Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

MILOŠ VASIĆ: Vladavina strahom i kukavičlukom

In memoriam

Published

on

Treba čitati klasike. Tomasa Mana, na primer. Na primer, dnevnike iz 1933. i 1934. godine, pisane u Švajcarskoj, gde ga je Hitlerov dolazak na vlast (16. januar 1933) srećom zatekao van Nemačke i gde je ostao, inače ne bi pretekao. Onda je, kasnije iz Amerike, pisao za BBC svoja pisma nemačkim slušaocima sve do maja 1945, pisma puna tuge i očajničke nade da će se Nemci pribrati i opametiti. Kad je i za to bilo prekasno, nije likovao; bio je još tužniji, s pravom: Nemci do kraja nisu shvatili šta ih je snašlo i na šta su bili pristali još tada, 1933.

Manovi opisi nacionalsocijalizma puni su gađenja, ali su veoma precizni. Ukratko, svode se na ulogu straha i kukavičluka, pošto jedno bez drugoga ne ide. Drugi jedan posmatrač nacizma izbliza, Kurcio Malaparte (Kaputt), ukazuje u to vreme, kao ratni dopisnik, na tu jednu crtu nemačkog karaktera: Nemci se ne boje hrabrih i jakih; boje se histerično slabih i jadnih. Ali, to je posebna tema. Vratimo se Tomasu Manu. On piše o „mučnini izazvanoj mešavinom brutalnosti i drečave plačljivosti, odvajkada karakterističnom za nacizam“. Nabusitost uz plačljivo prenemaganje: jedno se hrani drugim, ponajviše nabusitost plačljivošću koja mu je izgovor za brutalnost. „Bezobzirno gaženje i totalno uniformisanje javnog mnjenja, uništenje svake kritike, izjave o besmislenosti svake opozicije“…. „Drsko, moderno, moderni tempo, futurističko u službi bezidejnosti neprijateljski raspoložene prema budućnosti; mamutska reklama za Ništa“… „Samo se po sebi razume da obrazovanje i mišljenje nisu poželjni, već se ide za zatupljivanjem mase u cilju mehaničkog jednoobraznog ovladavanja uz pomoć moderne tehnike sugestije“ (17. mart 1933).

Iz okolnosti da je na jedvite jade zadobio većinu u Rajhstagu, Hitler izvlači zaključak da može 49% nemačkog naroda da utera i ponizi u svoju sveopštu vladavinu svuda: prava pokrajina (Bavarske, pre svega) zgažena su i nastupa upodobljavanje celog Rajha (Gleichschaltung) pobedi u Rajhstagu. „Svako drugačije mišljenje, svaka prikladna istina bacaju se pod noge“… „Pretnje štampi koja se drži samo ’pasivno’“. „Onaj ko sada ne laže, taj je protuva“, jer je „Istina izdaja zemlje“ (prema Ernstu Jingeru)… „Jer i pasivan otpor prema režimu tumači se i oseća kao aktivan“. Hitlerove „misli koje bespomoćno ponavlja, praveći stalno omaške i izlažući ih u jadnom stilu, jesu misli đačeta koje se bespomoćno trudi. One bi još i mogle da ostave neki utisak kada ne bi bile svedočanstvo jezive neskromnosti“ (18. septembar 1933).

Kad smo kod toga: Tomas Man nešto kasnije navodi priču Osvalda Špenglera, autora tada jako izvikane knjige „Propast Zapada“ o susretima koje je imao sa Hitlerom i Musolinijem, na koje je pokušao da utiče (uzalud). Musolini ga je primio učtivo, ponudio da sedne i slušao pažljivo; Hitler je bio neučtiv i ceo sat mu nije dao da dođe do reči: zasuo ga je svojom histeričnom govorancijom od sat vremena i ispratio napolje. „Stalno preti samoubistvom, dere se… kao teško histerična baba, ispunjen najnižim osvetoljubljem“, kaže Špengler. S Hitlerom se ne razgovara; on govori. Njegovi mediji (Der Stuermer, čiji je glavnu urednik Julius Štrajher posle obešen u Nirnbergu, sasvim logično) divljački napadaju Tomasa Mana, bespomoćnog i van zemlje. „U svemu tome“, čudi se Man, „neobično je to što se bes i pored toga što su postigli punu pobedu – ne stišava. Zašto ti ljudi i dalje tako daju oduška svojoj mržnji i potrebi za ruženjem? Osećaju li se nesigurnima? Zar ne veruju u svoju pobedu?

Tu nešto nije u redu: Hitler u Minhenu (februara 1934) kaže da je „u početku cilj bio pridobiti mase, a sada valja pridobiti nemačkog čoveka uopšte za moć ove države“. Izbori, pita se Tomas Man, dakle nisu pokazali da je nemački čovek pridobijen?

Ali, njima nikada dosta; nesigurni, uplašeni i zato sve brutalniji. Tomas Man nikako da se načudi nacistima: evo imaju svu vlast; „ljudska prava su uklonjena“ (Gebels u Belinu 1933, uz aplauz i urlike „deset hiljada maloumnih jadnika“); imaju sve što se u jednoj državi može imati i još mnogo više – totalnu vlast nad svakim pojedincem. Pa im ipak nije dosta, čudi se Tomas Man; zašto? Glad lumpen-malograđanskog šljama koji vidi svoju šansu – sad ili nikad? Šansa da se članstvom u NSDAP (Nacionalsocijalističkoj radničkoj partiji Nemačke) steknu posao, bolja plata, jevrejski stan ili dućan? Da se na putu akademske ili umetničke karijere uklone pametniji i talentovaniji (za to kod Mana ima onoliko primera)? Takmičenje u laganju, klevetanju i provlačenju kroz blato svakoga za koga se makar i posumnja da nije na prvoj strani? Oni, kaže Tomas Man, ne podnose nikakav otpor, čak ni najblaži, civilizovan i argumentovan. Ako neko, slučajno zine nešto protiv ili izrazi blagu rezervu – gotov je. Ako neko upadljivo ćuti i uklanja se, sumnjiv je. Oni hoće sve i hoće odmah, jer će jednoga dana biti prekasno – kao što je i bilo.

E, sad: ako vam se sve ovo čini donekle poznato, kriva je vaša pokvarena mašta, sram vas i stid bilo. Nisam ja izmislio nabusite plačipičke, lažove, umetnike irelevantnog, kafanske sofiste, intelektualne podguzne muve i „analitičare“ analnog usmerenja, novinare u civilu i stručnjake za zavere i državne udare, atentate i slično. Sve to lepo piše kod Tomasa Mana u „Dnevnicima 1933 – 1934“ i u „Pismima nemačkom slušaocu“. Obe su knjige lepo prevedene i ima ih. Ima i još, o čemu drugi put. To su priče o strahu i kukavičluku – što nije isto. Strah se savlada i daje na adrenalinu; kukavičluk je najgori porok.

(Autonomija, mart 2017, foto: Medija centar Beograd)

izvor: https://www.autonomija.info/milos-vasic-vladavina-strahom-i-kukaviclukom.html

Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

SLOBODNA VOJVODINA

Ubijen kosovski policajac na severu Kosova, Kurti i Osmani optužuju „srpske kriminalne bande“

Tokom noći je došlo do pucnjave u selo Banjska, opština Zvečan, na severu Kosova i Metohije u kojoj je jedan policajac poginuo, a drugi povređen.

Published

on

By

10:44 Na skretanju kod sela Banjska stacionirana su oklopna vozila i specijalci s dugim cevima, čime blokiraju put ka tom selu.

10:10 Preko prelaza Jarinje, prema nezvaničnim informacijama, nije dozvoljen ulaz na Kosovo, dok se saobraćaj u suprotnom smeru odvija, a kako saznajemo od građana slična je situacija i na prelazu Brnjak, pišu mediji na srpskom sa KiM.

09:50 Od 10 časova zasedaće Savez za nacionalnu bezbednost Kosova.

08:52 Nakon potvrde od strane najviših prištinskih zvaničnika da je sinoć na Severu Kosova ubijen jedan policajac a drugi ranjen, potvrdila je ovog jutra i Kosovska policija, iznoseći detalje o samom slučaju.

Iz KP preciziraju da je jedinica za brze intervencije pogranične policije oko 02:34 primetila da su na ulazu u selo Banjska, odnosno preko mosta, postavljena dva veća kamiona, bez registarskih oznaka, te da je put bio blokiran.

08:26 KoSSev portal od jutros pokušava da dobije potvrdu i detalje o ovom slučaju u Kosovskoj policiji regiona Sever, međutim, nisu uspeli da stupimo u kontakt sa Kosovskom policijom. S druge strane, mediji na albanskom uveliko iznose razne detalje, uključujući i identitet sa punim imenom ubijenog policajca, da dolazi iz sela Samodreža kod Vučitrna, kao i to da su napadači postavili barikade na putu. Pojedini čak idu do toga da primećuju da su se navodni napadači „zabarikadirali u verskom objektu Banjska“.

08:15 Premijer Aljbin Kurti saopštio je putem Fejsbuka da je noćas oko 3 časa posle ponoći u selu Banjska u Zvečanu, napadnuta Kosovska policija, pri čemu je jedan policajac poginuo, a drugi povređen, prenela je Koha.

Poginuli policajac (A.B), prema ovim navodima imao je čin vodnika, a povređeni je pripadnik granične policije i van životne je opasnosti.

„U ovom trenutku se nastavlja pucanje iz vatrenog oružja različitog kalibra na našu policiju. Napadači su profesionalci sa maskama i naoružani teškim naoružanjem. Osuđujemo ovaj zločinački i teroristički napad. Organizovani kriminal uz političku, finansijsku i logističku podršku zvaničnog Beograda napada našu zemlju. Vlada Kosova i državne institucije su spremne i u koordinaciji da odgovore na kriminal i kriminalce, teror i teroriste“, naveo je Kurti.

On je u svom saopštenju naveo da se Banjska nalazi u opštini Leposavić, takođe na severu KiM, iako se ovo selo nalazi u drugoj opštini, Zvečan.

Oglasila se i predsednica Vjosa Osmani koja je za napad na policajce optužila „srpske kriminalne bande“.

Neposredno pre Kurtija oglasio se šef kabineta kosovske predsednice, Bljerim Velja, navodeći da je „uz Kosovsku policiju“:

U međuvremenu se i on oglasio sa optužbamana na račun zvaničnog Beograda.

„Srpski ‘zeleni čovečuljci’ sa oklopnim vozilima nalaze se 15 km unutar teritorije Kosova (Banjska), gde je teroristički napad na Kosovsku policiju rezultirao likvidacijom Kosovskog policajca, dok je drugi ranjen“, naveo je on na društvenoj mreži X. Konkretno otužuje Vučića da je „pribegao neviđenoj agresiji na Kosovu“, ali mu i poručuje da će „propasti“.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/politika/kosovo-leposavic-kurti-osmani-ubijen-kosovski-policajac/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Protest Stop seči šuma završen ispred sedišta NP Fruška gora, policija prekinula šetnju

Protest pod nazivom „Stop seči šuma“ koji je ispred informativnog centra Nacionalnog parka Fruška gora na Iriškom vencu počeo u podne, završen je jer je policija prekinula šetnju

Published

on

By

Nakon govora i navedenih osam zahteva, građani su krenuli u protestnu šetnju. Posle nekoliko stotina metara, policija ih je zaustavila kako ne bi blokirali put. Insistirali su na tome da prekinu sa šetnjom.

Oni su se potom vratili na prvobitnu lokaciju, gde je protest i završen.

Građani su nosili veliki transparent „Secite korupciju i kriminal, a ne šume“ i više manjih.

Protest je organizovao Pokret Odbranimo šume Fruške gore zbog kulminacije planske seče na području Nacionalnog parka.

Kako je ranije za 021.rs rekla Dragana Arsić iz ovog pokreta, situacija je prevršila meru nakon nedavnih superćelijskih oluja.

„Drveće u Nacionalnom parku je takođe stradalo od ovih vetroloma i to definitivno iz razloga što su prekomernim sečama poremećeni ti šumski sklopovi. Takve šume kada su poremećeni sklopovi su neotporne na jake vetrove. I pored toga što imamo ogromnu štetu u šumama, što je upravljač javno i rekao da će trebati 10 godina da se obnove te šume, oni su nastavili plansku seču redovno kao da ništa nije bilo. Mi smo naivno očekivali da će oni ipak izaći sa nekim stavom da će obustaviti sve planske seče dok se ne urade sanacioni planovi i izmene dosadašnji planovi upravljanja šumama, baš iz razloga što su nastale velike štete nakon vetroloma“, navela je Arsić.

Na protestu su zatražili da se donese odluka o moratorijumu na seču šuma u Nacionalnom parku, ali i u celoj Vojvodini. Takođe, zahtevali su da se za vreme moratorijuma uradi potpuna sanacija šuma.

U svojim zahtevima nisu zaboravili ni Srpsku pravoslavnu crkvu.

„Oni su dobili restitucijom šume, sad vidimo da im šume ne trebaju. Oni ih prodaju tajkunima, finansijski moćnim ljudima. Tako da ćemo i tu tražiti da Vlada donese uredbu o zabrani prodaje prirodnih dobara koje su im vraćene restitucijom, jer prosto zašto su tražili da im se vrate ako ih sad prodaju“, pita se Arsić.

Istakla je da su ogorčeni i na novi Zakon o upravljanju privrednim društvima, a da njihove primedbe nisu usvojene.

„Mi smo tražili da nacionalni parkovi ne budu akcionarska društva, već državne ustanove, da u upravnom odboru sede i predstavnici države, stručnih organizacija, nevladinog sektora i lokalne zajednice. To je taj model upravljanja koji recimo imamo u nacionalnom parku Triglav u Sloveniji“, dodala je ona.

Inače, kako je 021.rs ranije pisao, olujno nevreme koje je pogodilo Vojvodinu ovog leta nanelo je ogromnu štetu drveću na Fruškoj gori.

JPNP „Fruška gora“ je pregovaračkim postupkom bez objavljivanja javnog poziva sklopilo okvirne sporazume sa privrednim subjektima za seču i izvlačenje drvnih sortimenata nakon olujnog nevremena.

Vrednost ovih ugovora je 115 miliona dinara. U javnom preduzeću su naveli da će, kada stabla budu posečena, obeležena i izvučena na šumska stovarišta, biti prodata.

Dodali su da će se prihod od prodaje upotrebiti za ponovno pošumljavanje, popunjavanje i podsađivanje oštećenih površina na Fruškoj gori.

(021)

izvor: https://autonomija.info/protest-stop-seci-suma-zavrsen-ispred-sedista-np-fruska-gora-policija-prekinula-setnju/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

“Septembar je poseban za preživljavanje”: Mogu li udžbenici u Srbiji biti besplatni za sve učenike

Roditelji beogradskih đaka ove godine nisu plaćali knjige, već je kupovinu udžbenika za sve osnovce i srednjoškolce finansirao Grad. Odluka Beograda pokrenula je lavinu – treba li udžbenici da budu besplatni za sve đake u Srbiji?

Published

on

By

Porodica Nokić iz Novog Pazara samo je jedna od mnogih u Srbiji kojima septembar finansijski ne pada lako, jer imaju tri đaka. Samo za njihove udžbenike potrebno je izdvojiti više od 40.000 dinara. Besplatne, kažu, bile bi veliko olakšanje za njihov budžet, ali kao zamenu za to pristaju i na polovne. Međutim, i tu nailaze na problem.

Za roditelje koji imaju decu školskog uzrasta septembar predstavlja ozbiljan udar na kućni budžert. Nisu tu samo udžbenici već i rančevi, pribor, odeća, obuća. Nokići kažu da je obrazovanje važno i da se sa tim ne može kalkulisati, ali iako su oba roditelja zaposlena namet od preko jednog minimalca u jednom mesecu stvara teret.

“Svakako da utiče na budžet svih roditelja. Recimo, za udžbenike dva školarca treba čovek da izdvoji jedan minimalac. To utiče na budžet. Ako imate prihod od 300 evra, a imate tri đaka… Udžbenici za dvoje dece su 40.000 dinara, treće dete dobija besplatno od države. Ali tu su i sveske, pribor”, priča Euronews Srbija Elma Nokić.

izvor: https://www.euronews.rs/srbija/drustvo/100322/septembar-je-poseban-za-prezivljavanje-mogu-li-udzbenici-u-srbiji-biti-besplatni-za-sve-ucenike/vest

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Žofre: EU finansira zelenu agendu u Srbiji

Evropska nedelja mobilnosti 2023. u Srbiji nije samo proslava naših dostignuća u mobilnosti, već i odraz naše posvećenosti održivoj budućnosti, izjavio je danas šef Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Emanuele Žiofre u Limanskom parku, u Novom Sadu, povodom biciklističke vožnje koja je organizovana u okviru obeležavanja Dana bez automobila

Published

on

By

„Borba protiv klimatskih promena određuje kako ćemo živeti u budućnosti, kako ćemo se kretati i moramo da se upoznamo sa alternativnim načinima kretanja poput javnog transporta, autobusa, vozova, bicikala. Klimatske promene su veliki izazov za čovečanstvo. Svaki građanin ima odgovoronost da doprinese smanjenju emisija“, rekao je Žiofre, navodi se u saopštenju.

On je istakao da time doprinosimo i borbi protiv klimatskih promena, ali i poboljšanju kvaliteta vazduha koji dišemo.

Povodom Evropske nedelje mobilnosti, čiji je cilj promovisanje alternativnih načina kretanja zarad očuvanja životne sredine, Žiofre je istakao da su kroz različite projekte koje finansira EU postojale mogućnosti za implementaciju najsavremenije tehnologije i najbolje prakse u upravljanju životnom sredinom.

„Ti projekti su dotakli sve aspekte naše zelene agende, od poboljšanja kvaliteta vode do poboljšanja upravljanja otpadom i očuvanja biodiverziteta. Finansijska i tehnička pomoć Evropske unije je bila ključna za ubrzanje našeg putovanja ka zelenijoj Srbiji“, istakao je Žiofre.

Zamenik gradonačelnika Novog Sada Igor Crnobarac rekao je da godinama uspešno rade na tome da grad bude prepoznatljiv i funkcionalan kao biciklistički grad.

„Kontinuirano ulažemo sredstva u proširenje mreže biciklističkog saobraćaja, koja se u Novom Sadu prostire u dužini od preko 100 kilometara, i razvijamo mrežu biciklističkih staza koje povezuju naseljena mesta na teritoriji Grada, čime doprinosimo i razvoju cikloturizma“, kazao je Crnobarac.

Predsednik Novosadske biciklističke inicijative Marko Mazalica rekao je da je „Kritična masa“ događaj kojim žele da pozovu građane da voze bicikl i pokažu da je on odlično prevozno sredstvo.

(FoNet, foto: Beta)

izvor: https://autonomija.info/zofre-eu-finansira-zelenu-agendu-u-srbiji/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Skupština Zrenjanina: Šta je s nerealizovanim projektima, kad stiže pijaća voda

Odbornici Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani na današnjoj sednici Skupštine grada pokrenuli su dvadesetak tema koje su od značaja za život Zrenjaninki i Zrenjaninaca. Kao i do sada, lokalna vlast je ostala gluva na ove teme kao što je već 11 godina gluva na probleme običnih ljudi

Published

on

By

Kako je saopšteno, odbornici Bojana Begović, Dejan Čapo, Aleksandar Marton i Nataša Lalić su postavili pitanja o tome šta se dešava sa započetim, a nerealizovanim projektima, rokovi ističu, projekti se ne završavaju, a gradska imovina propada.

Zatražili su informaciju o tome kada će građani Zrenjanina dobiti zdravu pijaću vodu.

„U aprilu je istekao rok koji je premijerka Brnabić zacrtala kao rok za dobijanje tehnički ispravne vode, a ovih dana ističe i rok kada je trebalo da bude završena fabrika vode. Vidimo da rezultata nema, a Zrenjaninci nemaju nikakve informacije o tome šta se dešava“, poručeno je na sednici.

Takođe, radovi na poslednjoj deonici obilaznice najavljeni za proleće, nisu započeti. Građani se javljaju i žale da su gužve u saobraćaju nehumane, a stvaraju se velikim delom zato što nema obilaznice oko grada, pa se teretni saobraćaj odvija u gradskim ulicama. Ni najavljeni auto-put Novi Sad – Zrenjanin – Beograd nije još započet, a očigledno se još uvek ne zna ni trasa, budući da je menjana u junu mesecu. Odbornici LSV – Vojvođani su zatražili zvaničnu informaciju o ovim važnim infrastrukturnim projektima za naš grad.

Odbornik Dejan Čapo je postavio pitanje o tome koje aktivnosti je lokalna samouprava preduzela u cilju poboljšanja standarda građana, budući da su plate u Zrenjaninu niže i od pokrajinskog i od republičkog nivoa.

Odbornici su, osim kritika aktuelnoj vlasti, uputili i konstruktivne predloge za rešavanje alarmantnih problema sa kojima se naš grad suočava. Predložili su formiranje radne grupe za poboljšanje položaja mladih, radnog tela da se ljudima u selima obezbedi adekvatna zdravstvena zaštita, kao i radne grupe za poboljšanje uslova i kvaliteta života u selima na teritoriji grada Zrenjanina. Predložena je i Izmena Odluke o mesnim zajednicama grada Zrenjanina kojom bi se izvršila modifikacija finansiranja mesnih zajednica tako da se polovina prikupljenih sredstava vraća mesnim zajednicama.

Vladajuća većina nije udostojila odgovora na važna pitanja niti predstavnike građana u Skupštini grada kao ni same građane i građanke, čime se, ocenjuju, nastavlja „11 godina dug bahati i ignorantski odnos“ po kom je poznata.

(Autonomija, foto: LSV)

izvor: https://autonomija.info/skupstina-zrenjanina-sta-je-s-nerealizovanim-projektima-kad-stize-pijaca-voda/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Protest u Zrenjaninu: Posle odlaska sa vlasti Vućićeve ekipe, obrazovanje mora imati najviši prioritet

Oko 200 građana Zrenjanina okupilo se večeras na 19. po redu protestu protiv nasilja.
Kao i svakog petka do sada, građani su izrazili nezadovoljstvo politikom režima Aleksandra Vučića, koji promoviše nasilje i netoleranciju.
Okupljenima su se večeras obratili profesorka Olgica Rakić i profesor Saša Ljevar.

Published

on

By

Rakićeva je na početku izlaganja sa prisutnima podelila razočaranje činjenicom da se u našoj prosveti kreira simulacija obrazovanju. – U situaciji kada je obrazovanje kod nas postalo irelevantno, onda i ne čudi veoma mali broj nastavnika, dece i roditelja koji bi se borili za bolji status prosvete – istakla je profesorka Rakić.
Ozbiljna država, a to može biti samo ona bez ove vlasti, mora obrazovanje shvatiti kao pitanje od najbitnijeg dugoročnog značaja.
– Nama je i u društvu i u prosveti potreban svojevrstan “pokret otpora”, jer samo tako ćemo popraviti sadašnju katastrofalnu situaciju-zaključila je profesorka Olgica Rakić.
Profesor Ljevar je u ime učesnika u protestu uputio podršku profesorima VI beogradske Gimnazije koji su već mesecima u štrajku a danas su najavili i početak štrajka glađu. – Kada prosvetni radnici moraju da štrajku glađu da bi se izborili za svoja prava, to je onda velika sramota i društva i države – istakao je Ljevar.

Continue Reading

Trending