Privrednici na severu Kosova, gde u četiri opštine živi većinski srpsko stanovništvo, i dalje nemaju fiskalne kase pa samim tim ne plaćaju porez nadležnim državnim kosovskim organima.
Privrednici na severu Kosova, gde u četiri opštine živi većinski srpsko stanovništvo, i dalje nemaju fiskalne kase pa samim tim ne plaćaju porez nadležnim državnim kosovskim organima.
Pri Ministarstvu industrije i trgovine je registrovano 3.691 preduzeća različitih profila, međutim ne postoje zvanični podaci o tome koliko njih je aktivno i da li koriste fiskalne kase.
“Ne bežimo od plaćanja poreza, ali prvo Zajednica srpskih opština”
Jedan od privrednika sa severa Kosova u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) tvrdi da “niko ne beži od plaćanja poreza” ali smatra da tako nešto najpre treba da bude dogovoreno Briselskim sporazumom Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa.
“Stvarno ne možemo sad ništa da radimo, zato što nemamo, taj neki dogovoreni sistem kako će to sutra funkcionisati”, navodi ovaj sagovornik RSE, uz zahtev da se ne otkriva njegov identitet, koji je poznat redakciji.
“Niko ne beži od plaćanja poreza, niko se ovde ne bavi nekim švercom i krijumčarenjem zarad štete nečijeg budžeta, stvar je u tome da dok se ne reše stvari, dok ne budemo načisto, dok ne znamo šta je sve tim dogovorom vezano za privredu da mi ne možemo, nismo spremni da prihvatimo fiskalne kase i da budemo deo kosovskog sistema, kada je u pitanju konkretno ta tema”, navodi dalje.
Poručuje i da su privrednici sa severa spremni da pregovaračkim grupama, koje učestvuju u dijalogu Kosova i Srbije, daju neke predloge i ideje o rešavanju ovog problema.
“To definitivno mora da se reši u okviru briselskog sporazuma”, ponavlja ovaj privrednik i ističe neophodnost formiranja Zajednica srpskih opština.
Šta je Zajednica srpskih opština?
Zajednica srpskih opština je dogovorena Briselskim dijalogom Kosova i Srbije 2013. godine i zvanični Beograd uporno insistira na njenom formiranju.
Međutim, ova Zajednica je za kosovske vlasti sporna jer je Ustavni sud Kosova decembra 2015. godine utvrdio da principi o Zajednici nisu u potpunosti usaglašeni sa zakonima koji su na snazi. U toj oceni Ustavni sud Kosova napominje da se te sporne tačke mogu uskladiti zakonskim aktom Vlade Kosova i statutom.
Međutim, Srbija to ne prihvata i traži da se ona formira onako kako je dogovoreno u Briselu.
Pored ostalog, Sporazum o Zajednici srpskih opština predviđa da opštine učesnice imaju pravo da sarađuju u kolektivnom sprovođenju ovlašćenja kroz Zajednicu, te da će ona imati puni nadzor nad oblastima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, urbanizma i ruralnog razvoja.
Zašto je teško oporezivati građane na severu Kosova?
Iz Poreske uprave Kosova navode da njihovi službenici na severu ne mogu da obavljaju svoj posao tek tako, odnosno da to nije lak proces.
Portparolka ove institucije Valjentina Bitići Sefa (Valentina Bytyqi Sefa) za RSE ukazuje da je po ovom pitanju bilo aktivnosti na severu Kosova, ali dodaje da to nije dovoljno. Zbog specifičnosti situacije, u tom delu Kosova inspektori uglavnom odlaze uz pratnju Policije Kosova, poručuje ona.
„Postojao je otpor ili nespremnost tamošnje zajednice da administracija ili kosovska institucija obavlja aktivnosti. Imamo sektore iz srpske zajednice koji deluju u tom delu i imamo prihode iz tog dela”, kaže ona.
Iako nema preciznih informacija koliko je privrednih preduzeća aktivno na severu Kosova, Bitići Sefa kaže da je od poreza u periodu od januara do septembra ove godine prikupljeno 810.000 evra.
Na osnovu kosovskih zakona, predviđena je kazna od 1.000 evra za sve one koji posluju bez fiskalne kase.
Bitići Sefa ocenjuje i da će oporezivanje u Severnoj Mitrovici, Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću biti još teže nakon nedavne akcije Policije Kosova i carine protiv krijumčarenja robe.
Nadležne kosovske vlasti ocenjuju da se roba iz Srbije na Kosovu krijumčari najviše kroz alternativne puteve na severu.
Policija Kosova je, u saradnji sa carinom, 13. oktobra sprovela akciju protiv krijumčarenja robe na više lokacija u regionu Prištine, Peći, Južne i Severne Mitrovice, i tom prilikom zaplenila robu u iznosu od više stotina hiljada evra. Međutim, ova akcija je naišla je na protivljenje meštana Severne Mitrovice i Zvečana pa je došlo i do sukoba, a policija je upotrebila i suzavac kako bi rasterala demonstrante.
Tahiri: Sever Kosova raj za krijumčare
Proces uvođenja fiskalnih kasa u opštinama na severu Kosova je počeo 2010. godine u cilju sprečavanja utaje poreza.U lokalnim i međunarodnim izveštajima se konstantno navodi da ilegalna trgovina na Kosovu iznosi više od 30 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je oko 1,8 milijardi evra godišnje.
Isa Tahiri, profesor ekonomije na Univerzitetu u Mitrovici, podvlači da fiskalne kase moraju da se uvedu u svim preduzećima koja posluju na teritoriji Kosova, bez obzira u okviru kog sistema rade. Napominje da je izbegavanje izdavanja fiskalnih računa nekorektno u odnosu na konkurenciju, te da se na taj način zapravo izbegavaju poreske obaveze a samim tim se oštećuje i budžet.
„Kada se preduzeća ne oporezuju, to je povezano sa krijumčarenjem. To je potvrđeno i nedavnom akcijom kosovske policije. Proizvod koji ulaze kroz šverc su jeftiniji a korist je duplo veća nego od proizvoda za koje se plaća porez“, objašnjava profesor Tahiri.
Finansijska korist privrednika na severu je, kaže dalje on, te dodaje da meštani na severu Kosova ne plaćaju ni račune za utrošenu električnu energiju.
„To tiče na građane i privrednike iz drugih krajeva (Kosova). Ovo pitanje ne treba tretirati kao severni i južni deo jer to direktno utiče na budžet Kosova. To mora da se zaustavi”, podvlači Tahiri.
Koliki je dug četiri opštine sa severa?
Osim što ne plaćaju porez, građani Severne Mitrovice, Leposavića, Zubinog Potoka i Zvečana od 1999. godine pa sve do danas ne plaćaju ni račune za struju i vodu.
Procenjuje se da dug za utrošenu električnu energiju u tim opštinama, na godišnjem nivou iznosi oko 12 miliona evra. Od 1999. do 2017. godine, ovaj dug su paušalno plaćali građani Kosova iz ostalih opština južno od Ibra, tako što su im računi bili veći za 3,5 odsto. Međutim nakon brojnih žalbi, Apelacioni sud je krajem 2017. godine odlučio da suspenduje ovu praksu jer je bila nezakonita.
Potom je Osnovni sud u Prištini je 11. oktobra – na osnovu tužbe koju je podnela Kancelarija Ombudsmana ove godine – doneo odluku kojom se Regulatorna kancelarija za električnu energiju i Kosovska kompanija za distribuciju električne energije (KEDS) obavezuju da građanima vrate preko 40 miliona evra. To znači da bi gađanima južno od Ibra trebao da se vrati novac koji je od njih uziman kako bi se pokrili troškovi za utrošenu energiju na severu.
‘Niko ne plaća račune, neću ni ja’
Meštani Severne Mitrovice koje smo pitali potvrđuju da ne plaćaju račune za utrošenu električnu energiju i dodaju da će svoje račune izmirivati “kada budu morali”.
“Ne, ko plaća struju? Niko ne plaća, ne plaćam ni ja“, rekao je za RSE Miroslav Antić iz Severne Mitrovice.
„Ne plaćam. Računi ne stižu, nemamo brojila za merenje struje. Ako jednog dana budemo morali da platimo, platićemo”, kaže Ognjen Karamarković.
Službenicima kompanije za distribuciju električne energije se ne dozvoljava da očitavaju brojila za utrošenu struju pa im tako ne stižu ni računi.
Srbi južno od Ibra plaćaju račune
Građani Kosova srpske nacionalnosti koji žive u šest optšina južno od Ibra godinama unazad redovno izmiruju svoje račune za struju, jer će im u suprotnom biti isključena.
„Normalno, redovno plaćam, skupa je dosta”, kaže Predrag Ristić iz Gračanice, opštine sa većinskim srpskim stanovništvom kod Prištine. On napominje da nadležni odmah isključuju struju ukoliko se računi ne plate na vreme.
Račune za električnu energiju redovno plaća i Vesna Stanković iz Gračanice.
“Naravno, redovno i odavno plaćam. Jedino ono u početku 99’, ako ne platimo račun isključili bi nam je istog trenutka”, poručuje ona.
Neki smatraju i da Srbi južno i severno od reke Ibar nemaju jednak tretman. Tako Srećko Kojić iz Klokota, na oko 50 kilometara južno od Prištine, kaže da takva situacija mora da se promeni.
„Skoro 22-23 godine ljudi (na severu) ne plaćaju struju, vodu, ništa, komunalije. A mi ovde moramo, dva meseca nisi platio, treći mesec isključe struju našim ljudima ovde…A u Mitrovici divlji zapad“, poručuje on.
Osim račune za struju, Srbi južno od Ibra redovno izmiruju i druge obaveze, kao što je plaćanje poreza i drugih komunalnih računa.
Inače, Kosovo i Srbija su potpisali i sporazum o energetici 2013. godine u okviru dijaloga koji se u Briselu vodi posredstvom Evropske unije. Međutim, Srbija još uvek nije sprovela ovaj sporazum.
Briselski Sporazum o energetici predviđa osnivanje nove elektroenergetske kompanije za snabdevanje potrošača po kosovskim zakonima koja će delovati u četiri opštine na severu Kosova sa većinski srpskim stanovništvom. Nadležne vlasti na Kosovu su ispunile sve kriterijume i uslove za osnivanje ove kompanije, međutim Srbija nije učinila isto.
Dragan Šutanovac izabran za ambasadora Srbije u Vašingtonu
Dragan Šutanovac, predsednik Saveta za strateške politike i nekadašnji ministar odbrane, imenovan je na dužnost ambasadora Republike Srbije u Vašingtonu
Novi dokazi o korupciji u rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu
Kao što je za samo pola godine cena radova na adaptaciji Železničke stanice u Novom Sadu privatne firme Starting povećana 2,66 puta, po sličnom receptu višestruko su u odnosu na realnu vrednost uvećavane i fakture Deko tima, koji je takođe bio angažovan na tom državnom projektu
Dva dokumenta, sporazum i podizvođački ugovor kineske kompanije China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) sa Startingom iz Batajnice, čiji su vlasnici Ljiljana Tripković i Nikola Trivić, ujedno i direktor firme, bacaju novo svetlo na slučaj nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, koja se srušila 1. novembra i usmrtila 15 ljudi. Optužnica, koju je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo 30. decembra, naime, ne obuhvata i moguću korupciju, već se bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, bivši direktor Infrastrukture železnice Srbije Nebojša Šurlan, njegova naslednica Jelena Tanasković i još 10 okrivljenih terete da su izvršili krivično delo protiv opšte sigurnosti.
Iz sporazuma i podizvođačkog ugovora CCECC i Startinga, koji su objavljeni na sajtu Višeg javnog tužilaštva 1. januara, a prvi je javnost o tome obavestio Forbs Srbija, jasno se vidi da je prvim dokumentom iz novembra 2021. bilo dogovoreno da domaći podizvođač za svoj deo posla na rekonstrukciji stanice dobije 1.922.051,6 evra, da bi posle samo nešto više od pola godine, u julu 2022, podizvođačkim ugovorom, ta suma bila uvećana čak 2,66 puta, na 5.116.401,15 evra. Iako u prvom sporazumu jasno piše da ugovorena cena od oko 1,9 miliona evra „uključuje sve obaveze podizvođača po ovom ugovoru“. Zbog toga se sa nestrpljenjem očekuju građevinske knjige, jer će tek iz njih moći da se vide konačne cene svakog posla i koliko one odudaraju od predračunskih i cena definisanih pojedinačnim ugovorima.
Jasne indicije da se radi o privrednom kriminalu
Za Jasminu Paunović, tužiteljku Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, to je samo još jedan dokaz da, kada je u pitanju krivičnopravna odgovornost za rušenje nadstrešnice, ovaj slučaj prevazilazi nadležnost Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, jer se, kako kaže za Radar, radi o privrednom kriminalu. Tim pre što je, izbegavanjem da se primeni Zakon o javnim nabavkama, očigledno protivpravno pribavljena velika imovinska korist, na štetu Republike Srbije, s obzirom na to da je sve troškove gradnje plaćala država, preko javnog preduzeća Infrastruktura železnice Srbije i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Uz ogradu da je sporazum CCECC i Startinga iz novembra 2021. morao da nastane na osnovu prethodnog ugovora o izgradnji (adaptaciji), zaključenog između naručioca posla – finansijera (Vlade Srbije i Infrastrukture železnice Srbije) i izvođača radova (kineskog konzorcijuma), a da taj ugovor, u kome se preciziraju prava i obaveze kineske firme, još nije objavljen, tužiteljka Paunović naglašava da joj nije jasno kako je Starting angažovan kao podizvođač na osnovu „prijateljskih konsultacija“.
„Takav kriterijum izbora nije poznat ni u jednom zakonu Republike Srbije. Ovakav termin, upotrebljen u ovako važnom ugovoru, koji se može smatrati i međudržavnim, dovodi do zaključka da je upravo Starting izabran samim ugovorom između naručioca radova i samog izvođača. To ostaje kao mogućnost, jer kako bi kineska firma kao izvođač mogla da zna za jednu od hiljade drugih domaćih građevinskih firmi i da baš nju angažuje. Ili je do tog podizvođača došla na neki drugi način, ali sigurno ne, bar to nije navedeno, na tenderu“, ističe Paunović.
Nadalje, objašnjava sagovornica Radara, Starting je preuzeo obavezu prema CCECC da za svoje podizvođače angažuje proverene, profesionalne i odgovorne firme, za koje je morao prethodno da dobije pismeno odobrenje kineskog izvođača, kojem je morao da svake dve nedelje dostavlja listu obavljenih radova, a on je posle provere bio dužan da im ono što je urađeno isplati u roku od 45 dana.
Nije jasno kako je Starting angažovan na osnovu „prijateljskih konsultacija“, jer takav kriterijum ne postoji u važećim zakonima, što ukazuje na zaključak da je ta firma za podizvođača izabrana ugovorom između naručioca radova, odnosno države i samog izvođača
Jasmina Paunović
„Prema mom skromnom mišljenju, velika je odgovornost Startinga za rekonstrukciju stanične zgrade, sa nadstrešnicom, kako zbog izbora svojih podizvođača, jer i oni snose odgovornost u okviru svog angažovanja, a snose odgovornost i prema kineskoj firmi koja ih je angažovala, a iz objavljenih dokumenata se vidi da je to bilo na štetu građana Srbije, jer se sporazum iz novembra 2021. i podizvođački ugovor iz jula 2022. razlikuju samo u procenjenoj vrednosti radova, koja je za samo šest meseci povećana sa 1,9 na 5,1 miliona evra“, ističe Jasmina Paunović.
Kako je država plaćala 150 evra za nešto što realno vredi 20 evra
Da ima osnova za proširenje istrage i u drugom pravcu, zbog moguće korupcije, smatra i inženjer geologije Zoran Đajić, koji je za rekonstrukciju, dogradnju i adaptaciju Železničke stanice bio angažovan za stručni nadzor svih kamenorezačkih radova, najpre kao konsultant Startinga, do 19. avgusta 2022, sa kojim je ugovor raskinuo jer su oni insistirali da može da nadzire njihove radove samo kad ga oni pozovu. Možda deo objašnjenja za takvo ponašanje leži u pričama nekih radnika na gradilištu koji su Đajiću govorili da iza Startinga zapravo stoji bivši predsednik Tomislav Nikolić.
„Samo treba pratiti tokove novca i videti gde je on završio. Uostalom, Saobraćajni institut CIP je vrednost svih radova za dogradnju i adaptaciju pothodnika Železničke stanice procenio na 31,21 milion dinara bez PDV-a, odnosno na 37,45 miliona dinara sa PDV-om, ali su na kraju oni koštali višestruko više. Navešću samo jedan primer koji pokazuje kako je do toga došlo. Po proračunu CIP-a stavljanje jednog dužnog metra mermera trebalo je da košta oko 20 evra, a Deko tim, kao jedan od podizvođača CCECC, zadužen za sve kamenorezačke radove, svaki metar fakturisao je 150 evra“, navodi Đajić.
izvor : https://radar.nova.rs/ekonomija/korupcija-ugradnja-nadstresnica/
LSV: Građani Srbije više neće trpeti teror kriminalaca i batinaša
Opoziciona stranka Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani saopštila je danas, povodom napada nepoznatih nasilnika na studente Pravnog fakulteta u Beogradu, da građani Srbije više neće trpeti “teror kriminalaca i batinaša”
Portparol te stranke Aleksandar Marton zahtevao je u saopštenju za javnost od ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića da pod hitno obavesti javnost ko su osobe koje su noćas napale i povredile studente.
“Zahtevamo da ovi kriminalci budu uhapšeni, procesuirani i kažnjeni”, rekao je Marton.
Novi Sad: Grafiti sa krvavim rukama kao podrška profesoru i odgovor onima koji mu prete
Na fasadi isred ulaza u zgradu u kojoj sa porodicom živi univerzitetski profesor i novinar Dinko Gruhonjić kojem su na istom mestu ispisivane pretnje smrću jutros su se pojavili brojni otisci krvavih ruku, kao poruka onima koji su ispisivali grafite mržnje i kao podrška profesoru i novinaru i njegovoj familiji
Gruhonjić je novinarima rekao da su mu komšije jutros pokazale i poruku podrške koju su zatekli ispred ulaza u zgradu, a na kojoj je pisalo: “Uz vas smo, profesore! A onima koji vam prete poručujemo: Ruke su vam krvave! Odgovaraćete!”
On je zahvalio nepoznatim autorima koji su na fasadi zgrade, preko pretećeg grafita, ostavili na desetine tragova krvavih ruku.
“Solidarnost nam mnogo znači”, rekao je Gruhonjić.
U martu prošle godine nepoznati počinioci su ispisali grafit ispisan crnim slovima sa eksplicitnom pretnjom smrću upućenom Gruhonjiću.
Nakon što su Gruhonjićevi prijatelji i kolege prekrečili taj grafit, nepoznati počinicoci su crvenom farbom boje krvi isto veče ispisali grafit “Džabe si krečio!”.
Policija nikada nije pronašla počinioce.
Gruhonjić i njegova porodica od tada su neprestano na meti pretnji smrću i proganjanja u kojoj učestvuju i viski režimski funkcioneri, kao i mediji bliski režimu.
Pismo novosadskih studenata pripadnicima BIA: Ne plašimo vas se
Na današnjem protestu ispred prostorija BIA u Novom Sadu pročitano je pismo koje su studenti Novosadskog univerziteta uputili pripadnicima Bezbednosno-informativne agencije
Studenti su želeli pismo da predaju lično, a pošto iz zgrade niko nije izašao, oni su nakon protesta pisma okačili o ogradu.
Pismo je pročitala studentkinja Olga, a mi ga prenosimo u celosti:
Dragi naši pripadnici i pripadnice Bezbednosno-informativne agencije,
Poslednjih dana i meseci ste nalazili načine kako da stupite u kontakt sa nama, pa smo mi došli i odlučili da vam taj posao olakšamo. Znamo da imate mnogo značajnog posla koji obavljate, nadamo se u korist države a ne u korist vlastodržaca koji sprovode samo svoju i volju sebi bliskih ljudi u cilju ostvarivanja ličnih interesa.
Vreme je danas lepo, lepše nego prethodnih dana, pa smo rešili da odgovorimo na vaš poziv na prijateljski razgovor. Kada se razgovor vodi na lokaciji koja nije poznata, bez ličnih stvari i dodatnih obaveštenja, između dve strane koje nikako nisu jednake, atmosfera nije ni malo prijateljska.
Došli smo da vam pokažemo kako razgovaraju kolege, drugari, prijatelji. Ali nismo došli sami, jer mi nismo sami. I to je ono protiv čega se teško boriti. Zajedništvo koje mi negujemo nije vama blisko i poznato i iz te pozicije shvatamo zašto nas ne razumete. Jednu stvar ćete, sigurni smo, razumeti – ne plašimo vas se jer državu čini društvo.
Da ponovim još jednom, državu čini društvo, a mi smo onaj deo društva koji je odbio da ćuti na sve ono loše. Dosta nam je!
Verujemo da je vaš poziv za rad u službi BIA u svojoj suštini human i treba da služi očuvanju naše zemlje i njenog međunarodnog integriteta, a samim tim i svih njenih građana. Vođeni ovim mišljenjem, pozivamo vas da stanete iza svih tih vrednosti za koje bismo trebali zajedno da se borimo. Sada je na vama da zauzmete stav i odlučite o tome šta su vrednosti kojima se vi vodite.
Kostreš: Počeo je Novosadski proces, rezultat će biti demontaža kriminalno-koruptivnog režima
Predsednik opozicione stranke Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš izjavio je danas da je otpočeo “Novosadski proces” kojim će biti demontirana kriminalno – koruptivna hobotnica Srpske napredne stranke (SNS) i vladajućeg režima
“Sama činjenica da je Apelacioni sud u Novom Sadu ukinuo odluku Višeg suda da se (bivši ministar građevinarstva Goran) Vesić brani sa slobode govori o tome da je počeo Novosadski proces”, naveo je Kostreš u saopštenju za javnost.
Dodao je da je Novosadski proces veoma značajan za sve građane, jer govori kako treba da izgledaju normalno društvo i normalna država u kojoj se poštuju zakoni i propisi, jednako za sve.
“Zbog toga je novosadski proces put kojim treba ići da bi se demontirala kriminalno-koruptivna hobotnica Srpske napredne stranke i vladajućeg režima”, poručio je Kostreš.