Počela masovna “evakuacija” u Hersonu: Dok Rusi tvrde da počinje bitka, Ukrajinci optužuju Moskvu za deportacije
Na dan kada je ruski predsednik Vladimir Putin proglasio ratno stanje u četiri delimično okupirane ukrajinske oblasti, ruski zvaničnici u oblasti Herson počeli su sa masovnom “evakuacijom” do 60.000 civila, navodeći kao razlog svakodnevne raketne napade ukrajinskih snaga
I dok čelnici administracije tvrde da će uskoro početi bitka za Herson, Ukrajinci kažu da je reč o “propagandi” i da se stanovništvo zastrašuje kako bi se sprovele “dobrovoljne deportacije” u Rusiju.
Stanovnici grada Herson, prestonice istoimene oblasti koju je Rusija anektirala, dobili su u sredu ujutru poruke sa hitnim zahtevom za evakuaciju.
“Dragi stanovnici, evakuišite se odmah. Oružane snage Ukrajine će granatirati stambena naselja. Autobusi će saobraćati od 7.00 iz Rečporta (rečna luka) do leve obale”, glasila je poruka.
U svom prvom gostovanju u utorak uveče na ruskoj državnoj televiziji kao novi ratni komandant Kremlja u Ukrajini, general Sergej Surovkin priznao je da je situacija u Hersonu “daleko od jednostavne” i “veoma teška”.
“Naši dalji planovi i akcije prema gradu Hersonu zavisiće od vojne i taktičke situacije na terenu”, rekao je on.
Kako piše CNN, ukrajinske snage su poslednjih nedelja napredovale kroz nekoliko delova Hersonske oblasti, zauzimajući sela i poljoprivredna zemljišta duž zapadne obale reke Dnjepar, takođe poznate kao desna obala. Sposobnost Rusije da poveća broj trupa u Hersonu bila je ozbiljno otežana čestim ukrajinskim raketnim i artiljerijskim udarima na mostove koje kontroliše Rusija, a koji idu preko Dnjepra. Eksplozija na Kerčkom mostu koji povezuje Rusiju sa Krimom, dodatno je zakrčila rusku logistiku.
Evakuacija sa glavne linije fronta
Šef ruske administracije u Hersonu, podsetimo, pozvao je prošle nedelje Kremlj da pomogne u “evakuaciji” civila u blizini linije fronta. Kako je pisao “Gardijan”, ovim pozivom porasla je bojazan da će Herson postati glavna linija fronta u Ukrajini, a reč je o gradu koji je jedan od prvih koji je i pao u ruke ruskih snaga nakon početka invazije 24. februara.
Retorika je potom u utorak dostigla novi nivo, pa je nešto iza 23 sata po lokalnom vremenu Kiril Stremousov, zamenik šefa administacije koju podržava Rusija, objavio na svom Telegram kanalu upozorenje stanovnicima.
“Ukrajinski nacisti koje gura Zapad počeće vrlo brzo svoj napad na Herson. Snažno savetujemo da napustite oblast desne obale”, rekao je on.
Prema najnovijim podacima, Hersonska oblast biće zatvorena za dolazak civila i civilnog saobraćaja na sedam dana zbog nesigurne situacije u regionu, izjavio je vršilac dužnosti guvernera Vladimir Saldo.
“Ako izbiju neprijateljstva, biće artiljerijske kanonade. Bombardovaće grad. Bolje je odvesti ljude negde drugde, što trenutno radimo. Da bi ovaj posao bio sigurniji, ulazak civila na teritoriju Hersonske oblasti obustavlja se na sedam dana”, rekao je Saldo za TV kanal Rusija-24, a prenela agencija TASS. Saldo je dodao da će u region moći da uđu “samo oni koji imaju propusnicu iz kancelarije vojne komande”.
Inače, ukrajinski zvaničnici veruju da je u gradu ostalo manje od polovine civilnog stanovništva Hersona – oko 130.000 ljudi. Vladimir Saldo, ruski lider u regionu Hersona, rekao je ruskoj državnoj televiziji da planiraju da presele 50.000 do 60.000 ljudi sa desne na levu obalu reke Dnjepar.
Ukrajinski lideri u egzilu iz oblasti Herson, međutim, optužuju ruske lidere da izazivaju “histeriju” kako bi zastrašil stanovništvo i sproveli “dobrovoljne deportacije” u Rusiju, gde im je obećana pomoć u stambenom zbrinjavanju.
“S jedne strane razumemo da će Oružane snage Ukrajine osloboditi Herson i region – shodno tome, može doći do aktivnih neprijateljstava, a to predstavlja rizik za lokalno stanovništvo. S druge strane, nema garancije da će evakuisani ljudi biti bezbedni tamo i daleko od linije fronta. Sada oni sami donose odluke, da odu ili da ostanu. Teško je reći kakvu će odluku doneti”, rekao je za CNN Jurij Sobolevski, zamenik predsednika regionalnog saveta Ukrajine za Herson.
Prema izveštaju koji je u julu objavio OEBS, “masovna deportacija civila” od strane Rusije mogla bi, zajedno sa drugim navodnim zloupotrebama, da predstavlja zločin protiv čovečnosti. U septembru je Savet bezbednosti UN takođe rekao da ruska prisilna deportacija 2,5 miliona ljudi iz Ukrajine, uključujući 38.000 dece, predstavlja kršenje ljudskih prava.
Važan strateški grad
U prvim danima ruske invazije na Ukrajinu, kada je i dalje vladala velika konfuzija, zauzimanje južnog grada Hersona bilo je ključna strateška pobeda Kremlja. Već sedmog dana rata gradonačelnik Hersona je objavio da su ruski vojnici ušli u njegovu kancelariju i da je grad pao.
Geografski, to je bilo od vitalnog značaja: Herson leži na ušću centralne ukrajinske arterije, reke Dnjepar, i nedaleko od kanala koji vodom snabdeva Krim. Ukrajinska vlada zatvorila je taj kanal 2014. godine, kada je Rusija anektirala poluostrvo.
Bio je to prvi veći grad koji je Rusija zauzela i jedina regionalna prestonica koju je zauzela od februara. To je i drugi najveći regionalni centar koji je Rusija zauzela posle Marijupolja.
Sedam meseci kasnije, Kremlj smatra da je oblast Herson deo Rusije. Pa ipak, svi, od ruskih imenovanih lidera u regionu do novog komandanta ruskih snaga u Ukrajini, šalju upozorenja koja sugerišu da Rusija možda ne bi mogla da izdrži ukrajinsku kontraofanzivu u regionu.
Surovkin je nedavno rekao da se ukrajinska vojska spremala da granatira centar grada Herson, pa čak i da udari na branu koja je do hidroelektrane u Novoj Kahovki i oslobidi poplavne vode na nižim područjima nizvodno. Ukrajinski zvaničnici su tu ideju odbacili kao rusku propagandu.
Inače, ukrajinska vojska škrta je na rečima kada je u pitanju napredovanje njihovih trupa u ključnoj regiji koja graniči s Krimom, južnim ukrajinskim polusotrvom koji je Moskva anektirala 2014. godine.
Od četiri teritorije, Herson izaziva najviše pažnje. S obzirom na ovakav razvoj aktivnosti, i očigledne izveštaje da ruska vojska ne stoji baš najbolje, ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi pred sobom da ima veliku dilemu – vojska se može povući i dozvoliti Ukrajini pobedu u Hersonu i oko njega, dok sa druge strane može i ugroziti dobar deo svojih jedinica u toj oblasti prilikom odbrane koja je malo verovatna.
Filips O’Brajen, profesor strateških studija na Univerzitetu Sent Endruz, smatra kako rusku vojsku i u bliskoj budućnosti očekuju neuspesi u Hersonskoj oblasti, napominjući za AP da je “teško stabilizovati liniju fronta kada je vaša logistika rastegnuta, vaše trupe iscrpljene, a protivnik mnogo, mnogo pametniji”.
Sada kada se gleda iz perspektive Moskve, više se ne gleda kao na sukob na teritoriji Ukrajine, već kao o odbrani svoje teritorije – drugačija je prizma iz koje će se domaćoj javnosti predstaviti sve to što Rusija radi, dodaje.
Rodžer Murhaus, britanski istoričar specijalizovan za istoriju Nemačke i Centralne Evrope, naveo je za časopis “Tajms” da Rusija sada pokušava da “zamrzne linije fronta”. On smatra kako bi ovo moglo da omogući Rusiji da “ukopa” položaje pred zimu, i pripremi vojsku za prolećni deo rata.
Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA
“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.
On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.
“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš.
Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente!
Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”
On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.
“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš.
Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.
Masovne demonstracije na ulicama Novog Sada u okviru generalnog štrajka: Korak po korak – pobeđujemo mrak
Kolone studenata i učenika spojile su se sa kolonom građana u blizini univerzitetskog kampusa u Novom Sadu i krenule u protestnu šetnju novosadskim bulevarima i ulicama u okviru generalnog štrajka, na koji su pozali studenti u blokadi
Kolona od najmanje 10.000 ljudi kreće se Stražilovskom ulicom, prema Bulevaruz Mihajla Pupina, odakle će doći do Srpskog narodnog pozorišta, gde će održati 15 minuta tišine ta 15 žrtava tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu.
Nakon što su krenuli iz kampusa, studenti su se susreli sa građanima u blizini JKP Informatika, odakle su krenuli dalje u šetnju.
Na generalni štrajk su pozvali novosadski Studenti u blokadi.Jedan muškarac je pokušao svojim automobilom da prođe kroz kolonu demonstranata, ali su ga redari blokirali i on se vratio.
Demonstranti prave buku pištaljkama, trubama i vuvuzelama. Oni nose zastave Srbije.
Nose i brojne transparente, među kojima su “Prosvetni ratnici”, “Sloboda miriše na lale”, “Bliži zatvoru nego narodu” sa karikaturo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera u ostavci Miloša Vučevića, predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić i drugih visokih funkcionera režima.
Nose i transparent “Policajci i sudije, ili ste uz narod ili ste izdajnici, ili ste za zakon ili ste za mafiju, pažljivo birajte svoje, ili…”, “Svi u štrajk”, “Vidimo se u Beogradu”, “Kako seješ – tako žanješ”, “Seme za promene”, “Preorimo sistem”, “Gari, ne budi Ćaci”, „Korak po korak – studenti i profesori pobeđuju mrak“.
Ovom štrajku se, kako su naveli, može doprineti kada zaposleni uzmu slobodan dan ili bolovanje, obustave rad, građani ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, a ne idu ni u pozorišta i bioskope.
Štrajku su se pridružili advokati, brojni preduzetnici, među kojima je i više veterinarskih ambulanti, kao i nezavisni mediji.
Kao i na dan prethodnog štrajka 24. januara, fokus je ovog puta na javnim preduzećima zbog, kako su rekli, toga što je „tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku“.
Šetnjom će biti obuhvaćena javna i komunalna preduzeća Informatika, Urbanizam, Čistoća, Pošta kod Merkatora, Toplana i Elektrovojvodina, zatim Osnovni sud, Više javno tužilaštvo, Školska uprava, Srpsko narodno pozorište, Pošta u centru, Zavod za urgentnu medicinsku pomoć, Klinički centar Vojvodine, Institut za javno zdravlje Vojvodine, saopštili su studenti.
IT zajednica u Novom Sadu saopštila je da od 10h blokiraju raskrsnicu Bulevara cara Lazara i Stražilovske ulice, kod kampusa, gde čekaju studente kako bi im se pridružili u protestnoj šetnji.
Srednjoškolci Novog Sada najavili su da će se okupiti kod Futoške pijace, gde će u 11.30 časova održati 15-minutni pomen za stradale u padu nadstrešnice. Posle toga će, kako su saopštili, dočekati studente i profesore.
Prosvetari Novog Sada okupljaju se u 11 časova ispred Školske uprave gde najavljuju „buku“ zbog neisplaćenih zarada, a potom će se priključiti studentima.
Takođe, vaspitači su najavili da će i ovog petka nastaviti sa umrežavanjem, odnosno blokiranjem raskrsnica u 11.52h, nakon čega će se i oni pridružiti ruti na kojoj su studenti.
Studentkinja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu Darija Sabadoš navela je u Insajderovoj emisiji “Marker” da je podrška za najavljeni štrajk mnogo veća nego što su očekivali.
“Prethodnom štrajku su se mahom priključili i omasovili ga mikro i mali preduzetnici, a radnici su nekako bili skrajnuti. Razgovora sa sindikatima nije bilo. Međutim, za 7. mart smo kontaktirali različite sindikate. Podršku smo prvo dobili od Sindikata nauke Srbije, oni su direktno podržali studentske zahteve, zato što taj sindikat okuplja studente doktorskih studija. Podržali su nas takođe Granski sindikat kulture, umetnosti i medija Nezavisnost, Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije, samim tim i Vojvodine, Ujedinjeni sindikati Sloga. Podrška je stigla i od inženjera u okviru Inženjerske komore Srbije, kao i od poljoprivrednika koji nisu sindikalno organizovani, ali su s nama od početka”, rekla je studentkinja.
Student Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić rekao je za Insajder da je “lepota u tome što nije u pitanju koordinisana akcija, ali da se opet vidi solidarnost i zajednički cilj studenata, s obzirom na to da će se svuda u Srbiji istovremeno dešavati isto”.
“Mi smo blokadama samih fakulteta naterali nastavno osoblje da uđu u generalni štrajk, a jedino što možemo jeste da pozovemo i ostale građane i radnike na potpunu obustavu rada, prvenstveno u državnim i javnim preduzećima, a potom i one privatnom sektoru – da na isti način podrže kolege iz javnog sektora”, rekao je student za Insajder.
Na pitanje kakav je plan za petak, Sabadoš je rekla da će biti organizovana protestna šetnja, te da će studenti obići 13 javnih preduzeća u Novom Sadu.
“Okupljanje počinje 7. marta u 10 sati u Kampusu Univerziteta u Novom Sadu, ruta će biti blagovremeno objavljena. Plan je da napravimo krug oko grada obilazeći preduzeća. Fokusirali smo se na javna preduzeća zbog toga što je tim radnicima pravo na štrajk onemogućeno našim zakonima o radu i štrajku. Predviđen je minimalan proces rada, što štrajk čini nevidljivim i neefikasnim”, ističe Sabadoš.
Govoreći o protestu zakazanom za 15. mart u Beogradu, navode da je u pitanju “koordinisana akcija između svih univerziteta” i da su dogovori u toku.
Na pitanje kako vidi incidente u Skupštini, studentkinja Sabadoš je rekla da “smatra da njena lična mišljenja nisu od značaja za širi studentski pokret”, kao i da od plenuma, što fakultetskog, što univerzitetskog, nema odobrenje da komentariše ove događaje.
Student niškog Filozofskog fakulteta Bogdan Ristić kaže da su na tom fakultetu pratili dešavanja u Skupštini, napominjući da su se studenti već ranije “ogradili od stranačkih uticaja i političkih partija”.
Podsetimo da su novosadski studenti ranije pozvali na generalni štrajk u petak, 7. marta. Mnoge organizacije, udruženja, sindikati i građani već su potvrdili da će učestvovati u štrajku.
Upravni odbor Advokatske komore Vojvodine doneo je odluku o jednodnevnoj obustavi rada u petak, 7. marta.
“Advokatska komora Vojvodine potvrđuje svoju odlučnost u podršci studentima za ostvarenje njihovih zahteva do konačnog ispunjenja. Imajući u vidu da su studenti izdali saopštenje, objavljeno u medijima i na društvenim mrežama, kojim su pozvali sve građanke i građane Republike Srbije da im se dana 7. marta pridruže u generalnom štrajku, smatramo da Advokatska komora Vojvodine i svi njeni članovi, treba da se priključe ovom apelu studenata i da daju svoj doprinos tako što će se priključiti generalnom štrajku na način kako su to studenti predložili”, naveli su u AKV.
Studenti su ranije pozvali i građane da učestvuju u generalnom štrajku.
Pozvali su Novosađane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta.
Prvi generalni štrajk na koji su pozvali studenti održan je 24. januara. Odazvao se veliki broj privatnika i službi javnog sektora širom Srbije, a kako je 021.rs pisao, tog dana je izdato manje računa nego dva petka pre toga.
“Vodovod” je saopštio da je bunar BHD 5 na izvorištu “Ratno ostrvo” isključen sa sistema do završetka radova na regeneraciji.
Radovi će biti gotovi do kraja aprila.
Kako saopštavaju iz “Vodovoda”, ovaj infrastrukturni projekat je od ključnog značaja za poboljšanje kapaciteta vodosnabdevanja u Novom Sadu.
Regeneracija podrazumeva temeljno uklanjanje taloga i nanosa koji se prirodno stvaraju tokom dugogodišnje eksploatacije bunara. Ovim radovima omogućava se bolji protok vode i povećava efikasnost sistema.
Bunar BHD 5 je do sada obezbeđivao 45 litara vode u sekundi, a nakon regeneracije moći će da obezbedi 80-90 litara u sekundi, što će značajno doprineti stabilnosti vodosnabdevanja u gradu.