Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Rat u Ukrajini komplikuje odnose Moskve i Pekinga: Da li je Putin novi vazal Kine?

više od tri meseca od početka rata u Ukrajini prijateljstvo između Kine i Rusije prolazi kroz radikalne promene, a “Politiko” u tekstu objavljenom pre nekoliko dana piše da nema sumnje ko je u tom odnosu danas supersila

Published

on

Malo pre nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, ruski predsednik Vladimir Putin otputovao je na otvaranje Zimskih olimpijskih igara u Peking i sa kineskim predsednikom Sijem Đinpingom proglasio “bezgranično prijateljstvo”. To prijateljstvo, međutim, više od tri meseca od početka rata u Ukrajini prolazi kroz radikalne promene, a “Politiko” u tekstu objavljenom pre nekoliko dana piše da nema sumnje ko je u tom odnosu danas supersila. 

U tekstu pod nazivom “Novi kineski vazal: Vladimir Putin”, ovaj list ocenjuje da je kineski lider danas u poziciji da diktira uslove “spasonosne” pomoći Rusiji i da zapravo određuje pravac odnosa između Moskve i Pekinga. Vreme kada je Sovjetski Savez bio ideološi i ekonomski superioran nad komunističkom Kinom davno je prošlo, a za Rusiju, koja trpi ekonomske udarce sa Zapada, Kina je, kako se čini, jedini potencijalni dobročinitelj kom se Putin može okrenuti.

Malo pre nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, ruski predsednik Vladimir Putin otputovao je na otvaranje Zimskih olimpijskih igara u Peking i sa kineskim predsednikom Sijem Đinpingom proglasio “bezgranično prijateljstvo”. To prijateljstvo, međutim, više od tri meseca od početka rata u Ukrajini prolazi kroz radikalne promene, a “Politiko” u tekstu objavljenom pre nekoliko dana piše da nema sumnje ko je u tom odnosu danas supersila. 

U tekstu pod nazivom “Novi kineski vazal: Vladimir Putin”, ovaj list ocenjuje da je kineski lider danas u poziciji da diktira uslove “spasonosne” pomoći Rusiji i da zapravo određuje pravac odnosa između Moskve i Pekinga. Vreme kada je Sovjetski Savez bio ideološi i ekonomski superioran nad komunističkom Kinom davno je prošlo, a za Rusiju, koja trpi ekonomske udarce sa Zapada, Kina je, kako se čini, jedini potencijalni dobročinitelj kom se Putin može okrenuti.

Kako podseća “Politiko”, kada je predsedavajući Mao Cedung došao u posetu Josifu Staljinu u zimu 1949. godine u velikoj meri je izgledao kao “podređeni”. Staljin ga je pustio da čeka u njegovoj snegom okovanoj vikendici 27 kilometara izvan Moskve, gde se kineski lider žalio na sve, počev od kvaliteta ribe do neudobnog dušeka.

Kada su dvojica komunističkih lidera konačno krenuli na posao, Staljin je izdejstvovao povoljni dogovor po kojem je Mao bio primoran da kupi rusko oružje i tešku mašineriju na kredit na koji je Peking morao da plaća kamatu. Ipak, sedam decenija kasnije, dinamika moći radikalno se promenila.

Podsetimo, upravo zbog sukoba koji je izbio u Ukrajini poraslo je intersovanje za odnos ove dve države, a još od početka invazije oči sveta bile su usmerene i na istok Azije u iščekivanju reakcije iz Pekinga. Kina, međutim, Rusiji nije uvela sankcije, niti je otvoreno kritikovala početak vojne operacije. Odnosi saradnje su nastavljeni, ali u ovom slučaju sa možda malo izmenjenim ulogama.

Analitičari za Euronews Srbija kažu da je Kina definitivno danas viđena kao država u usponu, i u ekonomskom smislu, ali i u smislu političkog uticaja koji ima na globalnom nivou. Komentarišući, pak, odnose Moskve i Pekinga, kažu da oni imaju jedno “asimetrično partnerstvo” koje različito znači svakoj od tih zemalja

Da li Kina zaista preuzima nadmoć?

U tekstu koji je prethodnih nekoliko dana izazvao veću pažnju, “Politiko” navodi da Kina u javnosti snažno demonstrira političku solidarnost s Moskvom. Ističe se da je kineska ekonomija danas nekoliko puta moćnija od ruske, pa da je i gotovo izvesno da će se Rusija koja se suočava sa evropskim sankcijama i naftnim embargom upravo u ovoj situaciji više nagnuti ka Pekingu.

Kina zapravo može da ima ogroman uticaj na Moskvu kada je reč o embargu koji je Evropska unija uvela na naftu koja se uvozi iz Rusije. Ova zabrana, kako se očekuje, napraviće veliku rupu u ruskom budžetu, osim ukoliko se ne uključe drugi veliki kupci. Kina bi tu mogla da ima karte u svojim rukama.

Postoje, međutim, prilično ozbiljne granice takozvanih odnosa “bez ograničenja”. Makar za sada, Kina naglašava da ne prodaje oružje ili delove za avione Rusiji. Peking ne želi da se i sam nađe na meti sankcija, tako da je postavio određene granice.

“U potpuno drugačijem scenariju u odnosu na onaj iz Hladnog rata, Rusija će biti mlađi partner moćnijoj Kini. To će iritirati Putina”, rekao je Metju Krunig, zamenik direktora Skaukroft centra za strategiju i bezbednost u Atlantskom savetu.

profimedia

Objašnjavajući za Euronews Srbija ovu novu raspodelu snaga na relaciji Moskva-Peking, Zorana Baković, specijalna dopisnica ljubljanskog “Dela” iz Azije, kaže da kada se govori o kineskoj nadmoći ne misli se samo na ekonomiju koja je, kako kaže, deset puta veća od ruske, već se misli upravo i na nadmoć na geostrateškoj mapi koja je dosad ipak bila na ruskoj strani. Ona ističe da je odnose Rusije i Kine potrebno razumeti kroz istoriju, ali dodaje i da bi bilo kakav poremećaj u balansu snaga mogao da bude opasan.

“Govorimo sada o jednoj drugoj vrsti nadmoći, a radi se o nadmoći na geostrateškoj mapi. Recimo, Rusija je bila ta koja je bila u stanju da uđe u Avganistan, pa makar se to završilo i porazom, ali da tamo ostavi duboki pečat. Rusija je bila ta koja je sada sa Putinom ušla u Siriju i sirijski rat i tamo napravila novi odnos snaga. To su sve potezi na koje Kina na primer do dana današnjeg nije spremna i u tom smislu je Kina Rusiju smatrala kao jednu vrstu starijeg brata u partnerstvu”, rekla je ona.

Asimetrično partnerstvo

Kako navodi “Politiko”, kineski predsednik deli Putinov animozitet prema Zapadu i NATO alijansi, ali to ne znači da će on bezuslovno nuditi “milostinju”. Glavna Sijeva strateška briga su kineski prosperitet i bezbednost, a ne spasavanje Rusije. Peking će verovatno kupiti makar deo nafte preusmerene iz Evrope, ali uz ogroman popust u odnosu na svetske cene. 

Kina će, kako se navodi dalje, pomoći Rusiji samo u onoj meri u kojoj neće na sebe privući sankcije i ugroziti sopstvenu sposobnost da prodaje robu bogatim zemljama u Severnoj Americi i EU. Dodaje se i da što je Moskva izolovanija, to će više morati da pomogne Kini u njenim strateškim geopolitičkim ambicijama, te se s tim u vezi navodi činjenica da kineski zvaničnici godinama lobiraju kod Rusa da smanje prodaju oružja Indiji, koja je povremeno imala obračune na granici sa Kinom.

Ipak, kada je reč o odnosu dve zemlje, analitičari smatraju da je teško da bi on mogao da se nazove vazalnim.

 

“Nekoliko puta je napomenuto od strane zvaničnika Pekinga da Rusija i Kina imaju jednu vrstu strateškog partnerstva. Sve to rečeno i sve to imajući u vidu, ukoliko biste pitali bilo koga u Moskvi i bilo koga u Pekingu, oni definitivno ne bi rekli da je Rusija u vazalnom položaju. Oni pokušavaju da izrade uzajamno koristan odnos”, rekao je za Euronews Srbija Stefan Vladisavljev, programski koordinator u Beogradskom fondu za političku izuzetnost, i dodao da je Rusija u očima Kine i dalje veoma moćna država koja može da bude značajan politički partner.

Kako objašnjava Zorana Baković, Rusija se pretvara u “mlađeg brata”, odnosno u “podređenog” člana ovog partnerstva i dodaje da je reč vazal “teška”.

“Moramo da imamo na umu kinesko-ruske odnose kroz celu istoriju. Ti istorijski odnosi nas upozoravaju na to da bilo koji poremećaj u dosadašnjem balansu koji je postojao između Kine i Rusije, između Putina i Đinpinga, kada se taj balans preokrene na stranu Kine, to će sasvim izvesno izazvati vrlo nepredvidive reakcije Putina. Kina i Rusija imaju jedno asimetrično partnerstvo koje različito znači svakoj od tih zemalja. Za Rusiju je Kina kontrateža u njenom rivalstvu i neprijateljstvu sa Amerikom. Za Kinu je Rusija čuvar strateških leđa. Čim se makne treća strana, odnosi između Kine i Rusije postaju silno komplikovani i zapravo nepredvidivi i zato je opasno u slučaju da se taj balans toliko promeni odjednom, Rusija postane manji partner, a Kina dominantniji”, rekla je ona.

Putin spreman da plati određenu cenu?

Kako je objasnio Vladisavljev, Kina je momentalno nakon uvođenja sankcija Zapada pokazala da je spremna da otvori tržite. Kinesko tržište otvoreno je za veliku količinu žitarica koje mogu da budu izvezene tamo, a definitivno je da će joj koristiti i embargo na naftu

“Definitivno ukoliko se Zapad bude sve više i više zatvarao za Rusiju, ne znači da će se to desiti i na Istoku i Kina može postati taj oslonac i u ekonomskom smislu, prosto dobijati ono što je Kini neophodno, a zauzvrat pružati Rusiji finansijska sredstva koja su njoj preko potrebna”, rekao je Vladisavljev.

A kako je naveo Politiko, mada Đinping i Putin imaju bolji lični odnos od njihovih prethodnika Cedunga i Staljina, oni takođe imaju i različite stavove o budućoj ulozi njihovih država u svetu. Putin je u tom smislu u težoj situaciji. On će, kako se navodi, rado uzeti sve što mu Kina ponudi imajući u vidu okolnosti u kojima se nalazi njegova zemlja – čak i ako to znači da na Rusiju gledaju kao na slabijeg partnera Kine.

“Problem je u tome što on na konflikt u Ukrajini gleda kao na ključnu stvar u borbi za opstanak njegovog režima. Manje se plaši od toga da ga Kina drži u šaci, jer je fokus zapravo na borbi protiv SAD. Ukoliko Kina pruži neophodne resurse – i istovremeno se ne bude mešala u unturašnje stvari Rusije – to je cena koju on prihvata da plati kako bi nastavio svoju borbu protiv SAD”, rekao je za “Politiko” Aleksandar Gabuev, ekspert za odnose Kine i Rusije u Karnegi organizaciji.

Nevena Zdravković

izvor: https://www.euronews.rs/svet/fokus/51255/rat-u-ukrajini-komplikuje-odnose-moskve-i-pekinga-da-li-je-putin-novi-vazal-kine/vest

SLOBODNA VOJVODINA

Biber: Srbija nije demokratska država i u EU to znaju, ali postoje veći problemi u svetu

Srbija formalno jeste, ali suštinski nije demokratska država jer se izbori ne održavaju u demokratskim uslovima, izjavio je stručnjak za Balkan Florijan Biber

Published

on

By

Biber je direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.

On je rekao televiziji N1 da su evropski zvaničnici svesni stanja srpske demokratije, ali da za EU postoje veći problemi u svetu od postojećeg stepena autoritarnosti u Srbiji.

“Teško da će se evropski zvaničnici baviti time dok ne dođe do veće nestabilnosti”, kazao je Biber.

Kako kaže, “dok je stabilno, nije problem za evropske zvaničnike”.

On je rekao da je Srbija imala veći stepen demokratije pre 10 i pre 20 godina i dodao da su predstojeći izbori prilika da se pokaže da postoji jasna proevropska opozcija i demokratski akteri koji će biti partneri EU.

“Ako bi pobedili u Beogradu, to bi bila prilika da pokažu da su u stanju da vladuju, da odlučuju i da imaju zajednički program. Pobeda na lokalnom nivou možda bi bila prvi korak”, naveo je.

Dodao je, međutim, da je opozicija u Mađarskoj i Turskoj pobedila u glavnim gradovima, ali ne i na državnom nivou, jer je “u nedemokratskim uslovima teško pobediti”.

Biber je rekao i da ne zna ni za jednu partiju u Evropi koja ima broj članova kao Srpska napredna stranka i dodao da to “nije pokazatelj podrške nego toga koliko je preuzela kontrolu nad državom i društvom”.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/360828/Biber-Srbija-nije-demokratska-drzava-i-u-EU-to-znaju-ali-postoje-veci-problemi-u-svetu.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vojvođani: Zrenjaninski naprednjaci nesposobni da reše problem pijaće vode

Građani Zrenjanina navikli su na činjenicu da se predizborna obećanja SNS vlasti nikada ne ostvare, i da su u pitanju samo bajke.

Published

on

By


Naprednjaci su vični predizbornim trikovima, koji više podsećaju ma Potemkinova sela. Poslednja u nizu manipulacija stiže nam devet dana pred izbore.
Preduzeće Pannonian Water doo, koje realizuje projekat prečišćavanja vode za piće u Zrenjaninu, obavestilo je javnost da je počelo sa probnim preuzimanjem sistema za vodosnabdevanje grada, odnosno snabdevanjem grada vodom sa postrojenja za prečišćavanje vode.
Preduzeće je već u narednoj rečenici obaveštenja istaklo da je upotreba vode za piće i dalje zabranjena.
Naravno, ne radi se o rešavanju problema pijaće vode, nego o jaftinom marketinškom triku zrenjaninskih naprednjaka.
Ova predstava je već više puta igrana, a posle svake je rezultat bio isti=Voda i dalje nije ispravna. Jedanaest godina naprednjaci zamjavaju javnost i troše pare građana u neuspešnim projektima izgradnje fabrike vode.
Lokalna SNS vlast u Zrenjaninu ne može da reši niti jedan jedini problem, pa ni da građanima obezbedi ispravnu pijaću vodu.
Njihova vlast je bahata i nesposobna.
Došlo je vreme za promene.
Proleće 2024. mora značito odlazak naprednjaka sa vlasti u Zrenjaninu, s prvi korak moraju biti izbori 17. decembra ove godine.

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Proruski političar Dragan Stanojević na čelu srpskog ogranka ‘Druge Ukrajine’

U Srbiji je registrovano predstavništvo ruske nevladine organizacije “Druga Ukrajina”, koju je nakon odlaska u Rusiju osnovao Viktor Medvedčuk, bivši ukrajinski političar optužen za izdaju.
Na čelo ove organizacije došao je Dragan Stanojević, kandidat za poslanika Srbije, koji javno podržava rusku agresiju na Ukrajinu.

Published

on

By

Organizacija “Druga Ukrajina”, koju je osnovao Medvedčuk u Rusiji, preimenovana je. Nije više “regionalni” već “međunarodno-društveni pokret”.

Ovu informaciju objavili su novinari istraživačke mreže Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa “Šeme” (Schemes), pozivajući se na podatke iz zvaničnih registara Srbije i Rusije.

Prema Agenciji za privredne registre (APR), predstavništvo ruske organizacije “Druga Ukrajina” otvoreno je u avgustu 2023. godine.

Prema podacima iz zvaničnog registra, predstavništvo “Druga Ukrajina” (naziv ogranka na srpskom jeziku) za svoju delatnost navodi “uspostavljanje uzajamno korisne saradnje između naroda Srbije, Rusije i Ukrajine”. Ovlašćeni zastupnik predstavništva je Dragan Stanojević.

Dragan Stanojević je proruski političar. Od juna 2021. godine je pod sankcijama ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, i od tada mu je na tri godine zabranjen ulazak u Ukrajinu.

Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.

Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.

Stanojević je više puta javno iskazivao divljenje politici ruskog predsednika Vladimira Putina, odobravao stav mađarskog premijera Viktora Orbana, a takođe je podržavao rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Radovao se ruskom granatiranju centra Kijeva i bio ogorčen kada je Služba bezbednosti Ukrajine 2022. pritvorila Viktora Medvedčuka.

Stanojević je na čelu organizacije za dijasporu “Sabor srpske dijaspore” i međunarodne proruske nevladine organizacije “Ujedinjena srpska dijaspora Evroazije”.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Dragan Stanojević trenutno je i kandidat proruske stranke “Mi smo glas naroda” na vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 17. decembar 2023. godine. Na stranicama njegovih naloga na društvenim mrežama mogu se pronaći zajedničke fotografije sa srpskim državnim zvaničnicima. Na primer, sa bivšim predsednikom Srbije (2012-2017) Tomislavom Nikolićem i bivšim premijerom, a sada predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Krajem ’90-ih i početkom 2000-ih Dragan Stanojević je živeo u Ukrajini. Bio je na čelu “Srpske zajednice u Ukrajini”, učestvovao u javnim akcijama u Kijevu i na sastancima “Putinove političke partije”.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Prema platformi Jukontrol (YouControl), u Ukrajini je Dragan Stanojević i dalje na čelu Zajedničke firme “Jug-Ukr-Kontrakt” DOO, sa imovinom u Kijevskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.

Novinari Radija Slobodna Evropa kontaktirali su Stanojevića za komentar. U svom odgovoru je podvukao:

“Moja ideja nije da pomognem Medvedčuku, siguran sam da mu nije potrebna moja pomoć, već da pomognem Ukrajincima koji se prijave. Nećete uspeti da me uvučete u vaš politički rat, jer je vlast privremena, a narod večan, a ja za narod činim sve što mogu. Nikada nisam podržavao nikakvu agresiju i neću. Kao što neću podržati ukrajinsku vlast koja je suštinski uništila Ukrajinu koju sam voleo, koja svojom politikom uništava cvet ukrajinske nacije i vodi rat protiv neistomišljenika. Upozorio sam Ukrajinu kuda će voditi politika Majdana.”

Posle osnivanja predstavništva u Srbiji, “Druga Ukrajina” je u ruskom registru preimenovana. Sada to nije “regionalni društveni pokret” već “međunarodno-društveni pokret”. Takođe, promenjen je i šef organizacije Viktora Medvedčuka. Roman Kovalenko, državljanin Rusije , zamenio je bivšeg voditelja kanala “112 Ukrajina” Denisa Žarkiha.

Pedesettrogodišnji Roman Kovalenko je rodom iz Donjecke oblasti. Kao optuženi u krivičnom postupku za izvršenje krivičnog dela predviđenog u članu 2, stavu 258-5 Krivičnog zakona Ukrajine (finansiranje terorizma) 2021. je pozvan u Artemivski gradski i okružni sud Donjecke oblasti.

Kovalenko na svojim stranicama na društvenim mrežama deli Medvedčukove članke i napominje da je on pravnik, doktor ekonomskih nauka i šef izvršnog komiteta međunarodne organizacije “Druga Ukrajina”. Istovremeno, Viktor Medvedčuk je, kako se navodi na sajtu, predsednik saveta ove organizacije.

Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka

Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka

“Šema” je ranije objavila da su se političkom pokretu “Druga Ukrajina”, koji je u Rusiji napravio Viktor Medvedčuk optužen za izdaju, pridružili begunci iz Ukrajine – politički komentatori već zatvorenih proruskih TV kanala, poslanici mesnih odbora i optuženi za izdaju države i separatizam. Uspeli su da izbegnu kaznu i napuste Ukrajinu, a neki od njih su pobegli nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine.

Predsednik Rusije Vladimir Putin kum je ćerke Viktora Medvedčuka, Darine.

izvor: https://www.google.com/amp/s/www.slobodnaevropa.org/amp/medvedcuk-druga-ukrajina-srbija-stanojevic/32720887.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV: Vojvođani kreću na turneju, predstaviće program „Na ravne časti“

NOVI SAD – U narednih osam dana kandidati liste Vojvođani obići će desetine mesta u kojima će predstaviti svoj program „Na ravne časti“ i razgovarati sa građanima o problemima njihovih sredina

Published

on

By

Predsednik Vojvođana LSV Bojan Kostreš sa koalicionim partnerima i kandidatima izborne liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu, od sutra kreće na turneju po selima, gradovima i opštinama Vojvodine, u kojima će građanima predstaviti svoj izborni program „Na ravne časti“.

Turneja kojom će obići nekoliko desetina mesta širom Vojvodine trajaće sve do predizborne tišine, a za cilj ima da se kandidati lično predstave i razgovaraju sa svim građanima o problemima koje dele.

” Važno nam je da čujemo svakoga ko živi u Vojvodini, koji su njihovi problemi i kako možemo da ih rešimo. Vojvodina je naša kuća u kojoj zajedno živimo, jedino saradnjom i poverenjem možemo taj život napraviti boljim, očuvati naš vojvođanski način života i ponovo stvoriti bogatu, stabilnu i dostojanstvenu Vojvodinu” – istakao je Bojan Kostreš, predsednik Vojvođana LSV i nosilac liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu.

Tokom turneje Vojvođani će obići nekoliko desetina mesta gde će se susresti sa građanima Vojvodine, a obilasci kreću već od ovog petka, kada će u prvom danu svoj program predstaviti građanima Sombora, Novog Sada i Kikinde.

Program „Na ravne časti“ nudi rešenja iz oblasti ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, pitanja mladih, obrazovanja, infrastrukture i mnogih drugih, a kao temeljni preduslov vidi poresku decentralizaciju i ravnopravnu podelu novca od poreza između države, pokrajine i lokalnih samouprava, a koji trenutno sav odlazi u centralnu blagajnu vlasti u Beogradu.

Sa Vojvođanima će u petak, 8. decembra, razgovarati građani Sombora (od 9h do 11h na gradskoj pijaci, Trg Svetog Trojstva), Novog Sada (od 16.30h do 17h kod Katedrale, ugao ulica Zmaj Jovine i Modene) i Kikinde (od 20h, u stranačkim prostorijama Vojvođani LSV na Trgu srpskih dobrovoljaca broj 30).

izvor: https://www.rtv.rs/sr_lat/izbori-2023/pokrajinski-izbori/lsv-vojvodjani-krecu-na-turneju-predstavice-program-na-ravne-casti%E2%80%9C_1499742.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Bešlin: SPS i naprednjaci rehabilituju Slobodana Miloševića i devedesete

Istoričar Milivoj Bešlin izjavio je da Socijalistička partija Srbije i Srpska napredna stranka pokušavaju da rehabilituju režim i lik Slobodana Miloševića i da nas vrate u devedesete godine

Published

on

By

„To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije…. Rehabilitaciju politike devedesetih godina ne rade samo Dačić i socijalisti, to rade i naprednjaci i Aleksandar Vučić. Ona je u funkciji obnavljanja politike koja je u osnovi – politika revanšizma“, istakao je Bešlin.

„Reč je o rehabilitaciji ne samo Slobodana Miloševića, nego jedne autoritarne, korumpirane i po svojoj osnovi i suštini – duboko zločinačke politike, koja je okarakterisala Srbiju tokom devedesetih. Tada su Milošević, socijalisti i radikali vladali nama, a to rade i sada. Ono što je karakterisalo te godine su laži, neistine, falsifikati, represija i nasilje“, podsetio je Bešlin u Danu uživo.

Dodaje da je devedesete obeležilo i brutalno nasilje nad studentima, opozicionim aktivistima, pa i mirnim građanima.

„Sve demonstracije devedesetih su bile mirne, a građani su bili redovno prebijani. Dešavala su se i ubistva političkih protivnika, kao i novinara. Pomenimo Slavka Ćuruviju, koga je po naredbi samog vrha ubila država na Uskrs 1999. godine. Desila su se i dva pokušaja atentata na Vuka Draškovića, od kojih je jednom ranjen, a drugi put su poginula četvorica njegovih bliskih sagovornika“, navodi Bešlin.

Ističe da su ratovi obeležili devedesete, a da je ključnu ulogu u njima imao Miloševićev režim.

„Ne smemo zaboraviti ni hiperinflaciju koja je namerno bila sistematski izazivana da bi se građani pljačkali. Imali smo i propast banaka, kao i propast stare devizne štednje. To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije“, istakao je Bešlin.

Smatra da se Dačić pominjanjem Slobodana Miloševića u predizbornoj kampanji obraća jednom delu starih birača ove stranke, koji su zadržali sentimente prema toj i takvoj politici.

„To je strašno. Jedan značajan broj građana Srbije koji su u velikoj meri bili žrtve takve politike, zahvaljujući gebelsovskoj propagandi, nije u stanju da prepozna koliko je taj režim devedesetih odgovoran za njihovo loše stanje. I tada i danas. Oni su pod uticajem te strašne propagande, nemogućnosti da se otvori jedna otvorena i slobodoumna debata, i oni se njima na taj način obraćaju“, konstatuje Bešlin.

On je ocenio da televizije sa nacionalnom frekvencijom punu deceniju „ispiraju mozak“ velikom broju građana koji ih prati.

Konstatuje da su se u dnevnopolitičke svrhe vratili i termini koji su iz devedesetih, ka što su „srbomrzac“ i „ustaša“.

„Opozicija tada nije bila viđena kao politički protivnik, već je viđena kao neprijatelj koji mora biti uništen. A ako pogledate danas, videćete istovetni odnos prema opoziciji kao i devedesetih godina. Dakle, to nije politički konkurent sa kojim ulazite u civilizovanu polemiku, već se opozicija doživljava kao apsolutni neprijatelj koji mora biti uništen“, zaključio je Bešlin.

(N1, foto: Gradski portal)

izvor: https://autonomija.info/beslin-sps-i-naprednjaci-rehabilituju-slobodana-milosevica-i-devedesete/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Evropski savet traži da Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije uđe u Poglavlje 35

Evropski savet tražiće od Evropske Komisije da im “hitno dostavi predlog za izmene i dopune merila iz Poglavlja 35”, kojim bi u to pregovaračko poglavlje sa Srbijom bili uključeni Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije i Aneks o njegovoj primeni, navodi se u prvom nacrtu zaključaka evropskih lidera prepremljenjih za predstojeći samit u koje je N1 imao uvid

Published

on

By

U nacrtu se navodi i rok – kraj januara 2024. godine.

Istim dokumentom evropski lideri pozvaće Srbiju i Kosovo da „u potpunosti poštuju i sprovode“ i briselski Sporazum i njegov ohridski Aneks „bez daljeg odlaganja i preduslova“, naglašavajući da se to odnosi i na osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom.

„EU Savet pozdravlja spremnost Srbije i Kosova da prihvate nacrt statuta koji je stranama predstavio medijator EU, uz razumevanje da je potrebno dalje raditi na ovoj osnovi“, dodaje se u tom dokumentu, ali i izražava žaljenje „zbog izostanka njegove primene“.

Predsednici Vlada i država članica EU podsećaju da su normalizacija odnosa dve strane i sprovođenje obaveza iz dijaloga „suštinski uslovi na evropskom putu“ i upozoravaju da „obe strane rizikuju da izgube važne prilike u nedostatku napretka“.

Lideri 27 država članica EU očekuju od Srbije da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mere da se počinioci napada na građane, pripadnike KFOR-a, organa za sprovođenje zakona i novinara tokom demonstracija 29. maja, kao i nasilnih napada na Kososvku policiju 24. septembra na severu Kosova, uhapse i brzo privedu pravdi, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta pripremljenih za decembarski sastanak.

Evropski Savet ponavlja da nema opravdanja za nasilje, oštro osuđuje nasilne akte i žali što Srbija nije preduzela dovoljne mere u tom pogledu.

U istom dokumentu EU Savet izražava zabrinutost zbog jačanja vojnih snaga Srbije u blizini Kosova, ali i konstatuje da je potom došlo do smanjenja trupa i opreme.

„Srbija i Kosovo moraju da nastave sa stalnim naporima za deeskalaciju, da se uzdrže od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle da dovedu do tenzija i nasilja i da zaustave retoriku koja izaziva podele“, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta.

Evropski Savet pozdravlja to što je Srbija preduzela „neke korake“ u pravom smeru, uključujući javno podsticanje kosovskih Srba da učestvuju na lokalnim izborima na severu Kosova, ali i dodaje da bi trebalo da „podstakne kosovske Srbe da se vrate u institucije koje su napustili“.

Lideri država članica EU podsećaju na svoj raniji zaključak da će izostanak smirivanja situacije na terenu „imati posledice“ i pozivaju se na raniju izjavu šefa EU diplomatije Žozepa Borelja, „da je spreman da proceni dalje mere i prema Srbiji i prema Kosovu, ako bude potrebno“.

Ovo je deo prve verzije nacrta zaključaka koji bi trebalo da finalizuju i usvoje ministri evropskih poslova država članica EU na Savetu za opšte poslove 12. decembra, a potom potvrde lideri u okviru Evropskog saveta, na poslednjem ovogodišnjem redovnom samitu, koji je zakazan za 14. i 15. decembar u Briselu.

Očekuje se da dokument bude usvojen bez većih izmena.

Dan ranije, 13. decembra, u Briselu će biti održan i samit EU-Zapadni Balkan, na kome se očekuje dolazak lidera svih država regiona.

izvor: https://n1info.rs/vesti/nacrt-zakljucaka-evropskog-saveta-sporazum-o-normalizaciji-odnosa-kosova-i-srbije-uvrstiti-u-poglavlje-35/

Continue Reading

Trending