Siniša Mali i Nikola Petrović nisu jedina imena iz Srbije u ‘Pandorinim papirima’
Ministar finansija u Vladi Srbije i nekadašnji gradonačelnik Beograda, Siniša Mali, nije jedino ime iz Srbije koje se pojavljuje u međunarodnom istraživačkom projektu nazvanom „Pandorini papiri“
Siniša Mali, ministar finansija u Vladi Srbije i nekadašnji gradonačelnik Beograda, nije jedino ime iz Srbije koje se pojavljuje u međunarodnom istraživačkom projektu nazvanom „Pandorini papiri“.
Za sada je poznato da se u dokumentima koji su procureli iz 14 agencija za osnivanje ofšor (offshore) kompanija pojavljuje i ime Nikole Petrovića, nekadašnjeg direktora „Elektromreže Srbije“ (EMS) i kuma predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Istraživački portal KRIK iz Srbije, učesnik u projektu „Pandorini papiri“, koji predvodi Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ), najavljuje da će u narednim nedeljama objaviti priče o desetak najznačajnijih osoba iz ove zemlje.
Veliki broj ljudi iz Srbije se pojavljuje u „Pandorinim papirima“, ali nisu svi na javnim funkcijama i nisu svi uticajni, rečeno je za RSE u KRIK-u.
Detalji o Vučićevom kumu tek slede
Drugo ime iz Srbije do kojeg su istraživački novinari došli u „Pandorinim papirima“ je Nikola Petrović, nekadašnji direktor Elektromreže Srbije (EMS), državne kompanije za prenos električne energije i kuma predsednika države Aleksandra Vučića.
Petrović je kao direktor EMS-a od septembra 2012. do kraja 2016. godine bio javni funkcioner. Danas je uticajni biznismen u oblasti energetike, a počeo je da širi svoje bogatstvo od dolaska Vučićeve Srpske napredne stranke na vlast 2012. godine.
U tekstu međunarodne novinarske mreže OCCRP, u okviru projekta „Pandorini papiri“, navodi se da je Petrović postao vlasnik kompanije sa britanskih Devičanskih Ostrva, koja je osnovana 2016. godine, preko švajcarske konsultantske kuće Fidinam i panamske advokatske kancelarije Alcogal.
OCCRP piše da Petrović prilikom osnivanja kompanije nije obavestio Alcogal da bi se mogao smatrati politički eksponiranom osobom, iako je toliko blizak sa predsednikom Srbije. Takođe se navodi da je i njegov švajcarski advokat naveo da Petrović nije politički eksponirana osoba.
OCCRP je naveo i da je Petrović kompaniju držao u tajnosti od srpskih zvaničnika i da je nije prijavio kako zakon nalaže.
RSE je uputio zahtev za komentar advokatskoj kancelariji u Srbiji koja zastupa Petrovića, ali do objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor. Petrović, kao ni njegov advokat nisu odgovorili ni na pitanja KRIK-a koji je za utorak, 5. oktobar, najavio objavljivanje priče u vezi sa Nikolom Petrovićem i “Pandorinim papirima”.
Šta ‘Pandorini papiri’ navode o Siniši Malom?
KRIK je u prvoj priči objavio da su procurela dokumenta iz agencije za osnivanje ofšor firmi „Trident Trust“, čiji je Mali bio klijent, dokaz da je Mali definitivno bio vlasnik dve ofšor kompanije i 24 luksuzna apartmana na bugarskom primorju.
Navodi se da je Mali kao vlasnik dve ofšor kompanije sa Britanskih Devičanskih Ostrva kupio 23 stana, a još jedan je kupio na svoje ime.
Novinarka KRIK-a Dragana Pećo podsetila je za RSE da je Mali ranije priznao za stan koji je kupio na svoje ime da je njegov, a da je za ostale stanove godinama tvrdio da nema veze sa vlasništvom tih ofšor firmi i nekretnina.
„Bilo bi dobro da sada građanima objasni pravu istinu oko tih nekretnina i da objasni koje je poreklo novca kojim je stekao te nekretnine, 24 stana koja su vredela oko 5 miliona evra“, rekla je Pećo.
KRIK je naveo da je prvo agencija „Trident Trust“ za Malog registrovala dve ofšor kompanije: „Brigham Holding & Finance Inc.“ i „Etham Invest & Finance Corp.“, a one su zatim kupile dve firme u Bugarskoj „Erma 11“ i „Erul 11“ koje su u svom vlasništvu imale apartmane.
U dokumentima o kupoprodaji stanova, Mali je bio naveden kao direktor ofšore kompanija sa Britanskih Devičanskih Ostrva, pa su ga tako novinari KRIK-a ranije povezali sa ovim nekretninama.
Nova dokumenta u projektu „Pandorini papiri“, sertifikati o vlasništvu nad firmama, otkrivaju da je bio i vlasnik ovih kompanija.
„To su dokumenta koja otkrivaju ko stoji iza ofšor kompanija pošto je jedna od stvari zašto se osnivaju ove kompanije to što je njihovo vlasništvo potpuno sakriveno. Kada smo prvu priču objavili mi nismo imali dokument ko je vlasnik tih firmi“, objasnila je Pećo.
Britanska Devičanska Ostrva, ostrvska država u Karipskom moru, važe za poreski raj koji se koristi za skrivanje imovine, kao i identiteta vlasnika kompanija.
Pećo je dodala da je u vreme kada je postao gradonačelnik Beogradu, u aprilu 2014, Mali i dalje bio vlasnik stanova i ofšor kompanija.
„On tek nekoliko meseci nakon što postaje gradonačelnik izlazi iz vlasništva tih firmi, tako da nije ni prijavio te kompanije i stanove Agenciji za sprečavanje korupcije“, rekla je Pećo.
Siniša Mali se nije oglašavao nakon otkrića iz „Pandorinih papira, niti je odgovorio na upit RSE. Takođe, prethodno nije odgovorio ni na poziv novinara KRIK-a za intervju, niti na pitanja koja su mu poslali.
Šta je ranije objavljeno o 24 stana?
Siniša Mali je, prema istraživanju KRIK-a stanove kupio tokom 2012. i 2013. godine, u vreme kada je bio ekonomski i finansijski savetnik tadašnjeg prvog potpredsednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića.
Mali je stanove ubrzo počeo da prodaje. Zatim je izašao iz vlasništva u ofšor kompanijama.
U avgustu 2014, nekoliko meseci nakon što je postao gradonačelnik Beograda, Mali je ofšor kompanije prebacio na tamošnju advokaticu Anu Panajotovu koja je zatim prodala još nekoliko apartmana, piše KRIK.
Međutim, KRIK je objavio da je Mali u ime ofšor kompanije potpisao rešenje o podnošenju finansijskog izveštaja za njenu ćerku-firmu u Bugarskoj 2015. godine. Mali je, pak, tvrdio da mu je potpis falsifikovan na ovom dokumentu.
Šta se nakon toga dešavalo?
Kada su pre šest godina novinari KRIK-a i međunarodne novinarske mreže OCCRP objavili da je Siniša Mali, tada gradonačelnik Beograda, kupio 24 stana u bugarskom letovalištu „Sveti Nikola“ na obali Crnog mora, on je novinarima KRIK-a poručio: „Ukoliko utvrdite da sam vlasnik bilo kojeg od ovih stanova, svi su vaši. Dobićete ključ istog trenutka“.
Nakon toga Agencija za borbu protiv korupcije i Uprava za sprečavanje pranja novca ukazale su na više problematičnih novčanih transakcija Siniše Malog. Međutim, Više tužilaštvo je obustavilo postupak navodeći da nije pronašlo dokaze za kriminalne radnje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je početkom ove godine rekao da ima apsolutno poverenje u Sinišu Malog koji je u maju 2018. postao ministar finansija.
„Podsetiću na sve laži o njemu, o 24 stana u Bugarskoj, političari koji su tu kampanju vodili su lagali, mediji su lagali“, poručio je tada Vučić.
Bez zvaničnih reakcija
Zvaničnih reakcija na „Pandorine papire“ u Srbiji za sada nema, a mediji naklonjeni vlasti, kao i Javni servis Radio televizija Srbije (RTS), u prvim izveštajima o ovim otkrićima nisu spomenuli Sinišu Malog već crnogorskog predsednika Mila Đukanovića i svetske lidere.
Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija rekao je za RSE da bi objavljivanje novih informacija i dokumenta trebalo da bude razlog da organi koji su se ranije bavili tim slučajem sagledaju da li ima razloga da se taj postupak ponovo otvori.
„Jedan od takvih razloga bi moglo biti pitanje ispunjavanja obaveze Siniše Malog kao javnog funkcionera da u momentu kada je došao prvi put na javnu funkciju, to je bilo negde početkom 2013. godine, da li je tada prijavio svu imovinu koju poseduje, uključujući i sve firme u kojima je vlasnik“, rekao je Nenadić.
On je dodao da se firme o kojima KRIK sada piše ne navode u izveštaju Siniše Malog o imovini iz 2013. godine.
„Ako je on bio vlasnik u momentu kada je počeo da obavlja javnu funkciju, onda je prekršio zakonsku obavezu da to prijavi i to je onda stvar koja može biti predmet i krivičnog gonjenja ne ulazeći u poreklo novca ili bilo šta drugo“, naveo je Nenadić.
Siniša Mali je bio gradonačelnik Beograda od aprila 2014. do maja 2018. godine. Prethodno je obavljao funkciju predsednika Privremenog organa Grada Beograda. Pre nego što je postao gradonačelnik, bio je specijalni savetnik za privredu i finansije u Vladi tadašnjeg premijera Srbije Aleksandra Vučića.
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija je objasnio da građani Srbije mogu da poseduju ofšor kompanije, odnosno udele u njima, a da je ono što se promenilo svetski trend da se teži identifikaciji stvarnih vlasnika kompanija.
Napominje da je i Srbija donela propis koji tome treba da posluži, ali kaže da su njegovi dometi ograničeni na firme koje su registrovane u Srbiji i koje dolaze iz inostranstva a poseduje udele u nekim srpskim firmama.
„Nije bilo zabranjeno Siniši Malom da poseduje ofšor kompanije ni pre nego što je bio funkcioner ni od kada je to postao, ali je imao zakonsku obavezu da prijavi da je njihov vlasnik bez obzira na to što podaci o vlasništvu nisu vidljivi u zemljama gde su te kompanije registrovane“, napomenuo je Nenadić.
O istraživanju
„Pandorini papiri“ su poslednje u nizu veliko curenje podataka koje pokazuje tajne radnje ofšor kompanija, uključujući Panama Papers 2016. i Paradise Papers iz 2017. godine.
„Pandora papiri“ su i najobimniji, reč je oko 11,9 miliona dokumenta, a više od 600 novinara iz 150 medija i 117 država radili su na ovom istraživanju 18 meseci.
Imali su pristup dokumentima iz 14 kompanija za finansijske usluge u zemljama poput Britanskih Devičanskih ostrva, Paname, Belizea, Kipra, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Singapura i Švicarske. Većina ovih dokumenata je nastala u periodu između 1996. i 2020. godine.
Vlasti u Prištini su prikazale niz modernog naoružanja koje je grupa koristila, uključujući dva oklopna automobila srpske proizvodnje i bacač granata, uz dokument koji navodno pokazuje da je bacač granata, koji je proizvela kompanija Zastava naoružanja, isporučila srpska vojska, piše britanski Gardijan.
Kosovska vlada je takođe tvrdila da je vođa grupe bio istaknuti političar kosovskih Srba lojalan srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću, a da je jedan od trojice borca paravojnih formacija ubijenih u nedelju bio bivši telohranitelj Aleksandra Vulina, šefa srpske obaveštajne službe koji je sankcionisan od strane SAD. jula za korupciju.
„Ova grupa je došla iz Srbije, obučavaju se u Srbiji, finansiraju ih i opremaju vojska Srbije i njena policija“, rekao je za Gardijan kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja.
„Deo oružja je oduzet iz magacina vojske i predat teroristima koji su na Kosovo došli iz Srbije“.
Svečlja je rekao da je njegovo ministarstvo podelilo dokaze sa zapadnim ambasadama i agencijama.
„Ono što su hteli je da zauzmu teritoriju Kosova i da otvore novi kanal komunikacije, novi put od Srbije do Kosova“, rekao je on i dodao da je krajnji cilj podela zemlje.
Vlada Srbije je negirala umešanost u oružanu grupu, ali je održala zvaničan Dan žalosti za troje mrtvih.
Vučić je pokušao da opravda njihove postupke lažnom tvrdnjom, na sastanku sa ruskim ambasadorom u Beogradu, da kosovska vlada sprovodi etničko čišćenje.
Kosovo navodi da je grupu predvodio Milan Radoičić, zamenik lidera stranke Srpska lista koju podržava Beograd, a koja dominira politikom u četiri opštine sa srpskom većinom na severu Kosova.
Svečlja je rekao da obaveštajna služba njegove zemlje veruje da je Radoičić, koji su sankcionisale SAD i Velika Britanija, ranjen i da se oporavlja u glavnoj vojnoj bolnici u Beogradu.
Tvrdnja nije mogla biti nezavisno verifikovana. Radoičić se nije javno izjašnjavao, ali je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić tvrdio da je snimak na kojem se vidi Radoičić među pripadnicima paravojske „prevara“.
Sukob se dogodio u trenutku kada su pregovori uz posredovanje EU usmereni na normalizaciju odnosa između dve zemlje u zastoju, pri čemu je Vučić obećao da nikada neće priznati Kosovo, a kosovska vlada je zbog toga odbila da uspostavi poluautonomnu asocijaciju srpskih opština.
SAD podržavaju pregovore i do sada su stajale na strani Evrope jer su većinu krivice za njihov neuspeh svalile na kosovskog premijera Aljbina Kurtija. Ali Bajdenova administracija istražuje umešanost Beograda u paravojnu jedinicu i pokušava da otkrije njenu misiju.
Ukoliko se utvrdi da je Vučić bio umešan, to bi moglo da promeni pristup pregovorima koji su zauzeli SAD i EU, koje su zakonodavci sa obe strane Atlantika kritikovali kao pristrasne prema Beogradu. To bi moglo da dovede i do sankcija Srbiji.
„Sve je jasnije da je na delu bio scenario da se izazove sukob kako bi srpska vojska ušla da zaštiti srpski narod na severu i tako sprovela podelu Kosova“, rekla je Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
„Ova operacija, bez obzira ko je direktno odgovoran za nju u Beogradu, prešla je crvenu liniju koju Zapad ne može da toleriše“, rekla je Biserko.
„Ovu situaciju nije isprovocirao Kurti, kako komentariše većina u Beogradu. Naprotiv, pokazao je zrelost, a kosovska policija profesionalizam“.
U brifing dokumentu za EU, kosovska vlada je rekla da je „grupa od desetina maskiranih naoružanih ljudi otvorila vatru na rutinsku patrolu policajaca“ 24. septembra u selu Banjska u blizini granice sa Srbijom.
U sukobima je poginuo jedan kosovski policajac, tri pripadnika paravojne grupe, a nekoliko je povređeno. Srpska grupa se zatim u oklopnim automobilima povukla do manastira u blizini sela, što je dovelo do sukoba.
Pre nego što je kosovska policija uspela da preuzme kontrolu nad manastirom, rekao je Sveča, neki od paravojnih grupa su uspeli da pobegnu i pređu u Srbiju.
Američki državni sekretar, Antoni Blinken, osudio je napad na kosovsku policiju i rekao: „Počinioci ovog zločina moraju biti pozvani na odgovornost kroz transparentan istražni proces.
„Pozivamo vlade Kosova i Srbije da se uzdrže od bilo kakvih akcija ili retorike koji bi mogli dodatno da podstaknu tenzije.
Blinken je pozvao na „povratak dijalogu uz posredovanje EU“.
Edvard P Džozef, bivši zamenik šefa misije na Kosovu Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, rekao je da će, ako Beograd stoji iza paravojne grupe, SAD morati da preispitaju svoj pristup regionu.
„Stvar je u tome da su pozivi na dijalog isprazni sada kada je čitava američka strategija – da se Vučićeva Srbija kultiviše kao ’partner’ – eksplodirala“, rekao je Džozef, sada viši saradnik na školi za napredne međunarodne studije Univerziteta Džons Hopkins. u Vašingtonu.
„Vučićevo poricanje saznanja verodostojno je otprilike koliko i iluzorna politika SAD prema Srbiji“.
Špend Ahmeti, nezavisni kosovski političar i bivši gradonačelnik Prištine, rekao je: „Jasno je da će sledeći dani i nedelje biti napeti. Ovo nije gotovo.
„Mrtve milicije tretirane su kao heroji i to znači da je ovo poziv za više ’heroja’, ali je takođe izvesno da su im sada obezglavljene sposobnosti.
Pendarovski: Spori proces integracije u EU je pretnja demokratiji na Balkanu
Predsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski izjavio je danas da spori tempo procesa integracije u Evrosku uniju (EU) predstavlja jednu od pretnji demokratiji na Balkanu
On je ocenio da je ruska invazija na Ukrajinu, kao nikada do sada, nametnula potrebu da se EU fokusira na integraciju zemalja Zapadnog Balkana, proces za koji je ocenio da će ojačati stabilnost, bezbednost i demokratizaciju regiona.
„Nažalost, odugovlačenje evropskih integracija iz različitih razloga u praktično svim zemljama Zapadnog Balkana rastura kredibilitet Unije, a spori tempo procesa integracije u Uniju predstavlja jednu od pretnji demokratiji na Balkanu“, rekao je Pendarovski na Konferenciji načelnika generalštabova vojski država članica Američko-jadranske povelje (A-5).
Predsednik Severne Mkedonije je istakao da nekoliko istraživanja javnog mnjenja pokazuje da podrška zapadno orijentisanim organizacijama i zemljama opada, kao i da prvi put posle tri decenije raste podrška nekim drugim organizacijama i drugim modelima upravljanja.
Komandant vojske SAD u Evropi general Kristofer Kavoli rekao je da ruska invazija na Ukrajinu ukazuje na vrednost i važnost kolektivne bezbednosti i kolektivnog teritorijalnog integriteta.
„Sve zemlje koje su ovde prisutne imaju značajne zajedničke programe saradnje i učestvuju kao partneri i saveznici u modernizaciji NATO-a u okviru koncepta kolektivne odbrane. Invazija na Ukrajinu nas takođe podseća da na stabilnosti treba da radimo svaki dan, a događaji u ovom regionu koji su se nedavno desili pokazuju da svi moramo da doprinesemo stabilnosti svakog dana“, istakao je Kavoli.
Konferenciji u Skoplju su prisustvovali i načelnici generalštabova Oružanih snaga (OS) Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, kao i visoki vojni rukovodioci Zajedničke komande NATO-a u Napulju i Evropske komande SAD.
Kao posmatrači su bili vojni predstavnici Generalštaba Vojske Slovenije, Generalštaba Vojske Srbije i Kosovskih bezbednosnih snaga, a kao gosti konferencije bili su komandanti Nacionalne garde iz sastava savezne države Sjedinjenih Država, koje su partneri zemljama A5, a to su Vermont, Minesota, Ajova, Merilend, Ohajo, Kolorado, Nju Džersi i Mejn.
Ni tri dana nakon oružanog sukoba u Banjskoj, na Kosovu i Metohiji, u kojoj su stradala četvorica Srba i jedan kosovski policajac, nije jasno šta se tamo zaravo dogodilo i kome je bio potreban taj jednodnevni rat. Ostala su otvorena brojna pitanja na koja odgovore nisu dali ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali ni kosovski premijer Aljbin Kurti, a na koje bi javnost morala da dobije odgovor
Ni tri dana nakon oružanog sukoba u Banjskoj, na Kosovu i Metohiji, u kojoj su stradala četvorica Srba i jedan kosovski policajac, nije jasno šta se tamo zaravo dogodilo i kome je bio potreban taj jednodnevni rat. Ostala su otvorena brojna pitanja na koja odgovore nisu dali ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali ni kosovski premijer Aljbin Kurti, a na koje bi javnost morala da dobije odgovor.
Ostalo je nejasno zbog čega su Srbi kamionima blokirali seoski put na kome inače nema previše saobraćaja i to u u tri sata ujutru, u blizini pravoslavnog manastira. Zašto su izabrali baš tu noć u kojoj je predsednik Srbije bio u avionu iz Njujorka za Beograd, ali i trenutak u kome Kurti nije baš bio najpopularnija ličnost na Zapadu.
Ako je Vučićeva argumentacija tačna da su se Srbi pobunili, jer više nisu mogli da trpe Kurtijev teror, pitanje je zbog čega to nisu uradili ranije kada je direktnih povoda bilo mnogo više.
Nejasno je ostalo i ko je organizovao tu grupu Srba i da li iza svega stoji Milan Radoičić, potpredsednik Srpske liste, kako tvrde kosovske vlasti, a o čemu Beograd ćuti.
Nejasno je i odakle toliko naoružanje, kako je stiglo u Banjsku i zašto kosovska policija i KFOR nisu na vreme zaustavili čak ni oklopno vozilo, ako su već imali snimak dronom.
Kome je bilo u interesu da dođe do pucnjave i zašto prvi put KFOR nije reagovao pravovremeno, iako imaju mandat koji im je poveren da bi se starali o bezbednosti i miru na severu Kosova.
Nejasno je i zbog čega srpski zvaničnici odmah nisu objavili imena stradalih Srba i zašto je Srpskoj listi bilo potrebno toliko vremena da bar izjavi saučešće porodicama stradalih.
I zašto su se oglasili saopštenjem tek nakon prozivke nemačkog ambasadora na Kosovu, ali ni jednom rečju ne demantujući da je Milan Radoičić jedan od organizatora pobune u Banjskoj. Ostalo je nejasno i zbog čega su kosovske vlasti prećutale čak i inicijale uhapšenih Srba, dok su tamošnji mediji o tome naširoko pisali.
Nejasno je ostalo i da li su srpske bezbednosne strukture znale da Srbi na Kosovu spremaju pobunu. Ako nisu znale postavlja se pitanje da li su se onda te grupe otrgle kontroli Beograda i krenule baš u odsustvu predsednika Srbije da same rešavaju svoje sukobe. A, ako su bezbednosne službe znale šta se sprema, da li su obavestile predsednika države na vreme.
Na sva ta pitanja zvanični Beograd, odnosno predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u jedinom, reklo bi se odocnelom obraćanju javnosti u nedelju uveče, nije dao odgovore. Njegova tvrdnja da je Kurtijeva želja da Srbe uvuče u rat s NATO-om nije dovoljno objašnjenje za ono što se u nedelju desilo u Banjskoj.
LSV-Vojvođani: Vlast pod hitno da saopšti ko stoji iza terorističkog napada u selu Banjska
Novi Sad, 27. septembar 2023 – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani osuđuje teroristički napad koji se dogodio u selu Banjska na Kosovu i poziva državne organe da u najhitnijem mogućem roku javnost upoznaju sa svim detaljima ovog zločinačkog čina
Moguće je u mlade usaditi ideju pomirenja, uprkos lošim državnim primerima
Za pogoršane odnose među takozvanim zemljama regiona, odnosno naslednicama SFR Jugoslavije, krivi su političari i zvanični državni narativi, ali građane to ni na koji način ne obavezuje da se takvoj situaciji povinuju, oni treba da svoje odluke i postupke baziraju na sopstvenom iskustvu i ne doozvole da državne politike sprečavaju njihovu saradnju i kontakte, poručuju za Autonomiju polaznici regionalne škole o devedesetima
Mirta Čenić iz Splita, koja u Zagrebu studira političke nauke, za Autonomiju ističe da je do sada učestvovala samo na seminarima, predavanjima i treninzima u Hrvatskoj, te je bila zaintrigirana da vidi kako se o dešavanjima iz tog perioda govori u Srbiji i kakva je razlika između hrvatskih i srpskih predavača.
„Mislim da smo uspeli da se povežemo, ne samo na ovaj formalan način, nego mislim da je mnogo bitnije ono posle, nakon svih radionica, to povezivanje i druženje, to jedno zajedništvo koje se kreira i taj pozitivan prostor“, navodi Čenić.
Dodaje da ju je posebno inspirisalo predavanje Janje Beč-Neumann.
„Svi ljudi čija sam predavanje čula i od kojih sam dobila informacije daju mi nadu da se ja kao mlada osoba mogu u budućnosti baviti sličnim ovakvim radom. Želim edukovati i mlade ljude i sve one koji se žele edukovati, a smatram da treba edukovati i generaciju mog oca i druge generacije“, ističe Mirta Čenić.
Mirta Čenić iz Splita, foto: Autonomija
Petar Tomić iz Smedereva studira politikologiju u Beogradu i za naš portal ističe da tokom njegovog formalnog obrazovanja ratna, i uopšte društvena dešavanja iz devedesetih, nisu bila velika tema niti se o tome ozbiljno govorilo.
Zato je, kaže, hteo da čuje nešto od samih aktera tih događaja, iz prve ruke, posebno iz razloga što ti događaji i dalje definišu realnost u Srbiji i regionu.
„Nisam ranije bio na sličnim školama tako da nisam imao naročita očekivanja, ali sam pozitivno iznenađen. Zadovoljan sam programom, predavačima, dosta sam naučio“, kaže Tomić.
Dodaje i da je jedan od motiva za prijavu bilo to što je želeo da uspostavi kontakt sa ljudima iz bivših jugoslovenskih republika, da čuje njihova iskustva i razbije te stereotipe uz koje je odrastao.
„Mislim da su izuzetno značajne te neformalne škole, jer su to retka mesta gde možete čuti o današnjem medijskom prostoru i slično. Mislim da je to, iako ne postoji neki veliki potencijal u ovom trenutku, način na koji jedino možemo imati nadu da će biti drugačije“, istakao je Tomić, dodajući da je nužno da negde postoji mogućnost da se čuju i drugačija iskutva, makar koliko mala ta mogućnost bila.
Petar Tomić iz Smedereva, foto: Autonomija
Mirta smatra da je za pomirenje, pored napora koje države ulažu u taj proces, bitnije to kako se obični ljudi ponašaju i da li oni mogu sedeti za zajedničkim stolom.
„Ljudi, na žalost, uče od državnog nivoa, ali mislim da se upravo ovakvim programima širom cele bivše Jugoslavije u jednu grupu mladih može usaditi ta ideja da se ne moraju mrzeti, da se jednostavno mogu voleti sa svojim kolegama iz regiona. A tako kreće jedan proces obnavljanja naših veza i dobrosusedskih odnosa, jer mislim da ćeš se uvek prvo obratiti nekome čiji jezik i kulturu poznaješ“, zaključuje ona.
CK13 – Škola o dvedesetim
Njih dvoje delić su od dvadesetak polaznika iz zemalja regiona koji su protekle nedelje pohađali Regionalnu političku školu o devedesetim – „Spasit će nas ljubav“, koja je u organizaciji Omladinskog centra CK13 održana u Sremskim Karlovcima.
Hana Kukučka iz CK13 za Autonomiju precizira da je cilj ove škole da se okupe mladi iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine rođeni nakon devedesetih godina, kojima bi se ponudilo drugačije razumevanje, kontekstualizacija i kritička interpretacija dešavanja tih godina koja su odredila karakter ovih društava do danas i čije posledice određuju i egzistenciju mladih.
„Krize i raspad Jugoslavije, bujanje nacionalizma, sukobi, ratovi i zločini, s jedne strane, ali i antiratni otpor, mirovni angažman, primer dobra, solidarnosti, prijateljstva i ljubavi, sa druge strane, ne tematizuju se u sistemima formalnog obrazovanja u cilju prihvatanja istine, suočavanja sa prošlošću i izgradnje trajnog mira. U tom smislu, cilj ove škole je bio da stvori tu obrazovnu, političku i kulturnu alternativu i kao središnju temu i princip postavi ljubav kao političku vrlinu i kategoriju“, precizira ona.
Kako kaže, kao organizatorima, ubedljivo najjači utisak im je taj što su mladi ljudi uprkos ograničenjima, odsustvu podrške i razumevanja u svom okruženju odlučili da se prijave i prisustvuju ovom programu.
„Mi smo oduševljeni i nadahnuti za dalji rad u ovom polju zahvaljujući otvorenošću mladih da slušaju o teškim temama i hrabrošću mladih da transgeneracijsku traumu otvore i da se o njoj razgovara. Inspirisani smo i ohrabreni i našim gostima predavačima koji su svoj život posvetili otporu nacionalističkom zlu“, dodaje Kukučka.
Mediji meta režima
Jedna od stanica na putu razotkrivanja nasleđa devedesetih je i Nezavisno društvo novinara Vojvodine, gde su se polaznici upoznali sa političkom i društvenom situacijom iz tog doba, te razlozima za nastanak tog esnafskog udruženja.
Između ostalog, programski direktor NDNV-a Dinko Gruhonjić ih je upoznao sa aktuelnim stanjem na medijskoj sceni Srbije, s akcentom na položaj nezavisnih medijia koje je godinama podređen u odnosu na prorežimske propagandne medije.
Takođe, govorio je o produkciji Nezavisnog društva novinara Vojvodine, koja je od samog formiranja udruženja usmerena ka antiratno i antinacionalističkom pogledu, što se vidi i u njegovim publikacijama i dokumentarnim filmovima.
Kako je istakao, vladajuća Srpska napredna stranka nezavisne medije percipira kao neprijatelje jer se svakodnevno bave alternativom sveprisutnom etnonacionalističkom monolitu.
„Pošto su ovi iz opozicije tako, jalovi, zbog toga smo mi vrlo često na meti. Branimo se onim čime možemo da se branimo, time što pišemo. I zato jedan tretman imaju novinarke Pinka, a sasvim drugi mi koji nemamo nikakve veze sa proizvodnjom laži i mržnje“, rekao je Gruhonjić.
U takvim uslovima, naveo je Gruhonjić, jedino se iznad vode može održati zahvaljujući projektnom finansiranju kod međunarodnih donatora.
Pored NDNV-a, polaznici su posetili i Centar za primenjenu istoriju u Beogradu, gde su se upoznali sa studentskim protestima tokom devedesetih. Pored toga, imali su prilike da slušaju predavanja Džemala Sokolovića, Staše Zajović, Janje Beč-Neumann, Ivana Čolovića i drugih koji su svedočili teškoćama iz vremena u kojem polaznici nisu ni bili rođeni.
Hana Kukučka za narednu godinu najavljuje nastavak škole, sa akcentom na događaje iz devedesetih godina i prevashodnim fokusom na rat i antiratni otpor.
„Rat“ na štandovima: Kako izgleda kad se na terenu sretnu vlast i opozicija
Izbori nisu raspisani, ali su stranke uveliko u kampanji – uglavnom terenskoj. Na terenu, osim političara i građana, sreću se i opozija i vlast. Jedan takav susret u subotu završen je šamaranjem, tvrde u stranici Zajedno. Naprednjaci odgovaraju da je prethodilo zavrtanje ruke. Kakvu to, eventualnu, predizbornu kampanju najavljuje?
Kada opozicija krene među građane, tamo je dočeka vlast.
„Vi dođete na ulicu, zauzmete neki deo prostora, prijavite… Onda dođu oni, opkole vas. Onda tu počnu vređanja. To je jedna vrsta nasilja i prema tim ljudima koji su na štandovima opozicionim, ali i prema građanima koji bi tu da priđu. Šta treba da se potučemo na tim štandovima, da počnemo da se bijemo po ulici? Jel to nečija ideja“, zapitao je predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas.
Nije samo ideja. Već se dogodilo na Banjici, kada su opozicionari i naprednjaci jedni pored drugih promovisali svoje ideje.
„Jedan gospodin je prišao i onako poprilično bezobraznim tonom se obratio aktivistima. Perifernim vidom sam video da dosta aktivista SNS snimaju taj događaj. Koleginica Sanja Vasić je prišla da prekrije telefon kojim je snimana ona konkretno“, opisao je situaciju Dušan Marković iz stranke Zajedno.
Dodaje da je potom izbio incident.
„Onda je nastao opšti haos na samom štandu, gde je ona dobila i jedan udarac preko levog obraza“, ističe Marković.
Isti događaj, a poptuno drugačije viđenje iz SNS perspektive.
„Oni provociraju sukob, napadnu naše aktiviste na štandu. Čuo sam da je zavrtala ruke i tako dalje, a posle kad su nju odgurnuli i rekli: ‘Čekaj bre, šta radiš to’, e onda su oni počeli da glume žrtve“, uzrvaća Vladimir Đukanović iz Srpske napredne stranke.
I tako su prve „žrtve“ pale, a da izbori još nisu ni raspisani.
„Ovo će verovatno biti jedna od najprljavijih kampanja koje smo imali do sada. Vrlo neprijatna kampanja sa verovatno određenim elementima nasilja, sa određenim zloupotrebama… To je antagonizacija koja je sada duboko usađena u našu političku praksu“, ocenjuje Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka.
Da šamari ne postanu uobičajena politička praksa, apeluju političari.
„Apelujem zaista na sve aktere političkog života da poradimo na političkoj kulturi u Srbiji“, kaže Dušan Marković.
„Ja savetujem našim aktivistima da ne nasedaju na te provokacije, jer oni jedva čekaju da to se dogodi“, naveo je Vladimir Đukanović.
„Mi ne smemo jedni druge da gledamo kao neprijatelje nego kao političke protivnike“, ukazuje Marković.
„I uvek da imate spremne mobilne telefone da slikate šta rade, kako se ponašaju i kako pokušavaju da izazovu incident. Svako dobro od Gospoda“, poručuje Vladimir Đukanović.