Navipove vinograde kod Novog Sada kupio Milenijum tim, licitirala i firma čiji je direktor i doskorašnji vlasnik Boško Buha, Čumetov sin
Imovinu Navipa AD u stečaju na području Novog Sada, najvećim delom sastavljenu od plantaža nekadašnjeg vinskog giganta, procenjenu na ukupno 705 miliona dinara, kupio je za 216 miliona beogradski Milenijum tim d.o.o.
Imovinu Navipa AD u stečaju na području Novog Sada, najvećim delom sastavljenu od plantaža nekadašnjeg vinskog giganta, procenjenu na ukupno 705 miliona dinara, kupio je za 216 miliona beogradski Milenijum tim d.o.o. Uz Milenijum tim na javnom nadmetanju za ovu Navipovu imovinu učestvovala je surčinska firma Rekonstrukcija i izgradnja puteva d.o.o, čiji je zakonski zastupnik Boško Buha, sin Ljubiše Buhe Čumeta, nekadašnjeg zaštićenog svedoka i kontroverznog biznismena, kojeg su mediji i policija označavali kao vođu surčinskog kriminalnog klana. Drugi zakonski zastupnik Rekonstrukcije i izgradnje puteva je Maja Buha.
U novembru prošle godine Milenijum tim kupio je od države ukupno 52 hektara građevinskog zemljišta u katastarskim opštinama Petrovaradin i Sremska Kamenica. Javno nadmetanje organizovala je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika (ALSU), a reč je o jednoj u nizu prodaja imovine nekadašnjeg velikog proizvođača vina i ostalih pića – Navipa, nad kojim stečaj traje već deceniju. Kako se može videti u dokumentima objavljenim na sajtu ALSU, za imovinu Navipa u Petrovaradinu i Sremskoj Kamenici Milenijum grupa dala je 216 miliona dinara, a Rekonstrukcija i izgradnja puteva ponudila je 213 miliona. Početna cena bila je oko 211 miliona dinara, daleko niža od procenjene. Iz dokumentacije ALSU vidljivo je da je firmi Rekonstrukcija i izgradnja puteva vraćen depozit, što znači da je Milenijum dao bolju ponudu i da je ostao kao jedini kupac. Inače, na ovom javnom nadmetanju jedini ponuđači bili su Milenijum tim i firma čiji su zastupnici Buhe. To je našoj redakciji potvrđeno u Milenijum timu.
„Prema informacijama kojima raspolažemo, Milenijum tim i firma Rekonstrukcija i izgradnja puteva bile su jedini učesnici na ovom javnom nadmetanju. Kompanija Milenijum tim jedini je kupac pomenutih parcela i imovine koja se nalazi na njima“, rečeno je za VOICE u Milenijumu.
Ova firma, sudeći po podacima ALSU, kupila je 31,44 hektara građevinskog zemljišta u katastarskoj opštini Petrovaradin i 21,07 hektara u katastarskoj opštini Sremska Kamenica. Na najvećem delu tih parcela nalaze se stari, zapušteni vinogradi Navipa, ali se oni, kako se navodi i u oglasu ALSU i u izvodima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), vode kao građevinsko zemljište. To su parcele na potesu Alibegovca i Karagače, nadomak Novog Sada, na obroncima Fruške gore. Parcele najbliže gradu nalaze se preko puta Kovid bolnice na Mišeluku. Ovaj deo sremske strane Novog Sada i meštani i gradski urbanisti smatraju veoma atraktivnim, a sve je interesantniji investitorima koji na placevima oko nekadašnjih Navipovih vinograda već grade stambene komplekse. Na pitanje da li Milenijum tim nastavlja vinogradarsku proizvodnju na parcelama u K.O. Petrovaradin i K.O. Sremska Kamenica, bivšim plantažama Navipa i ako ne, šta planira da gradi na pomenutim parcelama na potesu Alibegovca dobili smo sledeći odgovor:
“Kompanija Millennium Team je na javnom nadmetanju novembra 2021. godine postala vlasnik parcela K.O. Petrovaradin i K.O. Sremska Kamenica. Zemljište se trenutno ispituje i razmatraju se mogućnosti za podizanje novih zasada vinograda na ovoj površini.”
Buhina firma lane imala prihod od 114,5 miliona dinara
Agencija za licenciranje stečajnih upravnika objavila je da je 9. novembra 2021. godine potpisan ugovor o prodaji imovine Navipa na lokaciji Novi Sad sa kupcem – Milenijum timom. Celina koja je bila predmet prodaje obuhvatala je građevinsko zemljište na području katastarskih opština Petrovaradin i Sremska Kamenica (na kojem je i dalje stari vinograd, zapušten i neodržavan), manjim delom poljoprivredno zemljište, to jest tri vinograda i voćnjak u Petrovaradinu i pomoćni objekat. Preduzeće Rekonstrukcija i izgradnja puteva d.o.o, jedan od učesnika u javnom nadmetanju, za ovu imovinu ponudilo je 213 miliona dinara – tri manje od Milenijuma. Prema podacima ALSU, uplatilo je depozit u iznosu 140,9 miliona dinara, što je više nego ukupno ostvaren prihod u 2021. godini.
Neke od parcela na potesu Alibegovac, odnosno Karagača koje su bile predmet javnog nadmetanja
Preduzeće Rekonstrukcija i izgradnja puteva d.o.o nije se dosad pominjalo kao veliko ime u građevinskom svetu u Srbiji. U finansijskim izveštajima za 2021. godinu surčinskog preduzeća navodi se da je ostvarena neto dobit od 157,2 miliona dinara, dok je u 2020. godini ostvarena dobit od 22,4 miliona dinara. Buhina firma ostvarila je u 2021. godini poslovni prihod od 114,5 miliona dinara, dok je godinu dana ranije taj prihod bio 73,8 miliona dinara.
U opštim podacima o ovom preduzeću, objavljenim na APR-u, piše da je osnovano 2005. godine kao društvo sa ograničenom odgovornošću. Dodaje se da je Rekonstrukcija i izgradnja puteva d.o.o pravni sledbenik preduzeća Difens d.o.o. iz Surčina, koje je osnovano 23. oktobra 2000. godine. Podsetimo, Difens je, kako su u tom periodu izveštavali mediji, osnovano na ime tadašnje supruge Ljubiše Buhe, Ljiljane Buhe, dok je na Ljubišino ime glasila firma Difens roud. Difens roud bavio se ranih dvehiljaditih asfaltiranjem puteva u Srbiji, a javnosti je najviše ostao u sećanju po tome što su ga pripadnici Jedinica za specijalne operacije – Crvene beretke ekspozivom digle u vazduh.
Kako se može videti u dokumentima APR-a, 2017. godine u pravnom sledbeniku Difensa – preduzeću Rekonstrukcija i izgradnja puteva d.o.o registruje se promena članova društva. Upisuje se kao vlasnik Boško Buha sa stopostotnim udelom. Dve godine kasnije registruje se promena zakonskih zastupnika i u funkciji direktorke upisuje se Maja Buha. Ove godine, 18. marta, iz članova ovog privrednog društva briše se Boško Buha a kao stvarni vlasnik upisuje švajcarska firma Janus konsalting AG. Boško Buha, kako se može videti na APR-u, ostaje direktor preduzeća. Preduzeće je registrovano kao mikro pravno lice sa devet zaposlenih, a delatnost mu je asfaltiranje puteva. U Republičkom geodetskom zavodu upisano je jedino kao vlasnik poljoprivrednog zemljišta površine 21.903 metara kvadratnih na potesu Belarica u Batajnici.
Milenijum tim širi se na Vojvodinu
Na sajtu kompanije Milenijum tim navodi se da je regionalni lider u oblasti građevinske infrastrukture. U medijima se pominje kao najvažniji partner Srbijagasa u poslovima gasifikacije u Srbiji do 2012. godine, pa kao kompanija koja je pripremila teren za gradnju i koja je uvodila gas u Beogradu na vodi, potom kao graditelj stanova za pripadnike službe bezbednosti, kao kupac Mostogradnje, instituta Jaroslav Černi…
Milenijum tim ušao je pre dve godine i u agrobiznis, i to vinogradarstvo i vinarstvo. Na jednoj od licitacija za Navipovu imovinu posredno je došao u posed oko 200 hektara zemljišta u okolini Leskovca. Uglavnom je reč o vinogradima koji su pripadali Navipu. Zvanično, kupac je firma Alea konsalting iz Beograda, čiji je direktor Ivan Bošnjak suvlasnik Milenijum tima.
Ove godine, u januaru, Milenijum je postao stopostotni vlasnik vinarije Šapat u Novom Slankamenu, po mnogima, jedne od najekskluzivnijih u Srbiji.
Rasparčavanje Navipa
Javno nadmetanje za Navipovu imovinu u Petrovaradinu i Sremskoj Kamenici ALSU je organizovao dvaput otkako je ovo preduzeće u stečaju. Prva licitacija bila je zakazana za 24. februar 2021. kada su predmet prodaje bile dve celine, uz plantaže na Alibegovcu i Karagači prodavala se i manja parcela na Petrovaradinu. Ta prodaja nije uspela a na sajtu ALSU nema podataka o eventualnim kupcima koji su dali depozit. Na drugoj licitaciji, 8. novembra 2021, prodavala se jedna celina i nju su pazarili Milenijum i firma kojom rukovode Buhe.
Inače, ALSU dosad je objavila 50 prodaja Navipove imovine. Pre dvadesetak dana prodate su mašine, vozila i oprema manje vrednosti, a nekoliko dana ranije na javnom nadmetanju našli su se upravna zgrada Vila Mozer u Zemunu, zgrada za proizvodnju i punjenje penušavih vina u Zemunu, četiri stana, takođe u ovoj opštini, dosta opreme, aparata, mašina i nameštaja. Ova imovina procenjena je na 1,9 milijardu. Na licitaciji su učestvovale kompanije Lidl Srbija i Nestech, svaka od njih nudila je 2,12 milijardi dinara.
Milenijum tim gazduje i drugom imovinom u Vojvodini. Najatraktivnija je svakako imovina kupljena u okviru stečajnog postupka Navipa, to jest oko 50 hektara građevinskog zemljišta na Alibegovcu i Karagači. Međutim, to nisu jedine parcele koje na ovom području poseduje Milenijum tim. Naime, Ivan Bošnjak i njegov partner, suvlasnik Milenijuma Stojan Vujko gazduju i građevinskim zemljištem u Petrovaradinu uz sam Dunav. Na potesu Marija Snežna, u naselju Sadovi, uz nasip, imaju pet građevinskih parcela. Zemljište na kojem može da se gradi poseduju i na Popovici, te na potesima Mala Kamenica i Širine u Sremskoj Kamenici. U Jarku u sremskomitrovačkoj opštini imaju poljoprivredno zemljište i poslovne prostore.
Milenijum tim je poslovnu 2021. godinu završio sa neto dobitkom od oko milijardu dinara, dok je godinu dana ranije neto dobit bila oko 370 miliona dinara.
Slađana Gluščević i Miloš Katić (VOICE, naslovna foto: zapušteni Navipovi vinogradi, sada u vlasništvu Milenijum tima)
Violeta Srbljanin, potpredesnica Udruženja bubrežnih invalida iz Sremske Mitrovice kaže da smo pre par godina bili pridruženi član Eurotransplanta, međutim, pošto nismo dali dovoljan broj organa koji je uslov za ulazak u Eurotransplant, izgubili smo tu šansku, i sada smo ponovo na mrtvoj tački.
Da može drugačije, potvrđuje Slovenija koja je članica Eurotransplanta. Prošle godine su uradili više od stotinu transplatacija organa.
“Mi radimo već dvadeset godina sa Eurotrnsplantom. Na svakodnevnoj praksi, jer izmenjamo oko 70 odsto organa. Ali, ima i drugih prednosti. Ima prednosti taj nagli razvoj, rezultati. Svi organi koji se ne mogu upotrebiti u Sloveniji, upotrevljavaju se na području Eutronsplanta”, kaže prim spec Danica Avsec iz Instituta za transplataciju organa i tkiva u Sloveniji.
Pre pola veka u Srbiji je urađena prva transplatacija bubrega. Na taj ogran čeka oko 800 pacijenta. Šezdeset puta je veća šansa da će nam organ biti potreban, nego da budemo potencijalni donor.
Presudom Stanišiću i Simatoviću okončan poslednji postupak zbog ratnih zločina devedesetih: Koje je nasleđe Haškog tribunala?
Pravosnažnom presudom Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, bivšim funkcionerima Službe državne bezbednosti, pre dva dana okončana je jedna era. Oni su pravosnažno osuđeni na po 15 godina zatvora, odlučilo je Žalbeno veće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu. Bio je to poslednji sudski postupak pokrenut pred Međunarodnim krivičnim sudom za zločine u bivšoj Jugoslaviji
Ovaj sud, u javnosti mnogo poznatiji pod nazivom Haški tribunal, formalno je prestao sa radom 2017. godine. Međutim, postupke koji nisu bili okončani dovršio je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.
Poslednji od tih postupaka bio je protiv Stanišića i Simatovića koji je ove nedelje okončan petnaestogodišnjom kaznom za bivše rukovodioce SDB-a.
Na taj način završeni su svi krivični postupci u Hagu koji su pokrenuti zbog ratnih zločina počinjenih devedesetih u zemljama bivše Jugoslavije. Poslednja presuda došla je skoro tačno trideset godina od osnivanja ovog suda.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osnovan je u maju 1993. godine od strane Ujedinjenih nacija, kao odgovor međunarodne zajednice na vesti o strašnim zločinima, hiljadama ubijenih, mučenih, zlostavljanih i prognanih.
Bio je to prvi sud za ratne zločine koje su osnovale UN, i prvi međunarodni sud za ratne zločine nakon sudova u Nirnbergu i Tokiju.
Za trideset godina rada, podignute su optužnice protiv 161 osobe, a njih 92 su osuđene. Održano je više od 10.000 dana suđenja, saslušano više od 4.500 svedoka, ostavljeno više od dva i po miliona stranica sudskih transkripata…
Kako se navodi na internet stranici suda, osnovni cilj mu je bio da izvede pred sud najodgovornije za užasna dela poput ubistva, mučenja, silovanja, porobljavanja, uništavanja imovine i druge zločine obuhvaćene Statutom Međunarodnog suda.
“Izvođenjem počinilaca pred sud, MKSJ nastoji da odvrati od budućih zločina i osigura pravdu za hiljade žrtava i njihovih porodica, i time doprinese trajnom miru u bivšoj Jugoslaviji”, navodi se na internet stranici suda.
Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava ističe da je primarna funkcija suda bila da dokumentuje sve što se dešavalo i da definiše sukobe na prostoru bivše Jugoslavije.
– Sakupljena su svedočanstva od ogromnog značaja, brojna dokumentacija, video materijal… Napravljene su precizne procene žrtava, čime je sprečena manipulacije brojevima. Urađeno je mnogo kako bi se pokrenuo dijalog u svim zemljama bivše Jugoslavije, navodi Biserko.
Ona dodaje da većini osoba kojima je suđeno u Haškom tribunalu ne bi bilo suđeno u sopstvenim zemljama.
Među postupcima koji su se vodili u Hagu, nekoliko je privlačilo više pažnje od drugih. To svakako važi za postupke bivšem predsedniku Republke Srpske Radovanu Karadžiću i komandantu Vojske RS Ratku Mladiću.
Podsetimo, Mladić je u junu 2021. godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida, progona, istrebljivanja, ubistvo i prisilno premeštanje građana u području Srebrenice, kao i niz drugih dela. Mladić je dosta dugo važio za najtraženijeg haškog begunca, imajući u vidu da se 16 godina krio od nadležnih. Vlasti Srbije su ga uhapsile u vojvođanskom selu Lazarevu 2011. godine i izručile.
Istu kaznu, zbog istih zločina, dobio je i Radovan Karadžić. On je pravosnažno osuđen u martu 2019. godine, a kao i Mladić dosta godina je proveo skrivajući se.
Iako nije rezultovalo presudom, suđenje bivšem predsedniku Jugoslavije Slobodanu Miloševiću je dosta dugo bilo u fokusu javnosti. Milošević, koji je uhapšen i izručen 2001. godine, bio je optužen za veliki broj dela počinjenih u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu – genocid, deportacije, ubistva, progone na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi…Ipak, ovaj krivični postupak nije okončan imajući u vidu da je Milošević preminuo u ćeliji, u martu 2006. godine.
Nasuprot njemu, Vojislav Šešelj, lider Srpske radikalne stranke, dočekao je presudu. On je pravosnažno osuđen na deset godina zatvora za progon, deportacije i druga dela protiv čovečnosti. Ipak, nije odslužio ni dan kazne, imajući u vidu da je više do deset godina proveo u pritvoru.
Među značajnijim odlukama suda smatra se i ona kojom su krivice za progon srpskog stanovištva oslobođeni hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markać, iako su prvostepenom presudom bili osuđeni na višedecenijske kazne. Najzad, i bivši premijer Kosova Ramuš Haradinaj bio je oslobođen odgovornosti, iako je više svedoka ubijeno tokom sudskog postupka.
Danas, više decenija nakon rata u bivšoj Jugoslaviji, većina onih kojima se sudilo u Hagu tretiraju se kao nacionalni heroji.
Sonja Biserko, naglašava da u ovom procesu prednjači Srbija.
– Imajući u vidu da je Srbija vodila agresivan rat, ona se najviše angažuje na promovisanju Mladića, Karadžića i drugih kao heroja koji su se borili da zaštite nacionalne interese. U drugim zemljama bivše Jugoslavije ratna dešavanja vide kao odbrambeni rat u kojima nema zločina. Svako je pronašao razlog da se odbrani od zločina koji su, nesporno, počinjeni. Srbija tu, a to pokazuju i presude Haškog tribunala, nosi najveći teret i zato se rad ovog suda od početka negirao i podrivao, zaključuje Biserko.
Usijana diplomatija u cilju smirivanja tenzija na severu Kosova: Da li će zahtevi evropskih lidera biti ispunjeni?
Održavanje novih izbora na severu Kosova, obezbeđivanje učešća Srba na njima i započinjanje rada na uspostavljanju Zajednice srpskih opština – to su tri zahteva koja su evropski zvaničnici izneli u Moldaviji u razgovoru sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskom predsednicom Vjosom Osmani. U cilju smirivanja tenzija u Beograd i Prištinu dolaze specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak i američki izasalanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar. Analitičari ističu da je pojačana diplomatska aktivnost oko Kosova nastavak francusko-nemačkog plana i ukazuju na reakcije Amerike prema Prištini, za koje kažu da su novina, ali ne i neočekivane.
Osim rata u Ukrajini i političkih tenzija u Moldaviji, jedna od tema Samita Evropske političke zajednice bila je kriza na severu Kosova i Metohije. To je bila prilika da se najviši evropski zvaničnici sastanu sa predstavnicima Beograda i Prištine, a čini se da su naročito bili aktivni predsednik Francuske Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc.
“Naši zahtevi prema obe uključene strane su jednostavni, angažovanje Kosova da organizuje nove izbore u četiri opštine, učešće Srba na ovim izborima i da se Kosovo bavi primenom Zajednice srpskih opština. Jednostavno rečeno, to su zahtevi koje smo postavili”, naveo je Makron.
Nemački kancelar Olaf Šolc je istakao da on zajedno sa francuskim predsednikom i visokim predstavnikom EU Žozepom Boreljom ulaže velike napore da se obezbede uslovi za deeskalaciju krize na Kosovu.
“I to je zadatak kojem smo veoma posvećeni, naravno, jer smo sada veoma blizu pronalaženja veoma strukturalnog i trajnog rešenja za sukob između Kosova i Srbije. Uz dogovorene sporazume, sve to treba da se sprovede”, poručio je Šolc.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je razgovor sa dvojicom kormilara EU bio težak, ali i da je uloga Srbije u očuvanju mira u regionu ključna.
“Znate da nisam optimista, skoro nikako, ali verujem da ljudi sada imaju pravu sliku o tome šta se dešava na Balkanu što je važno i nije bitno da li su neke zemlje priznale ili nisu priznale Kosovo. Verujem da je sasvim jasno da ne postoji samo krivac koji je uvek bio obeležen, kao što je to bila Srbija, već je to mnogo komplikovanija situacija, ali neću da kažem da je sasvim drugačija situacija. Ali verujem da postoji više razumevanja stvarnih pitanja i stvarnih događaja koji su se nedavno desili na Kosovu, posebno na severu Kosova”, istakao je Aleksandar Vučić.
Za to vreme, predsednica Kosova, Vjosa Osmani, nastavila je sa diskreditovanjem Srbije, označavajući Srbe sa severa Kosova kao “krimnalne bande”. Ona je navela da Srbiji nije mesto među evropskim narodima, ali da će razmotriti zahtev francusko-nemačkog dvojca o održavanju novih izbora u srpskim opštinama na severu Kosova i Metohije.
Raste pritisak stranih diplomata da situacija deeskalira
Zbog dešavanja na severu Kosova kada je došlo do sukoba predstavnika KFOR-a i Srba u Zvečanu, koji su protestovali zato što je albanski gradonačelnik, uprkos njihovom protivljenju, ušao u zgradu opštine u tom gradu, i prethodnih dana stizale su reakcije iz EU, ali i zemalja Kvinte i SAD, čije su poruke bile najoštrije do sada, kako su ocenjivali stručnjaci.
SAD su osim osude prištinskih vlasti zbog nasilnog upada u zgrade opština sa srpskom većinom, isključile Kosovo sa vežbi “Branilac Evrope 2023”.
Međunarodna diplomatija usmerena na smirivanje tenzija na Kosovu nastaviće se i početkom sledeće nedelje kada su Beogradu i Prištini predviđene posete predstavnika i SAD i EU. Specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za dijalog Miroslav Lajčak i američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, kako je najavljeno, doputovaće u ponedeljak i utorak, 5. i 6. juna.
Milan Igrutnović, saradnik Instituta ta evropske studije za Euronews Srbija kaže da je pojačana diplomatska aktivnost nastavak francusko-nemačkog plana koji je postao plan cele EU.
“Ova ekscesna situacija na severu im je poslužila da reafirmišu svoje zahteve kojima je pridodato očekivanje da će biti makar novi lokalni izbori na Kosovu na kojima bi imali učešće srpske zajednice i da bi se postigao jedan demokratski legitimitet za nove lokalne vlasti”, rekao je Igrutinović za Euronews Srbija.
Dodaje da je ipak zanimljiviji nastup Amerike koja se postavlja prema prištinskoj vladi dosta oštro, i da su potezi koje su SAD povukli prema kosovskim vlastima novina, ali da nisu neočekivani.
Prema njegovoj oceni, ovo je za Beograd neka vrsta taktičke pobede i ističe da postoji prostor za manevar.
“S obzirom na stanje na severu Kosova i tenzije koje su narasale i strah od specijalnih jedinica, dole je jedna loša i tenzična situacija. Svakako nema tu puno dobitaka za narod na sveru Kosova. U slučaju da se dese neki novi lokalni izbori to bi možda bio nekakav pozitivan ishod, ali oni su u lošoj poziciji koja već dugo vremena traje”, kaže on.
Igrutinović smatra i da je logično očekivanje da se kosovski specijalci povuku sa severa, da se održe lokalni izbori i da se Srbi vrate u institucije.
“Biće velika očekivanja od Beograda”
Na pitanje da li veruje u povratak Srba u institucije kaže da veruje da će biti velika očekivanja od Beograda da pošalje taj signal.
“To je naredni spoljopolitički korak u tom smeru i onda Beograd ima veću spremnost da to uradi jer oseća jednu taktičku pobedu i da onda izađe u susret spoljnopolitičkim događajima i dinimaci koja se dešava kako bi zadržao oreol pouzdanog partnera. Iz perspektive Beograda to bi više bio ustupak zapadu u diplomatskoj igrici koja se ove nedelje odigrala nego Prištini”, zaključuje on.
Potpredsednica Centra za spoljnu politiku Suzana Grubješić kaže da je opšti zaključak svih učesnika Samita Evropske političke zajednice u Kišinjevu da je za situaciju na severu Kosova najodgovornija Prištinska administracija.
“Pre svega to je zaključak najvećih partnera kosovske države. I SAD koje nisu bile tu prisutne, ali i ključnih evropskih zemalja. I nemački kancelar Šolc i francuski predsednik Makron i ostale članice EU su pravilno pokazale i ukazale na onoga ko je odgovoran za stanje na severu Kosova”, rekla je Grubješić za Tanjug.
Istakla je da su predstavnici evropskih zemalja na samitu dali predloge kako da do deeskalacije na severu dođe, ali da je problem u tome što Aljbin Kurti za sada odbija da te predloge i primeni.
“I Kurti i kosovska predsednica za sada odbijaju. Ali ja mislim da oni nemaju izbora nego da postupe onako kako se od njih zahteva. A to je da se najpre ukloni specijalna policija i snage koje inače nemaju pravo ni po kosovskim zakonima da borave na severu, a ne samo u opštinskim zgradama”, navela je Grubješić.
Istakla je da zbog sprovođenja Kurtijeve politike Priština gubi poverenje svog glavnog saveznika – SAD.
“To ne ide jedno s drugim. Protivljenje i teranje inata SAD-u i ostanak na vlasti. Kako će se to rasplesti i kakva će politička sudbina Kurtijeva biti mi ne znamo. Spominju se izbori i smena bez izbora”, navela je Grubješić
Borel zatražio nove izbore u opštinama na severu Kosova
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borel zatražio je takođe raspisivanje novih lokalnih izbora u opštinama na severu Kosova, učešće Srba u tom izbornom procesu i početak rada na osnivanju Zajednice opština sa srpskom većinom
Borel je na Tviteru sinoć napisao da je sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsednicom Kosova Vljosom Osmani i razgovarao o „opasnoj situaciji na severu Kosova“.
On je u objavi naveo da je imao zajednički sastanak predsednikom Francuske Emanuelom Makronom i nemačkim kancelarom Olafom Šolcom, ali i da je imao odvojene sastanke sa Vučićem i Osmani.
„Imamo tri jasna zahteva, a to su novi lokalni izbori odmah, obezbeđenje učešća kosovskih Srba u izbornom procesu, početak rada na osnivanju Zajednice opština sa srpskom većinom u okviru dijaloga pod okriljem EU“, napisao je Borel.
„Ako se to ne uradi biće ozbiljnih posledica za naše odnose“, dodao je on u objavi posle sastanka sa predsednicima Srbije i Kosova na margini skupa Evropske političke zajednice u Moldaviji.
Uz poruku na Tviteru priložene su slike na kojima se vidi kako se Borel odvojeno sastaje sa Osmani i Vučićem, kao i zajednički sastanak na kome su Osmani, Vučić zajedno sa Borelom, Makronom i Šolcom.
Pre Borela gotovo identičnu inicijativu predstavio je francuski predsednik Emanuel Makron u ime Francuske i Nemačke.
Makron je izjavio sinoć u Moldaviji da su Pariz i Berlin apelovali na Srbiju i Kosovo da što pre budu organizovani novi lokalni izbori u četiri opštine sa srpskom većinom na severu Kosova i da na njima učestvuju predstavnici Srba.
LSV-VOJVOĐANI: Pastor i Bakić da zabrane nastup šovinističkog pevača u Novom Žedniku
Subotica, 2. jun 2023 – Gradski odbor Lige socijaldemokrata Vojvodine-VOJVOĐANI u Subotici zahteva da se zabrani koncert Baje Malog Knindže, pevača čiji je repertoar prepun pesama koje raspiruju etničku i versku mržnju, zakazan za 4. jun u Novom Žedniku kod Subotice
Posebno je sramotno što na koncert pozivaju uprava Srpske pravoslavne crkvene opštine i parohije čantavirske, i to u dvorištu osnovne škole.
Vlasti moraju da reaguju i zabrane ovaj koncert koji se organizuje u multietničkoj sredini.
Održavanje ovog sramotnog koncerta značilo bi kršenja Ustava Srbije, kao i Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju i Zakona o zabrani diskriminacije.
Pozivamo gradonačelnika Subotice Stevana Bakića i predsednika Skupštine grada Subotica Balinta Pastora da javno osude održavanje ovog neprimerenog skupa i učine sve da se on zabrani.
Novi Žednik je dom svih njegovih građana, a ne mesto na kom se raspiruje verska i nacionalna mržnja.
Protest “Vojvođani protiv nasilja” održan pred zgradom RTV u Novom Sadu
Na protestnom skupu “Vojvođani protiv nasilja” koji je danas održan ispred zgrade Radio-televizije Vojvodine u Novom Sadu, okupilo se više stotina nezadovoljnih građanina.
Okupljenima su se obratili narodni poslanik izborne liste “Vojvođani” Aleksandar Olenik i predsednica novosadskog odbora Lige socijaldemokrata Vojvodine-VOJVOĐANI Maja Mrnuštik. Olenik je istakao da je posao javnog medijskog servisa Vojvodine da objektivno informiše građane, a ne da podržava nasilje koje promovišu predsednik Aleksandar Vučić, Vlada i Narodna skupština. Olenik je najavio i nova okupljanja nezadovoljnih Vojvođana. Čelnica novosadskih ligašica i ligaša Maja Mrnuštik izjavila je da su se aktivisti LSV odazvali pozivu narodnog poslanika Aleksandra Olenika, jer žele da se bore protiv svake vrste nasilja. Navela je da su ligašice i ligaši u subotu bili na protestima u Beogradu, juče u Zrenjaninu, danas u Novom Sadu i da će zajedno sa ostalom građanima Srbije i Vojvodine i dalje da se bore protiv laži, mržnje i nasilja. Okupljeni građani su nosili parole protiv nasilja i pozivali RTV da informiše objektivno i nepristrasno.