Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Plate balkanske, cene evropske

Iako se po nivou bruto domaćeg proizvoda po stanovniku Srbija nalazi skoro na začelju Evrope, samo ispred BiH, Albanije i Severne Makedonije, cene koje naše stanovništvo plaća za neke proizvode su na nivou EU, a neke i veće od njih.

Published

on

Foto: Aleksandar Veljković

Iako se po nivou bruto domaćeg proizvoda po stanovniku Srbija nalazi skoro na začelju Evrope, samo ispred BiH, Albanije i Severne Makedonije, cene koje naše stanovništvo plaća za neke proizvode su na nivou EU, a neke i veće od njih.

Građani Srbije su i prošle, kao i pretprošle godine, prema podacima Evrostata (Evropska agencija za statistiku), potrošačku elektroniku plaćali 16 odsto skuplje od proseka EU. Samo Islanđani su, prema prošlogodišnjim cenama, izdvajali više za elektroniku u Evropi.

Ako za Island mogu da se nađu objektivni razlozi poput visokog standarda i izolovanosti ostrva u Atlantiku što poskupljuje transport robe, kakvo objašnjenje može biti za to što prosečan Srbin plaća televizore, audio sisteme, laptop i desktop računare i drugu opremu 30 odsto više nego Poljak, 17 odsto više nego Švajcarac, 18,5 odsto više nego Nemac ili 21 odsto više nego Britanac?

Imajmo u vidu da je bruto domaći proizvod Srbije po stanovniku na 43 odsto proseka BDP-a Evropske unije ili drugim rečima, 57 odsto niži od proseka EU.

Ova pojava je inače prošle godine naterala i Komisiju za zaštitu konkurencije da pokrene postupke protiv učesnika na tržištu potrošačke elektronike. Komisija je na osnovu podataka Evrostata za 2019. godinu konstatovala da su cene potrošačke elektronike u Srbiji bile za 13 odsto više u odnosu na prosečne cene u EU.

One su za pojedine kategorije proizvoda bile više za 33 do 39 odsto nego u Mađarskoj iako je PDV u toj zemlji 27 odsto, dok je kod nas 20 odsto. Od 2019. ništa se nije promenilo, pa Mađari imaju tehniku za 11,4 odsto jeftiniju od proseka EU, a 27,4 odsto jeftiniju nego kod nas. Ovo je i objašnjenje zašto se masovno televizori kupuju preko severne granice umesto u domaćoj maloprodaji.

Takođe su i kućni aparati kod nas prilično skupi s obzirom na kupovnu moć jer su cene samo 2,5 odsto ispod EU proseka. U Mađarskoj ili Poljskoj su 20 odsto jeftiniji kućni aparati poput šporeta ili frižidera. Kod ovih proizvoda albansko tržište deluje nefunkcionalno s obzirom da su plaćali 22 odsto skuplje od EU proseka ili 20 odsto skuplje nego u Nemačkoj.

Iako smo veliki proizvođač i izvoznik suncokreta a imamo i pet fabrika jestivog ulja u Srbiji, prošle godine za ulja i masti plaćali smo 8,4 odsto više od EU proseka. Jestiva ulja i masti su u Makedoniji bili jeftiniji čak 35 odsto. Čak su i Nemci i Holanđani manje plaćali ulje od nas. S druge strane, Bugari i Albanci su plaćali osam do devet odsto skuplje nego srpski potrošači, a 16 do 17 odsto više od EU proseka.

U još jednoj kategoriji plaćamo cene nesrazmerno visoke našim primanjima i standardu. Po cenama odeće u 2020. godini bili smo na 93,4 odsto EU proseka, a obuće na 92,8 odsto. Poređenja radi, u BiH odeća je bila 14 odsto jeftinija nego u EU, a obuća 22 odsto.

U Rumuniji od EU proseka odeća je bila jeftinija 18, a obuća sedam odsto, dok je najjeftinija bila Bugarska gde je odeća bila jeftinija 22 odsto, a obuća 31 odsto od EU proseka. Zanimljivo je da je u Ujedinjenom kraljevstvu odeća bila u proseku jeftinija nego kod nas za 8,5 odsto, a manje zanimljivo je da su Nemci plaćali odeću pet, a obuću svega 1,5 odsto skuplje od nas. Prosečna plata u Srbiji prošle godine iznosila je oko 510 evra, a u Nemačkoj pet puta toliko.

U svakoj od ovih oblasti verovatno ima posla za Komisiju za zaštitu konkurencije, jer niti carine, niti porezi, niti udaljenost od tržišta ne opravdavaju tako visoke cene, a s druge strane niska kupovna moć građana trebalo bi da povuče cene na dole.

U javnosti od ranije postoji verovanje da bar mnogo jeftinije plaćamo hranu. Međutim, cene hrane u Srbiju su tek 20 odsto niže od proseka EU, a recimo Nemačka je na tom proseku. Cene hrane u Srbiji jednake su cenama u Mađarskoj iako je tamo prosečna neto plata u 2020. bila oko 800 evra ili skoro 300 više nego u Srbiji.

Bezalkoholna pića u Srbiji su 13,5 odsto jeftinija od EU proseka, a alkoholna 11 odsto. Međutim, duvanski proizvodi su čak 52,4 odsto jeftiniji. U ovoj grupi gde su cigarete jeftine nalaze se sve siromašne evropske zemlje poput Crne Gore, Albanije, BiH, Severne Makedonije i Turske.

Osnovne životne namirnice su prilično jeftinije, hleb i žitarice za 23 odsto, a meso za 30 odsto od EU proseka. Cene voća i povrća bile su 20 odsto niže, a mleka, sira i jaja 12,5 odsto.

S druge strane cene energije u Srbiji su među najmanjim u Evropi i na svega 49 odsto EU proseka. Jeftiniju energiju imaju samo Albanija i Turska. Takođe je i nameštaj na 32 odsto cena EU, ali recimo u Bugarskoj je nameštaj 45 odsto jeftiniji od EU proseka.

Pored toga i cene transporta su u Srbiji, a još više u drugim balkanskim državama niže nego u Zapadnoj Evropi – kod nas su manje za 34 odsto u odnosu na prosek EU, u Albaniji 55 odsto, a u Bugarskoj 50 odsto. Najskuplji prevoz plaćaju Britanci, 45 odsto iznad proseka EU. U ovom kraju Evrope mnogo su jeftiniji i restorani i hoteli. U Srbiji su 47 odsto, u Albaniji 44, a u Bugarskoj i Rumuniji oko 55 odsto ispod EU proseka.

Siromašniji od siromašnih

Ukupan indeks cena u Srbiji u 2020. bio je na 51,2 odsto proseka EU, a BDP na 43 odsto proseka. Neke druge zemlje u okruženju a pre svega u Centralnoj Evropi ukazuju na znatno viši standard ne samo zbog veće proizvodnje već i zbog nižih cena. Recimo, BDP per kapita Mađarske je 74 odsto proseka EU, a cene su na 58,1 odsto. Rumunski BDP po stanovniku je na 72 odsto, a indeks cena na 50 odsto proseka, a najveću razliku ima Poljska čiji BDP po stanovniku je 83 odsto u odnosu na EU, a indeks cena 54,8 odsto. Na drugoj strani, na kojoj su makaze niskog dohotka i relativno visokih cena, nalaze se Albanija sa 31 odsto BDP po stanovniku i 51 odsto nivoa cena EU.

M. Obradović

izvor: https://www.danas.rs/ekonomija/plate-balkanske-cene-evropske/

SLOBODNA VOJVODINA

Gardijan o dešavanjima na Kosovu: Ako se dokaže da je Vučić umešan, to bi moglo da dovede do sankcija Srbiji

Kosovo je optužilo Srbiju da stoji iza paravojne grupe koja je u nedelju napravila zasedu policijskoj patroli i sukobila se sa kosovskim snagama

Published

on

By

Vlasti u Prištini su prikazale niz modernog naoružanja koje je grupa koristila, uključujući dva oklopna automobila srpske proizvodnje i bacač granata, uz dokument koji navodno pokazuje da je bacač granata, koji je proizvela kompanija Zastava naoružanja, isporučila srpska vojska, piše britanski Gardijan.

Kosovska vlada je takođe tvrdila da je vođa grupe bio istaknuti političar kosovskih Srba lojalan srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću, a da je jedan od trojice borca paravojnih formacija ubijenih u nedelju bio bivši telohranitelj Aleksandra Vulina, šefa srpske obaveštajne službe koji je sankcionisan od strane SAD. jula za korupciju.

„Ova grupa je došla iz Srbije, obučavaju se u Srbiji, finansiraju ih i opremaju vojska Srbije i njena policija“, rekao je za Gardijan kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja.

„Deo oružja je oduzet iz magacina vojske i predat teroristima koji su na Kosovo došli iz Srbije“.

Svečlja je rekao da je njegovo ministarstvo podelilo dokaze sa zapadnim ambasadama i agencijama.

„Ono što su hteli je da zauzmu teritoriju Kosova i da otvore novi kanal komunikacije, novi put od Srbije do Kosova“, rekao je on i dodao da je krajnji cilj podela zemlje.

Vlada Srbije je negirala umešanost u oružanu grupu, ali je održala zvaničan Dan žalosti za troje mrtvih.

Vučić je pokušao da opravda njihove postupke lažnom tvrdnjom, na sastanku sa ruskim ambasadorom u Beogradu, da kosovska vlada sprovodi etničko čišćenje.

Kosovo navodi da je grupu predvodio Milan Radoičić, zamenik lidera stranke Srpska lista koju podržava Beograd, a koja dominira politikom u četiri opštine sa srpskom većinom na severu Kosova.

Svečlja je rekao da obaveštajna služba njegove zemlje veruje da je Radoičić, koji su sankcionisale SAD i Velika Britanija, ranjen i da se oporavlja u glavnoj vojnoj bolnici u Beogradu.

Tvrdnja nije mogla biti nezavisno verifikovana. Radoičić se nije javno izjašnjavao, ali je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić tvrdio da je snimak na kojem se vidi Radoičić među pripadnicima paravojske „prevara“.

Sukob se dogodio u trenutku kada su pregovori uz posredovanje EU usmereni na normalizaciju odnosa između dve zemlje u zastoju, pri čemu je Vučić obećao da nikada neće priznati Kosovo, a kosovska vlada je zbog toga odbila da uspostavi poluautonomnu asocijaciju srpskih opština.

SAD podržavaju pregovore i do sada su stajale na strani Evrope jer su većinu krivice za njihov neuspeh svalile na kosovskog premijera Aljbina Kurtija. Ali Bajdenova administracija istražuje umešanost Beograda u paravojnu jedinicu i pokušava da otkrije njenu misiju.

Ukoliko se utvrdi da je Vučić bio umešan, to bi moglo da promeni pristup pregovorima koji su zauzeli SAD i EU, koje su zakonodavci sa obe strane Atlantika kritikovali kao pristrasne prema Beogradu. To bi moglo da dovede i do sankcija Srbiji.

„Sve je jasnije da je na delu bio scenario da se izazove sukob kako bi srpska vojska ušla da zaštiti srpski narod na severu i tako sprovela podelu Kosova“, rekla je Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

„Ova operacija, bez obzira ko je direktno odgovoran za nju u Beogradu, prešla je crvenu liniju koju Zapad ne može da toleriše“, rekla je Biserko.

„Ovu situaciju nije isprovocirao Kurti, kako komentariše većina u Beogradu. Naprotiv, pokazao je zrelost, a kosovska policija profesionalizam“.

U brifing dokumentu za EU, kosovska vlada je rekla da je „grupa od desetina maskiranih naoružanih ljudi otvorila vatru na rutinsku patrolu policajaca“ 24. septembra u selu Banjska u blizini granice sa Srbijom.

U sukobima je poginuo jedan kosovski policajac, tri pripadnika paravojne grupe, a nekoliko je povređeno. Srpska grupa se zatim u oklopnim automobilima povukla do manastira u blizini sela, što je dovelo do sukoba.

Pre nego što je kosovska policija uspela da preuzme kontrolu nad manastirom, rekao je Sveča, neki od paravojnih grupa su uspeli da pobegnu i pređu u Srbiju.

Američki državni sekretar, Antoni Blinken, osudio je napad na kosovsku policiju i rekao: „Počinioci ovog zločina moraju biti pozvani na odgovornost kroz transparentan istražni proces.

„Pozivamo vlade Kosova i Srbije da se uzdrže od bilo kakvih akcija ili retorike koji bi mogli dodatno da podstaknu tenzije.

Blinken je pozvao na „povratak dijalogu uz posredovanje EU“.

Edvard P Džozef, bivši zamenik šefa misije na Kosovu Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, rekao je da će, ako Beograd stoji iza paravojne grupe, SAD morati da preispitaju svoj pristup regionu.

„Stvar je u tome da su pozivi na dijalog isprazni sada kada je čitava američka strategija – da se Vučićeva Srbija kultiviše kao ’partner’ – eksplodirala“, rekao je Džozef, sada viši saradnik na školi za napredne međunarodne studije Univerziteta Džons Hopkins. u Vašingtonu.

„Vučićevo poricanje saznanja verodostojno je otprilike koliko i iluzorna politika SAD prema Srbiji“.

Špend Ahmeti, nezavisni kosovski političar i bivši gradonačelnik Prištine, rekao je: „Jasno je da će sledeći dani i nedelje biti napeti. Ovo nije gotovo.

„Mrtve milicije tretirane su kao heroji i to znači da je ovo poziv za više ’heroja’, ali je takođe izvesno da su im sada obezglavljene sposobnosti.

izvor: https://www.danas.rs/svet/gardijan-o-desavanjima-na-kosovu-ako-se-dokaze-da-je-vucic-umesan-to-bi-moglo-da-dovede-do-sankcija-srbiji/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Pendarovski: Spori proces integracije u EU je pretnja demokratiji na Balkanu

Predsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski izjavio je danas da spori tempo procesa integracije u Evrosku uniju (EU) predstavlja jednu od pretnji demokratiji na Balkanu

Published

on

By

On je ocenio da je ruska invazija na Ukrajinu, kao nikada do sada, nametnula potrebu da se EU fokusira na integraciju zemalja Zapadnog Balkana, proces za koji je ocenio da će ojačati stabilnost, bezbednost i demokratizaciju regiona.

„Nažalost, odugovlačenje evropskih integracija iz različitih razloga u praktično svim zemljama Zapadnog Balkana rastura kredibilitet Unije, a spori tempo procesa integracije u Uniju predstavlja jednu od pretnji demokratiji na Balkanu“, rekao je Pendarovski na Konferenciji načelnika generalštabova vojski država članica Američko-jadranske povelje (A-5).

Predsednik Severne Mkedonije je istakao da nekoliko istraživanja javnog mnjenja pokazuje da podrška zapadno orijentisanim organizacijama i zemljama opada, kao i da prvi put posle tri decenije raste podrška nekim drugim organizacijama i drugim modelima upravljanja.

Komandant vojske SAD u Evropi general Kristofer Kavoli rekao je da ruska invazija na Ukrajinu ukazuje na vrednost i važnost kolektivne bezbednosti i kolektivnog teritorijalnog integriteta.

„Sve zemlje koje su ovde prisutne imaju značajne zajedničke programe saradnje i učestvuju kao partneri i saveznici u modernizaciji NATO-a u okviru koncepta kolektivne odbrane. Invazija na Ukrajinu nas takođe podseća da na stabilnosti treba da radimo svaki dan, a događaji u ovom regionu koji su se nedavno desili pokazuju da svi moramo da doprinesemo stabilnosti svakog dana“, istakao je Kavoli.

Konferenciji u Skoplju su prisustvovali i načelnici generalštabova Oružanih snaga (OS) Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, kao i visoki vojni rukovodioci Zajedničke komande NATO-a u Napulju i Evropske komande SAD.

Kao posmatrači su bili vojni predstavnici Generalštaba Vojske Slovenije, Generalštaba Vojske Srbije i Kosovskih bezbednosnih snaga, a kao gosti konferencije bili su komandanti Nacionalne garde iz sastava savezne države Sjedinjenih Država, koje su partneri zemljama A5, a to su Vermont, Minesota, Ajova, Merilend, Ohajo, Kolorado, Nju Džersi i Mejn.

(Beta, foto: Twitter)

izvor: https://autonomija.info/pendarovski-spori-proces-integracije-u-eu-je-pretnja-demokratiji-na-balkanu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kako se u selu Banjska dogodio jednodnevni rat

Ni tri dana nakon oružanog sukoba u Banjskoj, na Kosovu i Metohiji, u kojoj su stradala četvorica Srba i jedan kosovski policajac, nije jasno šta se tamo zaravo dogodilo i kome je bio potreban taj jednodnevni rat. Ostala su otvorena brojna pitanja na koja odgovore nisu dali ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali ni kosovski premijer Aljbin Kurti, a na koje bi javnost morala da dobije odgovor

Published

on

By

Ni tri dana nakon oružanog sukoba u Banjskoj, na Kosovu i Metohiji, u kojoj su stradala četvorica Srba i jedan kosovski policajac, nije jasno šta se tamo zaravo dogodilo i kome je bio potreban taj jednodnevni rat. Ostala su otvorena brojna pitanja na koja odgovore nisu dali ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali ni kosovski premijer Aljbin Kurti, a na koje bi javnost morala da dobije odgovor.

Ostalo je nejasno zbog čega su Srbi kamionima blokirali seoski put na kome inače nema previše saobraćaja i to u u tri sata ujutru, u blizini pravoslavnog manastira. Zašto su izabrali baš tu noć u kojoj je predsednik Srbije bio u avionu iz Njujorka za Beograd, ali i trenutak u kome Kurti nije baš bio najpopularnija ličnost na Zapadu.

Ako je Vučićeva argumentacija tačna da su se Srbi pobunili, jer više nisu mogli da trpe Kurtijev teror, pitanje je zbog čega to nisu uradili ranije kada je direktnih povoda bilo mnogo više.

Kako se u selu Banjska dogodio jednodnevni rat 2

Nejasno je ostalo i ko je organizovao tu grupu Srba i da li iza svega stoji Milan Radoičić, potpredsednik Srpske liste, kako tvrde kosovske vlasti, a o čemu Beograd ćuti.

Nejasno je i odakle toliko naoružanje, kako je stiglo u Banjsku i zašto kosovska policija i KFOR nisu na vreme zaustavili čak ni oklopno vozilo, ako su već imali snimak dronom.

Kome je bilo u interesu da dođe do pucnjave i zašto prvi put KFOR nije reagovao pravovremeno, iako imaju mandat koji im je poveren da bi se starali o bezbednosti i miru na severu Kosova.

Nejasno je i zbog čega srpski zvaničnici odmah nisu objavili imena stradalih Srba i zašto je Srpskoj listi bilo potrebno toliko vremena da bar izjavi saučešće porodicama stradalih.

I zašto su se oglasili saopštenjem tek nakon prozivke nemačkog ambasadora na Kosovu, ali ni jednom rečju ne demantujući da je Milan Radoičić jedan od organizatora pobune u Banjskoj. Ostalo je nejasno i zbog čega su kosovske vlasti prećutale čak i inicijale uhapšenih Srba, dok su tamošnji mediji o tome naširoko pisali.

Nejasno je ostalo i da li su srpske bezbednosne strukture znale da Srbi na Kosovu spremaju pobunu. Ako nisu znale postavlja se pitanje da li su se onda te grupe otrgle kontroli Beograda i krenule baš u odsustvu predsednika Srbije da same rešavaju svoje sukobe. A, ako su bezbednosne službe znale šta se sprema, da li su obavestile predsednika države na vreme.

Na sva ta pitanja zvanični Beograd, odnosno predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u jedinom, reklo bi se odocnelom obraćanju javnosti u nedelju uveče, nije dao odgovore. Njegova tvrdnja da je Kurtijeva želja da Srbe uvuče u rat s NATO-om nije dovoljno objašnjenje za ono što se u nedelju desilo u Banjskoj.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/politika/banjska-rat-radoicic-vucic-kurti/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV-Vojvođani: Vlast pod hitno da saopšti ko stoji iza terorističkog napada u selu Banjska

Novi Sad, 27. septembar 2023 – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani osuđuje teroristički napad koji se dogodio u selu Banjska na Kosovu i poziva državne organe da u najhitnijem mogućem roku javnost upoznaju sa svim detaljima ovog zločinačkog čina

Published

on

By

Javnost mora da zna ko stoji iza ovog napada, ko je organizator, a ko izvršilac.

Brza istina o događajima u Banjskoj sprečila bi eskalaciju nasilja i nove tragične događaje.

Aleksandar Marton

Portparol

Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani

izvor: https://lsv.rs/m/vest.php?v=17881

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Moguće je u mlade usaditi ideju pomirenja, uprkos lošim državnim primerima

Za pogoršane odnose među takozvanim zemljama regiona, odnosno naslednicama SFR Jugoslavije, krivi su političari i zvanični državni narativi, ali građane to ni na koji način ne obavezuje da se takvoj situaciji povinuju, oni treba da svoje odluke i postupke baziraju na sopstvenom iskustvu i ne doozvole da državne politike sprečavaju njihovu saradnju i kontakte, poručuju za Autonomiju polaznici regionalne škole o devedesetima

Published

on

By

Mirta Čenić iz Splita, koja u Zagrebu studira političke nauke, za Autonomiju ističe da je do sada učestvovala samo na seminarima, predavanjima i treninzima u Hrvatskoj, te je bila zaintrigirana da vidi kako se o dešavanjima iz tog perioda govori u Srbiji i kakva je razlika između hrvatskih i srpskih predavača.

„Mislim da smo uspeli da se povežemo, ne samo na ovaj formalan način, nego mislim da je mnogo bitnije ono posle, nakon svih radionica, to povezivanje i druženje, to jedno zajedništvo koje se kreira i taj pozitivan prostor“, navodi Čenić.

Dodaje da ju je posebno inspirisalo predavanje Janje Beč-Neumann.

„Svi ljudi čija sam predavanje čula i od kojih sam dobila informacije daju mi nadu da se ja kao mlada osoba mogu u budućnosti baviti sličnim ovakvim radom. Želim edukovati i mlade ljude i sve one koji se žele edukovati, a smatram da treba edukovati i generaciju mog oca i druge generacije“, ističe Mirta Čenić.

Mirta Čenić iz Splita, foto: Autonomija

Petar Tomić iz Smedereva studira politikologiju u Beogradu i za naš portal ističe da tokom njegovog formalnog obrazovanja ratna, i uopšte društvena dešavanja iz devedesetih, nisu bila velika tema niti se o tome ozbiljno govorilo.

Zato je, kaže, hteo da čuje nešto od samih aktera tih događaja, iz prve ruke, posebno iz razloga što ti događaji i dalje definišu realnost u Srbiji i regionu.

„Nisam ranije bio na sličnim školama tako da nisam imao naročita očekivanja, ali sam pozitivno iznenađen. Zadovoljan sam programom, predavačima, dosta sam naučio“, kaže Tomić.

Dodaje i da je jedan od motiva za prijavu bilo to što je želeo da uspostavi kontakt sa ljudima iz bivših jugoslovenskih republika, da čuje njihova iskustva i razbije te stereotipe uz koje je odrastao.

„Mislim da su izuzetno značajne te neformalne škole, jer su to retka mesta gde možete čuti o današnjem medijskom prostoru i slično. Mislim da je to, iako ne postoji neki veliki potencijal u ovom trenutku, način na koji jedino možemo imati nadu da će biti drugačije“, istakao je Tomić, dodajući da je nužno da negde postoji mogućnost da se čuju i drugačija iskutva, makar koliko mala ta mogućnost bila.

Petar Tomić iz Smedereva, foto: Autonomija

Mirta smatra da je za pomirenje, pored napora koje države ulažu u taj proces, bitnije to kako se obični ljudi ponašaju i da li oni mogu sedeti za zajedničkim stolom.

„Ljudi, na žalost, uče od državnog nivoa, ali mislim da se upravo ovakvim programima širom cele bivše Jugoslavije u  jednu grupu mladih može usaditi ta ideja da se ne moraju mrzeti, da se jednostavno mogu voleti sa svojim kolegama iz regiona. A tako kreće jedan proces obnavljanja naših veza i dobrosusedskih odnosa, jer mislim da ćeš se uvek prvo obratiti nekome čiji jezik i kulturu poznaješ“, zaključuje ona.

CK13 – Škola o dvedesetim

Njih dvoje delić su od dvadesetak polaznika iz zemalja regiona koji su protekle nedelje pohađali Regionalnu političku školu o devedesetim – „Spasit će nas ljubav“, koja je u organizaciji Omladinskog centra CK13 održana u Sremskim Karlovcima.

Hana Kukučka iz CK13 za Autonomiju precizira da je cilj ove škole da se okupe mladi iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine rođeni nakon devedesetih godina, kojima bi se ponudilo drugačije razumevanje, kontekstualizacija i kritička interpretacija dešavanja tih godina koja su odredila karakter ovih društava do danas i čije posledice određuju i egzistenciju mladih.

„Krize i raspad Jugoslavije, bujanje nacionalizma, sukobi, ratovi i zločini, s jedne strane, ali i antiratni otpor, mirovni angažman, primer dobra, solidarnosti, prijateljstva i ljubavi, sa druge strane, ne tematizuju se u sistemima formalnog obrazovanja u cilju prihvatanja istine, suočavanja sa prošlošću i izgradnje trajnog mira. U tom smislu, cilj ove škole je bio da stvori tu obrazovnu, političku i kulturnu alternativu i kao središnju temu i princip postavi ljubav kao političku vrlinu i kategoriju“, precizira ona.

Kako kaže, kao organizatorima, ubedljivo najjači utisak im je taj što su mladi ljudi uprkos ograničenjima, odsustvu podrške i razumevanja u svom okruženju odlučili da se prijave i prisustvuju ovom programu.

„Mi smo oduševljeni i nadahnuti za dalji rad u ovom polju zahvaljujući otvorenošću mladih da slušaju o teškim temama i hrabrošću mladih da transgeneracijsku traumu otvore i da se o njoj razgovara. Inspirisani smo i ohrabreni i našim gostima predavačima koji su svoj život posvetili otporu nacionalističkom zlu“, dodaje Kukučka.

Mediji meta režima

Jedna od stanica na putu razotkrivanja nasleđa devedesetih je i Nezavisno društvo novinara Vojvodine, gde su se polaznici upoznali sa političkom i društvenom situacijom iz tog doba, te razlozima za nastanak tog esnafskog udruženja.

Između ostalog, programski direktor NDNV-a Dinko Gruhonjić ih je upoznao sa aktuelnim stanjem na medijskoj sceni Srbije, s akcentom na položaj nezavisnih medijia koje je godinama podređen u odnosu na prorežimske propagandne medije.

Takođe, govorio je o produkciji Nezavisnog društva novinara Vojvodine, koja je od samog formiranja udruženja usmerena ka antiratno i antinacionalističkom pogledu, što se vidi i u njegovim publikacijama i dokumentarnim filmovima.

Kako je istakao, vladajuća Srpska napredna stranka nezavisne medije percipira kao neprijatelje jer se svakodnevno bave alternativom sveprisutnom etnonacionalističkom monolitu.

„Pošto su ovi iz opozicije tako, jalovi, zbog toga smo mi vrlo često na meti. Branimo se onim čime možemo da se branimo, time što pišemo. I zato jedan tretman imaju novinarke Pinka, a sasvim drugi mi koji nemamo nikakve veze sa proizvodnjom laži i mržnje“, rekao je Gruhonjić.

U takvim uslovima, naveo je Gruhonjić, jedino se iznad vode može održati zahvaljujući projektnom finansiranju kod međunarodnih donatora.

Pored NDNV-a, polaznici su posetili i Centar za primenjenu istoriju u Beogradu, gde su se upoznali sa studentskim protestima tokom devedesetih. Pored toga, imali su prilike da slušaju predavanja Džemala Sokolovića, Staše Zajović, Janje Beč-Neumann, Ivana Čolovića i drugih koji su svedočili teškoćama iz vremena u kojem polaznici nisu ni bili rođeni.

Hana Kukučka za narednu godinu najavljuje nastavak škole, sa akcentom na događaje iz devedesetih godina i prevashodnim fokusom na rat i antiratni otpor.

Dalibor Stupar (Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/moguce-je-u-mlade-usaditi-ideju-pomirenja-uprkos-losim-drzavnim-primerima/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Rat“ na štandovima: Kako izgleda kad se na terenu sretnu vlast i opozicija

Izbori nisu raspisani, ali su stranke uveliko u kampanji – uglavnom terenskoj. Na terenu, osim političara i građana, sreću se i opozija i vlast. Jedan takav susret u subotu završen je šamaranjem, tvrde u stranici Zajedno. Naprednjaci odgovaraju da je prethodilo zavrtanje ruke. Kakvu to, eventualnu, predizbornu kampanju najavljuje?

Published

on

By

Kada opozicija krene među građane, tamo je dočeka vlast.

„Vi dođete na ulicu, zauzmete neki deo prostora, prijavite… Onda dođu oni, opkole vas. Onda tu počnu vređanja. To je jedna vrsta nasilja i prema tim ljudima koji su na štandovima opozicionim, ali i prema građanima koji bi tu da priđu. Šta treba da se potučemo na tim štandovima, da počnemo da se bijemo po ulici? Jel to nečija ideja“, zapitao je predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas.

Nije samo ideja. Već se dogodilo na Banjici, kada su opozicionari i naprednjaci jedni pored drugih promovisali svoje ideje.

„Jedan gospodin je prišao i onako poprilično bezobraznim tonom se obratio aktivistima. Perifernim vidom sam video da dosta aktivista SNS snimaju taj događaj. Koleginica Sanja Vasić je prišla da prekrije telefon kojim je snimana ona konkretno“, opisao je situaciju Dušan Marković iz stranke Zajedno.

Dodaje da je potom izbio incident.

„Onda je nastao opšti haos na samom štandu, gde je ona dobila i jedan udarac preko levog obraza“, ističe Marković.

Isti događaj, a poptuno drugačije viđenje iz SNS perspektive.

„Oni provociraju sukob, napadnu naše aktiviste na štandu. Čuo sam da je zavrtala ruke i tako dalje, a posle kad su nju odgurnuli i rekli: ‘Čekaj bre, šta radiš to’, e onda su oni počeli da glume žrtve“, uzrvaća Vladimir Đukanović iz Srpske napredne stranke.

I tako su prve „žrtve“ pale, a da izbori još nisu ni raspisani.

„Ovo će verovatno biti jedna od najprljavijih kampanja koje smo imali do sada. Vrlo neprijatna kampanja sa verovatno određenim elementima nasilja, sa određenim zloupotrebama… To je antagonizacija koja je sada duboko usađena u našu političku praksu“, ocenjuje Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka.

Da šamari ne postanu uobičajena politička praksa, apeluju političari.

„Apelujem zaista na sve aktere političkog života da poradimo na političkoj kulturi u Srbiji“, kaže Dušan Marković.

„Ja savetujem našim aktivistima da ne nasedaju na te provokacije, jer oni jedva čekaju da to se dogodi“, naveo je Vladimir Đukanović.

„Mi ne smemo jedni druge da gledamo kao neprijatelje nego kao političke protivnike“, ukazuje Marković.

„I uvek da imate spremne mobilne telefone da slikate šta rade, kako se ponašaju i kako pokušavaju da izazovu incident. Svako dobro od Gospoda“, poručuje Vladimir Đukanović.

izvor: https://n1info.rs/vesti/rat-na-standovima-kako-izgleda-kad-se-na-terenu-sretnu-vlast-i-opozicija/

Continue Reading

Trending