Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Rat u Ukrajini komplikuje odnose Moskve i Pekinga: Da li je Putin novi vazal Kine?

više od tri meseca od početka rata u Ukrajini prijateljstvo između Kine i Rusije prolazi kroz radikalne promene, a “Politiko” u tekstu objavljenom pre nekoliko dana piše da nema sumnje ko je u tom odnosu danas supersila

Published

on

Malo pre nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, ruski predsednik Vladimir Putin otputovao je na otvaranje Zimskih olimpijskih igara u Peking i sa kineskim predsednikom Sijem Đinpingom proglasio “bezgranično prijateljstvo”. To prijateljstvo, međutim, više od tri meseca od početka rata u Ukrajini prolazi kroz radikalne promene, a “Politiko” u tekstu objavljenom pre nekoliko dana piše da nema sumnje ko je u tom odnosu danas supersila. 

U tekstu pod nazivom “Novi kineski vazal: Vladimir Putin”, ovaj list ocenjuje da je kineski lider danas u poziciji da diktira uslove “spasonosne” pomoći Rusiji i da zapravo određuje pravac odnosa između Moskve i Pekinga. Vreme kada je Sovjetski Savez bio ideološi i ekonomski superioran nad komunističkom Kinom davno je prošlo, a za Rusiju, koja trpi ekonomske udarce sa Zapada, Kina je, kako se čini, jedini potencijalni dobročinitelj kom se Putin može okrenuti.

Malo pre nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, ruski predsednik Vladimir Putin otputovao je na otvaranje Zimskih olimpijskih igara u Peking i sa kineskim predsednikom Sijem Đinpingom proglasio “bezgranično prijateljstvo”. To prijateljstvo, međutim, više od tri meseca od početka rata u Ukrajini prolazi kroz radikalne promene, a “Politiko” u tekstu objavljenom pre nekoliko dana piše da nema sumnje ko je u tom odnosu danas supersila. 

U tekstu pod nazivom “Novi kineski vazal: Vladimir Putin”, ovaj list ocenjuje da je kineski lider danas u poziciji da diktira uslove “spasonosne” pomoći Rusiji i da zapravo određuje pravac odnosa između Moskve i Pekinga. Vreme kada je Sovjetski Savez bio ideološi i ekonomski superioran nad komunističkom Kinom davno je prošlo, a za Rusiju, koja trpi ekonomske udarce sa Zapada, Kina je, kako se čini, jedini potencijalni dobročinitelj kom se Putin može okrenuti.

Kako podseća “Politiko”, kada je predsedavajući Mao Cedung došao u posetu Josifu Staljinu u zimu 1949. godine u velikoj meri je izgledao kao “podređeni”. Staljin ga je pustio da čeka u njegovoj snegom okovanoj vikendici 27 kilometara izvan Moskve, gde se kineski lider žalio na sve, počev od kvaliteta ribe do neudobnog dušeka.

Kada su dvojica komunističkih lidera konačno krenuli na posao, Staljin je izdejstvovao povoljni dogovor po kojem je Mao bio primoran da kupi rusko oružje i tešku mašineriju na kredit na koji je Peking morao da plaća kamatu. Ipak, sedam decenija kasnije, dinamika moći radikalno se promenila.

Podsetimo, upravo zbog sukoba koji je izbio u Ukrajini poraslo je intersovanje za odnos ove dve države, a još od početka invazije oči sveta bile su usmerene i na istok Azije u iščekivanju reakcije iz Pekinga. Kina, međutim, Rusiji nije uvela sankcije, niti je otvoreno kritikovala početak vojne operacije. Odnosi saradnje su nastavljeni, ali u ovom slučaju sa možda malo izmenjenim ulogama.

Analitičari za Euronews Srbija kažu da je Kina definitivno danas viđena kao država u usponu, i u ekonomskom smislu, ali i u smislu političkog uticaja koji ima na globalnom nivou. Komentarišući, pak, odnose Moskve i Pekinga, kažu da oni imaju jedno “asimetrično partnerstvo” koje različito znači svakoj od tih zemalja

Da li Kina zaista preuzima nadmoć?

U tekstu koji je prethodnih nekoliko dana izazvao veću pažnju, “Politiko” navodi da Kina u javnosti snažno demonstrira političku solidarnost s Moskvom. Ističe se da je kineska ekonomija danas nekoliko puta moćnija od ruske, pa da je i gotovo izvesno da će se Rusija koja se suočava sa evropskim sankcijama i naftnim embargom upravo u ovoj situaciji više nagnuti ka Pekingu.

Kina zapravo može da ima ogroman uticaj na Moskvu kada je reč o embargu koji je Evropska unija uvela na naftu koja se uvozi iz Rusije. Ova zabrana, kako se očekuje, napraviće veliku rupu u ruskom budžetu, osim ukoliko se ne uključe drugi veliki kupci. Kina bi tu mogla da ima karte u svojim rukama.

Postoje, međutim, prilično ozbiljne granice takozvanih odnosa “bez ograničenja”. Makar za sada, Kina naglašava da ne prodaje oružje ili delove za avione Rusiji. Peking ne želi da se i sam nađe na meti sankcija, tako da je postavio određene granice.

“U potpuno drugačijem scenariju u odnosu na onaj iz Hladnog rata, Rusija će biti mlađi partner moćnijoj Kini. To će iritirati Putina”, rekao je Metju Krunig, zamenik direktora Skaukroft centra za strategiju i bezbednost u Atlantskom savetu.

profimedia

Objašnjavajući za Euronews Srbija ovu novu raspodelu snaga na relaciji Moskva-Peking, Zorana Baković, specijalna dopisnica ljubljanskog “Dela” iz Azije, kaže da kada se govori o kineskoj nadmoći ne misli se samo na ekonomiju koja je, kako kaže, deset puta veća od ruske, već se misli upravo i na nadmoć na geostrateškoj mapi koja je dosad ipak bila na ruskoj strani. Ona ističe da je odnose Rusije i Kine potrebno razumeti kroz istoriju, ali dodaje i da bi bilo kakav poremećaj u balansu snaga mogao da bude opasan.

“Govorimo sada o jednoj drugoj vrsti nadmoći, a radi se o nadmoći na geostrateškoj mapi. Recimo, Rusija je bila ta koja je bila u stanju da uđe u Avganistan, pa makar se to završilo i porazom, ali da tamo ostavi duboki pečat. Rusija je bila ta koja je sada sa Putinom ušla u Siriju i sirijski rat i tamo napravila novi odnos snaga. To su sve potezi na koje Kina na primer do dana današnjeg nije spremna i u tom smislu je Kina Rusiju smatrala kao jednu vrstu starijeg brata u partnerstvu”, rekla je ona.

Asimetrično partnerstvo

Kako navodi “Politiko”, kineski predsednik deli Putinov animozitet prema Zapadu i NATO alijansi, ali to ne znači da će on bezuslovno nuditi “milostinju”. Glavna Sijeva strateška briga su kineski prosperitet i bezbednost, a ne spasavanje Rusije. Peking će verovatno kupiti makar deo nafte preusmerene iz Evrope, ali uz ogroman popust u odnosu na svetske cene. 

Kina će, kako se navodi dalje, pomoći Rusiji samo u onoj meri u kojoj neće na sebe privući sankcije i ugroziti sopstvenu sposobnost da prodaje robu bogatim zemljama u Severnoj Americi i EU. Dodaje se i da što je Moskva izolovanija, to će više morati da pomogne Kini u njenim strateškim geopolitičkim ambicijama, te se s tim u vezi navodi činjenica da kineski zvaničnici godinama lobiraju kod Rusa da smanje prodaju oružja Indiji, koja je povremeno imala obračune na granici sa Kinom.

Ipak, kada je reč o odnosu dve zemlje, analitičari smatraju da je teško da bi on mogao da se nazove vazalnim.

 

“Nekoliko puta je napomenuto od strane zvaničnika Pekinga da Rusija i Kina imaju jednu vrstu strateškog partnerstva. Sve to rečeno i sve to imajući u vidu, ukoliko biste pitali bilo koga u Moskvi i bilo koga u Pekingu, oni definitivno ne bi rekli da je Rusija u vazalnom položaju. Oni pokušavaju da izrade uzajamno koristan odnos”, rekao je za Euronews Srbija Stefan Vladisavljev, programski koordinator u Beogradskom fondu za političku izuzetnost, i dodao da je Rusija u očima Kine i dalje veoma moćna država koja može da bude značajan politički partner.

Kako objašnjava Zorana Baković, Rusija se pretvara u “mlađeg brata”, odnosno u “podređenog” člana ovog partnerstva i dodaje da je reč vazal “teška”.

“Moramo da imamo na umu kinesko-ruske odnose kroz celu istoriju. Ti istorijski odnosi nas upozoravaju na to da bilo koji poremećaj u dosadašnjem balansu koji je postojao između Kine i Rusije, između Putina i Đinpinga, kada se taj balans preokrene na stranu Kine, to će sasvim izvesno izazvati vrlo nepredvidive reakcije Putina. Kina i Rusija imaju jedno asimetrično partnerstvo koje različito znači svakoj od tih zemalja. Za Rusiju je Kina kontrateža u njenom rivalstvu i neprijateljstvu sa Amerikom. Za Kinu je Rusija čuvar strateških leđa. Čim se makne treća strana, odnosi između Kine i Rusije postaju silno komplikovani i zapravo nepredvidivi i zato je opasno u slučaju da se taj balans toliko promeni odjednom, Rusija postane manji partner, a Kina dominantniji”, rekla je ona.

Putin spreman da plati određenu cenu?

Kako je objasnio Vladisavljev, Kina je momentalno nakon uvođenja sankcija Zapada pokazala da je spremna da otvori tržite. Kinesko tržište otvoreno je za veliku količinu žitarica koje mogu da budu izvezene tamo, a definitivno je da će joj koristiti i embargo na naftu

“Definitivno ukoliko se Zapad bude sve više i više zatvarao za Rusiju, ne znači da će se to desiti i na Istoku i Kina može postati taj oslonac i u ekonomskom smislu, prosto dobijati ono što je Kini neophodno, a zauzvrat pružati Rusiji finansijska sredstva koja su njoj preko potrebna”, rekao je Vladisavljev.

A kako je naveo Politiko, mada Đinping i Putin imaju bolji lični odnos od njihovih prethodnika Cedunga i Staljina, oni takođe imaju i različite stavove o budućoj ulozi njihovih država u svetu. Putin je u tom smislu u težoj situaciji. On će, kako se navodi, rado uzeti sve što mu Kina ponudi imajući u vidu okolnosti u kojima se nalazi njegova zemlja – čak i ako to znači da na Rusiju gledaju kao na slabijeg partnera Kine.

“Problem je u tome što on na konflikt u Ukrajini gleda kao na ključnu stvar u borbi za opstanak njegovog režima. Manje se plaši od toga da ga Kina drži u šaci, jer je fokus zapravo na borbi protiv SAD. Ukoliko Kina pruži neophodne resurse – i istovremeno se ne bude mešala u unturašnje stvari Rusije – to je cena koju on prihvata da plati kako bi nastavio svoju borbu protiv SAD”, rekao je za “Politiko” Aleksandar Gabuev, ekspert za odnose Kine i Rusije u Karnegi organizaciji.

Nevena Zdravković

izvor: https://www.euronews.rs/svet/fokus/51255/rat-u-ukrajini-komplikuje-odnose-moskve-i-pekinga-da-li-je-putin-novi-vazal-kine/vest

SLOBODNA VOJVODINA

U Srbiji na transplantaciju organa čeka 2.000 pacijenata, najviše osoba nada se bubregu

Na transplataciju organa, u Srbiji čeka oko 2.000 pacijenata.
Na toj listi najviše je osoba koje se nadaju bubregu

Published

on

By

Violeta Srbljanin, potpredesnica Udruženja bubrežnih invalida iz Sremske Mitrovice kaže da smo pre par godina bili pridruženi član Eurotransplanta, međutim, pošto nismo dali dovoljan broj organa koji je uslov za ulazak u Eurotransplant, izgubili smo tu šansku, i sada smo ponovo na mrtvoj tački.

Da može drugačije, potvrđuje Slovenija koja je članica Eurotransplanta. Prošle godine su uradili više od stotinu transplatacija organa.

Mi radimo već dvadeset godina sa Eurotrnsplantom. Na svakodnevnoj praksi, jer izmenjamo oko 70 odsto organa. Ali, ima i drugih prednosti. Ima prednosti taj nagli razvoj, rezultati. Svi organi koji se ne mogu upotrebiti u Sloveniji, upotrevljavaju se na području Eutronsplanta”, kaže prim spec Danica Avsec iz Instituta za transplataciju organa i tkiva u Sloveniji.

Pre pola veka u Srbiji je urađena prva transplatacija bubrega. Na taj ogran čeka oko 800 pacijenta. Šezdeset puta je veća šansa da će nam organ biti potreban, nego da budemo potencijalni donor.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/342718/U-Srbiji-na-transplantaciju-organa-ceka-2000-pacijenata-najvise-osoba-nada-se-bubregu.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Presudom Stanišiću i Simatoviću okončan poslednji postupak zbog ratnih zločina devedesetih: Koje je nasleđe Haškog tribunala?

Pravosnažnom presudom Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, bivšim funkcionerima Službe državne bezbednosti, pre dva dana okončana je jedna era. Oni su pravosnažno osuđeni na po 15 godina zatvora, odlučilo je Žalbeno veće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu. Bio je to poslednji sudski postupak pokrenut pred Međunarodnim krivičnim sudom za zločine u bivšoj Jugoslaviji

Published

on

By

Ovaj sud, u javnosti mnogo poznatiji pod nazivom Haški tribunal, formalno je prestao sa radom 2017. godine. Međutim, postupke koji nisu bili okončani dovršio je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.

Poslednji od tih postupaka bio je protiv Stanišića i Simatovića koji je ove nedelje okončan petnaestogodišnjom kaznom za bivše rukovodioce SDB-a.

Na taj način završeni su svi krivični postupci u Hagu koji su pokrenuti zbog ratnih zločina počinjenih devedesetih u zemljama bivše Jugoslavije. Poslednja presuda došla je skoro tačno trideset godina od osnivanja ovog suda.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osnovan je u maju 1993. godine od strane Ujedinjenih nacija, kao odgovor međunarodne zajednice na vesti o strašnim zločinima, hiljadama ubijenih, mučenih, zlostavljanih i prognanih.

Bio je to prvi sud za ratne zločine koje su osnovale UN, i prvi međunarodni sud za ratne zločine nakon sudova u Nirnbergu i Tokiju.

Za trideset godina rada, podignute su optužnice protiv 161 osobe, a njih 92 su osuđene. Održano je više od 10.000 dana suđenja, saslušano više od 4.500 svedoka, ostavljeno više od dva i po miliona stranica sudskih transkripata…

Kako se navodi na internet stranici suda, osnovni cilj mu je bio da izvede pred sud najodgovornije za užasna dela poput ubistva, mučenja, silovanja, porobljavanja, uništavanja imovine i druge zločine obuhvaćene Statutom Međunarodnog suda.

“Izvođenjem počinilaca pred sud, MKSJ nastoji da odvrati od budućih zločina i osigura pravdu za hiljade žrtava i njihovih porodica, i time doprinese trajnom miru u bivšoj Jugoslaviji”, navodi se na internet stranici suda.

Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava ističe da je primarna funkcija suda bila da dokumentuje sve što se dešavalo i da definiše sukobe na prostoru bivše Jugoslavije.

– Sakupljena su svedočanstva od ogromnog značaja, brojna dokumentacija, video materijal… Napravljene su precizne procene žrtava, čime je sprečena manipulacije brojevima. Urađeno je mnogo kako bi se pokrenuo dijalog u svim zemljama bivše Jugoslavije, navodi Biserko.

Ona dodaje da većini osoba kojima je suđeno u Haškom tribunalu ne bi bilo suđeno u sopstvenim zemljama.

Među postupcima koji su se vodili u Hagu, nekoliko je privlačilo više pažnje od drugih. To svakako važi za postupke bivšem predsedniku Republke Srpske Radovanu Karadžiću i komandantu Vojske RS Ratku Mladiću.

Podsetimo, Mladić je u junu 2021. godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida, progona, istrebljivanja, ubistvo i prisilno premeštanje građana u području Srebrenice, kao i niz drugih dela. Mladić je dosta dugo važio za najtraženijeg haškog begunca, imajući u vidu da se 16 godina krio od nadležnih. Vlasti Srbije su ga uhapsile u vojvođanskom selu Lazarevu 2011. godine i izručile.

Istu kaznu, zbog istih zločina, dobio je i Radovan Karadžić. On je pravosnažno osuđen u martu 2019. godine, a kao i Mladić dosta godina je proveo skrivajući se.

Iako nije rezultovalo presudom, suđenje bivšem predsedniku Jugoslavije Slobodanu Miloševiću je dosta dugo bilo u fokusu javnosti. Milošević, koji je uhapšen i izručen 2001. godine, bio je optužen za veliki broj dela počinjenih u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu – genocid, deportacije, ubistva, progone na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi…Ipak, ovaj krivični postupak nije okončan imajući u vidu da je Milošević preminuo u ćeliji, u martu 2006. godine.

Nasuprot njemu, Vojislav Šešelj, lider Srpske radikalne stranke, dočekao je presudu. On je pravosnažno osuđen na deset godina zatvora za progon, deportacije i druga dela protiv čovečnosti. Ipak, nije odslužio ni dan kazne, imajući u vidu da je više do deset godina proveo u pritvoru.

Među značajnijim odlukama suda smatra se i ona kojom su krivice za progon srpskog stanovištva oslobođeni hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markać, iako su prvostepenom presudom bili osuđeni na višedecenijske kazne. Najzad, i bivši premijer Kosova Ramuš Haradinaj bio je oslobođen odgovornosti, iako je više svedoka ubijeno tokom sudskog postupka.

Danas, više decenija nakon rata u bivšoj Jugoslaviji, većina onih kojima se sudilo u Hagu tretiraju se kao nacionalni heroji.

Sonja Biserko, naglašava da u ovom procesu prednjači Srbija.

– Imajući u vidu da je Srbija vodila agresivan rat, ona se najviše angažuje na promovisanju Mladića, Karadžića i drugih kao heroja koji su se borili da zaštite nacionalne interese. U drugim zemljama bivše Jugoslavije ratna dešavanja vide kao odbrambeni rat u kojima nema zločina. Svako je pronašao razlog da se odbrani od zločina koji su, nesporno, počinjeni. Srbija tu, a to pokazuju i presude Haškog tribunala, nosi najveći teret i zato se rad ovog suda od početka negirao i podrivao, zaključuje Biserko.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/presudom-stanisicu-i-simatovicu-okoncan-poslednji-postupak-zbog-ratnih-zlocina-devedesetih-koje-je-nasledje-haskog-tribunala/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Usijana diplomatija u cilju smirivanja tenzija na severu Kosova: Da li će zahtevi evropskih lidera biti ispunjeni?

Održavanje novih izbora na severu Kosova, obezbeđivanje učešća Srba na njima i započinjanje rada na uspostavljanju Zajednice srpskih opština – to su tri zahteva koja su evropski zvaničnici izneli u Moldaviji u razgovoru sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskom predsednicom Vjosom Osmani. U cilju smirivanja tenzija u Beograd i Prištinu dolaze specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak i američki izasalanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar. Analitičari ističu da je pojačana diplomatska aktivnost oko Kosova nastavak francusko-nemačkog plana i ukazuju na reakcije Amerike prema Prištini, za koje kažu da su novina, ali ne i neočekivane.

Published

on

By

Osim rata u Ukrajini i političkih tenzija u Moldaviji, jedna od tema Samita Evropske političke zajednice bila je kriza na severu Kosova i Metohije. To je bila prilika da se najviši evropski zvaničnici sastanu sa predstavnicima Beograda i Prištine, a čini se da su naročito bili aktivni predsednik Francuske Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc.

“Naši zahtevi prema obe uključene strane su jednostavni, angažovanje Kosova da organizuje nove izbore u četiri opštine, učešće Srba na ovim izborima i da se Kosovo bavi primenom Zajednice srpskih opština. Jednostavno rečeno, to su zahtevi koje smo postavili”, naveo je Makron.

Nemački kancelar Olaf Šolc je istakao da on zajedno sa francuskim predsednikom i visokim predstavnikom EU Žozepom Boreljom ulaže velike napore da se obezbede uslovi za deeskalaciju krize na Kosovu.

“I to je zadatak kojem smo veoma posvećeni, naravno, jer smo sada veoma blizu pronalaženja veoma strukturalnog i trajnog rešenja za sukob između Kosova i Srbije. Uz dogovorene sporazume, sve to treba da se sprovede”, poručio je Šolc.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je razgovor sa dvojicom kormilara EU bio težak, ali i da je uloga Srbije u očuvanju mira u regionu ključna.

 

“Znate da nisam optimista, skoro nikako, ali verujem da ljudi sada imaju pravu sliku o tome šta se dešava na Balkanu što je važno i nije bitno da li su neke zemlje priznale ili nisu priznale Kosovo. Verujem da je sasvim jasno da ne postoji samo krivac koji je uvek bio obeležen, kao što je to bila Srbija, već je to mnogo komplikovanija situacija, ali neću da kažem da je sasvim drugačija situacija. Ali verujem da postoji više razumevanja stvarnih pitanja i stvarnih događaja koji su se nedavno desili na Kosovu, posebno na severu Kosova”, istakao je Aleksandar Vučić.

Za to vreme, predsednica Kosova, Vjosa Osmani, nastavila je sa diskreditovanjem Srbije, označavajući Srbe sa severa Kosova kao “krimnalne bande”. Ona je navela da Srbiji nije mesto među evropskim narodima, ali da će razmotriti zahtev francusko-nemačkog dvojca o održavanju novih izbora u srpskim opštinama na severu Kosova i Metohije.

Raste pritisak stranih diplomata da situacija deeskalira

Zbog dešavanja na severu Kosova kada je došlo do sukoba predstavnika KFOR-a i Srba u Zvečanu, koji su protestovali zato što je albanski gradonačelnik, uprkos njihovom protivljenju, ušao u zgradu opštine u tom gradu, i prethodnih dana stizale su reakcije iz EU, ali i zemalja Kvinte i SAD, čije su poruke bile najoštrije do sada, kako su ocenjivali stručnjaci. 

SAD su osim osude prištinskih vlasti zbog nasilnog upada u zgrade opština sa srpskom većinom, isključile Kosovo sa vežbi “Branilac Evrope 2023”. 

Međunarodna diplomatija usmerena na smirivanje tenzija na Kosovu nastaviće se i početkom sledeće nedelje kada su Beogradu i Prištini predviđene posete predstavnika i SAD i EU. Specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za dijalog Miroslav Lajčak i američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, kako je najavljeno, doputovaće u ponedeljak i utorak, 5. i 6. juna.

Milan Igrutnović, saradnik Instituta ta evropske studije za Euronews Srbija kaže da je pojačana diplomatska aktivnost nastavak francusko-nemačkog plana koji je postao plan cele EU.

“Ova ekscesna situacija na severu im je poslužila da reafirmišu svoje zahteve kojima je pridodato očekivanje da će biti makar novi lokalni izbori na Kosovu na kojima bi imali učešće srpske zajednice i da bi se postigao jedan demokratski legitimitet za nove lokalne vlasti”, rekao je Igrutinović za Euronews Srbija. 

 

Dodaje da je ipak zanimljiviji nastup Amerike koja se postavlja prema prištinskoj vladi dosta oštro, i da su potezi koje su SAD povukli prema kosovskim vlastima novina, ali da nisu neočekivani.

Prema njegovoj oceni, ovo je za Beograd neka vrsta taktičke pobede i ističe da postoji prostor za manevar.

“S obzirom na stanje na severu Kosova i tenzije koje su narasale i strah od specijalnih jedinica, dole je jedna loša i tenzična situacija. Svakako nema tu puno dobitaka za narod na sveru Kosova. U slučaju da se dese neki novi lokalni izbori to bi možda bio nekakav pozitivan ishod, ali oni su u lošoj poziciji koja već dugo vremena traje”, kaže on.

Igrutinović smatra i da je logično očekivanje da se kosovski specijalci povuku sa severa, da se održe lokalni izbori i da se Srbi vrate u institucije.

“Biće velika očekivanja od Beograda”

Na pitanje da li veruje u povratak Srba u institucije kaže da veruje da će biti velika očekivanja od Beograda da pošalje taj signal.

“To je naredni spoljopolitički korak u tom smeru i onda Beograd ima veću spremnost da to uradi jer oseća jednu taktičku pobedu i da onda izađe u susret spoljnopolitičkim događajima i dinimaci koja se dešava kako bi zadržao oreol pouzdanog partnera. Iz perspektive Beograda to bi više bio ustupak zapadu u diplomatskoj igrici koja se ove nedelje odigrala nego Prištini”, zaključuje on.

Potpredsednica Centra za spoljnu politiku Suzana Grubješić kaže da je opšti zaključak svih učesnika Samita Evropske političke zajednice u Kišinjevu da je za situaciju na severu Kosova najodgovornija Prištinska administracija.

“Pre svega to je zaključak najvećih partnera kosovske države. I SAD koje nisu bile tu prisutne, ali i ključnih evropskih zemalja. I nemački kancelar Šolc i francuski predsednik Makron i ostale članice EU su pravilno pokazale i ukazale na onoga ko je odgovoran za stanje na severu Kosova”, rekla je Grubješić za Tanjug.

Istakla je da su predstavnici evropskih zemalja na samitu dali predloge kako da do deeskalacije na severu dođe, ali da je problem u tome što  Aljbin Kurti za sada odbija da te predloge i primeni.

“I Kurti i kosovska predsednica za sada odbijaju. Ali ja mislim da oni nemaju izbora nego da postupe onako kako se od njih zahteva. A to je da se najpre ukloni specijalna policija i snage koje inače nemaju pravo ni po kosovskim zakonima da borave na severu, a ne samo u opštinskim zgradama”, navela je Grubješić.

Istakla je da zbog sprovođenja Kurtijeve politike Priština gubi poverenje svog glavnog saveznika – SAD.

“To ne ide jedno s drugim. Protivljenje i teranje inata SAD-u i ostanak na vlasti. Kako će se to rasplesti i kakva će politička sudbina Kurtijeva biti mi ne znamo. Spominju se izbori i smena bez izbora”, navela je Grubješić

izvor: https://www.euronews.rs/srbija/politika/89276/usijana-diplomatija-u-cilju-smirivanja-tenzija-na-severu-kosova-da-li-ce-zahtevi-evropskih-lidera-biti-ispunjeni/vest

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Borel zatražio nove izbore u opštinama na severu Kosova

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borel zatražio je takođe raspisivanje novih lokalnih izbora u opštinama na severu Kosova, učešće Srba u tom izbornom procesu i početak rada na osnivanju Zajednice opština sa srpskom većinom

Published

on

By

Borel je na Tviteru sinoć napisao da je sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsednicom Kosova Vljosom Osmani i razgovarao o „opasnoj situaciji na severu Kosova“.

On je u objavi naveo da je imao zajednički sastanak predsednikom Francuske Emanuelom Makronom i nemačkim kancelarom Olafom Šolcom, ali i da je imao odvojene sastanke sa Vučićem i Osmani.

„Imamo tri jasna zahteva, a to su novi lokalni izbori odmah, obezbeđenje učešća kosovskih Srba u izbornom procesu, početak rada na osnivanju Zajednice opština sa srpskom većinom u okviru dijaloga pod okriljem EU“, napisao je Borel.

„Ako se to ne uradi biće ozbiljnih posledica za naše odnose“, dodao je on u objavi posle sastanka sa predsednicima Srbije i Kosova na margini skupa Evropske političke zajednice u Moldaviji.

Uz poruku na Tviteru priložene su slike na kojima se vidi kako se Borel odvojeno sastaje sa Osmani i Vučićem, kao i zajednički sastanak na kome su Osmani, Vučić zajedno sa Borelom, Makronom i Šolcom.

Pre Borela gotovo identičnu inicijativu predstavio je francuski predsednik Emanuel Makron u ime Francuske i Nemačke.

Makron je izjavio sinoć u Moldaviji da su Pariz i Berlin apelovali na Srbiju i Kosovo da što pre budu organizovani novi lokalni izbori u četiri opštine sa srpskom većinom na severu Kosova i da na njima učestvuju predstavnici Srba.

izvor: https://n1info.rs/vesti/visoki-predstavnik-evropske-unije-za-spoljnu-politiku-i-bezbednost-zozep-borel-zatrazio-je-takodje-raspisivanje-novih-lokalnih-izbora-u-opstinama-na-severu-kosova/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV-VOJVOĐANI: Pastor i Bakić da zabrane nastup šovinističkog pevača u Novom Žedniku

Subotica, 2. jun 2023 – Gradski odbor Lige socijaldemokrata Vojvodine-VOJVOĐANI u Subotici zahteva da se zabrani koncert Baje Malog Knindže, pevača čiji je repertoar prepun pesama koje raspiruju etničku i versku mržnju, zakazan za 4. jun u Novom Žedniku kod Subotice

Published

on

By

Posebno je sramotno što na koncert pozivaju uprava Srpske pravoslavne crkvene opštine i parohije čantavirske, i to u dvorištu osnovne škole.

Vlasti moraju da reaguju i zabrane ovaj koncert koji se organizuje u multietničkoj sredini.

Održavanje ovog sramotnog koncerta značilo bi kršenja Ustava Srbije, kao i Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju i Zakona o zabrani diskriminacije.

Pozivamo gradonačelnika Subotice Stevana Bakića i predsednika Skupštine grada Subotica Balinta Pastora da javno osude održavanje ovog neprimerenog skupa i učine sve da se on zabrani.

Novi Žednik je dom svih njegovih građana, a ne mesto na kom se raspiruje verska i nacionalna mržnja.

Očekujemo hitnu reakciju!

Robert Damjanović Čokić

Odbornik LSV-VOJVOĐANI u Skupštini grada Subotice

izvor: https://lsv.rs/m/vest.php?v=17814

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Protest “Vojvođani protiv nasilja” održan pred zgradom RTV u Novom Sadu

Na protestnom skupu “Vojvođani protiv nasilja” koji je danas održan ispred zgrade Radio-televizije Vojvodine u Novom Sadu, okupilo se više stotina nezadovoljnih građanina.

Published

on

By


Okupljenima su se obratili narodni poslanik izborne liste “Vojvođani” Aleksandar Olenik i predsednica novosadskog odbora Lige socijaldemokrata Vojvodine-VOJVOĐANI Maja Mrnuštik.
Olenik je istakao da je posao javnog medijskog servisa Vojvodine da objektivno informiše građane, a ne da podržava nasilje koje promovišu predsednik Aleksandar Vučić, Vlada i Narodna skupština. Olenik je najavio i nova okupljanja nezadovoljnih Vojvođana.
Čelnica novosadskih ligašica i ligaša Maja Mrnuštik izjavila je da su se aktivisti LSV odazvali pozivu narodnog poslanika Aleksandra Olenika, jer žele da se bore protiv svake vrste nasilja.
Navela je da su ligašice i ligaši u subotu bili na protestima u Beogradu, juče u Zrenjaninu, danas u Novom Sadu i da će zajedno sa ostalom građanima Srbije i Vojvodine i dalje da se bore protiv laži, mržnje i nasilja.
Okupljeni građani su nosili parole protiv nasilja i pozivali RTV da informiše objektivno i nepristrasno.

Continue Reading

Trending