Opozicija u RS-u smatra kako Milorad Dodik i njegov vladajući SNSD nisu svjesni opasnosti koju mogu proizvesti (Al Jazeera)
Zastupnici su izglasali zaključke o povlačenju Republike Srpske iz ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine, nakon višesatnog zasjedanja parlamenta tog bosanskohercegovačkog entiteta u petak u Banja Luci, što su i opozicija i zapadne zemlje ranije ocijenili kao uvođenje zemlje u vrlo nestabilan period.
Zaključci, koje je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa manjim koalicionim partnerima usvojio sa 49 od 83 zastupnika, bez opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) odnose se na izlazak tog entiteta iz državnog pravosuđa, indirektnih poreza, sigurnosti i odbrane i formiranje entitetskih agencija.
Ovime je planirana i uspostava vojske RS nakon što bi se raspustile oružane snage BiH koje postoje od 2005. godine.
Zaključke, koji zapravo nemaju nikakav direktni pravni učinak predložio je i osmislio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, no oni su zaduženje entitetskoj vladi da u narednih šest mjeseci osmisli cijeli set zakona kojima bi se ova područja uredila na entitetskom nivou a državni zakoni prestali sa važenjem.
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), tijela koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, po riječima visokog predstavnika Christiana Schmidta, osudio je postupke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj predvođene Miloradom Dodikom koji “ozbiljno podrivaju daytonski okvir i narušavaju stabilnost u BiH i regiji” i time pokušavaju poništiti sve što je postignuto u proteklih 26 godina, od završetka rata u zemlji.
Zapadni saveznici prijete vrlo snažnim sankcijama za one koji destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu, dok Rusija podržava Dodika u onom što on naziva „vraćanje nadležnosti koje pripadaju Republici Srpskoj prema Daytonskom mirovnom sporazumu“.
Džaferović: Napad na državu i ustavni poredak je napad na mir
Član državnog predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džeferović zaključke parlamenta bosansohercegovačkog entiteta Republike Srpske o izlasku iz ustavnopravnog okvira BiH nazvao je dijelom plana kojim je započeo napad na ustavni poredak BiH.
“Ovo je, uz ranije usvojeni neustavni entitetski zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima, dio jasnog plana kojim je započeo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Napad na državu i ustavni poredak je napad na mir”, rekao je Džaferović.
“Pozivam institucije Bosne i Hercegovine, prije svih Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da zaštite ustavni poredak i pokrenu istragu protiv svih odgovornih lica za današnje događaje”, zaključio je Džaferović.
Komšić traži reakciju tužilaštva nakon sjednice parlamenta RS-a
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić pozvao je Tužilaštvo BiH da procesuira Milorada Dodika kojeg je nazvao podstrekačem i predvodnikom grupe “koja se udružila u rušenju ustavnog poretka BiH i podrivanju institucija države”.
“NSRS je napustila Dejtonski sporazum”, rekao je Komšić, saopćeno je iz njegovog kabineta.
Komšić pozvao Tužilaštvo BiH da po hitnoj proceduri pokrene i postupak protiv lica koja su u NSRS usvojili zaključke “koji direktno podrivaju ustavni poredak države Bosne i Hercegovine i narušavaju mir i stabilnost u državi”.
Dodikov plan ako Ustavni sud ospori zaključke NSRS-a
Milorad Dodik je poručio da, ukoliko Ustavni sud Bosne i Hercegovine ospori odluke entitetskog parlamenta Republike Srpske o prenosu nadležnosti sa države na entitet, taj entitet će vjerovatno donijeti zakon o tome da odluke tog suda ne važe na teritoriji RS-a.
Zavrseno glasanje u NSRS-u: Usvojeni zaključci o prenosu nadležnosti
Dodik: Tri opcije za Oružane snage
Imamo šest mjeseci i tri opcije kada je riječ o Oružanim snagama, rekao je Milorad Dodik, to su: “Umanjenje njihovog kapaciteta, zakon o vojsci Republike Srpske ili zakon o demilitarizaciji Republike Srpske.
Dodik: Vraćanje na Ustav koji je definiran u Dejtonu
Predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH tokom trajanja posebne sjednice NSRS-a održao je konferenciju za medije gdje je iznio određene detalje i planove prijenosa nadležnosti s države na entitet RS.
Dodik je naglasio kako je koncept SNSD-a i vlasti u RS-u vraćanje na Ustav koji je definiran u Dejtonu.
“RS će nakon procesa koji smo započeli postati mnogo jača. Mir i stabilnost su vrijednosti koje su za nas ključne u procesu vraćanja nadležnosti RS-u”, rekao je Dodik.
Opozicija napustila sjednicu NSRS-a
Zastupnici opozicije napustili su zasjedanje Narodne skupštine Republike Srpske.
Rekli su da ne žele učestvovati u onome što su nazvali “Dodikova farsa”.
Novinar Al Jazeera Balkans Boris Gagić vijest je podijelio na svome Twitter nalogu.
Ide se s povlačenjem saglasnosti nadležnosti s države #BiH na entitete, do kraja godine rješenja u oblasti obrane, vladajući ne žele rat, odlazak opozicije očekivan potez u NSRS, šef @SNSDDodik@AJBalkanspic.twitter.com/V3T0P3ygp1
Na sjednici NSRS-a govorio je i Nenad Nešić iz opozicionog Demokratskog narodnog saveza koji se slaže s onim što piše u Informaciji o prijenosu nadležnosti navodeći da do prijenosa na državu sigurno nije došlo dogovorom dva entiteta, nego da je tako htjela treća osoba – namjesnik.
On je kazao da je najvažnije od cijele rasprave o nadležnostima to što zakoni nisu već sada spremni.
“Zašto čekamo šest mjeseci, zašto ti zakoni nisu sada ovdje pred nama? Pozivam Vas da ne čekamo, nego da ih sutra usvojimo. Šta ćemo kad ove zakone poništi Ustavni sud BiH, hoćemo donijeti nove koje će sud ponovo poništiti i dokle tako? Je li ovdje cilj samo predizborna kampanja? Ako se zakoni usvoje do juna, taman će Ustavni sud BiH o njima odlučivati u mjesecu kampanje”, rekao je Nešić.
Reakcije Džaferovića i Komšića
Trenutnu političku krizu u Bosni i Hercegovini komentirali su članovi predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović.
Džaferović je pozvao da se zaustave oni koji umanjuju snagu postignutih reformi.
“Ja pozivam i one koji danas imaju namjere u BiH da umanjuju snagu postignutih reformi pa i reforme u oblasti obrane da se zaustave. Put kojim su krenuli je pogrešan put. To je put koji nas vodi u destabilizaciju ukupnih prilika u Bosni i Hercegovini, to je put koji neće biti nikome u interesu”, poručio je Džaferović.
Opozcija RS poručila Dodiku da je put koji je izabrao poguban
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je istaknuo da je obveza svih političara u Bosni i Hercegovini koji su ključni u donošenju odluka da pridonesu miru.
“Mir zapravo u Bosni i Hercegovini ovisi o njihovoj mudrosti, njihovom strpljenju, neinaćenju i nenatezanju koje je vrlo često besmisleno. Jer u suštini, igramo se tuđim glavama, a ne svojima kada govorimo o onima koji takve odluke pokušavaju da izdejstvuju u Bosni i Hercegovini, takva rješenja koja i vode zemlju u konflikt”, poručio je Komšić.
Opozicija: Opasni prijedlozi koji mogu otvoriti sukobe
Zastupnici opozicionih stranaka upozorili su Dodika tokom rasprave da nudi opasne prijedloge koji mogu dovesti i do otvorenih sukoba u zemlji.
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović kazao je da je legitimno tražiti vraćanje ovlasti, ali je upozorio da RS danas nema snage izvesti takav pothvat jer riskira sukobe i rat u kojemu bi NATO sigurno intervenirao.
Istaknuo je da se grdno vara ko god misli da može bez rata podijeliti vojsku Bosne i Hercegovine, kontrolirati svoju granicu ili vratiti pravosuđe pod ovlasti RS.
“To nema veze s patriotizmom i hrabrošću nego s odgovornošću i razumom”, poručio je Šarović Dodiku i njegovim saradnicima.
Šarović ih je podsjetio da su upravo oni bili ti koji su svojedobno dizali ruke za prijenos ovlasti s entiteta na BiH kao državu, a sada su se predomislili.
Slična je stajališta iznio i predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović koji je kazao kako je razočaran nedostatkom vizije i konkretnih prijedloga vladajuće koalicije koja pri tom maše planovima opasnim po mir.
I Borenovićeva je procjena da bi obnova vojske RS predstavljala put u rat jer u jednoj državi ne mogu biti dvije ili tri vojske.
Predlažući ponovnu uspostavu vojske RS Dodik nije odgovorio ima li negdje novaca za neke nove tenkove kojima bi je opremio, upozorio je Borenović.
“Ovo je blef i jedna opasna igra u koju uvodite RS”, kazao je Borenović i poručio da PDP neće glasati za neodgovorne politike kojima se pokušava očuvati vlast tako što se širi strah.
Dodik: BiH ide u pravcu na koji nismo pristali
Milorad Dodik u svom uvodnom obraćanju na početku sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se zastupnici izjašnjavati o izdvajanju tog bosanskohercegovačkog entiteta iz ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine rekao je kako “ima osjećaj da BiH ide u krivom pravcu” te naveo da se zbog toga mora raspravljati o nadležnostima države.
“BiH ide u pravcu na koji nismo pristali. Zašto ne možemo da imamo ono što smo potpisali? Jedan za drugim mijenjaju se nadležnosti u korist BiH i ne primjećujemo da je iko zbog toga zabrinut. Tako možemo odgovoriti na pitanje o opstanku i izlasku. Nećemo dobiti uvijek ono što želimo, ali to ne znači da treba da odustanemo. O novom ustavu RS-a građani će se izjasniti na referendumu”, rekao je Dodik.
Vjeruje, kazao je, da je dogovor o budućosti BiH moguć. Kazao je da ne poziva na rat, niti treba Skupština to da radi.
Predstavnicima OHR-a nije dopušteno da prisustvuju posebnoj sjednici NSRS-a
Govoreći o Oružanim snagama BiH, Dodik je rekao da formiranje Oružanih snaga BiH “nije urađeno na ustavan način”, te da su “jedine ustavne vojne formacije entitetske vojske”. On je istakao da se postavlja i pitanje smisla uspostavljanja Oružanih snaga BiH, ako se zna da bi se ona raspala istog trenutka kada bi došlo do rata s susedima, slično kao što se raspala Jugoslovenska narodna armija.
Naglasio je da ovakve Oružane snage samo trebaju NATO-u, te da se postavlja pitanje da li je njihova stvarna svrha za unutrašnju upotrebu, “posebno ako Srbi i Hrvati i dalje ne budu mogli da popunjavaju kvote koje im pripadaju”.
“Ako smo imali pravo da damo saglasnost, imamo pravo da ih povučemo. Moja je sugestija da se povučemo i da ostavimo rok od šest mjeseci da se pokuša postići neki dogovor”, rekao je on i dodao da mora postojati uverenje da Oružane snage BiH “nikad neće postati muslimanske oružane snage”.
Precizirao je da danas treba povući saglasnost, ali da to ne znači da će odmah doći do njihovog ukidanja, i ostavio je mogućnost za razgovor o smanjenju broja pripadnika.
Ako ne dođe do dogovora, Dodik je rekao da treba onda ponovo razmotriti uvođenje Vojske RS.
Cvijanović o visokim predstavnicima u BiH
Predsjednica RS Željka Cvijanović rekla je u svom obraćanju Narodnoj skupštini da je “djelovanje visokih predstavnika pogubno za BiH”.
“Mnogo puta smo o tome upozoravali i u ovoj Narodnoj skupštini i navodili brojne primjere njihovog manipulativnog djelovanja kojim su, izlazeći iz svog mandata, kršili međunarodno pravo i uporno kontaminirali politički prostor u BiH, svrstavajući se na stranu jednih, a radili protiv interesa drugih. To nisu bile dobre usluge nekog međunarodnog predstavnika, već oruđe kojim se vršila nelegalna centralizacija zemlje, što je i proizvelo sistem suprotan Ustavu, a u međuetničkom smislu potpuno otuđenje.”
Ona je naglasila da se u “malicioznim interpretacijama aktuelne krize u BiH, posebno od onih koji su tu krizu i produkovali, gotovo svakodnevno čuju izmišljotine o nekakavom ratu ili uzurpiranju nečeg što navodno pripada nivou BiH”.
Dodik politički kupuje vrijeme
Čuvati OHR, strane sudije, voditi međunarodnu i domaću kampanju protiv onih sa kojima navodno želite zajedno živjeti, praviti nelegalnim intervencijama i istog tog OHR-a i tih stranih sudija prostor za dominaciju, ne vodi BiH u budućnost, već u uporno samoosporavanje”, rekla je Cvijanović.
‘Politička inicijativa’
Premda je ranije zagovarao otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, lider bosanskih Srba Milorad Dodik sada tvrdi da ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet zemlje, ali želi više autonomije za taj entitet.
Održavanje posebne sjednice entitetskog parlamenta opisao je kao političku inicijativu za očuvanje izvornih ovlasti tog entiteta ustvrdivši kako RS i dalje ima pravo na vojsku kao i carinski i porezni sistem te na svoje pravosuđe, što je sada u nadležnosti države Bosne i Hercegovine.
On očekuje da će parlament RS-a donijeti odluku kojom će poništiti ranije saglasnosti za prijenos ovih ovlasti na nivo Bosne i Hercegovine, kao i sve odluke i zakone koje su od 1997. nametnuli visoki predstavnici međunarodne zajednice za BiH.
PIC: Entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), tijela koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, po riječima visokog predstavnika Christiana Schmidta, osudio je postupke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj predvođene Dodikom koji “ozbiljno podrivaju daytonski okvir i narušavaju stabilnost u BiH i regiji” i time pokušavaju poništiti sve što je postignuto u proteklih 26 godina, od završetka rata u zemlji.
“[…] PIC je još jednom potvrdio nedvojbenu opredijeljenost za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene i suverene države, koja se sastoji od dva entiteta te je podsjetio da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od Bosne i Hercegovine i da oni pravno postoje samo na temelju ustava države”, kazao je Schmidt.
Schmidt je potvrdio kako su on i drugi zapadni diplomati razmatrali uvjetovanje finansijske podrške, uključujući nametanje sankcija, nastave li u RS-u ignorirati upozorenja međunarodne zajednice. U zaključcima Upravnog odbora PIC-a također je istaknuto kako će potezi koje poduzima bilo koja strana i kojima se ugrožava mir imati posljedice.
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), najveće opozicione političke partije u Republici Srpskoj Mirko Šarović rekao je u četvrtak navečer za komercijalnu televiziju BN da Milorad Dodik i njegov vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) „nisu svjesni opasnosti u koju nas, na neki način sve vode, jer ovo se ne tiče samo SNSD-a”.
Sve se kreira u jednoj glavi i sve polazi od jednog čovjeka i ja mislim da je to strašno loše za cijelu Republiku Srpsku, rekao je Šarović.
“Septembar je poseban za preživljavanje”: Mogu li udžbenici u Srbiji biti besplatni za sve učenike
Roditelji beogradskih đaka ove godine nisu plaćali knjige, već je kupovinu udžbenika za sve osnovce i srednjoškolce finansirao Grad. Odluka Beograda pokrenula je lavinu – treba li udžbenici da budu besplatni za sve đake u Srbiji?
Porodica Nokić iz Novog Pazara samo je jedna od mnogih u Srbiji kojima septembar finansijski ne pada lako, jer imaju tri đaka. Samo za njihove udžbenike potrebno je izdvojiti više od 40.000 dinara. Besplatne, kažu, bile bi veliko olakšanje za njihov budžet, ali kao zamenu za to pristaju i na polovne. Međutim, i tu nailaze na problem.
Za roditelje koji imaju decu školskog uzrasta septembar predstavlja ozbiljan udar na kućni budžert. Nisu tu samo udžbenici već i rančevi, pribor, odeća, obuća. Nokići kažu da je obrazovanje važno i da se sa tim ne može kalkulisati, ali iako su oba roditelja zaposlena namet od preko jednog minimalca u jednom mesecu stvara teret.
“Svakako da utiče na budžet svih roditelja. Recimo, za udžbenike dva školarca treba čovek da izdvoji jedan minimalac. To utiče na budžet. Ako imate prihod od 300 evra, a imate tri đaka… Udžbenici za dvoje dece su 40.000 dinara, treće dete dobija besplatno od države. Ali tu su i sveske, pribor”, priča Euronews Srbija Elma Nokić.
Evropska nedelja mobilnosti 2023. u Srbiji nije samo proslava naših dostignuća u mobilnosti, već i odraz naše posvećenosti održivoj budućnosti, izjavio je danas šef Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Emanuele Žiofre u Limanskom parku, u Novom Sadu, povodom biciklističke vožnje koja je organizovana u okviru obeležavanja Dana bez automobila
„Borba protiv klimatskih promena određuje kako ćemo živeti u budućnosti, kako ćemo se kretati i moramo da se upoznamo sa alternativnim načinima kretanja poput javnog transporta, autobusa, vozova, bicikala. Klimatske promene su veliki izazov za čovečanstvo. Svaki građanin ima odgovoronost da doprinese smanjenju emisija“, rekao je Žiofre, navodi se u saopštenju.
On je istakao da time doprinosimo i borbi protiv klimatskih promena, ali i poboljšanju kvaliteta vazduha koji dišemo.
Povodom Evropske nedelje mobilnosti, čiji je cilj promovisanje alternativnih načina kretanja zarad očuvanja životne sredine, Žiofre je istakao da su kroz različite projekte koje finansira EU postojale mogućnosti za implementaciju najsavremenije tehnologije i najbolje prakse u upravljanju životnom sredinom.
„Ti projekti su dotakli sve aspekte naše zelene agende, od poboljšanja kvaliteta vode do poboljšanja upravljanja otpadom i očuvanja biodiverziteta. Finansijska i tehnička pomoć Evropske unije je bila ključna za ubrzanje našeg putovanja ka zelenijoj Srbiji“, istakao je Žiofre.
Zamenik gradonačelnika Novog Sada Igor Crnobarac rekao je da godinama uspešno rade na tome da grad bude prepoznatljiv i funkcionalan kao biciklistički grad.
„Kontinuirano ulažemo sredstva u proširenje mreže biciklističkog saobraćaja, koja se u Novom Sadu prostire u dužini od preko 100 kilometara, i razvijamo mrežu biciklističkih staza koje povezuju naseljena mesta na teritoriji Grada, čime doprinosimo i razvoju cikloturizma“, kazao je Crnobarac.
Predsednik Novosadske biciklističke inicijative Marko Mazalica rekao je da je „Kritična masa“ događaj kojim žele da pozovu građane da voze bicikl i pokažu da je on odlično prevozno sredstvo.
Skupština Zrenjanina: Šta je s nerealizovanim projektima, kad stiže pijaća voda
Odbornici Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani na današnjoj sednici Skupštine grada pokrenuli su dvadesetak tema koje su od značaja za život Zrenjaninki i Zrenjaninaca. Kao i do sada, lokalna vlast je ostala gluva na ove teme kao što je već 11 godina gluva na probleme običnih ljudi
Kako je saopšteno, odbornici Bojana Begović, Dejan Čapo, Aleksandar Marton i Nataša Lalić su postavili pitanja o tome šta se dešava sa započetim, a nerealizovanim projektima, rokovi ističu, projekti se ne završavaju, a gradska imovina propada.
Zatražili su informaciju o tome kada će građani Zrenjanina dobiti zdravu pijaću vodu.
„U aprilu je istekao rok koji je premijerka Brnabić zacrtala kao rok za dobijanje tehnički ispravne vode, a ovih dana ističe i rok kada je trebalo da bude završena fabrika vode. Vidimo da rezultata nema, a Zrenjaninci nemaju nikakve informacije o tome šta se dešava“, poručeno je na sednici.
Takođe, radovi na poslednjoj deonici obilaznice najavljeni za proleće, nisu započeti. Građani se javljaju i žale da su gužve u saobraćaju nehumane, a stvaraju se velikim delom zato što nema obilaznice oko grada, pa se teretni saobraćaj odvija u gradskim ulicama. Ni najavljeni auto-put Novi Sad – Zrenjanin – Beograd nije još započet, a očigledno se još uvek ne zna ni trasa, budući da je menjana u junu mesecu. Odbornici LSV – Vojvođani su zatražili zvaničnu informaciju o ovim važnim infrastrukturnim projektima za naš grad.
Odbornik Dejan Čapo je postavio pitanje o tome koje aktivnosti je lokalna samouprava preduzela u cilju poboljšanja standarda građana, budući da su plate u Zrenjaninu niže i od pokrajinskog i od republičkog nivoa.
Odbornici su, osim kritika aktuelnoj vlasti, uputili i konstruktivne predloge za rešavanje alarmantnih problema sa kojima se naš grad suočava. Predložili su formiranje radne grupe za poboljšanje položaja mladih, radnog tela da se ljudima u selima obezbedi adekvatna zdravstvena zaštita, kao i radne grupe za poboljšanje uslova i kvaliteta života u selima na teritoriji grada Zrenjanina. Predložena je i Izmena Odluke o mesnim zajednicama grada Zrenjanina kojom bi se izvršila modifikacija finansiranja mesnih zajednica tako da se polovina prikupljenih sredstava vraća mesnim zajednicama.
Vladajuća većina nije udostojila odgovora na važna pitanja niti predstavnike građana u Skupštini grada kao ni same građane i građanke, čime se, ocenjuju, nastavlja „11 godina dug bahati i ignorantski odnos“ po kom je poznata.
Protest u Zrenjaninu: Posle odlaska sa vlasti Vućićeve ekipe, obrazovanje mora imati najviši prioritet
Oko 200 građana Zrenjanina okupilo se večeras na 19. po redu protestu protiv nasilja.
Kao i svakog petka do sada, građani su izrazili nezadovoljstvo politikom režima Aleksandra Vučića, koji promoviše nasilje i netoleranciju.
Okupljenima su se večeras obratili profesorka Olgica Rakić i profesor Saša Ljevar.
Rakićeva je na početku izlaganja sa prisutnima podelila razočaranje činjenicom da se u našoj prosveti kreira simulacija obrazovanju. – U situaciji kada je obrazovanje kod nas postalo irelevantno, onda i ne čudi veoma mali broj nastavnika, dece i roditelja koji bi se borili za bolji status prosvete – istakla je profesorka Rakić. Ozbiljna država, a to može biti samo ona bez ove vlasti, mora obrazovanje shvatiti kao pitanje od najbitnijeg dugoročnog značaja. – Nama je i u društvu i u prosveti potreban svojevrstan “pokret otpora”, jer samo tako ćemo popraviti sadašnju katastrofalnu situaciju-zaključila je profesorka Olgica Rakić. Profesor Ljevar je u ime učesnika u protestu uputio podršku profesorima VI beogradske Gimnazije koji su već mesecima u štrajku a danas su najavili i početak štrajka glađu. – Kada prosvetni radnici moraju da štrajku glađu da bi se izborili za svoja prava, to je onda velika sramota i društva i države – istakao je Ljevar.
„Dodatni udar na kućni budžet potrošača“: Šta stručnjaci kažu o novom poskupljenju gasa od 1. novembra?
Razloge za najnovije poskupljenje gasa u Srbiji od 1. novembra ne treba tražiti u tržišnim uslovima već ih je nužno gledati kao posledicu kreditnog aranžmana koji je Vlada postigla sa Međunarodnim monetarnim fondom a ono što je pouzdano je da će ta korekcija predstavljati dodatni udar na kućni budžet potrošača u uslovima ekonomske krize, smatra domaća stručna javnost
Podsećanja radi, Agencija za energetiku Republike Srbije odobriila je zahtev Javnog preduzeća “Srbijagas” da gas poskupi za 10 odsto od 1.novembra ove godine.
Nakon te odluke prosečna cena prirodnog gasa za sve kupce koji imaju pravo na javno snabdevanje po regulisanim cenama iznosiće 4,54 dinara po kilovat satu bez poreza i taksi, odnosno 5,02 dinara po kilovat satu sa porezima i taksama.
S obzirom na to da je Srbija prošle godine sklopila povoljan dugoročni ugovor o snabdevanju ruskim gasom koji našoj zemlji omogućava veoma nisku cenu “plavog energenta” iz Rusije u iznosu od 310 do 408 dolara za 1.000 kubnih metara gasa, a da nadležni tvrde da su formirane dovoljne rezerve gasa u podzemnom skladištu Banatski dvor (286 miliona kubnih metara) i skladištnim kapacitetima koje iznajmljujemo u Mađarskoj (200 miliona kubnih metara) postavlja se pitanje da li je, treće po redu poskupljenje “plavog energenta” za potrošače u Srbiji od početka godine, zaista bilo potrebno ili je isključivo posledica aranžmana sa MMF-om, kako bi u budžetu bilo dovoljno sredstava za redovnu otplatu odobrenih kredita.
Eksperti ističu da su nadležni, kada su donosili odluku o poskupljenju “plavog energenta” bili rukovođeni ispunjavanjem zahteva MMF-a po pitanju vraćanja kredita a ne parametrima vezanim za kretanja na tržištu.
Srbija naime ima dugoročan ugovor o uvozu ruskog gasa u iznosu od 2,2 milijarde kubnih metara po cenama među najnižim koje nudi Moskva. Preostalih 800 miliona kubnih metara potrebnih za redovno snabdevanje potrošača u našoj zemlji Srbijagas ruskom državnom gigantu Gaspromu plaća oko 790 do 800 dolara za 1.000 kubnih metara gasa.
Ta cena je znatno veća od one dogovorene dugoročnim ugovorom ali sa druge strane opet manja od tržišne cene “plavog energenta” na evropskim berzama.
Predsednik Pokreta za zaštiitu potrošača Srbije Petar Bogosavljević kaže za Danas da su se nadležni odlučili na povećanje cene gasa isključivo zbog postignutog aranžmana sa MMF-om i da ne postoje ekonomski razlozi za korekciju.
– Poznato je da MMF traži da se u etapama podižu cene gasa i struje u Srbiji kako bi se obezbedila popuna budžeta, odnosno kako bi se omogućio redovan priliv sredstava iz kojih će se podmirivati dodeljeni krediti. Dakle, do poskupljenja nije došlo zbog ekonomske potreba za tim već kako bi se uvažila dinamika korekcije cena energenata u Srbiji koju zahteva MMF. Tako se teret inflatornog udara prebacuje na potrošače. Sasvim je sigurno da će poskupeti i struja što će u velikoj meri uticati na pogoršanje životnog standarda građana u uslovima ekomske krize. Na taj način će, u iznosu od čak dve trećine, biti anulirani efekti povećanja minimalne zarade, penzija i smanjenja cena određenih životnih namirnica – naglašava naš sagovornik koji dodaje da će veće cene energenata u velikoj meri otežati egzistenciju potrošača.
Ekspert za energetiku Velimir Gavrilović kaže za Danas da će povećanje cene gasa za domaćinstva svakako povećati troškove života kao i da bi u narednom periodu trebalo očekivati i donošenje odluke o korekciji cena za privredu.
– Bojim se, a voleo bih da grešim, da će za privredu povećanje cene gasa biti u većem procentu od deset odsto što će dovesti do toga da zbog većih troškova vlasnici tih preduzeća podignu cene svojih proizvoda. Srbijagas ima povoljniju cenu ruskog gasa po osnovu dugoročnog ugovora a da li će cena za domaćinstva nakon poskupljenja 1.novembra biti dovoljna za poslovanje preduzeća zavisiće od toga po kojoj će ceni kupovati gas od Gasproma za količine koje nisu predviđene ugovorom. Te cene će opet biti niže od berzanskih. U konkretnom slučaju, kada je reč o korekciji cene za domaćinstva, jasno je da je ona, u prvom redu, bila motivisana obavezama preuzetim prema MMF-u vezanim za otplatu kredita – navodi naš sagovornik.
Podsećanja radi, gas je prvi put ove godine poskupeo, 1. januara kada je njegova cena za domaćinstva i male potrošače porasla za oko 11 odsto. Druga korekcija cene nastupila je 1.maja kada je “plavi energent” poskupeo za 10 odsto.
Beširi: SSP, DS, LSV, PSG, GLAS i lokalni pokreti zajedno na izbore
Da bismo razumeli šta opozicija u Srbiji treba da uradi kako bi povećala šansu da pobedi na beogradskim izborima, moramo uzeti u obzir političku situaciju, strategije i faktore koji igraju ulogu u izborima.
Sva istraživanja pokazuju da se građani negativno gledaju na političke stranke, a da njihov posao smatraju prljavim i to je prvi problem s kojim se opozicija suočava pored kontinuirane demotivacije od strane vlasti sloganom svi su isti, al oni pre su najgori. Ipak, pet su stvari koje opozicija okupljena u dve kolone može uraditi. Prva okupljena oko građanskih ideja, otvorenog društva i poštovanja ljudskih prava dok zagovara ključne reforme na putu ka Evropskoj uniji, a druga kolone koja ima nacionalističke, konzervativne i desne ideje.
Jedinstvo opozicije: Ključni faktor za pobedu opozicije na izborima jeste postizanje širokog političkog i koalicionog jedinstava i to u dve kolone. Jedna kolona treba da se usaglasi oko zajedničke platforme i kandidata kako bi smanjila rascep glasova među različitim strankama okupljenih oko liberalnijih i socio-demokratskih programa. Tu pre svega mislim na SSP, DS, LSV, PSG, Glas i sve one pokrete na lokalu koje dele njihove ideje. S druge strane, Dveri, Zavetnici, Radikali, DSS i stranka Vuka Jeremića ne bi trebalo da budu deo te grupacije već da oforme drugu kolonu. Građanska i nacionalna stuja bi tako polarizovala glasove u duboko podeljenom društvu i mogli bi s obe strane da oduzmu deo glasača vladajućoj većini, ali bi brže, jače i bolje motivisale svoje glasače na izborni dan i još vežnije, ne bi odvratile glasače od izbora neprirodnim koalicijama. Te dve struje zajedno ozbiljno bi ugrozile SNS-SPS koaliciju, kompromise koje bi pravili da formiraju vlast bili bi bolni, ali u ovoj političkoj atmosferi neophodni da bi se jedanaestogodišnja vladavina okrnjila.
Mobilizacija birača: Opozicija treba da usmeri napore na mobilizaciju pre svega svojih birača. Dve struje nemaju dodrirnih tačaka osim svrgavanje rđave vlasti. Zato je važno da dođu do što većeg broja glasača u narednih nekoliko meseci. To uključuje terenski rad, organizaciju događaja, kampanje na društvenim medijima i direktno komuniciranje sa građanima. Važno je informisati birače o svojim planovima i viziji za Beograd, ali i ukazivati na nesposobnost, korumpiranost i neispunjavanje megalomanskih obećanja beogradske vlasti.
Transparentnost i odgovornost: Opozicija treba da se istakne kao politička snaga koja će unaprediti transparentnost, odgovornost i vladavinu prava. Obećanja o smanjenju korupcije i poboljšanju upravljanja gradom mogu privući podršku građana. Ovo je klizav teren jer ukoliko neubedljivi, građani će poslušati glas koji odzvanja svim medijima o tome kako su svi isti, a ako korupcija i dalje cveta, nema ni očekivanja da kada ode Kurta i uzjaše Murta da će se nešto promeniti. Obećanja moraju biti realna i kredibilna.
Fokus na lokalnim pitanjima: Opozicija treba da se fokusira na konkretne lokalne probleme i potrebe građana Beograda. Predstavljanje realnih rešenja za infrastrukturne probleme, javni prevoz, urbanizaciju i socijalne politike može privući glasove. Ukazivanje na lošu infrastrukturu, prljav grad, reke i vazduh može biti mobilišuće za mnoge, pogotovo mađu i visokoobrazovanu grupaciju glasača.
Angažman mladih i nezavisnih glasača: Mladi i nezavisni glasači često imaju ključnu ulogu u gradskim izborima. Opozicija treba da usmeri svoje napore na angažovanje ovih grupa, nudeći politike koje odražavaju njihove vrednosti i brige. Grupacija 18 do 30 godina najmanje izlazi na izbore kada gledamo procente izlaznosti, ukoliko se generiše kampanja koja bi njima bila razumljiva i doticala njihove brige kao što su bezbednost, nasilje, dostupnost narkotika, mogućnost zaposlenja posle završene škole potencijalno bi generisala nove glasove.
SLOBODNA VOJVODINA1 godina ago
SLOBODNA VOJVODINA1 godina ago
SLOBODNA VOJVODINA2 godine ago
SLOBODNA VOJVODINA2 godine ago
SLOBODNA VOJVODINA2 godine ago