Razdor u Višegradskoj grupi preliva se i na politiku proširenja EU – “narednih šest meseci biće ključno”
Jedinstvo Češke, Mađarske, Slovačke i Poljske bilo je vidljivo oko još nekih velikih političkih ciljeva, ali je to zajedničko delovanje počelo da se osipa poslednjih meseci
Kada je Evropu 2015. godine pogodila velika migrantska kriza, zemlje članice Višegradske četvorke zajedno su se borile protiv sistema razmeštanja izbeglica. Jedinstvo Češke, Mađarske, Slovačke i Poljske bilo je vidljivo oko još nekih velikih političkih ciljeva, ali je to zajedničko delovanje počelo da se osipa poslednjih meseci. Naime, rat u Ukrajini uneo je prvi put veći razdor u okviru ove grupe i doveo saradnju ovih zemalja do najniže tačke u poslednjih nekoliko decenija.
Višegradska grupa nastala je devedesetih godina za potrebe daljih evropskih integracija, kao i vojne, ekonomske i energetske saradnje. Međutim, tradicionalno blisku saradnju ove četvorke poremetili su različiti stavovi prema Rusiji od početka njene invazije na Ukrajinu. Od 1. jula četvorkom predsedava Slovačka, a Bratislava je izrazila nameru da izbegne spoljnopolitičke teme usled neslaganja četiri zemlje u stavovima oko Rusije i da se umesto toga, kako piše Euraktiv, fokusira na saradnju u drugim oblastima.
Rat u Ukrajini zapravo je postao “kamen spoticanja” koji je odnos snaga u okviru Višegradske četvorke podelio na “3+1”. Iako, na primer, Mađarska nije bila jedina zemlja koja je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog svoje energetske budućnosti u slučaju zabrane uvoza ruske nafte, njen stav je pokazao koliko se Budimpešta udaljila od svojih evropskih saveznika, uključujući i V4, a posebno u odnosu na Poljsku – zemlju koja joj je u okviru Evropske unije često “čuvala leđa”.
Koliko je sve otišlo daleko govori i činjenica da je Mađarska u martu morala da otkaže sastanak ministara odbrane zemalja V4 jer su Poljska i Češka odbile da učestvuju zbog “mlake” podrške Budimpešte merama EU protiv Moskve. Takođe, dok su Česi, Poljaci i Slovaci, kao i baltičke zemlje, na čelu napora EU da Ukrajini pruže političku, vojnu i humanitarnu pomoć, Mađarska to odbija da učini i nastavlja da uvozi ruske energente.
S obzirom na to da je predsedavanje Evropskom unijom preuzela Češka, i Prag i Bratislava imaće zadatak da “iznivelišu” odnose unutar grupe, a kako je za Euronews Srbija rekao Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike, narednih šest meseci biće ključni za određivanje dalje sudbine Višegrada.
Razdor među partnerima
Kako je preneo Euraktiv, Bratislava, koja je upravo od Budimpešte preuzela rotirajuće predsedavanje V4 na godinu dana, planira da produbi regionalnu saradnju u razvoju saobraćaja, nuklearne energije, niskougljeničnih tehnologija, zelene i digitalne transformacije, održivosti, mobilnosti mladih i međuljudskih odnosa.
“Važno je da razmislimo o ulozi višegradske saradnje u ovom promenljivom okruženju. Zato će slovačko predsedavanje obezbediti platformu za otvoreni dijalog u toj oblasti i pokrenuće interno promišljanje budućnosti i prioriteta višegradske saradnje”, saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova Slovačke.
Četiri prioriteta slovačkog predsedavanja V4 su poveznost, ekonomija, održivost i ljudi, a šef slovačke diplomatije Ivan Korčok izjavio je ranije da namerava da “znatno utiša spoljnopolitičku dimenziju” grupe.
Komentarišući za Euronews Srbija koliko je rat u Ukrajini uticao na saradnju u okviru ove četvorke, Subotić kaže da je rat definitivno po prvi put uneo jedan veći razdor u četvorci koja je do tada nastupala sa značajnim nivoom kohezije. On posebno ističe i dvojac Mađarska-Poljska.
“Ova kriza je prvi put unela ozbiljniji razdor između ta dva partnera koji su zapravo čuvali leđa jedan drugom. Sada vidimo da oni imaju veoma različite stavove kada je u pitanju rat u Ukrajini, sa jedne strane Poljska pripada tom takozvanom ‘kampu pravde’, kamp koji zagovara totalnu pobedu Ukrajine, sa druge strane Mađarska pripada drugom kampu, a to je kamp mira, odnosno kamp koji navodi da je neophodno da se iznađu ako je potrebno kompromisi sa Rusijom kako bi se što pre došlo do mira i okončavanja konflikta. Poljska je dakle spremna da ide do kraja, dok je Mađarska ta koja želi što pre da okonča ovaj konflikt”, rekao je on.
Inače, kako je nedavno pisao Euobserver, tokom češkog predsedavanja EU očekuje se slabljenje uloge Višegradske četvorke prvenstveno s obzirom na mađarski odgovor na agresiju Rusije na Ukrajinu. Predsedavanjem Češke Savetu EU u drugoj polovini godine dominiraće posledice rusko-ukrajinskog rata, uključujući izbegličku krizu, napore da se pomogne ukrajinski otpor ruskoj agresiji i obnova.
Češka vlada naglasila je da i dalje vidi Višegradsku grupu kao pragmatično sredstvo, iako je ministar za EU Mikulaš Bek objasnio je to “više platforma za komunikaciju nego grupa zemalja sa istim mišljenjem”.
Podseća se da se premijeri četiri zemlje nisu sreli radi koordinacije stavova pred poslednji samit Evropskog saveta, što ukazuje da Češka, Poljska i Slovačka nemaju mnogo razumevanja za mađarsku politiku i retoriku oko Ukrajine.
Budućnost Višegradske četvorke
Kako je istakao direktor Udruženja za međunarodne poslove iz Praga Vit Dostal, u narednom periodu se može očekivati smanjenje značaja V4 u odnosu da ostale politike i formate. On je u autorskom tekstu za briselski portal Euobserver ocenio da će se Češka u narednom periodu fokusirati na predsedavanje EU, dok će Poljska nastojati da promoviše Inicijativu tri mora ili Bukureštanski format devet zemalja istočnog krila NATO. Tako će se V4 “pomeriti sa radara, jer Mađarska ne može da igra sama”, navodi se.
Sa druge strane, Subotić ocenjuje da će Prag i Bratislava pokušati da nađu neko rešenje između Poljske i Mađarske koje su trenutno na suprotstavljenim polovima i da će narednih šest meseci biti ključno.
“Videli smo da su oni preživeli različite izazove kada su se držali zajedno proteklih godina i mislim da oni uviđaju da imaju interes da nastave da sarađuju kao jedan značajan blok u okviru EU. To govorim imajući u vidu da vreme leti i da već 2024. godine dolaze izbori za Evropski parlament. Oni kao blok su značajno uticali na odnos snaga 2019. kada su bili izbori. Mislim da će u tome biti caka, kako da ostanu na broju, kako da ostanu zajedno do 2024. kako bi opet istupili kao jedan zajednički politički blok koji će moći da utiče na odnos snaga u EU, a samim tim i na sve druge politike koje se tiču energetike, infrastrukture, digitalizacije”, zaključio je Subotić.
Inače, Subotić ističe da se ovo pitanje direktno preliva i na politiku proširenja. Podsetimo, Višegradska četvorka više puta je isticala svoju podršku proširenju EU na region Zapadnog Balkana, ali s obzirom na to da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, sada i u okviru grupe postoje neslaganja oko tog pitanja.
“Vidimo da je Mađarska i dalje država koja zastupa interese Srbije i govori da Srbiju već sutra treba primiti u EU, dok vidimo navode da je Poljska istinski duboko razočarana Srbijom i da će ona nastaviti da potencira poglavlje 31 (Spoljna, bezbednosna i odbrambena politika), dajući mu na taj način status blokirajućeg poglavlja. Tako da vidimo da su na dijametalno suprotnim pozicijama Poljska i Mađarska usled ove krize u Ukrajini kada je u pitanju politika proširenja i Srbija”, istakao je Subotić.
Dragan Šutanovac izabran za ambasadora Srbije u Vašingtonu
Dragan Šutanovac, predsednik Saveta za strateške politike i nekadašnji ministar odbrane, imenovan je na dužnost ambasadora Republike Srbije u Vašingtonu
Novi dokazi o korupciji u rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu
Kao što je za samo pola godine cena radova na adaptaciji Železničke stanice u Novom Sadu privatne firme Starting povećana 2,66 puta, po sličnom receptu višestruko su u odnosu na realnu vrednost uvećavane i fakture Deko tima, koji je takođe bio angažovan na tom državnom projektu
Dva dokumenta, sporazum i podizvođački ugovor kineske kompanije China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) sa Startingom iz Batajnice, čiji su vlasnici Ljiljana Tripković i Nikola Trivić, ujedno i direktor firme, bacaju novo svetlo na slučaj nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, koja se srušila 1. novembra i usmrtila 15 ljudi. Optužnica, koju je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo 30. decembra, naime, ne obuhvata i moguću korupciju, već se bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, bivši direktor Infrastrukture železnice Srbije Nebojša Šurlan, njegova naslednica Jelena Tanasković i još 10 okrivljenih terete da su izvršili krivično delo protiv opšte sigurnosti.
Iz sporazuma i podizvođačkog ugovora CCECC i Startinga, koji su objavljeni na sajtu Višeg javnog tužilaštva 1. januara, a prvi je javnost o tome obavestio Forbs Srbija, jasno se vidi da je prvim dokumentom iz novembra 2021. bilo dogovoreno da domaći podizvođač za svoj deo posla na rekonstrukciji stanice dobije 1.922.051,6 evra, da bi posle samo nešto više od pola godine, u julu 2022, podizvođačkim ugovorom, ta suma bila uvećana čak 2,66 puta, na 5.116.401,15 evra. Iako u prvom sporazumu jasno piše da ugovorena cena od oko 1,9 miliona evra „uključuje sve obaveze podizvođača po ovom ugovoru“. Zbog toga se sa nestrpljenjem očekuju građevinske knjige, jer će tek iz njih moći da se vide konačne cene svakog posla i koliko one odudaraju od predračunskih i cena definisanih pojedinačnim ugovorima.
Jasne indicije da se radi o privrednom kriminalu
Za Jasminu Paunović, tužiteljku Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, to je samo još jedan dokaz da, kada je u pitanju krivičnopravna odgovornost za rušenje nadstrešnice, ovaj slučaj prevazilazi nadležnost Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, jer se, kako kaže za Radar, radi o privrednom kriminalu. Tim pre što je, izbegavanjem da se primeni Zakon o javnim nabavkama, očigledno protivpravno pribavljena velika imovinska korist, na štetu Republike Srbije, s obzirom na to da je sve troškove gradnje plaćala država, preko javnog preduzeća Infrastruktura železnice Srbije i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Uz ogradu da je sporazum CCECC i Startinga iz novembra 2021. morao da nastane na osnovu prethodnog ugovora o izgradnji (adaptaciji), zaključenog između naručioca posla – finansijera (Vlade Srbije i Infrastrukture železnice Srbije) i izvođača radova (kineskog konzorcijuma), a da taj ugovor, u kome se preciziraju prava i obaveze kineske firme, još nije objavljen, tužiteljka Paunović naglašava da joj nije jasno kako je Starting angažovan kao podizvođač na osnovu „prijateljskih konsultacija“.
„Takav kriterijum izbora nije poznat ni u jednom zakonu Republike Srbije. Ovakav termin, upotrebljen u ovako važnom ugovoru, koji se može smatrati i međudržavnim, dovodi do zaključka da je upravo Starting izabran samim ugovorom između naručioca radova i samog izvođača. To ostaje kao mogućnost, jer kako bi kineska firma kao izvođač mogla da zna za jednu od hiljade drugih domaćih građevinskih firmi i da baš nju angažuje. Ili je do tog podizvođača došla na neki drugi način, ali sigurno ne, bar to nije navedeno, na tenderu“, ističe Paunović.
Nadalje, objašnjava sagovornica Radara, Starting je preuzeo obavezu prema CCECC da za svoje podizvođače angažuje proverene, profesionalne i odgovorne firme, za koje je morao prethodno da dobije pismeno odobrenje kineskog izvođača, kojem je morao da svake dve nedelje dostavlja listu obavljenih radova, a on je posle provere bio dužan da im ono što je urađeno isplati u roku od 45 dana.
Nije jasno kako je Starting angažovan na osnovu „prijateljskih konsultacija“, jer takav kriterijum ne postoji u važećim zakonima, što ukazuje na zaključak da je ta firma za podizvođača izabrana ugovorom između naručioca radova, odnosno države i samog izvođača
Jasmina Paunović
„Prema mom skromnom mišljenju, velika je odgovornost Startinga za rekonstrukciju stanične zgrade, sa nadstrešnicom, kako zbog izbora svojih podizvođača, jer i oni snose odgovornost u okviru svog angažovanja, a snose odgovornost i prema kineskoj firmi koja ih je angažovala, a iz objavljenih dokumenata se vidi da je to bilo na štetu građana Srbije, jer se sporazum iz novembra 2021. i podizvođački ugovor iz jula 2022. razlikuju samo u procenjenoj vrednosti radova, koja je za samo šest meseci povećana sa 1,9 na 5,1 miliona evra“, ističe Jasmina Paunović.
Kako je država plaćala 150 evra za nešto što realno vredi 20 evra
Da ima osnova za proširenje istrage i u drugom pravcu, zbog moguće korupcije, smatra i inženjer geologije Zoran Đajić, koji je za rekonstrukciju, dogradnju i adaptaciju Železničke stanice bio angažovan za stručni nadzor svih kamenorezačkih radova, najpre kao konsultant Startinga, do 19. avgusta 2022, sa kojim je ugovor raskinuo jer su oni insistirali da može da nadzire njihove radove samo kad ga oni pozovu. Možda deo objašnjenja za takvo ponašanje leži u pričama nekih radnika na gradilištu koji su Đajiću govorili da iza Startinga zapravo stoji bivši predsednik Tomislav Nikolić.
„Samo treba pratiti tokove novca i videti gde je on završio. Uostalom, Saobraćajni institut CIP je vrednost svih radova za dogradnju i adaptaciju pothodnika Železničke stanice procenio na 31,21 milion dinara bez PDV-a, odnosno na 37,45 miliona dinara sa PDV-om, ali su na kraju oni koštali višestruko više. Navešću samo jedan primer koji pokazuje kako je do toga došlo. Po proračunu CIP-a stavljanje jednog dužnog metra mermera trebalo je da košta oko 20 evra, a Deko tim, kao jedan od podizvođača CCECC, zadužen za sve kamenorezačke radove, svaki metar fakturisao je 150 evra“, navodi Đajić.
izvor : https://radar.nova.rs/ekonomija/korupcija-ugradnja-nadstresnica/
LSV: Građani Srbije više neće trpeti teror kriminalaca i batinaša
Opoziciona stranka Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani saopštila je danas, povodom napada nepoznatih nasilnika na studente Pravnog fakulteta u Beogradu, da građani Srbije više neće trpeti “teror kriminalaca i batinaša”
Portparol te stranke Aleksandar Marton zahtevao je u saopštenju za javnost od ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića da pod hitno obavesti javnost ko su osobe koje su noćas napale i povredile studente.
“Zahtevamo da ovi kriminalci budu uhapšeni, procesuirani i kažnjeni”, rekao je Marton.
Novi Sad: Grafiti sa krvavim rukama kao podrška profesoru i odgovor onima koji mu prete
Na fasadi isred ulaza u zgradu u kojoj sa porodicom živi univerzitetski profesor i novinar Dinko Gruhonjić kojem su na istom mestu ispisivane pretnje smrću jutros su se pojavili brojni otisci krvavih ruku, kao poruka onima koji su ispisivali grafite mržnje i kao podrška profesoru i novinaru i njegovoj familiji
Gruhonjić je novinarima rekao da su mu komšije jutros pokazale i poruku podrške koju su zatekli ispred ulaza u zgradu, a na kojoj je pisalo: “Uz vas smo, profesore! A onima koji vam prete poručujemo: Ruke su vam krvave! Odgovaraćete!”
On je zahvalio nepoznatim autorima koji su na fasadi zgrade, preko pretećeg grafita, ostavili na desetine tragova krvavih ruku.
“Solidarnost nam mnogo znači”, rekao je Gruhonjić.
U martu prošle godine nepoznati počinioci su ispisali grafit ispisan crnim slovima sa eksplicitnom pretnjom smrću upućenom Gruhonjiću.
Nakon što su Gruhonjićevi prijatelji i kolege prekrečili taj grafit, nepoznati počinicoci su crvenom farbom boje krvi isto veče ispisali grafit “Džabe si krečio!”.
Policija nikada nije pronašla počinioce.
Gruhonjić i njegova porodica od tada su neprestano na meti pretnji smrću i proganjanja u kojoj učestvuju i viski režimski funkcioneri, kao i mediji bliski režimu.
Pismo novosadskih studenata pripadnicima BIA: Ne plašimo vas se
Na današnjem protestu ispred prostorija BIA u Novom Sadu pročitano je pismo koje su studenti Novosadskog univerziteta uputili pripadnicima Bezbednosno-informativne agencije
Studenti su želeli pismo da predaju lično, a pošto iz zgrade niko nije izašao, oni su nakon protesta pisma okačili o ogradu.
Pismo je pročitala studentkinja Olga, a mi ga prenosimo u celosti:
Dragi naši pripadnici i pripadnice Bezbednosno-informativne agencije,
Poslednjih dana i meseci ste nalazili načine kako da stupite u kontakt sa nama, pa smo mi došli i odlučili da vam taj posao olakšamo. Znamo da imate mnogo značajnog posla koji obavljate, nadamo se u korist države a ne u korist vlastodržaca koji sprovode samo svoju i volju sebi bliskih ljudi u cilju ostvarivanja ličnih interesa.
Vreme je danas lepo, lepše nego prethodnih dana, pa smo rešili da odgovorimo na vaš poziv na prijateljski razgovor. Kada se razgovor vodi na lokaciji koja nije poznata, bez ličnih stvari i dodatnih obaveštenja, između dve strane koje nikako nisu jednake, atmosfera nije ni malo prijateljska.
Došli smo da vam pokažemo kako razgovaraju kolege, drugari, prijatelji. Ali nismo došli sami, jer mi nismo sami. I to je ono protiv čega se teško boriti. Zajedništvo koje mi negujemo nije vama blisko i poznato i iz te pozicije shvatamo zašto nas ne razumete. Jednu stvar ćete, sigurni smo, razumeti – ne plašimo vas se jer državu čini društvo.
Da ponovim još jednom, državu čini društvo, a mi smo onaj deo društva koji je odbio da ćuti na sve ono loše. Dosta nam je!
Verujemo da je vaš poziv za rad u službi BIA u svojoj suštini human i treba da služi očuvanju naše zemlje i njenog međunarodnog integriteta, a samim tim i svih njenih građana. Vođeni ovim mišljenjem, pozivamo vas da stanete iza svih tih vrednosti za koje bismo trebali zajedno da se borimo. Sada je na vama da zauzmete stav i odlučite o tome šta su vrednosti kojima se vi vodite.
Kostreš: Počeo je Novosadski proces, rezultat će biti demontaža kriminalno-koruptivnog režima
Predsednik opozicione stranke Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš izjavio je danas da je otpočeo “Novosadski proces” kojim će biti demontirana kriminalno – koruptivna hobotnica Srpske napredne stranke (SNS) i vladajućeg režima
“Sama činjenica da je Apelacioni sud u Novom Sadu ukinuo odluku Višeg suda da se (bivši ministar građevinarstva Goran) Vesić brani sa slobode govori o tome da je počeo Novosadski proces”, naveo je Kostreš u saopštenju za javnost.
Dodao je da je Novosadski proces veoma značajan za sve građane, jer govori kako treba da izgledaju normalno društvo i normalna država u kojoj se poštuju zakoni i propisi, jednako za sve.
“Zbog toga je novosadski proces put kojim treba ići da bi se demontirala kriminalno-koruptivna hobotnica Srpske napredne stranke i vladajućeg režima”, poručio je Kostreš.