Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

„Moj život je u vašim rukama”: Ko je Andrej Gnjot, Belorus kom preti izručenje iz Srbije

Kada je beloruski reditelj i aktivista Andrej Gnjot 30. oktobra 2023. godine sleteo na beogradski aerodrom, nije ni slutio da će biti pritvoren i u riziku da bude izručen u Belorusiju, jedinu zemlju u Evropi gde se i dalje sprovodi smrtna kazna

Published

on

U rodnoj zemlji, ovaj 42-godišnjak je optužen da je utajio porez u iznosu od oko 300.000 evra, dok on tvrdi da je slučaj politički motivisan.

Gnjot je jedan od osnivača Slobodne asocijacije sportista Belorusije (SOS By – SOS baj), inicijative za smenu vlasti u Belorusiji, koja broji oko 2.000 članova.

„Pre dva dana, u ruskom zatvoru je stradao Aleksej Navaljni – ako budem izručen, biću eliminisan baš kao i on.

„Diktatorski režim u Belorusiji je do laktova u krvi – moj život je sada u vašim rukama”, rekao je Gnjot u prvom pojavljivanju u javnosti pred Apelacionim sudom u Beogradu, gde ga je policija sprovela u lisicama.

U prethodna četiri meseca, slučaj Andreja Gnjota odvijao se daleko od očiju javnosti.

Početkom januara 2024, Viši sud u Beogradu presudio je da treba da bude izručen zvaničnom Minsku, posle čega je Gnjotov advokatski tim uložio žalbu Apelacionom sudu i odlučio da javno progovori o slučaju.

„Beloruske vlasti rutinski pribegavaju taktici progona opozicionih političara i aktivista po optužbama u vezi sa finansijskim malverzacijama”, kaže Vadim Drozdov, advokat beloruskog porekla, koji predvodi međunarodni tim Gnjotovih branilaca, za BBC na srpskom.

„Nadamo se da će Apelacioni sud u Beogradu detaljno razmotriti slučaj i uvideti da je motivacija beloruskih organa politička, a ne ekonomska”, dodaje.

Zvanični Minsk surovo se obračunava sa političkim neistomišljenicima od spornih predsedničkih izbora 2020. godine, na kojima je zvanično pobedio Aleksandar Lukašenko.

Ko je Andrej Gnjot?

Po obrazovanju novinar, po profesiji reditelj televizijskih reklama i muzičkih spotova, a po političkim stavovima protivnik Lukašemkovog režima.

„Pred toga, ja sam verovatno prvi politički zatvorenik u Srbiji još od vremena socijalističke Jugoslavije”, rekao je Gnjot u završnoj reči na ročištu koje je pratilo nekoliko novinara i diplomata.

Već više od 100 dana, Gnjot je pritvoren u Okružnom zatvoru u Beogradu, a kako je rekao na ročištu, „zdravstveno stanje (mu) se pogoršava, a jezička barijera čini da se oseća veoma usamljenim”.

Uhapšen je nakon što je poslovno doputovao u Beograd sa Tajlanda, gde je živeo u emigraciji od 2021. godine, navodi se u dokumentaciji koju je Gnjotov advokatski tim dostavio BBC novinarima.

Kao i hiljade njegovih sunarodnika, napustio je Belorusiju zbog političke represije koja je usledila nakon spornih predsedničkih izbora 2020. godine.

People carrying historical white-red-white flags of Belarus take part in Belarusians' march through Warsaw, on the third anniversary of the 2020 presidential election which was followed by mass protests over alleged electoral fraud, in Warsaw, Poland, August 9, 2023.
Potpis ispod fotografije,Poljska je zemlja sa jednom od najvećih zajednica beloruske dijaspore u Evropi – u avgustu 2023, Belorusi su protestom na ulicama Varšave obeležili treću godišnjicu održavanja spornih izbora, na kojima je zvanično pobedio Lukašenko

Lukašenko, po mnogim analitičarima jedan od poslednjih diktatora u Evropi, tada je proglasio pobedu, što je rasplamsalo najmasovnije proteste u novijoj istoriji Belorusije.

Na vlasti je od 1994. godine – duže od bilo kog evropskog lidera. Trenutno mu teče šesti predsednički mandat.

Desetine hiljada ljudi su mesecima izlazile na ulicu, pokušavajući da ospore zvanične rezultate izbora, na šta su vlasti odgovorile hapšenjem, pritvaranjem i prebijanjem demonstranata i aktivista.

Takozvanu „sportsku kolonu” na protestima u Minsku činili su članovi Gnjotove organizacije SOS baj, osnovane nakon spornih izbora.

Okupila je stotine članova, među kojima su bili i poznati sportisti.

Beloruski KGB je 2022. godine proglasio SOS baj za „ekstremističku organizaciju”, uvrstivši je na spisak stotina grupa i udruženja koje su izrazile protest protiv Lukašenkovog režima.

Osim učešća u protestima protiv vlasti, Gnjot je organizovao rad udruženja, a takođe je pravio video-sadržaj koji je SOS baj objavljivao na društvenim mrežama.

Između ostalog, on je 2020. bio jedan od inicijatora otvorenog pisma Međunarodnom olimpijskom komitetu (MOK), u kojem je ukazano na političku represiju nad beloruskim sportistima.

Posle tog pisma, MOK je suspendovao finansiranje Beloruskog nacionalnog olimpijskog komiteta (NOK) i isključio Lukašenka, tadašnjeg predsednika NOK-a, iz olimpijskih događaja.

Gnjot je tada odlučio da napusti zemlju, pojašnjava advokat Drozdov.

Zašto je Gnjot uhapšen u Srbiji?

Gnjot je u Srbiji uhapšen na osnovu Interpolove poternice koju je izdao Nacionalni centralni biro Interpola u Belorusiji septembra 2023. godine, kaže advokat.

Drozdov tvrdi da je krivična prijava protiv Gnjota neosnovana – traže ga za utaju navodno počinjenu između 2012. i 2018, ali na osnovu zakona koji je u Belorusiji stupio na snagu tek 2019. godine.

„Beloruske vlasti izdale su nalog za hapšenje, a potom i Interpolovu poternicu, tek 2023. godine”, dodaje.

Drozdov ističe da su sa slučajem već upoznata i međunarodna tela.

Advokatski tim se decembra 2023. obratio Evropskom sudu za ljudska prava i zatražio da od Vlade Srbije zahtevaju da spreči Gnjotovo izručenje.

Mesec dana ranije, obratili su se Interpolovoj Komisiji za kontrolu dosijea, sa zahtevom da obrišu Gnjotove podatke iz baze poternica jer, kako tvrde, „ne postoji osnov” da bude u njoj.

Generalno tužilaštvo Republike Belorusije uputilo je Vladi Srbije zahtev za izručenje 15. novembra 2023. godine – dve nedelje po hapšenju na aerodromu, kaže Drozdov.

„U zahtevu se iznose uveravanja da Gnjot neće biti podvrgnut mučenju ili drugom lošem postupanju u Belorusiji, kao i da proces nije politički motivisan”, dodaje.

Priloženi su nalozi Istražnog komiteta Republike Belorusije – za pretres Gnjota, izdat novembra 2023, kao i za njegovo hapšenje, iz februara 2023. godine.

Advokat dodaje da njegov klijent nije znao da ga u Belorusiji traže.

U kojoj fazi je postupak protiv Gnjota?

Gnjot je u pritvoru u Srbiji već oko četiri meseca.

U Okružnom zatvoru ga obilaze srpski advokati, a Drozdov kaže da kolege iz njegovog tima imaju „direktan pristup klijentu”.

„Prethodno smo se suočili sa problemima u ukazivanju medicinske pomoći”, dodaje advokat, koji živi u Švajcarskoj.

Viši sud u Beogradu je 7. decembra 2023. presudio da su „ispunjeni uslovi za izručenje” Andreja Gnjota.

Advokatski tim se na ovu odluku žalio Apelacionom sudu u Beogradu, gde je 19. februara održano završno ročište.

„Očekujemo da presuda bude doneta u narednih 20-30 dana”, kaže Filip Sofronijević, beogradski advokat i član tima branilaca, za BBC na srpskom.

Ukoliko Apelacioni sud uvaži žalbu, slučaj će biti vraćen pred Viši sud u Beogradu na ponovno razmatranje, objašnjava.

Advokatski tim se odvojeno žalio i na činjenicu da je Gnjot u pritvoru, i zatražio premeštanje u kućni pritvor, što se trenutno takođe razmatra pred Apelacionim sudom.

Lukašenko, Tihanovskaя, Pavel Latuško (kollaž)
Potpis ispod fotografije,Belorusskie vlasti obъяvlяli v meždunarodnый rozыsk Svetlanu Tihanovskuю i Pavla Latuško

Da li Belorusija koristi Interpol za obračun sa neistomišljenicima?

Beloruske vlasti koriste međunarodne kanale Interpola da traže i izruče protivnike Aleksandra Lukašenka koji su pobegli iz zemlje, piše BBC na ruskom.

„Za Lukašenkov režim Interpol predstavlja efikasan način za borbu protiv disidenata. čak i u inostranstvu”, rekao je advokat Aleš Mihalevič, stručnjak za međunarodno krivično pravo, koji pomaže političkim aktivistima iz Belorusije koji su se našli na međunarodnoj poternici.

Istražni komitet Belorusije stavio je na međunarodnu poternicu Svetlanu Tihanovsku, liderku opozicije u egzilu, koju protivnici Lukašenka smatraju stvarnom pobednicom spornih izbora 2020. godine.

Tihanovskaja, koja živi u Litvaniji, tereti se za „ugrožavanje nacionalne bezbednosti”.

izvor: https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-68340470

SLOBODNA VOJVODINA

Sankcije NIS-u stupaju sutra na snagu: Nema optimizma – “imaćemo bezbroj problema”

Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije (NIS), prema najavama, trebalo bi da stupe na snagu sutra, 8. oktobra

Published

on

By

To će, kako i sam NIS očekuje, imati velike posledice na kompaniju, a cenu će na kraju platiti i potrošači.

Kao i uvek do sada, NIS je američkim vlastima poslao novi zahtev za odlaganje primene sankcija, ali ovog puta, kako deluje, sa manje šanse za uspeh, piše Nova ekonomija.

Licenca kojom se NIS-u omogućava obavljanje operativnih poslova, a primena sankcija odlaže, ističe sutra.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučič izjavio je danas da će Srbija morati da pronađe način kako da reši taj problem, dodajući da će morati da razgovaraju sa Rusima koji su većinski vlasnici u kompaniji.

“Nadam se da kompanija neće otpuštati veliki broj radnika, ali videćemo. U svakom slučaju, razgovaraćemo sa Rusima o svemu, jer sad više nemamo šta da razgovaramo sa Amerikancima“, rekao je Vučić.

Prema njegovim rečima, SAD su “isterale svoje”, Evropa će da podrži američke sankcije.

“Sasvim sam siguran da će posle kratkog vremena i JANAF da prestane da isporučuje naftu“, kazao je Vučić.

izvor: https://www.021.rs/info/biznis-i-ekonomija/423183/sankcije-nis-u-stupaju-sutra-na-snagu-nema-optimizma-imacemo-bezbroj-problema

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

„Ja, kao majka poginulog deteta, neću dati na Bačulova jer znam da nije kriv i stojim uz njega“: Dijana Hrka o sramnoj kampanji koju Vučić vodi

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke, jednog od nastradalih prilikom pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, kaže da ona kao majka poginulog deteta čvrsto stoji uz Mišu Bačulova koji proteklih dana trpi strašne pritiske, otkako je predsednik Aleksandar Vučić javno govorio da je kobnog dana prolazio pored nadstrešnice, uprkos tome što je Bačulov to i sam ranije javno govorio

Published

on

By

Otkako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić javno govorio o lideru Pokreta „Budi heroj“ Miši Bačulovu iz Novog Sada, pominjući perfidno kako je prošao pored nadstrešnice na dan kada je pala, očigledno sa namerom da insinuira njegovu povezanost sa tragedijom, Bačulov se nalazi na meti režimskih medija, dok stranačka mašinerija pokušava da ga provuče kroz blato. Ipak, da Bačulov u ovome nije sam, poručuje u razgovoru za Novu Dijana Hrka, majka Stefana poginulog 1. novembra.

Miša Bačulov Foto:BETAPHOTO/DRAGAN GOJIC

„Vučić pokušava da okrivi Mišu Bačulova za ono za šta je on kriv, prvenstveno on, pa svi ljudi oko njega. On traži krivca u nekom drugom, nikoga nisu uhapsili za nadstrešnicu evo sad će godinu dana, hapse nevine studente, policija juri nas goloruke, bacaju nam suzavce, šta nam sve ne rade, i on sad pokušava jednog Mišu Bačulova, koji je čiste duše i srca izašao da se bori sa nama svima za pravdu i istinu. Mora sada na nekoga, pa je pokušao na Mišu, a verujte da mu to nećemo dozvoliti, neće mu uspeti. Ja kao majka poginulog deteta, neću dati na Mišu jer znam da nije kriv i ja stojim uz njega“, kaže Hrka u razgovoru za Novu.

Da pad nadstrešnice nije izazvan namerom pojedinca ili terorističke grupacije, više puta je do sada i zvanično potvrđeno, čak je i samo tužilaštvo potvrdilo da jedinice koje su bile na licu mesta, nisu pronašle nikakav trag koji bi mogao da dovede u sumnju na tako nešto. Identično potvrđuje i naša sagovornica, pozuvajući se na svoja posredna i neposredna saznanja.

„Pod broj jedan, znam da je antiteroristička jedinica izlazila na lice mesta kada se to desilo i da ništa nije bilo od toga, nije bilo nikakvog signala da je bilo kakav da je izvršen bilo kakav teroristički napad. Vraćali su kamere i pregledali toliko puta, znam čak i ljude koji su radili na tome, ne postoji nikakva indicija da je bio teroristički napad. Njemu je sada cilj da pred godišnjicu okrivi nekoga drugog, a ne one koje treba da okrivi. To je bruka i sramota za jednog predsednika, sada je prešao sve igrice. Smatram da je sada dotakao dno dna“, kaže naša sagovornica.

Dijana Hrka, Komemorativna šetnja, 11 meseci od pada nadstrešnice Foto: Amir Hamzagić/Nova.rs

Na primeru Miše Bačulova, kaže Hrka, možemo da zaključimo da se svi sutra možemo naći pod istim optužbama.

„Možemo to da očekujemo da bilo koga od nas sutra okrivi jer njemu će biti krivi svi, osim njega. On neće priznati krivicu i neće „dati“ Gorana Vesića i ljude oko njega. Mi znamo da su u igri bile pare, ne može niko da mi kaže da su radili po zakonu i propisima, radili su onako kako oni misle da treba. Posle svega što sam videla i čula, meni izgleda kao da su to hteli da smadrljaju, da upotrebim taj izraz. Vidite da sve što su radili, da se ruši. Ništa im nije opstalo. Ne znam, samo još jedan dan da propadnemo kroz ovaj asfalt koji rade, vidite da to puca. Pa nedavno su otvorili tunel, a zašto su ga sada zatvorili? I sad ćemo svi drugi biti krivi, a ne pravi krivci. Pa neće moći, gospodo“, odlučna je naša sagovornica.

Pojašnjava i da će pravdu i zakon potražiti i van granica Srbije, nezavisno od toga kakav će ishod biti ovde.„Tužiću državu Srbiju i Aleksandra Vučića, to će biti dve tužbe. Imam nameru da ga tužim za sve što radi, za sva zlodela. Maltretira pošten narod, okomili su se na Mišu Bačulova. Ja ću njega uvek podržati. I ne daj Bože da je bilo kog drugog čoveka optužio za pad nadstrešnice, ja bih isto stala uz tog čoveka i zaštitila ga. Mi ovo ne smemo više da dozvolimo. Ljudi oko mene se targetiraju, pod prismotrom su policije, svi koji su meni bliski, imaju po jednu službenu „škodu“ ispred vrata. To je bruka i sramota šta rade, ako žele nešto od mene, neka me pozovu na razgovor. Ja sam uvek tu, ali da ne diraju ljude oko mene. Oni nisu ništa krivi, to su ljudi koji su ostali uz mene jer znaju kakva sam, ko sam i šta sam, da tražim pravdu za svoje dete i ništa drugo“ kaže Hrka i podseća na tretman kroz koji prolazi njen advokat Ivan Ninić.Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs„Evo vidite šta rade mom advokatu, žao mi je Ivana Ninića i njegove porodice koji trpe pritiske zbog mene. On je jedan častan i pošten čovek, nije odustao od mene u svoj ovoj muci i hvala nam na tome. E nama trebaju takvi ljudi, a oni takve ljudi ne mogu da podnesu jer su sušta suprotnost“, zaključuje u razgovoru za Novu Hrka.

izvor: https://nova.rs/vesti/hronika/ja-kao-majka-poginulog-deteta-necu-dati-na-baculova-jer-znam-da-nije-kriv-i-stojim-uz-njega-dijana-hrka-o-sramnoj-kampanji-koju-vucic-vodi/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Marton (LSV): Zlo je počelo Miloševićevim udarom na Vojvodinu

Portparol opozicione stranke Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) Aleksandar Marton izjavio je večeras da je, pre 37 godina, “počelo zlo, udarom Miloševića” na autonomiju Vojvodine

Published

on

By

“Zlo je počelo udarom Miloševića na Vojvodinu i njenu autonomiju, oktobra 1988. godine. Jogurt revolucija uvod je u raspad Jugoslavije i krvave ratove. Vojvodina je bila ogledno dobro za memorandumske ciljeve, koje je Milošević uzjahao i potom uništio sve čega se dohvatio”, naveo je Marton u izjavi za javnost.

Ocenio je da su od Vojvodine “ostali samo tragovi”.

“U Jugoslaviji, drugi iza Slovenije, a danas sve prazniji, siromašniji i jadniji. Ali, nema nazad samo borba”, poručio je Marton

izvor: https://autonomija.info/marton-lsv-zlo-je-pocelo-milosevicevim-udarom-na-vojvodinu/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Marton (LSV): Ne zaboraviti zločin proterivanja Hrvata iz Hrtkovaca, da nam se zlo ne bi ponovilo

Portparol opozicione stranke Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani (LSV) Aleksandar Marton podsetio je večeras da je na današnji dan 1992. godine počelo proterivanje Hrvata iz mesta Hrtkovci u Sremu i poručio da se taj zločin mora pamtiti, “da nam se zlo ne bi ponovilo”

Published

on

By

Marton je u saopštenju za javnost podsetio da je 6. maja 1992. godine u Hrtkovcima održan skup Srpske radikalne stranke na kom je lider te ultarnacionalističke partije Vojislav Šešelj pročitao imena 17 viđenijih seoskih Hrvata, kojima je javno poručeno da se moraju iseliti, jer će u protivnom biti proterani.

Maja meseca 1992. započela je kampanja zastrašivanja, premlaćivanja i ubistava, koja je za posledicu imala progon više od 40.000 sremskih Hrvata ili oko 85 odsto članova te zajednice, naveo je Marton.

Podsetio je da je takva politika imala epilog u pravosnažno izrečenoj kazni Vojislavu Šešelju za podsticanje progona, deportacije i prisilno raseljavanje, te prisilno premeštanje Hrvata u Sremu.

“LSV je od početka ratova devedesetih godina stala u odbranu ugroženih komšija. Zato smo i sami progonjeni. Ovo moramo pamtiti, da nam se zlo ne bi ponovilo”, poručio je Marton.

(Autonomija, foto: RSE)

izvor: https://autonomija.info/marton-lsv-ne-zaboraviti-zlocin-proterivanja-hrvata-iz-hrtkovaca-da-nam-se-zlo-ne-bi-ponovilo/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Ukradena bista Boška Palkovljevića Pinkija

U Manđelosu rodnom mestu Boška Palkovljevića Pinkija ukradena je bista narodnog heroja

Published

on

By

Nastavlja se sistematsko uništavanje svega što podseća na Vojvodinu.

Boško Palkovljević Pinki poginuo je kao partizan u Drugom svtskom ratu 10. juna 1942. Imao je svega 22 godine

Iako i danas neke škole, ulice, jedna kasarna u Sremskoj Mitrovici i čuvena sportska hala u Zemunu nose naziv Pinki, o ovom narodnom heroju retko se govori

izvor: https://www.021.rs/story/BBC/276357/Drugi-svetski-rat-narodni-heroji-i-antifasizam-Ko-se-danas-seca-Pinkija.html?fbclid=IwQ0xDSwKC8_FjbGNrAoLzQWV4dG4DYWVtAjExAAEe4sy_sJMKM98bL5H_aNJZLAhiLGt87FwWAVprfO95gAWmVMyqQlPPbikFF_s_aem_EqOZtoYn-8x4JTwQggEtxA

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara: SVM ne nudi rešenja, već je deo problema

Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) ocenjuje da Balint Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), pokušava da predstavi ovu stranku kao samostalnu političku snagu, dok u stvarnosti ostaje verni saveznik Srpske napredne stranke (SNS)

Published

on

By

“Pastor tvrdi da SVM ne ulazi u Vučićev Pokret za narod i državu, ali i dalje sledi politiku SNS-a u svim ključnim pitanjima. Očigledno je da je njihova ‘samostalnost’ samo forma, dok je suština u bespogovornom sprovođenju volje Aleksandra Vučića”, smatraju u DZVM-u.

Oni dalje ocenjuju i da Pastorova izjava da SVM ne traži ministarske funkcije, već želi da zadrži uticaj kroz državne sekretare zapravo predstavlja pokušaj da se održi distanca od SNS-a i odgovornosti koje nosi učešće u vlasti,  ali “upravo su ti ‘niži nivoi vlasti’ došli u fokus kada se govori o korupciji i lošim odlukama”.

Iz DZVM-a podsećaju da su upravo u nadležnosti državnog sekretara iz SVM-a bili troškovi izgradnje železničke pruge Novi Sad – Kelebija, koji su porasli za 87 miliona dolara, te da se srušila i nadstrešnica na stanici u Novom Sadu.

“Umesto da preuzme odgovornost, SVM i dalje sprovodi politiku SNS-a, a kada se pojave problemi, beži od odgovornosti. Politika ‘mi bismo, ali da ne uđe’ je prepoznata i više vam neće proći”, poručuju.

Oni su se takođe osvrnuli i na, kako kažu, Pastorovu relativizaciju problema manjinskih prava u vezi s nedostatkom višejezičnih natpisa na železničkim stanicama, što “dodatno potvrđuje da je SVM odavno odustao od borbe za interese vojvođanskih Mađara”:

“Umesto da zahteva poštovanje Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, on se poziva na probleme u drugim državama. Ovo nije zaštita manjinskih prava, već otvorena kapitulacija pred kršenjem zakona”.

Na kraju, nazivanje građanskih protesta „anarhijom“ i „glasnom manjinom“, zaključuju iz Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara, pokazuje da je SVM potpuno na strani režima.

“Umesto podrške građanima koji se bore za pravnu državu, oni štite korumpiranu vlast i svoje privilegije. SVM ne nudi rešenja, već je deo problema – vreme je da prestanu da obmanjuju javnost”, poručuju iz DZVM-a.

izvor: https://www.maglocistac.rs/politika/demokratska-zajednica-vojvodanskih-madara-svm-ne-nudi-resenja-vec-je-deo-problema

Continue Reading

Trending