Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Savet EU: Zapadnom Balakanu i Turskoj proširenje ‘po zaslugama’

“Partneri da održe punu posvećenost primatu demokratije, osnovnim pravima i vrednostima i vladavini zakona”

Published

on

Savet Evropske unije (EU) će na sastanku u utorak, 14. decembra raspravljati o procesu proširenja, sa ciljem usvajanja zaključaka kojim će se potvrditi posvećenost prema procesu prijema novih članica.

Radi se o najvažnijoj godišnjoj raspravi na nivou EU o mogućnosti širenja evropskog bloka ka zemljama koje ciljaju punopravno članstvo, a gde se uključuju šest država Zapadnog Balkana i Turska.

Prema nacrtu dokumenta koji bi trebalo da usvoje evropski ministri, a u koji Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid, države članice EU smatraju da je proširenje strateško ulaganje u mir, demokratiju, prosperitet, bezbednost i stabilnost u Evropi.

„U skladu sa ovim, Savet i dalje očekuje da partneri održe punu posvećenost primatu demokratije, osnovnim pravima i vrednostima i vladavini zakona, koji je u interesu njihovih naroda. Kredibilitet ovih obaveza zavisi od smislenog sprovođenja neophodnih reformi i izgradnje solidnih rezultata potkrepljenih jasnom i doslednom javnom komunikacijom“, navodi se u dokumentu.

‘Zasluge’ pre svega

Ministri će, prema očekivanjima, potvrditi da će pristup u procesu proširenja biti „strog i na osnovu sopstvenih zasluga“, te se dodaje da je važno imati u vidu da EU može da održi i produbi sopstveni razvoj, uključujući njen kapacitet da integriše nove članice.

U nacrtu zaključaka se poseban naglasak stavlja na vladavinu prava u zemljama koje su u procesu proširenja. Podseća se da je vladavina prava osnovna vrednost na kojoj se zasniva EU, ključni aspekt demokratske transformacije, te ključno merilo u odnosu na koji se ocenjuje napredak ka članstvu u EU. Stoga se dodaje da je od suštinskog značaja da je napredak u ovom polju „energičan, opipljiv i nepovratan“.

Zašto je Savet EU zabrinut?

Iako se priznaje da u zemljama regije Zapadnog Balkana ima nekih pomaka u ovom polju, ipak Savet EU, sa zabrinutošću primećuje da propusti pokazuju da je vladavima prava jedan od glavnih izazova.

„Nedostatak kredibilnog napretka u mnogim slučajevima, a u nekima čak i nazadovanje, često se odnosi na nedostatak političke volje, na nepostojanje nezavisnosti pravosuđa, na institucionalni otpor i rasprostranjenu korupciju i organizovani kriminal“, navodi se u dokumentu i ocenjuje da ovim pitanjima svaka zemlja treba pristupiti sa „vioskim prioritetom“.

O svakoj državi posebno

Dobrosusednski odnosi i regionalna saradnja se smatraju suštinskim za proces proširenja te se spominje važnost sveobuhvatne regionalne saradnje kao i realizacije jedinstvenog tržišta na Zapadnom Balkanu.

Takođe Savet EU podvlači važnost produbljivanja saradnje u pitanjima spoljne politike EU te očekivanja da se sve države usklade sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom, naročito kada su u pitanju slučajevi od zajedničkog interesa poput restriktivnih mera i borbe protiv hibridnih napada.

„Članstvo u EU je izbor, koji zahteva deljenje principa, vrednosti i ciljeva koje unija nastoji da promoviše u svom susedstva i šire, uključujući postizanje potpunog usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom, kao i uzdržavanje od bilo kakvih radnji koje su joj suprotne“, stoji u dokumentu koji bi ministri EU trebalo da usvoje utorak 14. decembra.

Savet ministara EU će u okviru zaključaka preneti poruke i za svaku zemlju pojedinačno.

Albanija i Severna Makedonija

Savet ministara EU u dva navrata u nacrtu dokumenta spominje otvaranje pristunih pregovora između EU i Skoplja odnosno Tirane.

Prema ovom dokumentu, ministri bi očekivali da pregovori o članstvu počnu „što je pre moguće u toku ove godine čim se usvoji pregovarački okvir sa tim državama“.

Crna Gora

Ministri EU će poručiti crnogorskim vlastima da će dalji napredak u pristupnim pregovorima, zavisiti od napretka u ključnim poglavljima 23 i 24, a koja se tiču vladavine prava. Ovaj elemenat, kako stoji u dokumentu će odrediti tempo celokupnih pristupnih pregovora između Crne Gore i EU.

„Tek kada Crna Gora ispuni zacrtane kriterijume, EU će moći da odredi zahteve o vladavini prava kao krajnja merila, koje će Crna Gora morati da ispuni da bi zatvorila ova poglavlja“, stoji u nacrtu dokumenta te dodaje da ceo sistem vladavine prava mora da daje opipljive, ojačane i održive rezultate.

Vlastima u Podgorici će se poručiti da nastavi pristupni proces sa „više odlučnosti“.

Savet EU će snažno ohrabriti Crnu Goru da pokaže odlučnu političku volju, prevaziđe polarizaciju i pokaže opipljive rezultate posebno u kritičnim oblastima, poput slobode izražavanja i slobodi medija te borbe protiv korupcije.

Takođe se sugeriše potreba nastavka bavljenja postojećim nedostacima u postupcima u predmetima organizovanog kriminala i zapleni i oduzimanju imovine stečene kriminalom.

Savet EU podseća na potrebu prevazilaženja stagnacije u sprovođenju ključnih reformi pravosuđa – „uključujući one važne i još uvek na čekanju“ poput imenovanja u ključnim nezavisnim institucijama i pravosuđu.

Takođe će se uputiti poziv crnogorskim vlastima da garantuje sigurnu i povoljnu klimu za slobodu izražavanja i nezavisnost medija, uključujući jačanje napora da se istraže i reše slučajevi napada na novinare kao pitanje visokog prioriteta, i efektivnim rešavanjem dezinformacija i „online“ uznemiravanje i govor mržnje.

Ministri će takođe podstaći Crnu Goru da ojača nezavisnost institucija, posebno pravosuđa, i pokaže snažnu političku volju da nastavi rad na jačanju administrativnih kapaciteta. S tim u vezi, podsetiće se da zemlja treba da obezbedi zapošljavanje zasnovano na zaslugama i da u administraciji zadrži evropske stručnjake koji će pomoći u pristupnom procesu.

Savet EU će takođe pozdraviti činjenicu da Crna Gora nastavlja sa potpunim usklađivanjem njene spoljne politike sa politikama EU.

Srbija

Ministri EU će podsetiti beogradske vlasti da će napredak u poglavljima o vladavini prava i osnovnim pravima, kao i normalizacija odnosa sa Kosovom, odrediti sveukupni tempo pristupnih pregovora.

Budući da Vlada Srbije nastavlja da proglašava evropske integracije kao svoj strateški cilj, Savet EU će pozvati srpske vlasti da se čvrsto posvete i promovišu vrednosti EU.

Savet podstiče Srbiju da nastavi da pokazuje političku volju za dalje ubrzanje reformi i postizanje konkretnih i opipljivih rezultata u osnovnim oblastima.

Od Srbije će se takođe zatražiti da se fokusira na ispunjavanje privremenih merila za poglavlja 23 i 24, vladavina prava i ljuska prava. Navodi se da nezavisnost i efikasnost pravosuđa i delotvorno sprovođenje reformi i dalje zahtevaju posebnu pažnju.

Pozdravlja se napredak koji je do sada postignut u vezi sa ustavnom reformom te se poziva Srbija da tokom postojećeg zakonodavstva, realizuje preporuke Venecijanske komisije.

Tražiće se od Srbije da postigne opipljive i ubedljive rezultate sa efikasnim istragama, krivičnim gonjenjima i pravosnažnim presudama, zamrzavanjem i konfiskacijom imovine stečene kriminalom, posebno u slučajevima organizovanog kriminala i pranja novca. U nacrtu zaključaka stoji da Srbija treba da pojača napore u borbi protiv korupcije, uključujući slučajeve na visokom nivou.

Posebnu zabrinutost će ministri izraziti zbog ograničenog napretka poboljšanju ukupnog okruženja za slobodu izražavanja. Ponoviće se poziv zemlji da garantuje bezbednu klimu koja pogoduje nesmetanom ostvarivanju slobode izražavanja i nezavisnosti medija, uključujući inteziviranje napora da se istraže slučajevi pretnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima.

Pitanje ratnih zločina, takođe se spominje u nacrtu zaključaka gde Savet EU ističe važnost postupaka protiv ratnih zločina u domaćim sudovima kao i saradnje sa Međunarodnim rezidulanim mehanizmom za krivične sudove sa sedištem u Hagu, uključujući potpuno prihvatanje i sprovođenje odluka po hitnom postupku.

Ne treba da bude podrške i javnog prostora za osuđene ratne zločince niti za veličanje ili negiranje njihovih zločina“, poručiće ministri država članica EU na sastanku 14. decembra.

Ministri EU će podvući neophodnost da Srbija ojača napore u usklađivanju njene spoljne politike sa politikama EU te će zatražiti od zemlje da popravi postojeće stanje na „održiv i opipljiv način“. Takođe će se od zemlje zatražiti da ispuni obaveze i uskladi se sa zajedničkom evropskom politikom viza.

Pozdraviće se posvećenost zemlje da aktivno promoviše regionalnu saradnju te će se ohrabriti zemlja da nastavi sa naporima u jačanju dobrosusedskih odnosa kao i doprinese stabilnosti i pomirenju.

O dijalogu Srbije i Kosova

Osvrćući se na dijalog o normalizaciji odnosa sa Kosovom, evropski ministri će istaći da čekuju da se Srbija u dobroj volji angažuje u dijalogu i u duhu kompromisa postigne sveobuhvatan pravno obavezujući sporazum sa Kosovom, u skladu sa međunarodnim pravom i pranom stečevinom EU. Kako će poručiti ministri EU, ovaj sporazum treba da se pozabavi svim otvorenim pitanjima i doprinese regionalnoj stabilnosti.

„Ovo je ključno kako bi Srbija i Kosovo mogle napredovati na svojim evropskim putevima“, stoji u dokumentu u koji je RSE imao uvid. Takođe se poručuje da očekuju da se svi dosadašnji sporazumi koji su postignuti u okviru dijaloga, ispoštuju i sprovode bez odlaganja.

„Obe strane treba takođe da izbegavaju radnje koje potkopavaju stabilnost kao i retoriku koja ne pogoduje dijalogu“, poručiće ministri EU.

Uz poruku da se očekuje implementacija svih dosadašnjih dogovora, ministri će i Kosovu poručiti da se trebaju „izbegavati radnje koje potkopavaju stabilnost kao i retorika koja ne pogoduje dijalogu“.

Kosovo

Savet EU će u poglavlju koji je posvećen Kosovu, pozdraviti korake koje je preduzela vlada u postavljanju reformske agende koja se tiče borbe protiv korupcije.

Pozvaće se Kosovo da intenzivira napore na poboljšanju vladavine prava i da nastavi da pojača borbu protiv korupcije, da pojača borbu protiv organizovanog kriminala i nastavi reforme javne uprave, nadovezujući se na dosadašnja dostignuća Kosova i u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima.

Savet poziva vlasti da napreduju u primeni postojećeg zakonodavstva, da usvoje sveobuhvatan pristup za sprovođenje reformi pravosuđa i borbe protiv korupcije, u skladu sa evropskim standardima, i da nastave da ostvaruju napredak u svom dosadašnjem radu u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou.

U kosovskom poglavlju se poseban odlomak odnosi na saradnju sa Specijalnim Sudom u Hagu. Zatražiće se od kosovskih vlasti da se i dalje posvete radu Specijalizovanih komora što će predstaviti „važnu demonstraciju posvećenosti vladavini prava i okončanju nekažnjivosti“.

Ministri EU će podvući da postojeći pravni okvir omogućava odgovarajuću istragu i procesuiranje svih ratnih zločina. U tom smislu će se naglasiti da Savet EU ceni rad Specijalizovanih veća koji je doveo do prvih suđenja ove godine u Hagu.

Istakavši kako su regionalna saradnja i dobrosusednski odnosi, važni, Savet EU će tražiti od Kosova da aktivno učestvuje u aktivnostima regionalne saradnje.

Savet Evropske unije će poručiti kosovskim građanima da shvata važnost vizne liberalizacije. Podsetiće se da je Evropska komisija već preporučila ukidanje viznog režima i da je to izglasano u evropskom parlamentu, međutim da se ovo pitanje i dalje razmatra na nivou ministara EU.

Bosna i Hercegovina

Savet EU će u zaključcima posvećenim Bosni i Hercegovini, izraziti duboko žaljenje zbog produžene političke krize u zemlji, koja je zaustavila dalji napredak u reformama u toku 2021. godine, te će osuditi blokadu državnih institucija.

Uputiće se poziv svim političkim liderima da se uzdrže i odreknu od provokativne retorike i akcija koja izazivaju podele, uključujući dovođenje u pitanje suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet zemlje.

Retorika i inicijative koje imaju za cilj povlačenje reformi i povlačenje iz državnih institucija su neprihvatljive i ugrožavaju usklađivanje zemlje sa pravnim tekovinama EU i političku posvećenost evropskim integracijama. Svi politički lideri moraju prioritetno da se uključe u dijalog kako bi prevazišli zastoj“, poručiće se putem zaključaka nakon sastanka.

Od političkih lidera u BiH će se zatražiti da se zajednički angažuju u ispunjavanju 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije nakon aplikacije zemlje za punopravno članstvo u EU. Poručiće se da će jedino preduzimanjem reformi, zemlja moći da napreduje prema Evropskoj uniji.

Savet EU će naglasiti da Bosna i Hercegovina treba da preduzme dalje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebno kroz sprovođenje slučaja Sejdić-Finci (jedanako izborno pravo za sve građane BiH, prim.red).

Ponoviće se poziv za inkluzivan proces za ograničene ustavne i izborne reforme, kroz istinski dijalog i u skladu sa evropskim standardima, kako bi se eliminisali svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu.

Od BiH će se zatražiti da se pozabavi reformama s ciljem poboljšanja zakonodavnog i institucionalnog okvira zemlje kako bi se uskladila sa zahtevima članstva u EU.

Ističe se očekivanje da sarajevske vlasti preduzmu suštinske korake u reformi javne uprave osiguravajući profesionalnu i depolitiziranu državnu službu i koordinisan pristup kreiranju politike u celoj zemlji.

Savet EU naglasiće važnost sprečavanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala te će izražiti žaljenje što nije postignut napredak u rešavanju ključnih prioriteta mišljenja i nalaza izvještaja stručnjaka o pitanjima vladavine prava.

Takođe će se izraziti žaljenje zbog nedostatka napretka u polju slobode izražavanja i bezbednostu novinara te će se pozvati vlasti BiH da ojačaju napore po pitanju ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i nediskriminacije.

Ministri EU će izraziti žaljenje i zbog „oštrog pada“ u usklađivanju politike BiH sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU i zatražiće se od zemlje da hitno „preokrene negativan trend“.

(Radio Slobodna Evropa)

izvor: https://www.autonomija.info/savet-eu-zapadnom-balakanu-i-turskoj-prosirenje-po-zaslugama.html

SLOBODNA VOJVODINA

Gardijan o dešavanjima na Kosovu: Ako se dokaže da je Vučić umešan, to bi moglo da dovede do sankcija Srbiji

Kosovo je optužilo Srbiju da stoji iza paravojne grupe koja je u nedelju napravila zasedu policijskoj patroli i sukobila se sa kosovskim snagama

Published

on

By

Vlasti u Prištini su prikazale niz modernog naoružanja koje je grupa koristila, uključujući dva oklopna automobila srpske proizvodnje i bacač granata, uz dokument koji navodno pokazuje da je bacač granata, koji je proizvela kompanija Zastava naoružanja, isporučila srpska vojska, piše britanski Gardijan.

Kosovska vlada je takođe tvrdila da je vođa grupe bio istaknuti političar kosovskih Srba lojalan srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću, a da je jedan od trojice borca paravojnih formacija ubijenih u nedelju bio bivši telohranitelj Aleksandra Vulina, šefa srpske obaveštajne službe koji je sankcionisan od strane SAD. jula za korupciju.

„Ova grupa je došla iz Srbije, obučavaju se u Srbiji, finansiraju ih i opremaju vojska Srbije i njena policija“, rekao je za Gardijan kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja.

„Deo oružja je oduzet iz magacina vojske i predat teroristima koji su na Kosovo došli iz Srbije“.

Svečlja je rekao da je njegovo ministarstvo podelilo dokaze sa zapadnim ambasadama i agencijama.

„Ono što su hteli je da zauzmu teritoriju Kosova i da otvore novi kanal komunikacije, novi put od Srbije do Kosova“, rekao je on i dodao da je krajnji cilj podela zemlje.

Vlada Srbije je negirala umešanost u oružanu grupu, ali je održala zvaničan Dan žalosti za troje mrtvih.

Vučić je pokušao da opravda njihove postupke lažnom tvrdnjom, na sastanku sa ruskim ambasadorom u Beogradu, da kosovska vlada sprovodi etničko čišćenje.

Kosovo navodi da je grupu predvodio Milan Radoičić, zamenik lidera stranke Srpska lista koju podržava Beograd, a koja dominira politikom u četiri opštine sa srpskom većinom na severu Kosova.

Svečlja je rekao da obaveštajna služba njegove zemlje veruje da je Radoičić, koji su sankcionisale SAD i Velika Britanija, ranjen i da se oporavlja u glavnoj vojnoj bolnici u Beogradu.

Tvrdnja nije mogla biti nezavisno verifikovana. Radoičić se nije javno izjašnjavao, ali je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić tvrdio da je snimak na kojem se vidi Radoičić među pripadnicima paravojske „prevara“.

Sukob se dogodio u trenutku kada su pregovori uz posredovanje EU usmereni na normalizaciju odnosa između dve zemlje u zastoju, pri čemu je Vučić obećao da nikada neće priznati Kosovo, a kosovska vlada je zbog toga odbila da uspostavi poluautonomnu asocijaciju srpskih opština.

SAD podržavaju pregovore i do sada su stajale na strani Evrope jer su većinu krivice za njihov neuspeh svalile na kosovskog premijera Aljbina Kurtija. Ali Bajdenova administracija istražuje umešanost Beograda u paravojnu jedinicu i pokušava da otkrije njenu misiju.

Ukoliko se utvrdi da je Vučić bio umešan, to bi moglo da promeni pristup pregovorima koji su zauzeli SAD i EU, koje su zakonodavci sa obe strane Atlantika kritikovali kao pristrasne prema Beogradu. To bi moglo da dovede i do sankcija Srbiji.

„Sve je jasnije da je na delu bio scenario da se izazove sukob kako bi srpska vojska ušla da zaštiti srpski narod na severu i tako sprovela podelu Kosova“, rekla je Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

„Ova operacija, bez obzira ko je direktno odgovoran za nju u Beogradu, prešla je crvenu liniju koju Zapad ne može da toleriše“, rekla je Biserko.

„Ovu situaciju nije isprovocirao Kurti, kako komentariše većina u Beogradu. Naprotiv, pokazao je zrelost, a kosovska policija profesionalizam“.

U brifing dokumentu za EU, kosovska vlada je rekla da je „grupa od desetina maskiranih naoružanih ljudi otvorila vatru na rutinsku patrolu policajaca“ 24. septembra u selu Banjska u blizini granice sa Srbijom.

U sukobima je poginuo jedan kosovski policajac, tri pripadnika paravojne grupe, a nekoliko je povređeno. Srpska grupa se zatim u oklopnim automobilima povukla do manastira u blizini sela, što je dovelo do sukoba.

Pre nego što je kosovska policija uspela da preuzme kontrolu nad manastirom, rekao je Sveča, neki od paravojnih grupa su uspeli da pobegnu i pređu u Srbiju.

Američki državni sekretar, Antoni Blinken, osudio je napad na kosovsku policiju i rekao: „Počinioci ovog zločina moraju biti pozvani na odgovornost kroz transparentan istražni proces.

„Pozivamo vlade Kosova i Srbije da se uzdrže od bilo kakvih akcija ili retorike koji bi mogli dodatno da podstaknu tenzije.

Blinken je pozvao na „povratak dijalogu uz posredovanje EU“.

Edvard P Džozef, bivši zamenik šefa misije na Kosovu Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, rekao je da će, ako Beograd stoji iza paravojne grupe, SAD morati da preispitaju svoj pristup regionu.

„Stvar je u tome da su pozivi na dijalog isprazni sada kada je čitava američka strategija – da se Vučićeva Srbija kultiviše kao ’partner’ – eksplodirala“, rekao je Džozef, sada viši saradnik na školi za napredne međunarodne studije Univerziteta Džons Hopkins. u Vašingtonu.

„Vučićevo poricanje saznanja verodostojno je otprilike koliko i iluzorna politika SAD prema Srbiji“.

Špend Ahmeti, nezavisni kosovski političar i bivši gradonačelnik Prištine, rekao je: „Jasno je da će sledeći dani i nedelje biti napeti. Ovo nije gotovo.

„Mrtve milicije tretirane su kao heroji i to znači da je ovo poziv za više ’heroja’, ali je takođe izvesno da su im sada obezglavljene sposobnosti.

izvor: https://www.danas.rs/svet/gardijan-o-desavanjima-na-kosovu-ako-se-dokaze-da-je-vucic-umesan-to-bi-moglo-da-dovede-do-sankcija-srbiji/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Pendarovski: Spori proces integracije u EU je pretnja demokratiji na Balkanu

Predsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski izjavio je danas da spori tempo procesa integracije u Evrosku uniju (EU) predstavlja jednu od pretnji demokratiji na Balkanu

Published

on

By

On je ocenio da je ruska invazija na Ukrajinu, kao nikada do sada, nametnula potrebu da se EU fokusira na integraciju zemalja Zapadnog Balkana, proces za koji je ocenio da će ojačati stabilnost, bezbednost i demokratizaciju regiona.

„Nažalost, odugovlačenje evropskih integracija iz različitih razloga u praktično svim zemljama Zapadnog Balkana rastura kredibilitet Unije, a spori tempo procesa integracije u Uniju predstavlja jednu od pretnji demokratiji na Balkanu“, rekao je Pendarovski na Konferenciji načelnika generalštabova vojski država članica Američko-jadranske povelje (A-5).

Predsednik Severne Mkedonije je istakao da nekoliko istraživanja javnog mnjenja pokazuje da podrška zapadno orijentisanim organizacijama i zemljama opada, kao i da prvi put posle tri decenije raste podrška nekim drugim organizacijama i drugim modelima upravljanja.

Komandant vojske SAD u Evropi general Kristofer Kavoli rekao je da ruska invazija na Ukrajinu ukazuje na vrednost i važnost kolektivne bezbednosti i kolektivnog teritorijalnog integriteta.

„Sve zemlje koje su ovde prisutne imaju značajne zajedničke programe saradnje i učestvuju kao partneri i saveznici u modernizaciji NATO-a u okviru koncepta kolektivne odbrane. Invazija na Ukrajinu nas takođe podseća da na stabilnosti treba da radimo svaki dan, a događaji u ovom regionu koji su se nedavno desili pokazuju da svi moramo da doprinesemo stabilnosti svakog dana“, istakao je Kavoli.

Konferenciji u Skoplju su prisustvovali i načelnici generalštabova Oružanih snaga (OS) Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, kao i visoki vojni rukovodioci Zajedničke komande NATO-a u Napulju i Evropske komande SAD.

Kao posmatrači su bili vojni predstavnici Generalštaba Vojske Slovenije, Generalštaba Vojske Srbije i Kosovskih bezbednosnih snaga, a kao gosti konferencije bili su komandanti Nacionalne garde iz sastava savezne države Sjedinjenih Država, koje su partneri zemljama A5, a to su Vermont, Minesota, Ajova, Merilend, Ohajo, Kolorado, Nju Džersi i Mejn.

(Beta, foto: Twitter)

izvor: https://autonomija.info/pendarovski-spori-proces-integracije-u-eu-je-pretnja-demokratiji-na-balkanu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kako se u selu Banjska dogodio jednodnevni rat

Ni tri dana nakon oružanog sukoba u Banjskoj, na Kosovu i Metohiji, u kojoj su stradala četvorica Srba i jedan kosovski policajac, nije jasno šta se tamo zaravo dogodilo i kome je bio potreban taj jednodnevni rat. Ostala su otvorena brojna pitanja na koja odgovore nisu dali ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali ni kosovski premijer Aljbin Kurti, a na koje bi javnost morala da dobije odgovor

Published

on

By

Ni tri dana nakon oružanog sukoba u Banjskoj, na Kosovu i Metohiji, u kojoj su stradala četvorica Srba i jedan kosovski policajac, nije jasno šta se tamo zaravo dogodilo i kome je bio potreban taj jednodnevni rat. Ostala su otvorena brojna pitanja na koja odgovore nisu dali ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali ni kosovski premijer Aljbin Kurti, a na koje bi javnost morala da dobije odgovor.

Ostalo je nejasno zbog čega su Srbi kamionima blokirali seoski put na kome inače nema previše saobraćaja i to u u tri sata ujutru, u blizini pravoslavnog manastira. Zašto su izabrali baš tu noć u kojoj je predsednik Srbije bio u avionu iz Njujorka za Beograd, ali i trenutak u kome Kurti nije baš bio najpopularnija ličnost na Zapadu.

Ako je Vučićeva argumentacija tačna da su se Srbi pobunili, jer više nisu mogli da trpe Kurtijev teror, pitanje je zbog čega to nisu uradili ranije kada je direktnih povoda bilo mnogo više.

Kako se u selu Banjska dogodio jednodnevni rat 2

Nejasno je ostalo i ko je organizovao tu grupu Srba i da li iza svega stoji Milan Radoičić, potpredsednik Srpske liste, kako tvrde kosovske vlasti, a o čemu Beograd ćuti.

Nejasno je i odakle toliko naoružanje, kako je stiglo u Banjsku i zašto kosovska policija i KFOR nisu na vreme zaustavili čak ni oklopno vozilo, ako su već imali snimak dronom.

Kome je bilo u interesu da dođe do pucnjave i zašto prvi put KFOR nije reagovao pravovremeno, iako imaju mandat koji im je poveren da bi se starali o bezbednosti i miru na severu Kosova.

Nejasno je i zbog čega srpski zvaničnici odmah nisu objavili imena stradalih Srba i zašto je Srpskoj listi bilo potrebno toliko vremena da bar izjavi saučešće porodicama stradalih.

I zašto su se oglasili saopštenjem tek nakon prozivke nemačkog ambasadora na Kosovu, ali ni jednom rečju ne demantujući da je Milan Radoičić jedan od organizatora pobune u Banjskoj. Ostalo je nejasno i zbog čega su kosovske vlasti prećutale čak i inicijale uhapšenih Srba, dok su tamošnji mediji o tome naširoko pisali.

Nejasno je ostalo i da li su srpske bezbednosne strukture znale da Srbi na Kosovu spremaju pobunu. Ako nisu znale postavlja se pitanje da li su se onda te grupe otrgle kontroli Beograda i krenule baš u odsustvu predsednika Srbije da same rešavaju svoje sukobe. A, ako su bezbednosne službe znale šta se sprema, da li su obavestile predsednika države na vreme.

Na sva ta pitanja zvanični Beograd, odnosno predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u jedinom, reklo bi se odocnelom obraćanju javnosti u nedelju uveče, nije dao odgovore. Njegova tvrdnja da je Kurtijeva želja da Srbe uvuče u rat s NATO-om nije dovoljno objašnjenje za ono što se u nedelju desilo u Banjskoj.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/politika/banjska-rat-radoicic-vucic-kurti/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV-Vojvođani: Vlast pod hitno da saopšti ko stoji iza terorističkog napada u selu Banjska

Novi Sad, 27. septembar 2023 – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani osuđuje teroristički napad koji se dogodio u selu Banjska na Kosovu i poziva državne organe da u najhitnijem mogućem roku javnost upoznaju sa svim detaljima ovog zločinačkog čina

Published

on

By

Javnost mora da zna ko stoji iza ovog napada, ko je organizator, a ko izvršilac.

Brza istina o događajima u Banjskoj sprečila bi eskalaciju nasilja i nove tragične događaje.

Aleksandar Marton

Portparol

Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani

izvor: https://lsv.rs/m/vest.php?v=17881

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Moguće je u mlade usaditi ideju pomirenja, uprkos lošim državnim primerima

Za pogoršane odnose među takozvanim zemljama regiona, odnosno naslednicama SFR Jugoslavije, krivi su političari i zvanični državni narativi, ali građane to ni na koji način ne obavezuje da se takvoj situaciji povinuju, oni treba da svoje odluke i postupke baziraju na sopstvenom iskustvu i ne doozvole da državne politike sprečavaju njihovu saradnju i kontakte, poručuju za Autonomiju polaznici regionalne škole o devedesetima

Published

on

By

Mirta Čenić iz Splita, koja u Zagrebu studira političke nauke, za Autonomiju ističe da je do sada učestvovala samo na seminarima, predavanjima i treninzima u Hrvatskoj, te je bila zaintrigirana da vidi kako se o dešavanjima iz tog perioda govori u Srbiji i kakva je razlika između hrvatskih i srpskih predavača.

„Mislim da smo uspeli da se povežemo, ne samo na ovaj formalan način, nego mislim da je mnogo bitnije ono posle, nakon svih radionica, to povezivanje i druženje, to jedno zajedništvo koje se kreira i taj pozitivan prostor“, navodi Čenić.

Dodaje da ju je posebno inspirisalo predavanje Janje Beč-Neumann.

„Svi ljudi čija sam predavanje čula i od kojih sam dobila informacije daju mi nadu da se ja kao mlada osoba mogu u budućnosti baviti sličnim ovakvim radom. Želim edukovati i mlade ljude i sve one koji se žele edukovati, a smatram da treba edukovati i generaciju mog oca i druge generacije“, ističe Mirta Čenić.

Mirta Čenić iz Splita, foto: Autonomija

Petar Tomić iz Smedereva studira politikologiju u Beogradu i za naš portal ističe da tokom njegovog formalnog obrazovanja ratna, i uopšte društvena dešavanja iz devedesetih, nisu bila velika tema niti se o tome ozbiljno govorilo.

Zato je, kaže, hteo da čuje nešto od samih aktera tih događaja, iz prve ruke, posebno iz razloga što ti događaji i dalje definišu realnost u Srbiji i regionu.

„Nisam ranije bio na sličnim školama tako da nisam imao naročita očekivanja, ali sam pozitivno iznenađen. Zadovoljan sam programom, predavačima, dosta sam naučio“, kaže Tomić.

Dodaje i da je jedan od motiva za prijavu bilo to što je želeo da uspostavi kontakt sa ljudima iz bivših jugoslovenskih republika, da čuje njihova iskustva i razbije te stereotipe uz koje je odrastao.

„Mislim da su izuzetno značajne te neformalne škole, jer su to retka mesta gde možete čuti o današnjem medijskom prostoru i slično. Mislim da je to, iako ne postoji neki veliki potencijal u ovom trenutku, način na koji jedino možemo imati nadu da će biti drugačije“, istakao je Tomić, dodajući da je nužno da negde postoji mogućnost da se čuju i drugačija iskutva, makar koliko mala ta mogućnost bila.

Petar Tomić iz Smedereva, foto: Autonomija

Mirta smatra da je za pomirenje, pored napora koje države ulažu u taj proces, bitnije to kako se obični ljudi ponašaju i da li oni mogu sedeti za zajedničkim stolom.

„Ljudi, na žalost, uče od državnog nivoa, ali mislim da se upravo ovakvim programima širom cele bivše Jugoslavije u  jednu grupu mladih može usaditi ta ideja da se ne moraju mrzeti, da se jednostavno mogu voleti sa svojim kolegama iz regiona. A tako kreće jedan proces obnavljanja naših veza i dobrosusedskih odnosa, jer mislim da ćeš se uvek prvo obratiti nekome čiji jezik i kulturu poznaješ“, zaključuje ona.

CK13 – Škola o dvedesetim

Njih dvoje delić su od dvadesetak polaznika iz zemalja regiona koji su protekle nedelje pohađali Regionalnu političku školu o devedesetim – „Spasit će nas ljubav“, koja je u organizaciji Omladinskog centra CK13 održana u Sremskim Karlovcima.

Hana Kukučka iz CK13 za Autonomiju precizira da je cilj ove škole da se okupe mladi iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine rođeni nakon devedesetih godina, kojima bi se ponudilo drugačije razumevanje, kontekstualizacija i kritička interpretacija dešavanja tih godina koja su odredila karakter ovih društava do danas i čije posledice određuju i egzistenciju mladih.

„Krize i raspad Jugoslavije, bujanje nacionalizma, sukobi, ratovi i zločini, s jedne strane, ali i antiratni otpor, mirovni angažman, primer dobra, solidarnosti, prijateljstva i ljubavi, sa druge strane, ne tematizuju se u sistemima formalnog obrazovanja u cilju prihvatanja istine, suočavanja sa prošlošću i izgradnje trajnog mira. U tom smislu, cilj ove škole je bio da stvori tu obrazovnu, političku i kulturnu alternativu i kao središnju temu i princip postavi ljubav kao političku vrlinu i kategoriju“, precizira ona.

Kako kaže, kao organizatorima, ubedljivo najjači utisak im je taj što su mladi ljudi uprkos ograničenjima, odsustvu podrške i razumevanja u svom okruženju odlučili da se prijave i prisustvuju ovom programu.

„Mi smo oduševljeni i nadahnuti za dalji rad u ovom polju zahvaljujući otvorenošću mladih da slušaju o teškim temama i hrabrošću mladih da transgeneracijsku traumu otvore i da se o njoj razgovara. Inspirisani smo i ohrabreni i našim gostima predavačima koji su svoj život posvetili otporu nacionalističkom zlu“, dodaje Kukučka.

Mediji meta režima

Jedna od stanica na putu razotkrivanja nasleđa devedesetih je i Nezavisno društvo novinara Vojvodine, gde su se polaznici upoznali sa političkom i društvenom situacijom iz tog doba, te razlozima za nastanak tog esnafskog udruženja.

Između ostalog, programski direktor NDNV-a Dinko Gruhonjić ih je upoznao sa aktuelnim stanjem na medijskoj sceni Srbije, s akcentom na položaj nezavisnih medijia koje je godinama podređen u odnosu na prorežimske propagandne medije.

Takođe, govorio je o produkciji Nezavisnog društva novinara Vojvodine, koja je od samog formiranja udruženja usmerena ka antiratno i antinacionalističkom pogledu, što se vidi i u njegovim publikacijama i dokumentarnim filmovima.

Kako je istakao, vladajuća Srpska napredna stranka nezavisne medije percipira kao neprijatelje jer se svakodnevno bave alternativom sveprisutnom etnonacionalističkom monolitu.

„Pošto su ovi iz opozicije tako, jalovi, zbog toga smo mi vrlo često na meti. Branimo se onim čime možemo da se branimo, time što pišemo. I zato jedan tretman imaju novinarke Pinka, a sasvim drugi mi koji nemamo nikakve veze sa proizvodnjom laži i mržnje“, rekao je Gruhonjić.

U takvim uslovima, naveo je Gruhonjić, jedino se iznad vode može održati zahvaljujući projektnom finansiranju kod međunarodnih donatora.

Pored NDNV-a, polaznici su posetili i Centar za primenjenu istoriju u Beogradu, gde su se upoznali sa studentskim protestima tokom devedesetih. Pored toga, imali su prilike da slušaju predavanja Džemala Sokolovića, Staše Zajović, Janje Beč-Neumann, Ivana Čolovića i drugih koji su svedočili teškoćama iz vremena u kojem polaznici nisu ni bili rođeni.

Hana Kukučka za narednu godinu najavljuje nastavak škole, sa akcentom na događaje iz devedesetih godina i prevashodnim fokusom na rat i antiratni otpor.

Dalibor Stupar (Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/moguce-je-u-mlade-usaditi-ideju-pomirenja-uprkos-losim-drzavnim-primerima/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Rat“ na štandovima: Kako izgleda kad se na terenu sretnu vlast i opozicija

Izbori nisu raspisani, ali su stranke uveliko u kampanji – uglavnom terenskoj. Na terenu, osim političara i građana, sreću se i opozija i vlast. Jedan takav susret u subotu završen je šamaranjem, tvrde u stranici Zajedno. Naprednjaci odgovaraju da je prethodilo zavrtanje ruke. Kakvu to, eventualnu, predizbornu kampanju najavljuje?

Published

on

By

Kada opozicija krene među građane, tamo je dočeka vlast.

„Vi dođete na ulicu, zauzmete neki deo prostora, prijavite… Onda dođu oni, opkole vas. Onda tu počnu vređanja. To je jedna vrsta nasilja i prema tim ljudima koji su na štandovima opozicionim, ali i prema građanima koji bi tu da priđu. Šta treba da se potučemo na tim štandovima, da počnemo da se bijemo po ulici? Jel to nečija ideja“, zapitao je predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas.

Nije samo ideja. Već se dogodilo na Banjici, kada su opozicionari i naprednjaci jedni pored drugih promovisali svoje ideje.

„Jedan gospodin je prišao i onako poprilično bezobraznim tonom se obratio aktivistima. Perifernim vidom sam video da dosta aktivista SNS snimaju taj događaj. Koleginica Sanja Vasić je prišla da prekrije telefon kojim je snimana ona konkretno“, opisao je situaciju Dušan Marković iz stranke Zajedno.

Dodaje da je potom izbio incident.

„Onda je nastao opšti haos na samom štandu, gde je ona dobila i jedan udarac preko levog obraza“, ističe Marković.

Isti događaj, a poptuno drugačije viđenje iz SNS perspektive.

„Oni provociraju sukob, napadnu naše aktiviste na štandu. Čuo sam da je zavrtala ruke i tako dalje, a posle kad su nju odgurnuli i rekli: ‘Čekaj bre, šta radiš to’, e onda su oni počeli da glume žrtve“, uzrvaća Vladimir Đukanović iz Srpske napredne stranke.

I tako su prve „žrtve“ pale, a da izbori još nisu ni raspisani.

„Ovo će verovatno biti jedna od najprljavijih kampanja koje smo imali do sada. Vrlo neprijatna kampanja sa verovatno određenim elementima nasilja, sa određenim zloupotrebama… To je antagonizacija koja je sada duboko usađena u našu političku praksu“, ocenjuje Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka.

Da šamari ne postanu uobičajena politička praksa, apeluju političari.

„Apelujem zaista na sve aktere političkog života da poradimo na političkoj kulturi u Srbiji“, kaže Dušan Marković.

„Ja savetujem našim aktivistima da ne nasedaju na te provokacije, jer oni jedva čekaju da to se dogodi“, naveo je Vladimir Đukanović.

„Mi ne smemo jedni druge da gledamo kao neprijatelje nego kao političke protivnike“, ukazuje Marković.

„I uvek da imate spremne mobilne telefone da slikate šta rade, kako se ponašaju i kako pokušavaju da izazovu incident. Svako dobro od Gospoda“, poručuje Vladimir Đukanović.

izvor: https://n1info.rs/vesti/rat-na-standovima-kako-izgleda-kad-se-na-terenu-sretnu-vlast-i-opozicija/

Continue Reading

Trending