Cena hektara obradivnog poljoprivrednog zemljišta kod nas varira u odnosu na to o kom se delu Srbije govori, ali najskuplje zemljište se, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda nalazi u Južnobačkom okrugu, tj. opštine poput Bačke Palanke, Srbobrana, Vrbasa, Bečeja, ali i Novog Sada.
Posmatrano na nivou cele Srbije okolina Beograda je počela da se cenovno približava oblasti južne Bačke koja ima najskuplje obradivo zemljište, pa s tim u vezi, hektar zemlje na području Beograda je prodat za 26.500 evra, a cena jedne njive u oblasti južne Bačke je išla i to 31.250 evra.
HRVATSKA PO CENAMA NA ZAČELJU EU
Kada ove cene uporedimo sa cenama u nekim od zemalja EU, primetna je ogromna razlika u cenovnom rangu. Cene obradivog zemljišta u Hrvatskoj su još uvek niske, s obzirom na to da se, nakon isteka embarga 2023. godine na prodaju njiva strancima iz EU, najavljuje znatno povećanje cene zemljišta.
– Imamo zabranu prodaje strancima do 2023. godine i smatram da je do tog perioda neophodno staviti poljoprivedno zemljište u funkciju tako što bi ga kupili domaći, hrvatski poljoprivrednici. Isto tako logično je da prednost u kupovini imaju lokalni poljoprivrednici. Za kupovinu poljoprivrednog zemljišta, zakup ili koncesiju mora se dati privredni program, objasniti šta ćete s njim, na koji način ćete proizvoditi – rekla je za Agrosmart predsednica Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru i bivša zastupnica u Evropskom parlamentu Marijana Petir.
Prema statističkim podacima cene hektara obradivnog zemljišta u Hrvatskoj su već sada porasle deset odsto u odnosu na 2019. godinu. U ovom trenutku se u Hrvatskoj mogu i dalje kupiti ornice kojima je cena ispod 4.000 evra, a mediji u Hrvatskoj preporučuju da tamošnji žitelji kupuju svoju zemlju dok je još uvek ima. Iz Agencije za promet poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj su naveli da će u narednim godinama da raste cena po hektaru za 100 do 200 evra.
Marijana Petir: Logično je da prednost u kupovini imaju lokalni poljoprivrednici; foto: privatna arhiva
Petir je navela i da je cena poljoprivrednog zemljišta u ostalim zemljama EU znatno visoka u odnosu na cenu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj.
– Hrvatska se nalazi na samom začelju zemalja EU po tržišnoj vrednosti obradivog tla. Nižu cenu za hektar obradive zemlje moguće je dobiti samo u Estoniji. Naši severni susedi Slovenci cene svoje obradivo tlo gotovo šest puta više od nas, naši zapadni susedi Talijani 13 puta, a Holanđani čak 21 puta više. Prosečna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj po hektaru iznosi 3.325 evra za oranice, 1.832 evra za livade, a za pašnjake 1.791. Cena za kontinentalni deo Hrvatske je oko tri odsto niža od proseka, dok je za jadranski deo Hrvatske dvostruko viša od proseka – istakla je Petir.
Izvor: Eurostat, foto: prtSc
Međutim, kada se upoređuju cene s takođe komšijskom državom – Rumunijom, situacija je sasvim drugačija. Pre svega, u vojvođanskom regionu koji se graniči s Rumunijom, kako navodi Stevan Dajin, poljoprivrednik iz Radojeva, cena hektara se kreće od 6.000 do 10.000 evra.
VOJVOĐANI ODLAZE U RUMUNIJU KAKO BI OSTVARILI VEĆI PROFIT PRILIKOM OBRADE ZEMLJIŠTA
– Ja ovde radim zemlju na tri lokacije i svaka je različita i po ceni i po kvalitetu koji se razlikuje u svakom selu, kako kod nas tako i kod njih – naveo je Dajin.
Stevan Dajin: U Rumuniji mogu da pronađem mnogo ozbiljnije i veće površine kojima je cena zakupa daleko niža; foto: privatna arhiva
S druge strane, cena zemljišta u Rumuniji je bila višestruko niža pre ulaska u EU, pa je tako hektar mogao da se kupi i za 200 evra. Ta povoljnost cene je jedan od razloga zašto naši poljoprivrednici masovno odlaze preko granice da obrađuju zemlju.
– Sada je došlo do rasta cene zemljišta kako su Rumuni ušli u EU. Pre se zemljište pored niske cene za kupovinu moglo zakupiti za 30 do 40 evra na godišnjem nivou. Oni su većinu zemljišta zapustili nakon Čaušeskua i nisu je obrađivali sve dok nisu došli stranci, kada je počelo da se obrađuje. I trenutno jako malo Rumuna radi na svojoj zemlji, velika većina su stranci – istakao je Dajin i dodao da postoji potreba naših ljudi da odu u Rumuniju da rade, imeđu ostalog, i zato što u Srbiji ne mogu da kupe ili zakupe veću količinu zemlje zbog prejake konkurencije.
Pored toga, u Srbiji postoje i određena ograničenja koja dodatno podstiču poljoprivrednike da svoj novac ulože u inostranstvu. Dajin je na primeru iz ličnog iskustva objasnio kako ta ograničenja utiču na njih.
Cene njiva u Banatu šarolike, ima ih i za hiljadu evra ali lošijeg kvaliteta, foto: Agrosmart
– Na primer, ja u Radojevu ne mogu da kupim ili zakupim više od 10 hektara godišnje, dok u Rumuniji mogu da pronađem mnogo ozbiljnije i veće površine kojima je cena zakupa daleko niža, a i plus imaju subvencije koje su ozbiljne – podvukao je on.
Prema dobijenim informacijama, kvalitet zemljišta u zapadnom delu Rumunije je veoma pogodan za solidne prinose suncokreta i kukuruza, a generalno, zemljište AP Vojvodine važi za jedno od najplodnijih i najkvalitetnijih na ovim prostorima, te je s tim vezi i cena u nekoj meri opravdana.
Mada, iako važi za kvalitetnije zemljište, gledajući zemlje u okruženju, u nekim delovima Banata postoje i dalje njive koje se mogu kupiti za manje od 1.000 evra. Najjeftinija njiva se u banatskom području prodala za samo 750 evra, dok su najjeftinije njive u ostalim okruzima Vojvodine bile makar dvostruko skuplje.
EUROSTAT: U FRANCUSKOJ CENA STAGNIRA ILI OPADA
Međutim, kako je prethodnih godina cena zemlje na našim prostorima u konstantnom porastu, zanimljiv je podatak koji je Eurostat prikazao, a koji navodi da cena zemlje u, na primer, Francuskoj manje-više stagnira već godinama, a u nekim predelima države cena obradivog zemljišta čak i opada.
Prosečna cena hektara u Francuskoj iznosi oko 6.000 evra
S tim u vezi, prosečna cena hektara u Francuskoj iznosi oko 6.000 evra. To, naravno, varira u odnosu na predeo u kom se nalazi određena njiva, ali oscilacije u ceni idu od 3.000 evra u istočnom delu – Burgungiji, do 11.000 evra po hektaru na severu Francuske u Pa de Kale regionu.
Ovakva situacija definitinvo nije slučaj u Srbiji, a čak postoje i navodi da će cena još više rasti na našim prostorima kada i Srbija uđe u EU, kao što se desilo u Rumuniji. Da li će to biti slučaj kod nas s obzirom na to da su, za sada, cene dostigle svoj maksimum, tek ćemo da vidimo. Upućeni u kretanja u agrobiznisu kažu da je verovatno jedino moguće da se ova cena u bližoj budućnosti samo održava, ili da čak i opada zajedno s padom ostvarenog profita od roda.
Bojan Kostreš ponovo izabran za predsednika LSV – Vojvođani
Delegati 15. izbornog kongresa Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) – Vojvođani potvrdili su, većinom glasova, drugi predsednički mandat Bojanu Kostrešu
On je na kongresu održanom u Novom Sadu pozvao na okupljanje svih bliskih organizacija, naročito onih u Vojvodini, kako bi Vojvođani dali doprinos stvaranju “opštedruštvenog pokreta za slobodu i demokratiju“, navode u saopštenju za medije.
“Pokrenuću inicijativu da se sve političke organizacije, nevladine organizacije i svi slobodoumni pojedinci u Vojvodini ujedine u jedan front, u jednu grupaciju, koja će ponuditi alternativu političkom režimu Aleksandra Vučića“, rekao je Kostreš.
Kostreš je ocenio je da je studentski pokret stekao veliko poverenje građana i da politički akteri treba da usklade stavove i delovanja sa studentima.
On je pozdravio inicijativu parlamentarne opozicije za okupljanje svih društvenih aktera i nastavak razgovora o prelaznoj vladi, kao načinu izlaska iz velike društvene krize.
Petnaesti redovni izborni Kongres LSV-Vojvođani započeo je odavanjem pošte žrtvama koje su stradale u Novog Sada 1. novembra prošle godine i u Kočanima u Severnoj Makedoniji prošle nedelje.
izvor : https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/404885/Bojan-Kostres-ponovo-izabran-za-predsednika-LSV-Vojvodjani.html
Zahtevamo od ministra unutrašnjih poslova u ostavci Ivice Dačića, da pod hitno obavesti javnost o svim detaljama napada na stan osnovača Pokreta za decentralizaciju Srbije @drdraganmilic iz Niša.
Javnost je danas saznala da je nepoznata osoba pucala na Milićev stan u Nišu, ali samo pukom srećom niko nije povređen.
Zahtevamo da se istraga što pre okonča, a odgovorni kazne.Srbija ne sme postati balkanska Belorusija!
Žandarm koji je bio angažovan tokom protesta, a koji je ispričao za Danas da je tokom protesta bilo raspoređeno više topova, kaže da je jedan od njih stajao iza Narodne skupštine.
„Uređaj je bio montiran na haubi našeg vozila ‘Defender’ koga mi kolokvijalno zovemo „indijanac“. To je defender koji nema krov. Pored njega je bio ‘operater’ koji je zadužen za rukovanje ovim uređajem. Osim ovog vozila, levo od njega je bilo parkirano isto vozilo sa istim takvim uređajem. Objašnjeno nam je da će ovaj uređaj biti aktiviran ako bude bilo potrebe, kao i kako da se ponašamo ukoliko dođe do aktivacije“, priča žandarm za Danas.
Kaže da u tom trenutku nije bio jedini koji se nalazio pored ovog vozila, već da je tu bio čitav vod Žandarmerije.
„Vozilo je bilo sakriveno i nije moglo da se vidi od ograde kojom je Skupština opasana zbog građevinskih radova. Ovaj uređaj na kraju nije upotrebljen. Međutim, ovih uređaja je bilo više i bili su raspoređeni na različitim lokacijama. Rečeno nam je da postoje i mobilni uređaji koji nisu montirani na vozilima“, kaže žandarm.
On navodi da svaki odred Žandarmerije (Beograd, Novi Sad, Kraljevo, Niš) ima po dva ovakva uređaja i da se to uopšte do sada nije ni krilo od pripadnika Žandarmerije, ali da do sada nikada nisu izvoženi van baze, sve do protesta, prenosi Danas.
„Rečeno nam je i da je jedan uređaj postavljen u ili pored predsedništva, kao i da su traktori koji su parkirani oko Pionirskog parka, postavljeni upravo kako bi odbili udar topa ukoliko bi top bio upotrebljen, jer su u parku bili i naši ljudi“, kaže on.
Što se tiče događaja u Kralja Milana gde je, po izjavama mnogih upotrebljeno ovo oružje, on kaže da ne zna odakle je to moglo biti ispaljeno, jer se nalazio kod Skupštine.
Naš izvor nam je pre dva dana rekao i da su ta vozila u garažama kao i da će pokušati da ih slika.
„Nisam uspeo jer je ta garaža trenutno zaključana“, kaže žandarm.
On naglašava da je za ova vozila tog dana znao veliki broj pripadnika Žandarmerije.
Kostreš: Vučić od Srbije pravi balkansku Belorusiju
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš osudio je privođenje predsednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsednika DPS-a, dr Ivana Vukovića od strane pripadnika BIA
“Takvim svojim postupkom režim Aleksandra Vučića je dodatno narušio odnose Srbije i Crne Gore i još jednom se potvrdio kao ključni faktor destabilizacije Zapadnog Balkana”, naveo je Kostreš u saopštenju.
On je ocenio i da je “protivzakonitim privođenjem” prof. Vukovića i njegovom deportacijom iz Srbije, odlazeći SNS režim pokazao “ogromnu paniku i spremnost na kriminalne i represivne mere” u cilju očuvanja vlasti.
“Pozivam Aleksandra Vučića da od Srbije ne pravi balkansku Belorusiju, jer mu nećemo dopustiti da bude srpski Lukašenko”, poručio je Kostreš.
Podsetio je da je Vuković kao profesor Fakulteta političkih nauka, tokom svog privatnog boravka u Beogradu, objavio na društvenim mrežama tri reči: uvek uz studente!
Predsednik Lige sodijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš poručio je večeras da iskazi velikog broja građana, kao i video zapisi potvrđuju da se dogodio “napad države na svoje građane nedozvoljenim oružjem”
On je ocenio da su pretnje Aleksandra Vučića da će svi koji pomenu napad “zvučnim topom” u Beogradu odgovarati, kao i “skandalozna” najava Višeg javnog tužilaštva, da će otvoriti slučaj na ovu temu, samo još jedno zastrašivanje građana i jasan primer zloupotrebe tužilaštva u političke svrhe.
“Da bi postojalo ovo krivično delo kojim prete i zastrašuju, prvo se mora utvrditi da informacije o upotrebi ‘zvučnog topa’ nisu istinite”, rekao je Kostreš.
Poručio je građanima da se ne plaše i da zajedno nastavimo borbu protiv “koruptivne hobotnice SNS-a”.
Evropsko javno tužilaštvo na čijem čelu je Laura Koveši, nakon ranijih upita Nova.rs, saopštilo je za naš portal da zbog velikog interesa javnosti potvrđuju da je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Železničku stanicu u Novom Sadu.
„Kako se ne bi ugrozio ishod ove istrage, nikakvi dalji detalji ne mogu biti objavljeni. EPPO mora odlučiti o izvršavanju svoje nadležnosti kada je počinjena prevara u vezi sa sredstvima EU-a dodeljenim zemljama izvan EU-a ili državama članicama koje ne učestvuju. S obzirom da je šteta za finansijske interese Unije sastavni deo krivičnog dela prevare, kada se ta šteta dogodi u Belgiji ili Luksemburgu (jer se odatle isplaćuju sredstva, gde se nalaze institucije EU-a), postoji nadležnost tih država članica, a time i nadležnost EPPO-a, nezavisno o tome gde se radnja dogodila, tj. na teritoriji treće zemlje)“, piše u dopisu iz Evropskog tužilaštva.
Ovu informaciju naknadno nam je u razgovoru za Nova.rs potvrdila i Tina Holevot, portparolka Evropskog javnog tužilaštva.
Podsećamo, u padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, a među njima i dvoje dece. Više javno tužilaštvo podnelo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar Goran Vesić, ali ona do danas nije potvrđena. Zbog ovog slučaja, studenti su prvo izlazili na ulice na 15 minuta odajući počast poginulima, a nakon nasilja, počele su i studentske blokade. Razjašnjavanje ovog slučaja, u šta spada i objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice, je jedan od studenstkih zahteva, koji još nije ispunjen.