika Žandarmerije, ali da do sada nikada nisu izvoženi van baze, sve do protesta, prenosi Danas.

„Rečeno nam je i da je jedan uređaj postavljen u ili pored predsedništva, kao i da su traktori koji su parkirani oko Pionirskog parka, postavljeni upravo kako bi odbili udar topa ukoliko bi top bio upotrebljen, jer su u parku bili i naši ljudi“, kaže on.

Što se tiče događaja u Kralja Milana gde je, po izjavama mnogih upotrebljeno ovo oružje, on kaže da ne zna odakle je to moglo biti ispaljeno, jer se nalazio kod Skupštine.

Naš izvor nam je pre dva dana rekao i da su ta vozila u garažama kao i da će pokušati da ih slika.

„Nisam uspeo jer je ta garaža trenutno zaključana“, kaže žandarm.

On naglašava da je za ova vozila tog dana znao veliki broj pripadnika Žandarmerije.

izvor: https://n1info.rs/vesti/danas-zandarm-tvrdi-da-je-vise-zvucnih-topova-bilo-rasporedjeno-u-subotu-na-protestu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju

Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA

Published

on

By

“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.

On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.

“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš. 

Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente! 

(Autonomija, foto: N1)

izvor: https://autonomija.info/kostres-vucic-od-srbije-pravi-balkansku-belorusiju/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Građani da se ne plaše Vučićevih pretnji

Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”

Published

on

By

On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.

“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš. 

Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/kostres-gradjani-da-se-ne-plase-vucicevih-pretnji/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Laura Koveši i Evropsko javno tužilaštvo istražuju slučaj Železničke stanice u Novom Sadu

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) potvrdilo je da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu

Published

on

By

Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.

„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.

Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.

Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.

(Nova.rs, foto: Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/nova-rs-laura-kovesi-i-evropsko-javno-tuzilastvo-istrazuju-slucaj-zeleznicke-stanice-u-novom-sadu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak

Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi

Published

on

By

Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.

Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.

Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.

Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.

Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.

Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”,  “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.

Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.

Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.

Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.

Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.

IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.

Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.

Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.

Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/masovne-demonstracije-na-ulicama-novog-sada-u-okviru-generalnog-strajka-korak-po-korak-pobedjujemo-mrak/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Novosadski studenti o generalnom štrajku: Pridružuju se i sindikati, u fokusu javna preduzeća

Generalnom štrajku najavljenom za 7. mart pridružiće se i sindikati, a u fokusu ovog puta biće javna preduzeća

Published

on

By

Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.

“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.

Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome  što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.

“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.

Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.

“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.

Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.

Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.

Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.

Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.

Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.

“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.

Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.

Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta. 

Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.

izvor: https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/403265/Novosadski-studenti-o-generalnom-strajku-Pridruzuju-se-i-sindikati-u-fokusu-javna-preduzeca.html

Continue Reading

Trending