Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Nacionalne manjine na popisu u Srbiji – borba za budućnost Vojvodine

Nacionalne manjine u Srbiji su organizovane kroz 23 nacionalna veća od kojih samo njih šest ima sedište izvan Vojvodine

Published

on

Zbog pandemije i izbora popis stanovništva u Srbiji je viša puta pomjeran i konačno će se sprovesti u oktobru ove godine. Odgađanja su dala dodatno vrijeme nacionalnim manjinama da unaprijede svoju koordinaciju kroz vijeća i poboljšanje unutrašnje organizacije. Međutim, pozitivnu atmosferu je poremetila kampanja za izbore za nacionalna vijeća koji su u novembru.

Prema neslužbenim procjenama, u Srbiji živi između jednog i 1,3 miliona pripadnika nacionalnih manjina ili oko 13 posto ukupnog stanovništva.

Nacionalne manjine u Srbiji su organizovane kroz 23 nacionalna vijeća od kojih samo njih šest ima sjedište izvan Vojvodine, što na najbolji način odražava heterogenost stanovništva ovog dijela zemlje.

Nacionalna vijeća su ranije na popisima imala pasivnu ulogu, ali na ovom popisu su se izborila da budu sastavni dio procesa pripreme i realizacije popisa.

Negativna demografija Hrvata u Vojvodini

Hrvati su jedan od autohtonih naroda u Vojvodini koji i dalje trpi negativne posljedice sukoba iz 90-tih godina što se odražava i kroz vrlo negativnu demografsku strukturu zajednice.

„Zajednica Hrvata u Republici Srbiji i dalje se suočava sa brojnim izazovima koji usložnjavaju njezin položaj, a tu najprije svakako mislimo na isključenost iz procesa donošenja odluka, nevoljnost državnih organa za adekvatnijim i sustavnijim uključivanjem Hrvata, potpunu podzastupljenost u organima javne uprave, te visoki stupanj netolerancije spram Hrvata i izloženost raznim vidovima diskriminacije“, izjavio je Darko Baštovanović, međunarodni tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Podsjetio je da je popis jedan od najvažnijih društvenih procesa od kojeg zavisi i ostvarivanje prava nacionalnih manjina, izbora, autonomije i finansiranja.

„Popis izravno utječe i hrvatsku nacionalnu manjinu koja se kao ranjena manjinska zajednica suočava s negativnim demografskim trendovima, možemo sa sigurnošću reći i jednim od najnegativnijih kada su u pitanju manjinske zajednice u Srbiji, jer se radi o manjini koja spada među najstarije zajednice. Ukoliko se k tomu pridoda i negativan sentiment spram Hrvata i procesi asimilacije, te uplitanje državnih institucija u identitetska pitanja, onda je jasno kako postoji ozbiljan problem samog elementarnog opstanka jedne manjine. No, Hrvatsko nacionalno vijeće poduzelo je niz aktivnosti kako bi se naši sunarodnjaci ohrabrili da se na predstojećem popisu jasno izjasne kao Hrvati i da su njihove institucije uz njih“, dodaje Baštovanović.

Ovaj primjer nije usamljen kada je u pitanju položaj i status manjina i donosa službenog Beograda prema njihovom identitetu. Sa druge strane, iz Bunjevačkog nacionalnog savjeta ističu uspjehe u afirmaciji njihovog identiteta i saradnju sa državnim institucijama.

„Bunjevačka nacionalna manjina u Srbiji uživa sva prava, kao i ostale nacionalne manjine. Konačno, to je postignuto kada je bunjevački postao jezik i proglašen za službeni u Subotici. Ipak, ostaci prošlosti (naredba iz 1945. godine da se svi Bunjevci moraju izjašnjavati kao Hrvati koja je trajala do devedesetih godina), dugačak period nemogućnosti izjašnjavanja pod svojim imenom ostavila je duboki trag. Potrebno je još mnogo rada Nacionalnog savjeta Bunjevaca, saradnje sa lokalnim, pokrajinskim i republičkim vlastima da bi se nivo manjinskih i ljudskih prava za Bunjevce podigao na nivo koji bi bio u potpunosti zadovoljavajuć“, kaže član Bunjevačkog nacionalnog savjeta.

Oni očekuju isti ili povećani broj građana koji se izjašnjavaju kao Bunjevci.

„Optimizam gradimo pre svega na činjenici da je u poslednjih desetak godina urađeno puno na polju proklamovanja bunjevačkog identiteta, a sa druge strane što je popis elektronski, i smanjena je mogućnost manipulisanja dobijenim podacima. Ipak, postoji bojazan od ucena i pritisaka na bunjevačko stanovništvo da se moraju izjasniti prema naredbi, odnosno kao Hrvati. Ucenjuje se sa mogućnošću dobijanjem hrvatskog pasoša, stipendijama za učenike i studente, dobrosusedskih odnosa pa čak i u okviru istih porodica, gde se nacionalni identitet doživljava različito, jedni su Bunjevci, drugi Hrvati, a tenzija između njih je velika“, dodaju iz Bunjevačkog nacionalnog savjeta

Zajednički problemi opterećuju REA zajednicu

Statistički podaci o pripadnicima romske nacionalne manjine i, njima srodnih, Egipćana i Aškalija su vrlo oprečni zbog niskog stepena izjašnjavanja na popisima u poređenju sa stvarnim brojem pripadnika. Pojedine nevladine organizacije su radile istraživanja i smatraju da pripadnika REA (Romi, Egipćani i Aškalije) zajednice u Srbiji ima oko 500.000.

„Problemi pripadnika egipatske zajednice su godinama isti, jer ne postoji dovoljna svijest o važnosti čuvanja identiteta, kulture, tradicije. Krivca za to vidimo u životnom standardu, teškom ekonomskom položaju naše zajednice, u obrazovanju, informiranosti i nedovoljnoj zainteresovanosti. Činimo sve što je u našoj moći da stignemo kod svakog našeg sunarodnika i objasnimo važnost popisa i izjašnjavanja o svom nacionalnom identitetu“, kaže predsjednik Nacionalnog savjeta Egipćana u Srbiji Emin Zejnulahu.

U Srbiji, prema podacima upisanih u poseban birački spisak, ima oko 4.200 Egipćana, a na popisu iz 2011. godine pripadnika ove nacionalne manjine bilo je oko 1.800. Prema saznanjima Nacionalnog savjeta Egipćana broj Egipćana u Vojvodini je preko 3.500, a u cijeloj Srbiji preko 10.000 pripadnika.

„Ovim putem pozivam sve svoje sunarodnike da se izjasne bez straha i sa ponosom jer gdje ćemo se roditi i u kojoj porodici – nismo birali, to nam je Bog izabrao. Jako je važno da aktivno učestvuju u popisu stanovništva i savetuju jedne druge, porodicu poznanike da se deklarišu kao Egipćani, jer samo sa brojem deklarisanih se menja politika prema našoj zajednici“, poručuje Zejnulahu.

Slično stanje je i kod srodne zajednice Aškalija, koje je u zadnjem popisu svrstana u ‘ostale’. Prema popisu iz 2011. godine, broj Aškalija u Vojvodini je oko 1.500 stanovnika. Prema terenskom istraživanju Nacionalnog savjeta Aškalija procjenjuje se da na teritoriji Vojvodine živi između 10.000 i 15.000 Aškalija, a u cijeloj Srbije oko 20.000.

„Veoma je teško reći da su prava Aškalija, koja im garantuje Ustav i zakoni Republike Srbije, u potpunosti ostvarena, prvenstveno iz razloga jer smo svesni da je to proces i da na tom putu treba puno toga rešiti. Napravljan je ogroman korak priznavanjem i formiranjem Nacionalnog saveta Aškalija, međutim Aškalije, kao nacionalna zajednica još uvek nemaju obrazovanje na svom maternjem jeziku, nemaju sredstva informisanja, niti svoj kulturni i medijski sadržaj, ogroman je procenat nezaposlenosti, a vrlo često smo svedoci diskriminacije i stigmatizacije Aškalija, posebno među decom i mladima. Zato je možda ovo dobra prilika da se pripadnici Aškalija odazovu predstojećem popisu stanovništva i izborima za Nacionalne savete manjinskih zajednica i time daju podršku na putu ostvarivanja svojih prava“, kaže Muhamed Behrami iz Nacionalnog savjeta Aškalija.

Sve više Rusa

Rusini su narod čiji se identitet prelijeva između Rusa i Ukrajinaca.

“Značaj ovog popisa u 2022. godini se ogleda u posebnom interesu svake nacionalne manjine, zajednice u smislu planiranja i razvoja, jer se dešava svakih deset godina, a već sada smo svedoci neočekivanih geopolitičkih događaja koji će svakako imati uticaja na sve žitelje Republike Srbije – što znači, do 2032. godine ćemo imati podatke o brojnom stanju i sastavu stanovništva koji će biti jedini relevantni na svim nivoima i procesima odlučivanja”, kaže Borislav Sakač, predsjednik Nacionalnog savjeta Rusina.

Njihova poruka za ovaj popis je ‘ostani i budi to što jesi’.

„Iza nas stoji viševekovna tradicija i egzistencija na ovim prostorima, što nam govori o tome da naša istrajnost i upornost daje perspektivu za daljnji opstanak, ostanak i napredak na ovim prostorima, i pored svih prepreka, nedaća i otežavajućih okolnosti koji se svakako odražavaju kroz demografski faktor. Nasleđe koje su nam ostavili, obezbedili naši preci, su od neprocenjive vrednosti, te je to jedna od najvažnijih obaveza i presudan zadatak za nove generacije koje su već tu, prisutne i koje preuzimaju na sebe odgovornost kontinuiranog održavog razvoja u skladu sa usvojenom strategijom”, dodaje Sakač.

Rusi, uz RAE zajednicu, spadaju u nacionalne manjine koje povećavaju svoj broj, za razliku od Mađara koju su najbrojnija manjina.

„Rusi u Srbiji su funkcionalna nacionalna manjina čiji broj od popisa do popisa raste. Očekujemo da ovaj popis pokaže nešto manje od dvostrukog broja u odnosu na poslednji popis stanovništva, kako u Republici Srbiji, tako i na nivou AP Vojvodine. Veliki doprinos u ovome ima Nacionalni savet ruske nacionalne manjine, koji je za nešto manje od četiri godine rada, kroz osnivanje ruskih institucija u oblasti kulture, informisanja i sporta (Ruska biblioteka, Časopis Ruski arhiv, Sportsko šahovsko udruženje Rusa „Pavle Orlov“, Društvo za izdavačku djelatnost „Rodina“) dao pun podsticaj i ohrabrenje da se ljudi izjašnjavaju u korist i u ime svog nacionalnog indentiteta i da sprovode aktivnosti u dobijanju srpskog državljanstva, što je i uslov da pojedinac bude priznat kao nacionalna manjina“, kaže Milovan Ćurčić, predsjednik Nacionalnog saveta ruske nacionalne manjine sa sjedištem u Pančevu.

Ruska nacionalna manjina je dobro obrazovana i obavještena o svojim pravima i obavezama prema pozitivnom zakonodavstvu u Srbiji.

„Pripadnici ruskog korpusa stanovništva znaju da je popis zakonska obaveza i da brojnost donosi prednosti u obrazovanju, informisanju, kulturi i u drugim oblicima društvenog života. Zaključak je da kod ruske nacionalne manjine u AP Vojvodini, očekujemo odsustvo svake dileme i straha od davanja relevantnih statističkih podataka“, poručuje Ćurčić.

(Al Jazeera)

izvor: https://autonomija.info/nacionalne-manjine-na-popisu-u-srbiji-borba-za-buducnost-vojvodine/

SLOBODNA VOJVODINA

Ruskinja uhapšena zbog podrške „terorističkoj organizaciji“, Nemci je osnovali: Detalji hapšenja zbog državnog udara u Nemačkoj

Nemačka policija sprovela je rano jutros veliku akciju u kojoj je uhapšeno više desetina ljudi zbog sumnje da su planirali državni udar. Nemačka ih tereti za osnivanje “terorističke organizacije”, a među njima se nalazi i državljanin Rusije koji je navodno podržavao organizaciju

Published

on

By

Savezni tužioci su saopštili da je oko 3.000 policajaca izvršilo pretrese na 130 lokacija u 11 od 16 nemačkih država protiv pristalica takozvanog pokreta građana Rajha. Privedena su 22 nemačka državljanina zbog članstva u „terorističkoj organizaciji“, dok je jedan ruski državljanin osumnjičen za podršku organizaciji.

Foto:shutterstock

Pretražene su i kasarne nemačkih jedinica specijalnih snaga KSK u jugozapadnom gradu Kalvu. Jedinica je u prošlosti bila ispitivana zbog navodne umešanosti krajnje desnice nekih vojnika.

Pored Nemačke, jedna osoba je privedena u austrijskom gradu Kicbilu, kao i u italijanskoj Peruđi.

Tužioci su saopštili da su osumnjičeni optuženi da su prošle godine osnovali „terorističku organizaciju sa ciljem da uruše postojeći državni poredak u Nemačkoj i zamene ga sopstvenim oblikom države, koji je već bio u osnivanju“.

izvor: https://nova.rs/vesti/svet/rus-uhapsen-zbog-podrske-teroristickoj-organizaciji-nemci-je-osnovali-detalji-hapsenja-zbog-drzavnog-udara-u-nemackoj/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Krems ne želi u Novi Sad zbog divljanja “firmaša” u Austriji

Rukometni klub Krems ne želi da igra utakmicu protiv Vojvodine, koja je zakazana za subotu u Novom Sadu, zbog incidenta sa huliganima prilikom meča igranog u Austriji

Published

on

By

Kako navode, brutalni neredi i provokacije srpskih navijača protekle subote u Kremsu ne ostavljaju im drugog izbora.

Krems ističe da njihova odluka nije usmerena protiv fer igrača i trenera Vojvodine, čije je ponašanje u Kremsu bilo besprekorno.

“Dočekali smo Vojvodinu i njene fanove raširenih ruku i bili smo veoma razočarani. Veoma nas je razočarala i činjenica da, uprkos eksplicitnim upitima, od predstavnika RK Vojvodine nismo obavešteni, niti prethodno upozoreni na to da su njeni navijači spremni na nasilje, iako je njihov put u Austriji organizovao klub, što je sa naše strane gledišta krajnje nemarno po pitanju bezbednosti naših porodica i navijača”, navodi se u saopštenju kluba.

Na osnovu toga zaključuju da bezbednost i dostojanstvo njihovih igrača, trenera i fanova neće biti obezbeđeno ni na gostujućoj utakmici u Novom Sadu.

“Krems je klub koji se ponosi time što ujedinjuje sve ljude, bez obzira na nacionalno poreklo. Podrazumeva se da se to odnosi i na naše igrače, decu, roditelje ili našu publiku koja ima korene u Srbiji, Mađarskoj, Kosovu, Bosni, Hrvatskoj, Albaniji i Sloveniji”, dodaje se.

Svesni su, kažu, negativnih posledica za sve strane koje su u ovoj situaciju, te da bi njihova odluka mogla da ima negativne posledice po klub.  

“Kada su bezbednost tolikog broja ljudi i poverenje u naš voljeni sport ugroženi, moramo da zauzmemo stav da zaštitimo sve uključene i da se suprotstavimo nasilju i rasizmu”, poručuju u Kremsu.

Sada se čeka odluka Evropske rukometne federacije. 

Vojvodina, između ostalog, može da se pribojava novčane kazne, te odluke da se utakmica protiv Kremsa u Novom Sadu igra pred praznim tribinama.

izvor: https://www.021.rs/story/Novi-Sad/Sport/325056/Austrijski-rukometni-klub-nece-doci-u-Novi-Sad-zbog-divljanja-srpskih-huligana.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vučić iz Tirane: O sankcijama Rusiji pitaću narod, vladu, parlament, a pomalo ću i ja da se pitam

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da je na Samitu EU-Zapadni Balkan bilo reči o uvođenju sankcija Rusiji, po pitanju čega je Srbija jedina zemlja regiona koja ih nije uvela

Published

on

By

Ta tačka našla se i u zvaničnoj deklaraciji, a Vučić je rekao da nije prirodno da Srbija učestvuje u toj politici zbog štete koju bi pretrpela uvođenjem istih.

“Rekao sam da mi imamo svoj stav, ali da smo dobro razumeli poruku EU, odlično sam ja to razumeo i kroz diskusiju osmoro ili devetoro predstavnika EU danas”, rekao je on. Kazao je da je direktno odgovorio na pitanja predstavnika EU i da o tome ne odlučuju oni.

“Pitaću narod u Srbiji, parlament u Srbiji i vladu Srbije, a pomalo ću i ja da se pitam”, rekao je on.

Vučić je kazao da ne može ni “da sedi ni stoji iza deklaracije jer je nije pisao”. “Ali nemam protiv da oni napišu činjenice da mi nismo uveli sankcije. Mogu da se ljutim kad kažu nešto oko KiM što nije činjenica, ali da li mi se ovo sviđa ili ne, ali to je činjenica. Šta sam ja odogovorio, ne mogu o detaljima, ali rekao sam da je taj odnos prema sankcijama odnos prem nama Srbima”, rekao je on.

O nemirima na Kosovu i Metohiji

Vučić je rekao da se samo pita kog dana će neka nova provokacija da se dogodi na severu Kosova i Metohije, te da je dobro da prema dosadašnjim informacijama nema stradalih u nemirima koji su izbili zbog ulaska albanskih izbornih komisija uz kosovsku policiju u opštinske prostorije u Zubinom Potoku, Severnoj Mitrovici i Leposaviću.

“Nažalost zbog njihovih odluka i nepoštovanja Briselskog danas su ponovo suprotno svemu dogovorenom slali policiju na sever. Kao što sam rekao i juče i pre nekoliko dana samo se pitate kada će neka nova provokacija da se dogodi”, kazao je Vučić novinarima u Tirani.

On je rekao da pred nama nije lak i jednostavan period. “Ne znam čime se ti ljudi rukovode. Nije mi jasno zašto žele da izazovu tenzije svake nedelje”, rekao je on i dodao da je važno da sa Albancima pokušamo da dogovorimo sve što može da doprinese da mir bude postignut i održan.

Kako je naveo, kosovska policija je pokušala da upadne u opštinske izborne komisije, da zauzme, zgrade, došlo je do manjih sukoba, snage kosovske policije su se povukle.

Dodaje da veruje da će i specijalni izaslanik za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak imati važnu ulogu u smirivanju tenzija na Kosovu i Metohiji.

Podsetimo, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak rekao je ranije danas posle sastanka sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem da treba nastaviti razgovore o normalizaciji odnosa i naredne korake u tom procesu, a da sastanak na visokom nivou sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i Kurtijem očekuje za nekoliko nedelja u Briselu.

Vučić je novinarki iz Hrvatske ukazao da kosovski policajci po Briselskom sporazumu samo u saglasnosti sa četiri gradonačelnika mogu da dođu na sever. „Nikoga nisu pitali. Ali reći će da su podneli ostavke (srpski policajci), iako dok se ne izaberu drugi oni vrše dužnost. Nisu očigledno informisali ni Kfor. Pokušali su da upadnu u zgrade opštinskih izbornih komisija i građani su se pobunili“, pojasnio je Vučić.

“Francusko-nemački predlog nije poboljšan u delu najvažnijem za nas”

Vučić je rekao da novi tekst francusko-nemačkog predloga koji su Beograd i Prišitna dobili u odnosu na prethodni nije poboljšan u onome što je navažnije za Srbiju. “Nisu izašli u susret onome što je traženo”, rekao je onodgovarajući na pitanja novinara u Tirani na pitanje da kaže nešto više o novoj verziji francusko-nemačkom predogu, dostavljenom Beogradu

“Mi smo spremni da razgovaramo, ništa ne odbijamo unapred, osim što smo nedvosmisleno jasno stavili do znanja šta su naše crvene linije i šta nismo spremni da privatimo”, kazao je on i dodao da nije problem da se sretne sa Kurtijem, samo je problem može li doći do nekog rešenja.

Vučić pred novinarima u Tirani nakon Samita

On je kazao da ne može da kaže da je 100 odsto za ili 100 odsto protiv predloga Francuske, Nemačke i EU o normalizaciji odnosa s Kosovom.

“Nema sumnje da ćemo morati da radimo veoma teško u budućnosti kako bismo postigli kompsomis. Pravi problem nije kada ćemo se sastati sa Kurtijem, jer ćemo se sresti kad god EU to predloži, pravi problem je šta može da bude da bude sadržaj tog kompromisnog rešenja”, rekao je Vučić.

Vučić je kazao da je izjava predsednice privremenih prištinskih institucija Vjose Osmani da se on rukovodi političkim razmišljanjem iz prošlosti uobičajena priča. Podsetimo, Osmani je rekla da je tzv. Kosovo spremno da pruži ruku saradnje, iako se on (Vučić) rukovodi političkim razmišljanjem iz prošlosti a da je takvo razmišljanje vodilo Jugoslaviju u ratove.

“Slušao sam to i danas na Samitu, to je uobičajeno. Svako ko nije za to da juče prizna nezavisnost Kosova, ovo govorim metaforično, taj je čovek prošlosti, to su ljudi koji se oslanjaju na prošlost, a valjda su ljudi budućnosti oni koji bi da učine sve što oni žele”, kazao je Vučić. Predsednik ponavlja da je to uobičajen narativ, koji nije nimalo promenjen. Kako kaže, dobro je da Osmani nije dodala da mu je ruski predsednik Vladimir Putin naredio da ode u Tiranu pošto su devet meseci pričali kako će Srbija da napada sve po Balkanu po Putinovom nalogu. “Tako da ovo mu dođe kao lepši deo priče”, rekao je.

“Nije bila greška što smo učestvovali na Samitu”

On je nakon sastanaka na Samitu EU-Zapadni Balkan kazao da je najveća vrednost susreta upravo to što su otvorenije, iskrenije i poštenije razgovarali.

“Zadovoljan sam što sam imao priliku da čujem i saslušam sve druge i imao sam sreću da sam govorio poslednji, tako da sam mogao da sagledam i šta su svi drugi sa Zapadnog Balkana govorili i da iznesem naše strahove, probleme i naša očekivanja”, rekao je on i dodao da nije greška što je prisustvovao u Tirani, već je bilo veoma dobro.

On je novinarima u Tirani rekao da su na Samitu lideri govorili i o strateškim pitanjima, o svemu onome što je pred nama, usklađivanju vizne politike.

“O mnogo tema smo razgovorali, mnogo toga je pred nama, naravno energetika je u neku ruku bila dominantna, razume se da smo bili tema po pitanju neuvođenja sankcija. Govorio sam ono što govorim i našem narodu, govorio sam jezikom bez uvijanja, ukazivao na dokumenta i činjenice. Mene nije sramota da kažem da sam u svojoj prvoj proceni napravio grešku i drago mi je da je ona ispravljena”, rekao je Vučić.

izvor: https://www.euronews.rs/srbija/politika/71145/vucic-iz-tirane-o-sankcijama-rusiji-pitacu-narod-vladu-parlament-a-pomalo-cu-i-ja-da-se-pitam/vest

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Mađarska blokirala pomoć EU Ukrajini, stižu reakcije iz EU: “To je poklon Putinu”

Zvaničnici EU obećali su da će Ukrajini osigurati 18 milijardi evra finansijske pomoći nakon što je Mađarska stavila veto na dodeljivanje tih sredstava. Potpredsednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis rekao je novinarima da EU mora održati svoja obećanja Ukrajini

Published

on

By

“Ukrajina je u ratu. Očajnički treba našu pomoć i jednostavno ne možemo dopustiti da jedna država članica ukine ili odgodi ovu finansijsku pomoć”, kazao je Dombrovskis

Podsjetimo, EU je obećala osigurati 18 milijardi eura zajmova Kijevu, no Mađarska je danas na sastanku ministara financija država članica EU to blokirala pokušavajući isposlovati da joj se odobre sredstva iz kohezijskih fondova i mehanizma za oporavak od pandemije.

“Novac će ići u Ukrajinu; ili će sudjelovati 27 ili 26 država članica”

Nakon što je Mađarska odbila dati suglasnost za makroekonomsku pomoć Ukrajini, češko predsjedništvo je odlučilo skinuti s dnevnog reda cijeli paket. “Nismo mogli usvojiti paket u cjelini, ali nismo obeshrabreni. Naša je ambicija i dalje da u siječnju počnemo isplaćivati pomoć Ukrajini”, izjavio je češki ministar financija Zbynek Stanjura.

“Novac će ići u Ukrajinu; ili će sudjelovati 27 ili 26 država članica. Moramo moći poslati novac Ukrajini”, dodao je

Europarlamentarac Daniel Freund, česti kritičar mađarske vlade, optužio je Orbana da je kao nitko do sada zlorabio pravo veta.

“EU će naći načina da podupre Ukrajinu čak i bez Mađarske. Ali to znači više vremena, više truda, više troškova. Viktor Orban danas nije mogao Putinu dati ljepši poklon”, kazao je Freund.

Johannes Hahn: Komisija će pokušati već do sljedećeg mjeseca naći rješenje za Ukrajinu

Sada se razmatra mogućnost sazivanja izvanrednog sastanka ministara financija, neki spominju sljedeći ponedjeljak, 12. prosinca. Ako situacija eskalira, ne isključuje se mogućnost ni da se to pitanje nađe na dnevnom redu summita čelnika EU 15. i 16. prosinca.

Povjerenik za proračun Johannes Hahn rekao je da će Komisija pokušati već do sljedećeg mjeseca naći rješenje za Ukrajinu, možda kroz mehanizam pojačane suradnje, što je jedan od načina da se izbjegne veto. Ali u tom slučaju države članice trebale bi dati jamstva u svojim nacionalnim proračunima, a za to je u pojedinim državama potrebna odluka njihovih parlamenata, što može potrajati.

Odluku o prijedlogu da se Mađarskoj zamrznu sredstva treba donijeti najkasnije do 19. prosinca. Komisija je predložila da se Mađarskoj obustavi 65 posto sredstava iz tri operativna programa u okviru kohezijske politike, u iznosu od 7.5 milijardi eura.

Mađarski nacionalni plan oporavka

Istodobno, Komisija je predložila da se odobri mađarski nacionalni plan za oporavak i otpornost, koji se financira iz posebnog programa osmišljenog za suočavanje s posljedicama pandemije, ali da se isplata sredstava uvjetuje provedbom 27 ključnih etapa iz toga plana.

Za odluku o zamrzavanju 7.5 milijardi eura u okviru novog mehanizma, prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštovanjem vladavine prava, potrebna je kvalificirana većina, što znači da za to mora glasati najmanje 15 država članica koje čine 65 posto ukupnog stanovništva EU.

Prema diplomatskim izvorima, Francuska i Njemačka nastoje sniziti iznos koji bi se zamrznuo, uz obrazloženje da je Mađarska u međuvremenu provela neke reforme. Sa zamrzavanjem sredstava ne slaže se ni dio zemalja srednje i istočne Europe, a to bi moglo značiti da ne postoji potrebna kvalificirana većina za odluku.

Mnogi ističu da bi bila potpuna katastrofa ako prvi pokušaj korištenja mehanizma uvjetovanosti ne dobije potrebnu kvalificiranu većinu jer bi to značilo propast golemih napora uloženih da se taj mehanizam, čija je svrha spriječiti odstupanje od demokratskih standarda i vrijednosti, uopće usvoji.

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

SSP: Novi Sad da finansijski pomogne studente

Gradski odbor Stranke slobode i pravde (SSP) u Novom Sadu zatražio je danas od nadležnih da podrže svakog studenta koji je na budžetu i prvi put upisuje narednu godinu fakulteta, sa 100 evra mesečno

Published

on

By

Kako je naveo Vladimir Vrsajkov iz tog odbora, “ukoliko se nastavi divljanje cena nekretnina i iznajmljivanja stanova”, postoji ozbiljna pretnja da će univerzitetski grad Novi Sad ostati bez značajnog broja studenata, a mnogi mladi izgubiti šansu da se školuju.

“Posebno će biti pogođeni studenti koji su i pored svojih dobih rezultata izgubili pravo na dom”, naveo je Vrsajkov.

On je podsetio da je u Novom Sadu poslednjih godinu dana došlo do “abnormalnog rasta cena na tržištu” te da stan koji se nekada mogao iznajmiti za oko 120 evra sada staje 250 i više, zbog čega postoji opasnost da će, ako se divljanje cena stanova nastavi, studirati samo bogati.

(Autonomija)

izvor: https://autonomija.info/ssp-novi-sad-da-finansijski-pomogne-studente/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Poručujemo Ivici Dačiću da nas neće vratiti u crne devedesete godine

Novi Sad, 06. decembar 2022 – Liga socijaldemokrata Vojvodine sigurna je da lider SPS Ivica Dačić priziva novu krizu, jer Vlada u kojoj i sam sedi nije sposobna da rešava probleme koji se nagomilavaju, pa im je potreban izgovor za izraženu nesposobnost

Published

on

By

Dačićeva izjava da je prednost Srbije što ne zna da živi bez krize i da joj to daje snagu je obično smejanje u lice građanima naše zemlje.

Miloševićeva vlast, kojoj je Dačić služio kao portparol, unizila je i ponizila Srbiju. Građani Srbije su zbog politike te vlasti 1993. godine i zvanično bili najsiromašniji u Evropi. Milošević je tada po bivšoj Jugoslaviji vodio ratove, uništavao sela, gradove, fabrike i ljudske živote. Deca su u Srbiji, tada, i bukvalno gladovala.

Nismo vam zaboravili staru deviznu štednju, Jezdu, Dafinu, inflaciju od milijardu posto, restrikcije, mračne kuće i stanove, nestašice svega i svačega, plate od pet nemačkih maraka, mafijaše koji su slobodno ubijali po ulicama…

Vi ste zaboravili, jer za vas krize i nije bilo. Znam da je rat nekima i brat. Miloševiću i njegovoj bratiji je bio.

Danas možete da se smejete krizama u koje ste nas uveli jer je izostala lustracija posle Petog oktobra 2000. godine.

Da je tada poslušana LSV, i da su odgovarali svi oni koji su devedesetih godina uništavali zemlju, danas niko ne bi izjavljivao da bilo kakva kriza daje snagu.

Ne, svaka kriza je katastrofa i protiv toga se treba boriti odgovornom politikom, koja će sprečiti loše posledice po građane.

Predsednik

Lige socijaldemokrata Vojvodine

Bojan Kostreš

izvor: https://lsv.rs/m/vest.php?v=17646

Continue Reading

Trending