Loše uslove za rad u staroj zgradi RTV-a najbolje ilustruje primer Redakcije na slovačkom jeziku koja se nedavno morala iseliti iz kancelarije zbog prokišnjavanja koje je ugrozilo elektroinstalacije.
A od „istorijskog trenutka“, kako je to okarakterisao menadžment Radio-televizije Vojvodine, i početka emitovanja programa na mađarskom jeziku Radio Novog Sada iz nove zgrade pokrajinskog javnog servisa, prošlo je bezmalo godinu i po dana, ali preseljenje kolega iz oronule i po zdravlje sve opasnije zgrade televizije nije na vidiku.
Tog 14. oktobra 2020. godine, tačno u devet časova i tri minuta emitovan je signal programa Radio Novog Sada na mađarskom jeziku iz nove zgrade RTV-a na Mišeluku u Novom Sadu. U međuvremenu, u tu zgradu preselili su se svi radijski programi, menadžment, administracija i tek poneka redakcija Prvog programa televizije.
Rečeno je tada da je od polaganja vremenske kapsule, koja je obeležila početak radova na temeljima stare zgrade srušene u NATO bombardovanju, prošlo dve godine te da nova zgrada ima 17.350 kvadratnih metara i da će iz pet televizijskih i šest multifunkcionalnih radijskih studija biti emitovan program na srpskom i 15 jezika nacionalnih zajednica.
„Istrajnost rukovodstva naše kuće, ali i svesrdna podrška Republike, Pokrajine i Grada Novog Sada, omogućili su nam novi dom, građen po najsavremenijim standardima“, izjavio je tadašnji generalni direktor RTV-a Miodrag Koprivica. Od tada do momenta pisanja ovog teksta prošlo je tačno 485 dana i koji sat više, a u novu zgradu televizije nije se preselila samo još televizija.
Koprivici, koji se sa političarima pošteno naobećavao i islikao, sredinom prošle godine istekao je mandat. Negde pred njegov kraj rekao je kako do preseljenja zaposlenih u televiziji nisu opremljena dva studija za dnevni informativni program, jer za to nema para. Tako je sve do danas.
A u zgradi za koju RTV plaća kiriju Naftnoj industriji Srbije u Sutjeskoj ulici, gde je od uništenja stare zgrade u NATO bombardovanju 1999. smeštena televizija, u katastrofalnim uslovima i dalje radi kompletan informativni program Prvog programa televizije, sve manjinske redakcije Drugog programa televizije i Veb redakcija.
Za njihovo preseljenje potrebno je nekoliko miliona evra, kojih RTV odavno nema na svom računu. Stoga se menadžment pokrajinskog javnog medijskog servisa uzda u finansijsku pomoć pomenute Republike, Pokrajine i Grada Novog Sada, iako su u projekat nove zgrade već uložili oko 35 miliona evra.
Spremni da prepolove cifru za novu opremu
Zato su sa maksimalističkog pristupa ovom problemu, preostali menadžment RTV-a izgleda se opredelio za minimalistički, pa je nedostajućih osam miliona evra za opremanje dva studija prepolovio na četiri.
U nedostatku generalnog direktora (jer konkurs za novog još uvek nije raspisan!) ovu brigu na sebe je preuzeo novi predsednik Upravnog odbora Marko Ćalić koji je sa Poslovnom jedinicom tehnika i tehnologija radio na izmeni projektne dokumentacije za dva studija ne bi li troškovi bili malo fleksibilniji i, kako saznaje VOICE, u tome je uspeo. I pored toga, ni Ćalić nije uspeo da obezbedi novac.
„Radio-televizija Vojvodine prijavila je svoju potrebu u punom iznosu od osam miliona evra (bez PDV-a), ali su naša realna očekivanja da taj iznos bude podeljen – jedna polovina u 2021. godini, a druga u 2022. budžetskoj godini“, govorio je za VOICE Miodrag Koprivica još u maju 2021. godine.
Kako u RTV-u zamišljaju dalju izradnju poslovne zgrade na Mišeluku
U Planu poslovanja za 2022. godinu pomalo stidljivo se u poslednjem pasusu pominje i nastavak izgradnje nove zgrade na Mišeluku.
„Iako je nova poslovna zgrada na Mišeluku useljena i funkcioniše već više od godinu dana, kompleks nije niti potpuno završen – zaokružen, niti su u njega useljeni, niti funkcionišu svi planirani delovi RTV“, navodi se u izveštaju koji su zajednički potpisali predsednik UO Marko Ćalić i zamenik generalnog direktora Jožef Klem.
Njih dvojica nigde u izveštaju ne navode precizan iznos investicionih sredstava koja su potrebna za potpun završetak kompleksa, odnosno za njegovo funkcionisanje na način kakav je zamišljen i planiran.
„Sredstva su znatna, tako da se pred finansijera/e nalaze dve mogućnosti. Prva je, da se iznađu sredstava za sve planirane investicije, a druga je, da se investiranje planira u fazama, koje bi trajale neki određeni vremenski period, odnosno, nekoliko godina. Realizacija, potrebnih investicionih radova će biti u skladu sa planom prioriteta i visinom odobrenih sredstava za tu namenu“, doslovce piše u planu poslovanja.
Pošto od prve tranše nije bilo ništa, nade su usmerene na drugu tranšu. Ako se to i bude desilo, treba istaći da je za opremanje ovakvih studija i preseljenje potrebno oko godinu dana. To praktično znači da da će zaposleni u televiziji ostati u memljivoj i oronuloj zgradi u Sutjeskoj ulici bar do sredine 2023.
Suma sumarum, u novoj zgradi RTV-a ima pet televizijskih studija, a da bi programi mogli da budu emitovani u sadašnjem obimu, neophodno je da, prema mišljenju menadžmenta, u potpunosti budu opremljena bar tri. Shodno tome, potrebno je i da neko RTV-u pokloni bar četiri miliona evra neto za opremanje.
Kako je zaposlenima u NIS-ovoj zgradi?
Više zaposlenih u RTV-u koji još uvek rade u staroj zgradi u Sutjeskoj ulici kažu da se u nju poslednjih godina uopšte ne ulaže jer se iščekuje preseljenje u novu zgradu na Mišeluku. U tome i jeste problem jer je zgrada neuslovna i sa protokom vremena postaje sve teže u njoj raditi, ali i boraviti.
To najbolje ilustruje primer Redakcije na slovačkom jeziku koja se nedavno morala iseliti iz kancelarije na trećem spratu zgrade u Sutjeskoj zbog prokišnjavanja koje je ugrozilo elektroinstalacije. Sreća u nesreći je što su neke redakcije ranije preseljene u novu zgradu, pa su se kolege iz Redakcije na slovačkom prebacili u ispražnjene kancelarije.
Međutim, problem sa prokišnjavanjem nemaju samo oni. Kada su jače padavine zaposleni koji su u potkrovlju suočavaju se sa ozbiljnim problemima, što se može lako uočiti na zidovima kancelarija koji su požuteli. Negde je kreč odavno popucao i pao sa zidova, pa su problemi vidljiviji.
Ipak zapuštenost zgrade u Sutjeskoj ulici najvidljivija je u toaletima. Topla voda uvek je bila misaona imenica, a i sanitarije su odavno propale. Novina je da se, s vremena na vreme, pojedini toaleti stavljaju van upotrebe zbog dotrajalih instalacija.
Uz sve to, RTV za boravak u NIS-ovog zgradi, baš kao i prethodne 23 godine, plaća mesečnu kiriju za oko 4.000 kvadratnih metara oko 19.000 evra mesečno.
Neki bi rekli da je cena „prava sitnica“, što bi možda pilo vodu da je RTV medijska kuća koja ostvaruje prihod i može da servisira troškove poslovanja. U suprotnom to je omča oko vrata, a olakšavajuća okolnost za RTV predstavlja to što deo kirije kompenzuje kroz medijske usluge prema NIS-u (zbog čega trpi program).
Zgrada RTV-a označena kao prioritet Pokrajinske vlade pod okriljem SNS-a
Kako je to kolega Denis Kolundžija napisao maja 2021. godine – ne zaboravimo da je izgradnja novog doma pokrajinskog javnog servisa onomad bila označena kao jedan od najvažnijih prioriteta Pokrajinske vlade pod tada sveže uspostavljenom komandom SNS-a.
„Mi smo pre godinu i nešto dana završili što se našeg udela tiče i rekli smo da smo mi limitirani sa stanovišta finansija u odnosu na ono što smo ranije radili, i da sve dalje oni razgovaraju sa Republikom“, kazao je tada za VOICE predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović.
S obzirom na to da je i Ministarstvo finansija prošle godine zaustavilo dalje finansiranje opremanja zgrade RTV-a i da nema naznaka da se u međuvremenu nešto promenilo, pažnja preostalog menadžmenta RTV-a sada je usmerena prema Gradu Novom Sadu.
Ako je meriti po udelu u pojavljivanju na programima RTV-a, gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević trebao bi da se potrudi da ukazano poverenje odgovornih urednika u informativnom programu i opravda. U ovom slučaju – da nabavi novac.
Jer pre 485 dana retko ko je mogao da pomisli da će zaposleni u RTV-u biti praktično podeljeni u staru i novu zgradu, tačnije polovično opremljenu zgradu.
Da li će „svesrdna podrška Republike, Pokrajine i Grada Novog Sada“, omogućiti da se i preostali zaposleni u RTV-u presele u novu zgradu danas je pitanje od četiri miliona evra.
Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA
“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.
On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.
“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš.
Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente!
Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”
On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.
“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš.
Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.
Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak
Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi
Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.
Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.
Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.
Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.
Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.
Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”, “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.
Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.
Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.
Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.
Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.
IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.
Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.
Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.
Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.
Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.
“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.
Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.
“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.
Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.
“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.
Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.
Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.
Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.
Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.
Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.
“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.
Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.
Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta.
Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.
“Vodovod” je saopštio da je bunar BHD 5 na izvorištu “Ratno ostrvo” isključen sa sistema do završetka radova na regeneraciji.
Radovi će biti gotovi do kraja aprila.
Kako saopštavaju iz “Vodovoda”, ovaj infrastrukturni projekat je od ključnog značaja za poboljšanje kapaciteta vodosnabdevanja u Novom Sadu.
Regeneracija podrazumeva temeljno uklanjanje taloga i nanosa koji se prirodno stvaraju tokom dugogodišnje eksploatacije bunara. Ovim radovima omogućava se bolji protok vode i povećava efikasnost sistema.
Bunar BHD 5 je do sada obezbeđivao 45 litara vode u sekundi, a nakon regeneracije moći će da obezbedi 80-90 litara u sekundi, što će značajno doprineti stabilnosti vodosnabdevanja u gradu.