Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Prvi hladni signali iz Moskve – šta posle poruke Zaharove o “prijateljstvu”

Marija Zaharova je na jučerašnjem obraćanju novinarima u izvesnoj meri zaoštrila retorika govoreći i o tome da “možda različito gledamo na to šta je prijateljstvo”.

Published

on

Copyright Tanjug/Federation council of the Federal assembly of the Russian Federation/Vladislav Tarasov

Srbija, suprotno većini zemalja u Evropi, nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Sa najviših instanci iz Beograda se sve češće čuje kako Srbija trpi velike pritiske Zapada da uskladi svoju spoljnu politiku po ovom pitanju sa EU, a direktna pretnja po evropski put ukoliko se to ne desi, nedavno je došla od nemačke ministarke spoljnih poslova. U nekoliko navrata se iz Kremlja moglo čuti da razumeju dosadašnje poteze Srbije prema Rusiji. Međutim,  portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ipak je na jučerašnjem obraćanju novinarima u izvesnoj meri zaoštrila retorika govoreći i o tome da “možda različito gledamo na to šta je prijateljstvo”.

Izjava Zaharove, među stručnjacima i poznavaocima diplomatskih prilika sa kojima je i Euronews Srbija razgovarao, tumači se kao prvi signal nerazumevanja Moskve prema potezima Srbije, makar oni bili u izvesnoj meri i iznuđeni. Pitanje koje to nameće jeste i šta su sledeći potezi ili koliko su daleko spremni da idu i kakvim “oruđima” zapravo raspolažu u potencijalnoj politici pritiska prema Srbiji. 

“Beležimo izjave srpskih političara o pritiscima koje trpe, kao i izjave da je Rusija prijatelj Srbiji. Međutim, možda različito gledamo na to šta je prijateljstvo – mi smo svoje prijatelje kroz teška vremena uvek podržavali, i polazimo od toga da oni čine isto”, rekla je Zaharova.

Zaharova je na ovaj način komentarisala glasanje Srbije u Ujedinjenim nacijama za to da Rusija bude suspendovana iz Saveta za ljudska prava UN. 

Dodala je i da im “predstavnici mnogih zemalja koje žele da vode nezavisnu politiku govore kako su pod velikim pritiscima Zapadnih zemalja, a naročito SAD, i da zbog toga pribegavaju kompromisima”, kao i da Rusija “polazi od toga da će se tradicionalni partneri u međunarodnim institucijama dosledno držati stavova koji odražavaju njihove istinske nacionalne interese i istinski prijateljski odnos prema Rusiji”.

Marija Zaharova

Za Srećka Đukića, bivšeg ambasadora Srbije u Belorusiji, neophodno je napraviti razliku između interesa i prijateljstva, koji se ne poklapaju uvek. On podseća da je i zvanična Moskva toga svesna

“Mi istorijski zaista jesmo prijateljski narodi, ali se dešavalo da nam se interesi ne poklapaju – na primer, sad će biti 30 godina kako je Rusija u Savetu bezbednosti (SB) UN, naša prijateljska zemlja, glasala za rezoluciju 757 kojom se uvode najstrašnije sankcije koje su ikada uvedene jednoj zemlji, SR Jugoslaviji. Oni su tada imali neke svoje interese koji se nisu podudarali sa tradicionalnim prijateljstvom”, kaže Đukić za Euronews Srbija.

On smatra da “nije fer od strane velike Rusije da se mala zemlja koncima i konopcima vezuje za prijateljstvo, a da pritom ne sme da sledi svoje interese”. Dodaje i da izjava Zaharove “nema neko posebno utemeljenje, jer nam postavlja nemoguće uslove”.

“Mi jesmo zemlja koja nije za uvođenje sankcija Rusiji – u načelu smo protiv svih sankcija zato što smo ih preživeli i sami. Ipak, ne možemo ostaviti naš narod izolovan jer nismo u položaju Belorusije. Mi smo zemlja koja se nalazi u moru zemalja Evropske unije”, kaže Đukić.

Vreme za odluku i posledice

Upravo ta činjenica imala je uticaj i na poteze koji su u proteklom periodu povučeni. Od kako su izbori u Srbiji završeni, sve su glasnije poruke koje dolaze od visokih zvaničnika, mahom sa Zapada. Iako se plasiraju na različite načine, suština je ista – dolazi vreme za odluku Srbije, i moraće da izabere da li će uvesti sankcije Rusiji ili ne, a svaka odluka imala bi svoje posledice.

Do sada, mere koje je Srbija preduzela a koje bi se smatrale suprotnim interesima Rusije, odnose se na dva glasanja u UN. Pri prvom glasanju, Srbija se priključila rezoluciji kojom se osuđuje i naziva agresijom ruski napad na ukrajinsku teritoriju. Drugim glasanjem u UN, Srbija je podržala rezoluciju kojom se Rusija suspenduje iz Saveta za ljudska prava UN, i upravo to je Zaharova komentarisala. 

Sankcijama EU, Srbija se nije pridružila, a diplomata Zoran Milivojević to vidi i kao znak da Beograd u ovom trenutku ne menja stav prema Moskvi, a za izjavu Zaharove kaže da bi “morala dodatno da je obrazloži”.

Glasanje za osudu ruskog napada na Ukrajinu, UN

“Rusija je, povodom glasanja u UN, rekla da razume da su Srbija i Mađarska pod zapadnim pritiscima. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je o tome govorio, a rekao bih da je on nadležniji od Zaharove. Kad smo glasali o osudi upada, imali smo u vidu međunarodno pravo i uvek ćemo se tako ponašati, jer je to za nas principejalan stav vezan i za Kosovo i Metohiju. To je stav koji je poznat ruskoj strani, kao i stav da Srbija od prvog dana uvažava teritorijalni integritet Ukrajine još od 2014. godine”, kaže Milivojević za Euronews Srbija. 

Dodaje da je drugo glasanje u UN bila “direktna ucena u vezi sa naftom”, i ocenjuje da “koliko smo videli, ruska strana to zna”.

Evropska unija je, naime, izuzela Srbiju sa liste zemalja čijim kompanijama se zabranjuju bilo kakve transakcije sa firmama u trećim zemljama u kojima 12 ruskih firmi ima vlasnički udeo veći od 50 odsto, a među njima je i Gaspromnjeft koji je u Srbiji vlasnik 56,15 odsto akcija Naftne industrije Srbije. Da ovo nije učinjeno, Srbija bi se suočila sa snabdevanjem putem naftovoda JANAF već od 15. maja.

Đukić, međutim, ističe da “Srbija, iako nije uvela sankcije Rusiji, svakako trpi sankcije”.

“Naš izvoz u Rusiju je stao, prema tome, uvodili mi Rusiji sankcije ili ne, mi sankcije trpimo. Ne možemo da izvezemo našu robu u Rusiju, jer su zatvoreni putevi preko Ukrajine i Belorusije”, kaže Đukić, i podseća da će “drugi nama uvesti sankcije, ako ih mi ne uvedemo Rusiji”.

Sa druge strane, Milivojević smatra da je “crvena linija” preko koje Rusija ne bi mogla da pređe, upravo eventualna situacija u kojoj Beograd Moskvi uvodi sankcije

“Ako mi uvedemo sankcije Rusiji, onda je sasvim sigurno da ne možemo računati da će se Rusija prema nama ponašati blagonaklono, i da ćemo se svrstati uz onaj deo sveta koji uvodi sankcije. Onda možemo očekivati da Rusija preispita svoj stav prema nama, vezano za Kosovo i Metohiju i druge stvari u budućnosti”, kaže Milivojević. 

Šta Rusija može?

Postavlja se, međutim, pitanje, šta Rusija može da uradi kako joj Srbija ne bi uvela sankcije ili preduzela neke dalje mere protivno njenoj koristi? Sagovornici Euronews Srbija saglasni su da u trenutnoj poziciji Rusija nema veliki “ucenjivački kapital”, ali da i dalje postoji nekoliko ključnih kanala kojima bi mogla da utiče na odluke Srbije.

“Rusija ne može da izvrši pritisak jer je i ona pod pritiskom, prema njoj se digla cela Evropa i uvode se sankcije na dnevnoj bazi. Oni ne mogu nikome da uvedu sankcije. Mogu da uvedu kontramere Evropi, da zatvore gas i tako dalje, ali to je druga stvar”, kaže Milivojević.

Ipak, dodaje, postoje tri stvari koje su od suštinskog nacionalnog interesa za Srbiju, a na koje Rusija može da ima uticaja – u pitanju su Kosovo i Metohija, Republika Srpska, i energenti. Ova pitanja bi mogla biti pokrenuta, dodaje, ukoliko bi Srbija uvela eventualne sankcije Rusiji.

U scenario vezanom za Kosovo i Metohiju, po pravili se ističe mogućnost da Rusija Srbiji na međunarodnim forumima gde se otvara pitanje Kosova, uskrati podršku. To bi, kako kaže Milivojević, bilo kao kada bi, na primer “ćutali kada Kosovo traži prijem u Unesko”.

Ipak, kada je reč o KiM, Srbija se osim na podršku Rusije, oslanjala i na podršku Kine koja je takođe bila jedna od ključnih država koje bi glasale u interesu Srbije kada je pokrenuto pitanje Kosova, uključujući i Savet bezbednosti UN.

Savet bezbednosti UN

Đukić smatra da bi za Rusiju ipak bilo teško da promeni stav prema Kosovu, bez obzira što je to jedan vid pritiska koji stoji nad Srbijom pri odlučivanju za “istok ili zapad”.

“Rusija jedino može da promeni svoj principijelan stav prema Kosovu. Ali, ona je taj stav zauzela davno i na osnovu međunarodnog prava. Taj stav ne bi smeo da dođe pod uticajem promene našeg stava prema Rusiji”, smatra Đukić.

Pored toga, dodaje da je i Srbija “mnoge stvari uradila za Rusiju kako bi ona štitila naše interese u vezi sa Kosovom u UN”.

“Jedna od tih stvari je i da smo prodali NIS po vrlo niskoj ceni, imajući u vidu rusku poziciju povodom Kosova, i da će ta pozicija ostati netaknuta. Mislim da oni ne bi smeli sada tu da dovedu u pitanje svoj principijelan stav”, zaključuje Đukić.  

Milivojević, s druge strane, podseća i da Srbija uskoro treba da počne pregovore oko nove cene gasa, jer ugovor ističe u maju. Cena gasa koju Srbija trenutno plaća Rusiji jedna je od najmanjih u Evropi, a iz pregovora koji slede i tokom kojih će biti formiran novi ugovor videće se i koliko su zapravo “hladni” novi signali iz Moskve. 

Jovan Đurić

izvor: https://www.euronews.rs/srbija/politika/44813/prvi-hladni-signali-iz-moskve-sta-posle-poruke-zaharove-o-prijateljstvu/vest

SLOBODNA VOJVODINA

Biber: Srbija nije demokratska država i u EU to znaju, ali postoje veći problemi u svetu

Srbija formalno jeste, ali suštinski nije demokratska država jer se izbori ne održavaju u demokratskim uslovima, izjavio je stručnjak za Balkan Florijan Biber

Published

on

By

Biber je direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.

On je rekao televiziji N1 da su evropski zvaničnici svesni stanja srpske demokratije, ali da za EU postoje veći problemi u svetu od postojećeg stepena autoritarnosti u Srbiji.

“Teško da će se evropski zvaničnici baviti time dok ne dođe do veće nestabilnosti”, kazao je Biber.

Kako kaže, “dok je stabilno, nije problem za evropske zvaničnike”.

On je rekao da je Srbija imala veći stepen demokratije pre 10 i pre 20 godina i dodao da su predstojeći izbori prilika da se pokaže da postoji jasna proevropska opozcija i demokratski akteri koji će biti partneri EU.

“Ako bi pobedili u Beogradu, to bi bila prilika da pokažu da su u stanju da vladuju, da odlučuju i da imaju zajednički program. Pobeda na lokalnom nivou možda bi bila prvi korak”, naveo je.

Dodao je, međutim, da je opozicija u Mađarskoj i Turskoj pobedila u glavnim gradovima, ali ne i na državnom nivou, jer je “u nedemokratskim uslovima teško pobediti”.

Biber je rekao i da ne zna ni za jednu partiju u Evropi koja ima broj članova kao Srpska napredna stranka i dodao da to “nije pokazatelj podrške nego toga koliko je preuzela kontrolu nad državom i društvom”.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Srbija/360828/Biber-Srbija-nije-demokratska-drzava-i-u-EU-to-znaju-ali-postoje-veci-problemi-u-svetu.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vojvođani: Zrenjaninski naprednjaci nesposobni da reše problem pijaće vode

Građani Zrenjanina navikli su na činjenicu da se predizborna obećanja SNS vlasti nikada ne ostvare, i da su u pitanju samo bajke.

Published

on

By


Naprednjaci su vični predizbornim trikovima, koji više podsećaju ma Potemkinova sela. Poslednja u nizu manipulacija stiže nam devet dana pred izbore.
Preduzeće Pannonian Water doo, koje realizuje projekat prečišćavanja vode za piće u Zrenjaninu, obavestilo je javnost da je počelo sa probnim preuzimanjem sistema za vodosnabdevanje grada, odnosno snabdevanjem grada vodom sa postrojenja za prečišćavanje vode.
Preduzeće je već u narednoj rečenici obaveštenja istaklo da je upotreba vode za piće i dalje zabranjena.
Naravno, ne radi se o rešavanju problema pijaće vode, nego o jaftinom marketinškom triku zrenjaninskih naprednjaka.
Ova predstava je već više puta igrana, a posle svake je rezultat bio isti=Voda i dalje nije ispravna. Jedanaest godina naprednjaci zamjavaju javnost i troše pare građana u neuspešnim projektima izgradnje fabrike vode.
Lokalna SNS vlast u Zrenjaninu ne može da reši niti jedan jedini problem, pa ni da građanima obezbedi ispravnu pijaću vodu.
Njihova vlast je bahata i nesposobna.
Došlo je vreme za promene.
Proleće 2024. mora značito odlazak naprednjaka sa vlasti u Zrenjaninu, s prvi korak moraju biti izbori 17. decembra ove godine.

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Proruski političar Dragan Stanojević na čelu srpskog ogranka ‘Druge Ukrajine’

U Srbiji je registrovano predstavništvo ruske nevladine organizacije “Druga Ukrajina”, koju je nakon odlaska u Rusiju osnovao Viktor Medvedčuk, bivši ukrajinski političar optužen za izdaju.
Na čelo ove organizacije došao je Dragan Stanojević, kandidat za poslanika Srbije, koji javno podržava rusku agresiju na Ukrajinu.

Published

on

By

Organizacija “Druga Ukrajina”, koju je osnovao Medvedčuk u Rusiji, preimenovana je. Nije više “regionalni” već “međunarodno-društveni pokret”.

Ovu informaciju objavili su novinari istraživačke mreže Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa “Šeme” (Schemes), pozivajući se na podatke iz zvaničnih registara Srbije i Rusije.

Prema Agenciji za privredne registre (APR), predstavništvo ruske organizacije “Druga Ukrajina” otvoreno je u avgustu 2023. godine.

Prema podacima iz zvaničnog registra, predstavništvo “Druga Ukrajina” (naziv ogranka na srpskom jeziku) za svoju delatnost navodi “uspostavljanje uzajamno korisne saradnje između naroda Srbije, Rusije i Ukrajine”. Ovlašćeni zastupnik predstavništva je Dragan Stanojević.

Dragan Stanojević je proruski političar. Od juna 2021. godine je pod sankcijama ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, i od tada mu je na tri godine zabranjen ulazak u Ukrajinu.

Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.

Dragan Stanojević sa Aleksandrom Duginom, fotografija sa Stanojevićevog Fejsbuk naloga.

Stanojević je više puta javno iskazivao divljenje politici ruskog predsednika Vladimira Putina, odobravao stav mađarskog premijera Viktora Orbana, a takođe je podržavao rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Radovao se ruskom granatiranju centra Kijeva i bio ogorčen kada je Služba bezbednosti Ukrajine 2022. pritvorila Viktora Medvedčuka.

Stanojević je na čelu organizacije za dijasporu “Sabor srpske dijaspore” i međunarodne proruske nevladine organizacije “Ujedinjena srpska dijaspora Evroazije”.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Dragan Stanojević trenutno je i kandidat proruske stranke “Mi smo glas naroda” na vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 17. decembar 2023. godine. Na stranicama njegovih naloga na društvenim mrežama mogu se pronaći zajedničke fotografije sa srpskim državnim zvaničnicima. Na primer, sa bivšim predsednikom Srbije (2012-2017) Tomislavom Nikolićem i bivšim premijerom, a sada predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Krajem ’90-ih i početkom 2000-ih Dragan Stanojević je živeo u Ukrajini. Bio je na čelu “Srpske zajednice u Ukrajini”, učestvovao u javnim akcijama u Kijevu i na sastancima “Putinove političke partije”.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

S Fejsbuk profila Dragana Stanojevića.

Prema platformi Jukontrol (YouControl), u Ukrajini je Dragan Stanojević i dalje na čelu Zajedničke firme “Jug-Ukr-Kontrakt” DOO, sa imovinom u Kijevskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.

Novinari Radija Slobodna Evropa kontaktirali su Stanojevića za komentar. U svom odgovoru je podvukao:

“Moja ideja nije da pomognem Medvedčuku, siguran sam da mu nije potrebna moja pomoć, već da pomognem Ukrajincima koji se prijave. Nećete uspeti da me uvučete u vaš politički rat, jer je vlast privremena, a narod večan, a ja za narod činim sve što mogu. Nikada nisam podržavao nikakvu agresiju i neću. Kao što neću podržati ukrajinsku vlast koja je suštinski uništila Ukrajinu koju sam voleo, koja svojom politikom uništava cvet ukrajinske nacije i vodi rat protiv neistomišljenika. Upozorio sam Ukrajinu kuda će voditi politika Majdana.”

Posle osnivanja predstavništva u Srbiji, “Druga Ukrajina” je u ruskom registru preimenovana. Sada to nije “regionalni društveni pokret” već “međunarodno-društveni pokret”. Takođe, promenjen je i šef organizacije Viktora Medvedčuka. Roman Kovalenko, državljanin Rusije , zamenio je bivšeg voditelja kanala “112 Ukrajina” Denisa Žarkiha.

Pedesettrogodišnji Roman Kovalenko je rodom iz Donjecke oblasti. Kao optuženi u krivičnom postupku za izvršenje krivičnog dela predviđenog u članu 2, stavu 258-5 Krivičnog zakona Ukrajine (finansiranje terorizma) 2021. je pozvan u Artemivski gradski i okružni sud Donjecke oblasti.

Kovalenko na svojim stranicama na društvenim mrežama deli Medvedčukove članke i napominje da je on pravnik, doktor ekonomskih nauka i šef izvršnog komiteta međunarodne organizacije “Druga Ukrajina”. Istovremeno, Viktor Medvedčuk je, kako se navodi na sajtu, predsednik saveta ove organizacije.

Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka

Fotografija sa stranica Telegrama i VK Romana Kovalenka

“Šema” je ranije objavila da su se političkom pokretu “Druga Ukrajina”, koji je u Rusiji napravio Viktor Medvedčuk optužen za izdaju, pridružili begunci iz Ukrajine – politički komentatori već zatvorenih proruskih TV kanala, poslanici mesnih odbora i optuženi za izdaju države i separatizam. Uspeli su da izbegnu kaznu i napuste Ukrajinu, a neki od njih su pobegli nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine.

Predsednik Rusije Vladimir Putin kum je ćerke Viktora Medvedčuka, Darine.

izvor: https://www.google.com/amp/s/www.slobodnaevropa.org/amp/medvedcuk-druga-ukrajina-srbija-stanojevic/32720887.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV: Vojvođani kreću na turneju, predstaviće program „Na ravne časti“

NOVI SAD – U narednih osam dana kandidati liste Vojvođani obići će desetine mesta u kojima će predstaviti svoj program „Na ravne časti“ i razgovarati sa građanima o problemima njihovih sredina

Published

on

By

Predsednik Vojvođana LSV Bojan Kostreš sa koalicionim partnerima i kandidatima izborne liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu, od sutra kreće na turneju po selima, gradovima i opštinama Vojvodine, u kojima će građanima predstaviti svoj izborni program „Na ravne časti“.

Turneja kojom će obići nekoliko desetina mesta širom Vojvodine trajaće sve do predizborne tišine, a za cilj ima da se kandidati lično predstave i razgovaraju sa svim građanima o problemima koje dele.

” Važno nam je da čujemo svakoga ko živi u Vojvodini, koji su njihovi problemi i kako možemo da ih rešimo. Vojvodina je naša kuća u kojoj zajedno živimo, jedino saradnjom i poverenjem možemo taj život napraviti boljim, očuvati naš vojvođanski način života i ponovo stvoriti bogatu, stabilnu i dostojanstvenu Vojvodinu” – istakao je Bojan Kostreš, predsednik Vojvođana LSV i nosilac liste Vojvođani za pokrajinsku skupštinu.

Tokom turneje Vojvođani će obići nekoliko desetina mesta gde će se susresti sa građanima Vojvodine, a obilasci kreću već od ovog petka, kada će u prvom danu svoj program predstaviti građanima Sombora, Novog Sada i Kikinde.

Program „Na ravne časti“ nudi rešenja iz oblasti ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, pitanja mladih, obrazovanja, infrastrukture i mnogih drugih, a kao temeljni preduslov vidi poresku decentralizaciju i ravnopravnu podelu novca od poreza između države, pokrajine i lokalnih samouprava, a koji trenutno sav odlazi u centralnu blagajnu vlasti u Beogradu.

Sa Vojvođanima će u petak, 8. decembra, razgovarati građani Sombora (od 9h do 11h na gradskoj pijaci, Trg Svetog Trojstva), Novog Sada (od 16.30h do 17h kod Katedrale, ugao ulica Zmaj Jovine i Modene) i Kikinde (od 20h, u stranačkim prostorijama Vojvođani LSV na Trgu srpskih dobrovoljaca broj 30).

izvor: https://www.rtv.rs/sr_lat/izbori-2023/pokrajinski-izbori/lsv-vojvodjani-krecu-na-turneju-predstavice-program-na-ravne-casti%E2%80%9C_1499742.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Bešlin: SPS i naprednjaci rehabilituju Slobodana Miloševića i devedesete

Istoričar Milivoj Bešlin izjavio je da Socijalistička partija Srbije i Srpska napredna stranka pokušavaju da rehabilituju režim i lik Slobodana Miloševića i da nas vrate u devedesete godine

Published

on

By

„To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije…. Rehabilitaciju politike devedesetih godina ne rade samo Dačić i socijalisti, to rade i naprednjaci i Aleksandar Vučić. Ona je u funkciji obnavljanja politike koja je u osnovi – politika revanšizma“, istakao je Bešlin.

„Reč je o rehabilitaciji ne samo Slobodana Miloševića, nego jedne autoritarne, korumpirane i po svojoj osnovi i suštini – duboko zločinačke politike, koja je okarakterisala Srbiju tokom devedesetih. Tada su Milošević, socijalisti i radikali vladali nama, a to rade i sada. Ono što je karakterisalo te godine su laži, neistine, falsifikati, represija i nasilje“, podsetio je Bešlin u Danu uživo.

Dodaje da je devedesete obeležilo i brutalno nasilje nad studentima, opozicionim aktivistima, pa i mirnim građanima.

„Sve demonstracije devedesetih su bile mirne, a građani su bili redovno prebijani. Dešavala su se i ubistva političkih protivnika, kao i novinara. Pomenimo Slavka Ćuruviju, koga je po naredbi samog vrha ubila država na Uskrs 1999. godine. Desila su se i dva pokušaja atentata na Vuka Draškovića, od kojih je jednom ranjen, a drugi put su poginula četvorica njegovih bliskih sagovornika“, navodi Bešlin.

Ističe da su ratovi obeležili devedesete, a da je ključnu ulogu u njima imao Miloševićev režim.

„Ne smemo zaboraviti ni hiperinflaciju koja je namerno bila sistematski izazivana da bi se građani pljačkali. Imali smo i propast banaka, kao i propast stare devizne štednje. To je najmračnija decenija u modernoj istoriji Srbije“, istakao je Bešlin.

Smatra da se Dačić pominjanjem Slobodana Miloševića u predizbornoj kampanji obraća jednom delu starih birača ove stranke, koji su zadržali sentimente prema toj i takvoj politici.

„To je strašno. Jedan značajan broj građana Srbije koji su u velikoj meri bili žrtve takve politike, zahvaljujući gebelsovskoj propagandi, nije u stanju da prepozna koliko je taj režim devedesetih odgovoran za njihovo loše stanje. I tada i danas. Oni su pod uticajem te strašne propagande, nemogućnosti da se otvori jedna otvorena i slobodoumna debata, i oni se njima na taj način obraćaju“, konstatuje Bešlin.

On je ocenio da televizije sa nacionalnom frekvencijom punu deceniju „ispiraju mozak“ velikom broju građana koji ih prati.

Konstatuje da su se u dnevnopolitičke svrhe vratili i termini koji su iz devedesetih, ka što su „srbomrzac“ i „ustaša“.

„Opozicija tada nije bila viđena kao politički protivnik, već je viđena kao neprijatelj koji mora biti uništen. A ako pogledate danas, videćete istovetni odnos prema opoziciji kao i devedesetih godina. Dakle, to nije politički konkurent sa kojim ulazite u civilizovanu polemiku, već se opozicija doživljava kao apsolutni neprijatelj koji mora biti uništen“, zaključio je Bešlin.

(N1, foto: Gradski portal)

izvor: https://autonomija.info/beslin-sps-i-naprednjaci-rehabilituju-slobodana-milosevica-i-devedesete/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Evropski savet traži da Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije uđe u Poglavlje 35

Evropski savet tražiće od Evropske Komisije da im “hitno dostavi predlog za izmene i dopune merila iz Poglavlja 35”, kojim bi u to pregovaračko poglavlje sa Srbijom bili uključeni Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije i Aneks o njegovoj primeni, navodi se u prvom nacrtu zaključaka evropskih lidera prepremljenjih za predstojeći samit u koje je N1 imao uvid

Published

on

By

U nacrtu se navodi i rok – kraj januara 2024. godine.

Istim dokumentom evropski lideri pozvaće Srbiju i Kosovo da „u potpunosti poštuju i sprovode“ i briselski Sporazum i njegov ohridski Aneks „bez daljeg odlaganja i preduslova“, naglašavajući da se to odnosi i na osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom.

„EU Savet pozdravlja spremnost Srbije i Kosova da prihvate nacrt statuta koji je stranama predstavio medijator EU, uz razumevanje da je potrebno dalje raditi na ovoj osnovi“, dodaje se u tom dokumentu, ali i izražava žaljenje „zbog izostanka njegove primene“.

Predsednici Vlada i država članica EU podsećaju da su normalizacija odnosa dve strane i sprovođenje obaveza iz dijaloga „suštinski uslovi na evropskom putu“ i upozoravaju da „obe strane rizikuju da izgube važne prilike u nedostatku napretka“.

Lideri 27 država članica EU očekuju od Srbije da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne mere da se počinioci napada na građane, pripadnike KFOR-a, organa za sprovođenje zakona i novinara tokom demonstracija 29. maja, kao i nasilnih napada na Kososvku policiju 24. septembra na severu Kosova, uhapse i brzo privedu pravdi, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta pripremljenih za decembarski sastanak.

Evropski Savet ponavlja da nema opravdanja za nasilje, oštro osuđuje nasilne akte i žali što Srbija nije preduzela dovoljne mere u tom pogledu.

U istom dokumentu EU Savet izražava zabrinutost zbog jačanja vojnih snaga Srbije u blizini Kosova, ali i konstatuje da je potom došlo do smanjenja trupa i opreme.

„Srbija i Kosovo moraju da nastave sa stalnim naporima za deeskalaciju, da se uzdrže od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle da dovedu do tenzija i nasilja i da zaustave retoriku koja izaziva podele“, dodaje se u prvom nacrtu zaključaka Evropskog saveta.

Evropski Savet pozdravlja to što je Srbija preduzela „neke korake“ u pravom smeru, uključujući javno podsticanje kosovskih Srba da učestvuju na lokalnim izborima na severu Kosova, ali i dodaje da bi trebalo da „podstakne kosovske Srbe da se vrate u institucije koje su napustili“.

Lideri država članica EU podsećaju na svoj raniji zaključak da će izostanak smirivanja situacije na terenu „imati posledice“ i pozivaju se na raniju izjavu šefa EU diplomatije Žozepa Borelja, „da je spreman da proceni dalje mere i prema Srbiji i prema Kosovu, ako bude potrebno“.

Ovo je deo prve verzije nacrta zaključaka koji bi trebalo da finalizuju i usvoje ministri evropskih poslova država članica EU na Savetu za opšte poslove 12. decembra, a potom potvrde lideri u okviru Evropskog saveta, na poslednjem ovogodišnjem redovnom samitu, koji je zakazan za 14. i 15. decembar u Briselu.

Očekuje se da dokument bude usvojen bez većih izmena.

Dan ranije, 13. decembra, u Briselu će biti održan i samit EU-Zapadni Balkan, na kome se očekuje dolazak lidera svih država regiona.

izvor: https://n1info.rs/vesti/nacrt-zakljucaka-evropskog-saveta-sporazum-o-normalizaciji-odnosa-kosova-i-srbije-uvrstiti-u-poglavlje-35/

Continue Reading

Trending