Predsednica Evropske komisije u poseti Srbiji – EU daje 160 miliona direktne budžetske pomoći, Vučić: Umemo to da cenimo
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen boravi u poseti Srbiji, a zajedno sa predsednikom Aleksandrom Vučićem obišla je radove na gasnom interkonektoru ka Bugarskoj
Ona je u obraćanju rekla da EU pruža bespovratna sredstva koja se tiču ulaganja u infrastrukturu, a predsednik Vučić je zahvalio na 160 miliona evra direktne budžetske pomoći.
Ursula fon der Lajen je, nakon obilaska radova na izgradnji gasnog interkonektora između Srbije i Bugarske, najavila podršku Srbiji u visino od 160 miliona evra i poručila da zna da je budunćnost Srbije u EU, jer Unija nije potpuna bez Srbije.
“Znam da je budućnost Srbije u EU, znam da naša EU nije potpuna bez Srbije, jer delimo istu posvećenost zajedničkoj budućnosti i zato nastavimo zajedno da radimo na njoj, ukazala je ona i dodala da su EU i Zapadni Balkan, a tako i Srbija, deo Evropske energetske zajednice.
Fon der Lajen je ukazala da je zahvaljujući dobrom napretku koji je postigla, Srbija jedna od najnaprednijih zemalja na putu ka EU i da je želja da sada preduzme dalje važne korake ka EU.
“Izuzetno mi je drago što sam na ovom posebnom mestu koje pokazuje duboku povezanost koju imamo kao i našu sjajnu saradnju. Danas pratimo napredak interkonektora između Bugarske i Srbije i sjajno je videti kako ovaj važan projekat poprima oblik”, objasnila je ona dodajući da je 80 odsto finansija obezbeđeno od Evropske komisije i Evropske investicione banke.
Istakla je da ovaj projekat neće osigurati samo da poteče gas između Bugarske i Srbije, “već će nas približiti jedni drugima, a gasno tržište otvoriti za razne izvore, i unaprediti energetsku bezbednost Srbije”.
“Radujemo se završetku ovog projekta za godinu dana jer je važna diversifikacija izvora za gas. Prevelika fokusiranost na Rusiju nije dobra. Više pouzdanih izvora je od suštinske važnosti“, naglasila je Fon der Lajen.
“EU i Zapadni Balkan su deo energetske zajednice”
Ukazala je da su EU i Zapadni Balkan u Energetskoj zajednici, što znači da su toliko povezane da šta god jedan uradi to utiče na ostale i ako se nešto desi u EU imaće implikacije na Balkan, a ako ima poboljšanja kao ovaj gasni interkonektor u ovom regionu onda će se to refklektovati i na EU.
“Mnogo smo radili u EU na suzbijanju energetske krize. Rusija je prekinula isporuke gasa i uspeli smo to da kompenzujemo. Pozivamo sve, a tako i Srbiju da se priključe zajedničkoj nabavci gasa, da iskoristimo zajedničku snagu da na tržištu postignemo dobru cenu”, objasnila je ona.
Fon der Lajen je kazala da je Srbija, kao i ostali na kontinentu pogođena teškoćama koje postoje na energetskom tržištu, zbog kojih je EU odlučila da preduzme određene mere.
The 🇷🇸🇧🇬 gas interconnector will improve Serbia’s energy security – and bring you one step closer to the EU.
We also invite 🇷🇸 to take part in our EU joint procurement of energy.
Kratkoročno, dodala je, predviđena je pomoć za Zapadni Balkan, a Srbija će, kaže, dobiti 160 miliona evra budžetske pomoći, kako bi podržala ugrožene pripadnike društva, i mala i srednja preduzeća kako bi izašla na kraj sa visokom cenom energenata.
Istakla je da održivo rešenje nije samo pomoć, već su, podvlači, potrebne investicije.
S tim u vezi je kazala da je EU predvidela 500 miliona evra bespovratnih sredstava Zapadnpm Balkanu za ulaganje u infrastrukturu, navodeći kao primer Transbalkanski elektromrežni koridor.
Fon der Lajen je rekla da je njoj posebno važan projekat izgradnja energetski efikasne Univerzitetske dečije bolnice, koji podržava EU. Navela je da se, lošom izlacijom, gubi oko 40 odsto energije, te je važna energetska efikasnost.
Takođe je kazala da je gasni interkonektor između Srbije i Severne Makedonije u projektima EU.
“Ova energetske kriza dolazi zbog strašnog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Ovaj rat menja bezbednosnu situaciju kontinenta i zato je važno za EU da još više ulaže u svoje partnere, na Zapadni Balkan, više nego ikada jer su to investicije u budućnost, u mir, za bezbednost, prosperitet zajedničkog kontinenta. EU jeste i ostaće najvažniji politički i ekonomski partner Srbije”, istakla je ona.
Fon der Lajen je ukazala da je zahvaljujući dobrom napretku koji je postigla, Srbija jedna od najnaprednijih zemalja na putu ka EU.
“Želimo da sada preduzme te dalje važne korake ka EU. Znamo teme, razgovaraćemo o njima kasnije bilateralno. Govorim o nezasnosvim pravosuđu, borbi protiv korupcije. Zahvaljujem se na najavi da će vizna politika Srbije do kraja godine biti usklađena sa EU. To je važna najava i to je pravi smer kojim treba ići“, istakla je ona.
Vučić: Umemo da cenimo pomoć
Predsednik Aleksandar Vučić je rekao da će Srbija dobiti 160 miliona direktne budžetske pomoći Srbiji.
“Mi umemo to da cenimo i to za nas jeste veliko i olakšaće probleme sa kojima se suočavamo”, rekao je Vučić i dodao: “Beskrajno vam hvala i poreskim obveznicima EU na toj velikoj podršci.
On je napomenuo da su to ogromne stvari za Srbiju i da je to veliki novac.
“Da nam je neko dao 50 miliona, teško da bismo uložili u interkonektor ka Bugarskoj, uvek bi otišlo u dnevne neke potrebne i zato hvala EU što su nam pomogli da stvari rešavamo srednjoročno i dugoročno, a ne samo kratkoročno. Kad vam neko daje novac, a nije vam tražio bilo šta, onda morate da budete zahvalni”, naveo je.
Govoreći o usaglašavanju sa viznom politikom EU, on je rekao da će se to dogoditi pre kraja godine, ali da se to uvek kaže kao “poslednji termin”.
Dodao je i da je predsednica EK upoznala deo nove Vlade srbije i da je reč o ljudima koji su evropski opredeljeni, a za njega je važno da su i srpski opredeljeni.
“Bavićemo se i poglavljem 23 i 24 gde smo imali određeni napredak, ali nedovoljan, nadam se da ćemo imati mnogi brži. MI verujemo da ćemo ako sačuvamo četiri odsto rasta u ovoj zemlji biti prva ili druga zemlja u Evropi po tome. Očekujem ukupno trgovinsku razmernu u visino od 37 milijardi evra ove godine, što će biit apsolutni rekord”, rekao je on.
Dodao je da Srbije time čini oko 50 odsto izvoza u EU sa Zapadnog Balkana i da čini 51 odsto ukupne trgovinske razmene sa Zapadnog Balkana.
“Verujem da ćemo uskoro preći i tu cifru od 50 milijardi, ali to ne bismo mogli bez vaše pomoći”, naveo je Vučić.
On je prethodno dočekao Ursulu fon der Lajen na aerodromu.
“Drago mi je što ću danas, zajedno sa Ursulom fon der Lajen obići radove na izgradnji gasnog interkonektora između Srbije i Bugarske, projekta od izuzetne važnosti ne samo za našu zemlju, već i ceo region Zapadnog Balkana i Evropu”, napisao je predsednik Vučić na Instagramu uz fotografiju dočeka.
Predsednica Evropske komisije boravi u Srbiji u okviru posete Zapadnom Balkanu, a u Srbiju stiže dan nakon što je boravila u Prištini. Iako je sama najavila da će u fokusu posete biti tema energenata, analitičari očekuju da će se na stolu naći još dva ključna pitanja – sankcije Rusiji i dijalog sa Prištinom.
Svoju posetu Fon der Lajen je najavila tokom samita Evropske političke zajednice u Pragu početkom ovog meseca, kada je poručila da je region Zapadnog Balkana “sastavni deo evropske porodice”.
Bilateralni sastanak predsednika Aleksandra Vučića i Ursule fon der Lajen predviđen je za 18.45 časova u Beogradu.
Gradnja gasnog interkonektora započela početkom godine
Srbija je početkom godine, uz podršku EU, započela gradnju gasnog interkonektora sa Bugarskom Niš – Dimitrovgrad u dužini od 109 km na teritoriji Srbije. Prečnik cevi biće 700 milimetara i maksimalnim pritiskom 55 bara.
Kapacitet interkonektora će omogućiti prenos 1,8 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje, što je oko 60 odsto ukupne godišnje potrošnje Srbije.
Tim gasovodom Srbija će se povezati na gasovod između Bugarske i Grčke odnosno dobiće mogućnost snabdevanja gasom iz Azerbejdžana ili sa LNG terminala (za tečni prirodni gas) na severu Grčke.
Ministarstvo energetike Srbije je ranije najavilo da će naša zemlja dogovoriti zakup kapaciteta sa Azerbejdžanom kako bi mogli kroz gasnu interkonekcije u 2023. da imamo na raspolaganju najmanje 1,4 milijarde kubnih metara gasa.
EU je proglasila taj projekat kao prioritet, a njegova vrednost u Srbiji je 85,5 miliona evra.
Ugovor su predviđena sredstva u iznosu od 49,6 miliona evra besprovratno iz IPA fonda EU, 25 miliona evra kredit Evropske investicione banke, 10,3 miliona evra iz budžeta Srbije i približno 600.000 evra od Srbijagasa.
Republika Srbija je do sada za ovaj projekat izdvojila 15 miliona evra i 7,5 miliona za pripremne radove i projektovanje. Gasna interkonekcija sa Bugarskom, uz podršku EU, značiće kvalitetniji život svih u Srbiji, nove investicije i radna mesta, rečeno je na početku izgradnje.
Bojan Kostreš ponovo izabran za predsednika LSV – Vojvođani
Delegati 15. izbornog kongresa Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) – Vojvođani potvrdili su, većinom glasova, drugi predsednički mandat Bojanu Kostrešu
On je na kongresu održanom u Novom Sadu pozvao na okupljanje svih bliskih organizacija, naročito onih u Vojvodini, kako bi Vojvođani dali doprinos stvaranju “opštedruštvenog pokreta za slobodu i demokratiju“, navode u saopštenju za medije.
“Pokrenuću inicijativu da se sve političke organizacije, nevladine organizacije i svi slobodoumni pojedinci u Vojvodini ujedine u jedan front, u jednu grupaciju, koja će ponuditi alternativu političkom režimu Aleksandra Vučića“, rekao je Kostreš.
Kostreš je ocenio je da je studentski pokret stekao veliko poverenje građana i da politički akteri treba da usklade stavove i delovanja sa studentima.
On je pozdravio inicijativu parlamentarne opozicije za okupljanje svih društvenih aktera i nastavak razgovora o prelaznoj vladi, kao načinu izlaska iz velike društvene krize.
Petnaesti redovni izborni Kongres LSV-Vojvođani započeo je odavanjem pošte žrtvama koje su stradale u Novog Sada 1. novembra prošle godine i u Kočanima u Severnoj Makedoniji prošle nedelje.
izvor : https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/404885/Bojan-Kostres-ponovo-izabran-za-predsednika-LSV-Vojvodjani.html
Zahtevamo od ministra unutrašnjih poslova u ostavci Ivice Dačića, da pod hitno obavesti javnost o svim detaljama napada na stan osnovača Pokreta za decentralizaciju Srbije @drdraganmilic iz Niša.
Javnost je danas saznala da je nepoznata osoba pucala na Milićev stan u Nišu, ali samo pukom srećom niko nije povređen.
Zahtevamo da se istraga što pre okonča, a odgovorni kazne.Srbija ne sme postati balkanska Belorusija!
Žandarm koji je bio angažovan tokom protesta, a koji je ispričao za Danas da je tokom protesta bilo raspoređeno više topova, kaže da je jedan od njih stajao iza Narodne skupštine.
„Uređaj je bio montiran na haubi našeg vozila ‘Defender’ koga mi kolokvijalno zovemo „indijanac“. To je defender koji nema krov. Pored njega je bio ‘operater’ koji je zadužen za rukovanje ovim uređajem. Osim ovog vozila, levo od njega je bilo parkirano isto vozilo sa istim takvim uređajem. Objašnjeno nam je da će ovaj uređaj biti aktiviran ako bude bilo potrebe, kao i kako da se ponašamo ukoliko dođe do aktivacije“, priča žandarm za Danas.
Kaže da u tom trenutku nije bio jedini koji se nalazio pored ovog vozila, već da je tu bio čitav vod Žandarmerije.
„Vozilo je bilo sakriveno i nije moglo da se vidi od ograde kojom je Skupština opasana zbog građevinskih radova. Ovaj uređaj na kraju nije upotrebljen. Međutim, ovih uređaja je bilo više i bili su raspoređeni na različitim lokacijama. Rečeno nam je da postoje i mobilni uređaji koji nisu montirani na vozilima“, kaže žandarm.
On navodi da svaki odred Žandarmerije (Beograd, Novi Sad, Kraljevo, Niš) ima po dva ovakva uređaja i da se to uopšte do sada nije ni krilo od pripadnika Žandarmerije, ali da do sada nikada nisu izvoženi van baze, sve do protesta, prenosi Danas.
„Rečeno nam je i da je jedan uređaj postavljen u ili pored predsedništva, kao i da su traktori koji su parkirani oko Pionirskog parka, postavljeni upravo kako bi odbili udar topa ukoliko bi top bio upotrebljen, jer su u parku bili i naši ljudi“, kaže on.
Što se tiče događaja u Kralja Milana gde je, po izjavama mnogih upotrebljeno ovo oružje, on kaže da ne zna odakle je to moglo biti ispaljeno, jer se nalazio kod Skupštine.
Naš izvor nam je pre dva dana rekao i da su ta vozila u garažama kao i da će pokušati da ih slika.
„Nisam uspeo jer je ta garaža trenutno zaključana“, kaže žandarm.
On naglašava da je za ova vozila tog dana znao veliki broj pripadnika Žandarmerije.
Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA
“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.
On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.
“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš.
Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente!
Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”
On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.
“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš.
Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.