SLOBODNA VOJVODINA
“SANKCIJE RUSIJI SU NUŽNE” Tomislav Žigmanov, predsednik DSHV: Naš ulazak u Vladu Srbije SMIRIO BI TENZIJE između Beograda i Zagreba
Hoće li Demokratski savez Hrvata u Vojvodini biti deo nove Vlade Srbije, na volji je pobednika izbora. Mi smo svakako spremni da razgovaramo – kaže u intervjuu za “Blic” Tomislav Žigmanov, predsednik DSHV
Tomislav Žigmanov, predsednik DSHV. ističe da je DSHV ozbiljno razumela mogućnost da u vlasti učestvuju predstavnici hrvatske zajednice, što je nekoliko puta naveo predsednik Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić.
– Iskazali smo spremnost da o tome i razgovaramo, no konkretnijih razgovora još uvijek nije bilo – upravo su započeli razgovori o novoj vladi. U međuvremenu smo u javnosti iznosili stavove o našem očekivanju kada je riječ o programskoj profilaciji buduće srbijanske vlade – hoćemo biti dionici u politikama koje će voditi Srbiju u europske integracije, osnaživati vladavinu prava, pridonositi radu nezavisnih institucija, izgrađivati uključujuće politike prema nacionalnim manjinama, omogućiti integriranje pripadnika hrvatske zajednice u srbijansko društvo na ravnopravan način, imati pozitivni pristup normaliziranju i razvoju hrvatsko-srpskih odnosa. Posebno smo zainteresirani za nastavak rješavanja otvorenih pitanja Hrvata u Srbiji – od naše integracije u srbijansko društvo i uključivanja u procese donošenja odluka na svim razinama vlasti, preko uspostave takvih politika suočavanja s prošlošću koje će za posljedicu imati komemoriranje nevinih žrtava Hrvata u Vojvodini 1990-ih, do izgradnje pozitivnih politika priznanja, što uključuje izlazak državnih struktura iz podrške izgradnji tzv. bunjevačke nacije, završno s početkom rada Hrvatskog školskog centra i Drame na hrvatskom pri subotičkom Narodnom kazalištu.
Koja ministarstva bi za vas bila prihvatljiva, gde možete najviše da pružite?
– Kao što sam rekao, još uvijek nije bilo konkretnih razgovora o tome, no načelno smo zainteresirani za ona ministarstva koja pripadaju identitetskim područjima – od kulture i obrazovanja do ljudskih i manjinskih prava te onih koji su vezani uz osiguravanje uvjeta za kvalitetu života – od poljoprivrede i ruralnog razvoja do ekologije i europskih integracija.
Kako komentarišete porast tenzija na relaciji Srbija – Hrvatska? I da li bi upravo ulazak DSHV u Vladu smirio tenzije koje su porasle poslednjih nedelja ili meseci?
– Sigurno je da bismo mogli značajno pridonijeti smanjivanju napetosti u odnosima između dviju država. Vidjeli ste koliko i kako tomu na pozitivni način doprinose predstavnici Srba u Hrvatskoj, koji su tamo dio vladajućih struktura na svim razinama vlasti. Njihov se glas na taj način ne samo jače čuje, nego oni mogu utjecati i na kreiranje određenih politika u odnosima između Srbije i Hrvatske i to tako da iste pridonose smanjivanju tenzija. Isključenost predstavnika hrvatske zajednica iz institucija u kojima se raspravlja i donose odluke zacijelo teško može na pozitivni način utjecati na procese o kojima je riječ. Tim prije, jer je pitanje zastupljenosti Hrvata u Srbiji u predstavničkim tijelima obveza Srbije koju je preuzela potpisivanjem međudržavnog sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina s Hrvatskom još 2004. godine i, za razliku od Hrvatske, u Srbiji se ne provodi.
Šta su po vašoj oceni najveći problemi u odnosima dve države?
– Jedan je dio tih problema situiran u povijest – od prilika u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji i supremacije Srba u istima do ustaškog režima u NDH i zločina nad Srbima u to vrijeme. Drugi je vezan uz posljedice rata iz 90-ih – od najosjetljivijeg pitanja potrage za nestalima i odnosa prema učinjenim zločinima, preko granica i sukcesije pa do društvenog položaja Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj. Osim ratne odštete, sve je to navedeno i u Subotičkoj deklaraciji, koju su u lipnju 2016. godine potpisali tadašnja predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i tadašnji predsjednik srbijanske Vlade Aleksandar Vučić. Posebni je problem postojanje različitog razumijevanja i selektivnog interpretiranja spomenutih događaja, s tim je povezano i odsustvo preuzimanja odgovornosti za vlastite pogreške i krivice te manipulacija žrtvama i njihovo instrumentalno vezivanje u dnevno-političke svrhe. Voljeli bismo kada bi politike suočavanja s prošlošću i u Srbiji i u Hrvatskoj imale za posljedice prekid takvih praksi.
Da li bi češćemeđusobne posete
– Ne nužno, jer učestalost susreta na vrhu nije garancija za napredovanje u odnosima! Sjetite se posljednjega susreta na najvišoj razini, koji je uslijedio ubrzo nakon dva susreta na vrhu – Grabar Kitarović i Vučić 2016. i 2018, posjeta predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića predsjednici Narodne skupštine Republike Srbije Maji Gojković u travnju 2018. Zar on nije, zbog nasilnog skidanja i gaženja zastave Republike Hrvatske u prostoru Narodne skupštine od strane narodnog zastupnika Vojislava Šešelja, bio povodom daljeg narušavanja odnosa? Čini se kako je daleko važnije da se u vremenu između susreta na vrhu rješavaju, u duhu međusobnog povjerenja i metodom korak po korak, otvorena pitanja i da se šalju intenzivno pozitivne poruke. Kako sada stvari stoje, posjet za koji pitate nije realno da se uskoro dogodi. Pa ipak, Hrvatima u Srbiji bi tako što bilo od velike važnosti, jer bi veliki teret nelagoda i nametnuta krivnja koje podnose zbog, često i ekstremnih, negativnih sadržaja u javnosti bio znatno smanjen.
Vaša stranka je za uvođenje sankcija Rusiji?
– Mislim da je javnosti već poznato da naša stranka – DSHV pripada onom spektru političkih partija koje smatraju da je tako što nužno, ukoliko želimo biti dio politika koje su usklađene s politikama Europske unije i političkog Zapada! Naravno, razlozi su za takav čin daleko dublji i drugačije naravi, a glavni je situiran u područje moralnosti i temeljnih načelna funkcioniranja međunarodnog prava, što je Srbiju nekoliko puta već i opredijelilo u opredjeljivanju u odnosu spram agresije Ruske federacije na Ukrajinu, recimo u Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda.
Dali mislite da je inicijativa “Otvoreni Balkan” dobar model udruživanja zemalja u regionu dok sve ne postanu članice Evropske unije?
– Današnja Europa počiva na integracijama. One su dominantni oblik u političkim procesima među državama – disolucijskih procesa u Europi gotovo da ne postoji, tako da se može tvrditi da integracije predstavljaju vrijednost po sebi. Stoga i integracija Srbije u Europsku uniju ne bi trebala imati alternativu! Ostali integracijski procesi, koji su vezani uz mikro regije i malene države, kao što je slučaj za prostor jugoistočne Europe i projekt “Otvoreni Balkan”, dobrodošli su jer rješavaju određene probleme u suradnji i odnosima među državama, a napose su važni ukoliko su u funkciji olakšanja ili ubrzanja europskih integracija tih država.
O rehabilitaciji Kalabića
Viši sud u Valjevu doneo je odluku o rehabilitaciji četničkog vođe Nikole Kalabića. Vi ste posle toga zatražili da Skupština ukine Zakon o rehabilitaciji. Da li je to način da sprečimo ubuduće ovakve odluke?
– Trenutačno ne vidim drugi! Nije dobro rješenje da se zbog određenih deficita u sudskim procesima od prije više od pola stoljeća, a njih je zacijelo bilo od strane sudova komunističkih vlasti, netko abolira od zločina koji su, u ne malom obimu, tijekom rata de facto učinjeni, napose od strane onih koji su surađivali s okupacijskim režimima i čiji su ideološki konstrukti utemeljeni na antihumanističkim vrijednostima. Eventualne manjkavosti u procesu dokazivanja krivice za počinjene zločine, ne bi smjele dovoditi i do nijekanja nečije odgovornosti za isto. Jer, netko je morao ubiti Stjepana Filipovića, zar ne? S druge strane, kada se govori o zločinima počinjenim u ratu, nije uvijek riječ samo o neposrednom činjenju zločina i kaznenoj odgovornosti, već imate i posredovanu odgovornost, kao što je politička ili moralna. Zar abolicija Draže Mihailovića i prvostupanjska Nikole Kalabića ne govori onda u prilog činjenici da odgovornih za zločine u Srbiji u Drugom svjetskom ratu nije ni bilo? Ili da, ne daj Bože, zločina nije bilo?
Ivana Mastilović Jurić
izvor: https://www.blic.rs/vesti/politika/sankcije-rusiji-su-nuzne-tomislav-zigmanov-predsednik-dshv-nas-ulazak-u-vladu-srbije/7f2361g
SLOBODNA VOJVODINA
Vučić taman prodao šarenu lažu da će Srbija biti spremna za EU 2026, a onda je stigao hladan tuš iz Brisela
Iako se najvljuje već nekoliko godina, Srbiji ponovo nije otovren klaster 3 u pregovorima sa Evropskom unijom. Tako je još jednom potvrđeno da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić obmanuo građane kada je izjavio da očekuje da do 2026. godine budemo spremni za članstvo u EU. Rampa iz Unije ponovo je spuštena zbog vladavine prava, a da se ne nadamo previše potvrđuju i dokumenta Vlade Republike Srbije u kojoj se 2026. godina ni ne pominje
Već tri puta zemlje članice Evropske unije pokušavaju da postignu dogovor da li Srbiji u pregovorima sa Evropskom unijom treba otvorit klaster 3. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su ambasadori Švedske, Finske, Holandije, Hrvatske i Bugarske glasali protiv otvaranja ovog klastera.
Iako je poznato da neuvođenje sankcija Rusiji predstavlja ključni razpog zašto ne nastavljamo pregovore, neke države članice nisu zadovoljne ni situacijom po pitanju vladavine prava, slobodom izražavanja i nedostatkom napretka u dijalogu sa Prištinom.
Iako se klaster koji treba da otvorimo ne odnosi se na vladavinu prava, jasno je da se po tom pitanju nismo proslavili. To pokazuju i nedavni događaji nakon pogibije 15 ljudi na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Iako je uhapšeno više osoba, visoki funkcioneri čiju odgovornost traži javnost su ekspresno oslobođeni ili im je određen kućni pritvor.
Inače, Srbija je poslednji put otvorila klaster u pristupnim pregovorima u decembru 2021. godine. Dva meseca kasnije počeo je rat u Ukrajini a zbog neuvođenja sankcija Rusiji, pregovori o članstvu između Brisela i Beograda su zaleđeni.
Da ispunjenje kriterijuma za članstvo nije ni na vidiku smatra Vladimir Međak iz Evropskog pokreta u Srbiji koji za „Novu“ kaže da smo još 2018. godine „probili“ prvi rok za članstvo koji je ranije postavila Vlada Srbije.
„Predsednik je sada rekao da će Srbija za člnastvo biti spremna 2026. godine. S druge strane, Vlada Srbije je postavila rok da ćemo biti spremni 2027. godine, a onda su usvojili reformsku agendu u kojoj su postavljeni takvi rokovi da mi ne možemo da budemo spremni pre 2029. godine“, kaže Međak.
Sagovornik „Nove“ pojašnjava kako je izgledao čitav proces iz kog se jasno može zaključiti da nam 2026, bar kada je o Evropskoj uniji reč, nije obećana godina, čak ni za ispunjenje svih kriterijuma.
„U Reformskoj agendi Vlade Srbije smo rekli da ćemo ispuniti merila za otvaranje poglavlja 12, to je bezbednost hrane, u junu 2027, a poglavlje 8 – što je konkurencija tek u decembru 2027. godine. Dakle, ako mi to otvorimo 2027. godine, onda treba da dobijemo merila za zatvaranje , to računajte da traje minimum godinu, godinu i po dana, što je početak 2029. godine. Već u startu naša dokumenta ukazuju šta mi ne planiramo da uradimo“, kaže Međak.
Napominje i da se u toj reformskoj agendi ne pominju ni sankcije Rusiji, ni raskidanje sporazuma o strateškoj saradnji sa Kinom, Rusijom, Azerbejdžanom, Emiratima i Turskom kojima se zaobilaze javne nabavke.
„Raskidanje tih sporazuma je uslov za zatvaranje poglavlja 5 i 30. Mi to čak nismo ni planirali. Takođe, sankcije Rusiji su uslov za otvaranje poglavlja 31 koje stoji blokirano još od 2014. godine. Govora o tome nema. Sve to zajedno nije u skladu sa pričom da ćemo 2026. biti spremni za članstvo“, precizira sagovornik Nove.
Komentarišući to što se predsednik Srbije uzda u Mađarsku koja je najavaila nastavak debate o našem klasteru 3, Međak kaže:
„Mađarska gura to iz svojih razloga, a ono što sam ja video jeste da je sedam država bilo protiv toga i da su glavne zamerke bile sankcije Rusiji i vladavina prava. Na spisku protivnika nema Nemačke, što znači da je pitanje trgovinom litijuma urodilo plodom. Ono što smo videli kao razloge za neotvaranje je: Tačka 1 Rusija, tačka 2 vladavina prava i Kosovo je tek na trećem mestu“, zaključuje Međak.
Novi sastanak sledeće nedelje
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će Mađarska da zakaže za sledeću nedelju novi sastanak i da u to nema nikakve sumnje.
„Da me Bog pita šta smo Bugarima zgrešili, ne bih znao da vam to kažem i objasnim. Čini mi se da razumem šta su stvarni razlozi, bez obzira što ih nikada nećete čuti. A za Hrvate sve razumem, nemam tu veliki problem da shvatim. A za nas su dve važne vesti tu da nastavimo da se borimo i da razgovaramo sa svima njima“, rekao je Vučić posle sednice.
Upravo je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno izjavio da je novi cilj Srbije da ispuni sve kriterijume za članstvo u EU do 2026. godine.
“Uz Ekspo imamo još jedan cilj, a to je da do kraja 2026. godine ispunimo sve kriterijume za članstvo u EU. Ne kažem da ćemo ući, ali da ispunimo sve kriterijume. Naše je da mi uradimo svoj posao.To je veliki novi strateški cilj i to je bila tema sastanka SNS-a. Taj cilj će vlada i skupština staviti u sva dokumenta. Time će se baviti više ljudi“, rekao je Vučić.
izvor: https://nova.rs/vesti/politika/vucic-taman-prodao-sarenu-lazu-da-ce-srbija-biti-spremna-za-eu-2026-a-onda-je-stigao-hladan-tus-iz-brisela/
SLOBODNA VOJVODINA
LSV: Budžet Vojvodine za 2025. godinu mizerno mali
Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) saopštila je danas da “neće dozvoliti Srpskoj naprednoj stranci da ugasi Autonomnu pokrajinu Vojvodinu”, ukazujući da je predlog budžeta za 2025. godinu, koji je usvojio kabinet Maje Gojković, još jedan jasan znak šta naprednjaci žele Vojvodini
SLOBODNA VOJVODINA
Nova ekonomija: Ponovo pomeren rok za izgradnju metroa – prva linija neće pre kraja 2030
Rok za završetak radova prve linije metroa ponovo je pomeren, sa 2028. na 2030. godinu, kažu iz JKP “Beogradski metro i voz” za Novu ekonomiju.
SLOBODNA VOJVODINA
LSV: U gimnaziji u Kovačici pao prozor na učenicu
Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) – Vojvođani zatražila je danas da nadležni organi hitno utvrde ko je odgovoran za pad prozora u Gimnaziji „Mihajlo Pupin“ u Kovačici.
SLOBODNA VOJVODINA
Gospodine Vučeviću, zloupotreba učenika ili dvostruki standardi?
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara postavlja jasno pitanje predsedniku Vlade Srbije, Milošu Vučeviću
SLOBODNA VOJVODINA
Ana Lalić: Novi Sad je grad slobodnih ljudi i biće to ponovo!
Predsednica Nezavisnog društva novinara Vojvodine Ana Lalić izjavila je večeras da je ponosna na Novi Sad koji se pobunio i poručila da će Novi Sad ponovo biti slobodan grad.
Vučić taman prodao šarenu lažu da će Srbija biti spremna za EU 2026, a onda je stigao hladan tuš iz Brisela
LSV: Budžet Vojvodine za 2025. godinu mizerno mali
Nova ekonomija: Ponovo pomeren rok za izgradnju metroa – prva linija neće pre kraja 2030
Optužnica protiv Trampa u 30 tačaka istorijski presedan: Bivši predsednik tvrdi da je u pitanju “politički progon”
GUBITAŠ KUPIO IMOVINU IMT-A ZA 70 MILIONA EVRA, NOVAC POZAJMIO OD AIK BANKE
(ZA)OBILAZIMO VRŠAC
-
SLOBODNA VOJVODINA2 godine agoOptužnica protiv Trampa u 30 tačaka istorijski presedan: Bivši predsednik tvrdi da je u pitanju “politički progon”
-
SLOBODNA VOJVODINA3 godine agoGUBITAŠ KUPIO IMOVINU IMT-A ZA 70 MILIONA EVRA, NOVAC POZAJMIO OD AIK BANKE
-
SLOBODNA VOJVODINA3 godine ago(ZA)OBILAZIMO VRŠAC
-
SLOBODNA VOJVODINA2 godine agoSterdžon pokrenula novu kampanju za referendum o nezavisnosti Škotske, spominje se pridruživanje EU
-
SLOBODNA VOJVODINA2 godine agoFinska planira gradnju ograde na granici s Rusijom
-
SLOBODNA VOJVODINA2 godine agoProfesor: Zaporožje tempirana bomba, može biti veća katastrofa od Černobilja
-
SLOBODNA VOJVODINA3 godine agoVOICE: Gubitaš kupio imovinu IMT-a za 70 miliona evra, novac pozajmio od AIK banke
-
SLOBODNA VOJVODINA3 godine agoOdžić: Raskinuti ugovor sa Gaspromom-Vojvodina ponovo da upravlja naftnom industrijom