Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Lekari u Srbiji iz pandemije u politiku

Pandemija korona virusa podigla je učešće lekara na javnoj i političkoj sceni. Neki od njih su bele mantile već zamenili ministarskim foteljama, dok su drugi uoči izbora 3. aprila politički angažovani, kako uz vladajuću Srpsku naprednu stranku, tako i u opoziciji.

Published

on

Direktorka Instituta za molekularnu genetiku Jelena Begović (u sredini) na izbornoj je listi Srpske napredne stranke predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Na slici sa premijerkom Srbije Anom Brnabić (levo) na otvaranju laboratorije “Vatreno oko” u Nišu, 30. jul 2020

andemija korona virusa podigla je učešće lekara na javnoj i političkoj sceni. Neki od njih su bele mantile već zamenili ministarskim foteljama, dok su drugi uoči izbora 3. aprila politički angažovani, kako uz vladajuću Srpsku naprednu stranku, tako i u opoziciji.

“Lekar je u politici u Srbiji, kao i u životu – najpoželjniji zet”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) politikolog Boban Stojanović.

Reč je o ljudima “od autoriteta i ugleda” zbog čega su, uz druge uticajne javne ličnosti poput akademika, pisaca ili glumaca, uvek povećavali rejting političkih stranaka, ocenjuju sagovornici RSE.

Kada je reč o pitanju šta lekare vuče u politiku, Stojanović navodi dva ključna motiva.

“Jedan je potreba da na neki način pomognete svojoj zemlji jer želite nešto da unapredite, a drugi je lični interes. I to nije vezano samo za lekare i druge stručnjake, nego uopšte za bavljenje politikom”, kaže Stojanović

Lekari na izbornoj listi vladajuće stranke

Prva na listi Srpske napredne stranke (SNS) čiji je nosilac predsednik Srbije Aleksandar Vučić je direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Kliničkog centra Srbije Danica Grujičić.

Ona je posle predaje liste 16. februara izjavila da je ponudu da bude prva prihvatila “zbog svega što je urađeno u celoj Srbiji”.

“Ja sam se uvek zalagala da u politici moraju da budu ljudi sa biografijama. Ja znam ko sam i znam šta sam radila svih ovih 40 godina koliko se bavim medicinom”, rekla je Grujičić za televiziju Pink 15. februara.

Od 2004. godine bavi se i politikom u koju je ušla kao članica tada vladajuće Demokratske stranke.

Osam godina kasnije, bila je kandidatkinja za predsednicu Srbije ispred Socijaldemokratskog saveza koji je vodio Nebojša Leković, bivši funkcioner stranke ministra policije posle demokratskih promena Dušana Mihajlovića.

Sa 0,78 odsto osvojenih glasova, Danica Grujičić je trku završila kao poslednja na listi od 12 predsedničkih kandidata.

Danas je na čelu Koordinacionog tela koje je 2018. godine osnovala država sa ciljem da dokaže navodnu vezu između NATO intervencije 1999. godine i porasta malignih i drugih retkih bolesti.

U intervjuu za list Politika u junu 2021. izjavila je da je tokom bombardovanja “počinjen ekocid”, i da “od tada traje tihi genocid na celom Balkanu”.

Iako postoji već četiri godine, Koordinaciono telo nije izašlo sa zvaničnim podacima o vezi između NATO intervencije i širenju malignih bolesti.

Na početku pandemije korona virusa, krajem februara 2020. na svom Facebook profilu objavila je video u kojem je tvrdila da se radi “o specifičnoj vrsti biološkog rata”.

I kasnije je izjavljivala da je “virus nastao u laboratoriji”.

Podržala je pulmologa Branimira Nestorovića nakon njegovih izjava da je korona “najsmešniji virus na svetu”, ali i pozivala na vakcinaciju.

Privlačenje birača

Politikolog Boban Stojanović ocenjuje da SNS izborom Danice Grujičić pokušava da zadrži desno orijentisane birače.

“To je potencijalno ugroženo biračko telo iz pravca antiglobalističkih, nacionalnih konzervativnih pokreta koje je osetljivo na pitanja NATO bombardovanja i korone. Ona nije nova u politici i zna kako neke stvari funkcionišu”, rekao je Stojanović.

Učešćem na listi, podršku predsedniku Srbije i SNS-u dala je i direktorka Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Jelena Begović.

Listi se priključila “podstaknuta naporima koje država ulaže da unapredi tu oblast”.

“Mene interesuju nauka i obrazovanje. Oni postaju stubovi u ozbiljno razvijenim državama”, rekla je Begović za televiziju Pink 6. februara.

Begović, koja je treća na listi SNS-a, predvodila je ispitivanje uzoraka korona virusa u laboratoriji “Vatreno oko”, koja je u Srbiji otvorena u saradnji sa Kinom.

U odgovoru na poziv RSE, Jelena Begović nas je uputila na informativnu službu SNS-a, dok Danica Grujičić nije odgovorila na pitanja o kandidaturi koja joj je RSE uputio mejlom.

Za razliku od Grujičić i Begović koje su SNS podržale kao nestranačke ličnosti, vladajućoj stranci se tokom pandemije priključila epidemiološkinja Darija Kisić Tepavčević.

Široj javnosti postala je poznata na početku epidemije, kao članica Kriznog štaba Vlade Srbije za suzbijanje COVID-19 i zamenica direktora Instituta za javno zdravlje “Batut”.

Posle izbora u junu 2020. godine dobila je mesto ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, a SNS-u je pristupila u novembru 2021.

Ministarka Darija Kisić Tepavčević u poseti Gerontološkom centru u Nišu, decembar 2020.

“Matrica je uvek ista, ljudi od autoriteta iz onih profesija koje su građanima vidljive pozajmljuju svoj kredibilitet stranci. Ključ je da se kroz doktore nauka, pisce, glumce, pevače pozitivno utiče na prercepciju određene liste, bez obzira šta su politike koje stoje iza toga”, rekao je za RSE Raša Nedeljkov iz nevladinog Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA).

Na listi “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve” je i aktuelni gradonačelnik Beograda, doktor Zoran Radojičić. Na tom mestu je od 2018. godine kada je kao direktor Dečije klinike u Tiršovoj u Beogradu na gradskim izborima predvodio listu vladajuće stranke.

‘Vitez reda zmaja’ među lekarima

Za razliku od početka pandemije kada su građani prikovani uz televizore pratili izveštaje lekara o broju novozaraženih i umrlih i aplaudirali njihovim naporima i žrtvama u COVID bolnicama, dve godine kasnije upozorenja i pozivi na poštovanje epidemioloških mera i vakcinaciju u delu javnosti nisu popularni.

“Lekari koji se zalažu za vakcine i za restriktivne mere nisu politički poželjni ni vlasti, a ni opoziciji”, ocenjuje Boban Stojanović.

Šira javnost upoznala ga krajem februara 2020. godine kada je, dve sedmice pred proglašenje pandemije, koronu nazvao “najsmešnijim virusom na svetu” i pozivao žene na šoping u Italiji, u trenutku kada je virus žestoko pogađao sever te države.

Pulmolog Branimir Nestorović bio je član Kriznog štaba, a i nakon što se povukao ostao je predstavnik dela medicinske struke koja javno osporava činjenice u vezi sa pandemijom.

Krajem decembra 2021, osnovao je pokret pod nazivom “Vitezovi reda zmaja”, ne isključujući mogućnost ulaska u politiku i kandidature na izborima.

“Ljudi se plaše da ću da uđem u politiku zarad nekih glasova i da ću poremetiti ravnotežu, gde su i vlast i opozicija zadovoljni što je tako kako je. Da kažem pošteno, nemam takve namere, međutim, ako stvarno zagusti, bogami će da pršti”, rekao je Nestorović na predstavljanju pokreta.

Pojedini mediji preneli su da je Nestorović mogući kandidat za gradonačelnika manje članice vladajuće koalicije, ali je lider Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić poručio da ni sa kim još nisu razgovarali.

Kritičari vlasti

Neki od lekara i medicinskih radnika, koji su tokom pandemije u okviru udruženja “Ujedinjeni protiv kovida” kritikovali odgovor vlasti na epidemiju, danas su angažovani u građanskim pokretima.

“Ljudi iz ‘Ujedinjeni protiv kovida’ nisu imali lični interes, čak im je i štetio. Njih su šikanirali i napadali, a oni su se pobunili po savesti zbog nestručnosti, pogrešnih odluka i na kraju žrtava koje podnose”, rekao je za RSE epidemilog u penziji Zoran Radovanović.

On i predsednik Sindikata lekara i farmaceuta Rade Panić članovi su saveta Skupštine slobodne Srbije koja na društvenim mrežama poziva na podršku opozicionoj listi zeleno-leve koalicije “Moramo”.

“Definicija intelektualca je da, osim svog posla, promišlja i o društvu u kome živi i ako može da ga popravi. To se obično radi po savesti. Nisam hteo da budem na listama, ali dužnost mi je da pomognem i tu sam da podržim ono što mislim da su prave vrednosti”, rekao je Radovanović za RSE.

Pulmolog Dejan Žujović član je opozicionog pokreta “Za sve moje ljude”, koji izlazi na izbore.

Lekari u političkoj istoriji Srbije

U dosadašnjem sazivu Skupštine Srbije, koji je raspušten uoči izbora 3. aprila, od 250 poslanika bilo je devet lekara.

U sazivu od 2016. duplo više – 18, a obnovom višestranačja u Srbiji početkom devedesetih najviše.

Slika je, prema rečima Bobana Stojanovića, i danas slična u manjim sredinama.

“Od njih zavisi čovek u malom mestu. Sigurno je da onaj ko vas leči, a pritom je dobar lekar i ima dobar odnos prema pacijentima, bolji kandidat od nekoga ko je samo političar i bavi se ko zna čim”, kaže Stojanović.

Među lekarima koji su u Srbiji bili na političkim funkcijama van resora zdravlja je, pored ostalih, Zoran Stanković, patolog i nekadašnji načelnik Vojno-medicinske akademije.

Bio je ministar odbrane u prvoj Vladi premijera Vojislava Koštunice od 2005. godine i šef Koordinacionog tela za Bujanovac, Preševo i Medveđu, a na izborima 2012. i kandidat za predsednika Srbije. Preminuo je u oktobru 2021. od posledica korona virusa.

Specijalistkinja neuropsihijatrije Slavica Đukić-Dejanović bila je ispred vladajuće Socijalističke partije Srbije predsednica parlamenta i ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku.

Oliver Dulić, koji je specijalizirao ortopedsku hirurgiju i traumatologiju, je ispred tada vladajuće Demokratske stranke 2007. godine bio najmlađi predsednik Skupštine u istoriji ove institucije, a potom i ministar životne sredine.

autor: Iva Martinović

izvor: https://www.slobodnaevropa.org/a/lekari-panedmija-politika/31710166.html

SLOBODNA VOJVODINA

LSV-Vojvođani: Zašto se seku drva u priobalju Kanala DTD kod Mihajlova

Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) – Vojvođani postavila je danas pitanje nadležnima u Javnom vodoprivednom preduzeću Vode Vojvodine, kao i predstavnicima lokalne samouprave u Zrenjaninu, zašto se izvodi masovna seča drva u okolini Mihajlova, odnosno u priobalju Kanala Dunav-Tisa-Dunav (DTD)

Published

on

By

“Meštani su veoma zabrinuti, jer se radi o mestu koje je omiljeno izletište generacija Mihajlovčana, ali i stanovnika susednih mesta”, navodi se u saopštenju za javnost.

Dodaje se da se meštani nadaju se da će veoma brzo dobiti odgovore od nadležnih.

(Autonomija/Beta, foto: LSV-Vojvođani)

izvor: https://autonomija.info/lsv-vojvodjani-zasto-se-seku-drva-u-priobalju-kanala-dtd-kod-mihajlova/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

LSV-Vojvođani: Salapura se sramoti antifašističke borbe i časne istorije Zrenjanina

Zrenjanin, 2. oktobar 2023 – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani smatra da je sramotno što se naprednjačka vlast u Zrenjaninu, na čelu sa gradonačelnikom Simom Salapurom, srami antifašizma i na nedostojan način obeležava Dan oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu

Published

on

By

Sramotno je što je Salapura odlučio da današnji praznik obeleži kršenjem Statuta grada Zrenjanina, kao i Odluke o ustanovljavanju gradskih praznika, nagrada, javnih priznanja i zvanja počasnog građanina grada Zrenjanina.

U članu II navedene odluke stoji da je Drugi oktobar jedan od praznika grada, a u članu III da se praznik obeležava svečanom akademijom.

Možda je on danas na nekoj akademiji Srpske napredne stranke ili snima neku neki novu marketinšku „šarenu lažu“, ali akademije posvećene slavnoj antifašističkoj borbi naših predaka nije bilo.

Salapura, sem što krši Ustav Srbije, sada to radi i sa propisima grada Zrenjanina i jasno je da njemu nije mesto ne čelnoj funkciji našeg grada.

Istorija Zrenjanina je i bogata, i časna, i slavna.Nje se ne treba stideti! Njom se treba ponositi.

Gradski odbor

Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani Zrenjanin

izvor: https://lsv.rs/m/vest.php?v=17883

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Država zaboravila tetkice i domare: Težak položaj nenastavnog osoblja u školama

Punih 20 godina traje borba nenastavnog osoblja zaposlenog u osnovnim i srednjim školama za poboljšanje materijalnog položaja

Published

on

By

U svim dosadašnjim razgovorima sa vlastima mnogo puta su bili zaboravljeni. Utisak je da su i u aktuelnim pregovorima sa Vladom Srbije ostali na margini jer njihovih zahteva nema na spisku koji je posle protesta zaposlenih u obrazovanju predat u Nemanjinoj 11.

A upravo je na tom protestu Nebojša Lazić, iz Sindikata radnika u prosveti Srbije, ukazao da se korekcija koeficijenata nenastavnog osoblja koje radi u osnovnim, srednjim školama i domovima učenika odlaže duže od decenije.

– Od 2012. godine svaki put kada se povećavala plata u prosveti vannastavno osoblje je bilo izostavljeno. Minimalna cena rada je povećavana pet puta tako da su zaposleni sa III, IV i V stepenom stručne spreme dospeli ispod minimalca, pa je njihove zarade do minimalne dotirala država – rekao je Lazić na protestu održanom 26. septembra u Beogradu.

Nedavna izmena Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama, pomenutim zaposlenim u obrazovanju nije donela ništa.

– Novom uredbom smo svi stavljeni na minimalac što je neprihvatljivo za stručnu spremu koju imamo i složenost posla koji obavljamo – ukazuje Lazić, ilustrujući to podatkom da je po novoj uredbi raspon koeficijenata od prvog stepena (spremačica) do petog (domar, majstor na održavanju i kuvar sa petim stepenom) od 9,30 do 9,38.

On podseća da je korekcija koeficijenata tražena još 2013, u vreme dok je ministar prosvete bio Žarko Obradović, ali da odgovora nije bilo.

Potom je predstavnicima nenastavnog osoblja 2017. tadašnji ministar Mladen Šarčević obećao da će koeficijenti biti izmenjeni, predlažući da škole iz sopstvenih sredstava povećaju platu ovoj kategoriji zaposlenih do 30 odsto. Ni to se nije obistinilo jer mnoge škole nemaju sopstvene prihode, a u nekim koje ih imaju direktori nisu bili voljni da postupe po Šarčevićevoj sugestiji budući da nije bila obavezujuća.

– Sve što je tada obećano i rečeno nikada nije ispunjeno. Dvadeset godina se priča o platnim razredima, oni nikad neće biti uvedeni, jer su za to potrebne velike pare koje država nema. Pre tri godine smo bili smo kod premijerke Ane Brnabić i tada je obećala da će majstor održavanja, blagajnik i administrativni radnik sa četvrtim i sa petim stepenom biti po koeficijentima izjednačeni sa četvrtim i petim stepenom nastavnog osoblja. To je naš prvi zahtev da bi se ispravila dugogodišnja nepravda – navodi Lazić.

U narednom koraku, dodaje naš sagovornik, sindikat traži da se zaposleni sa II, III, IV i V stepenom stručnosti po koeficijentima i plati izjednače sa onima koji imaju istu stručnu spremu, a rade u javnom sektoru i finansiraju se iz budžeta. Takođe, „tetkice“ bi trebalo da se izjednače sa koleginicama iz javnog sektora, budući da su sada plate nejednake.

Na spisku zahteva sindikata je i da se uvede prekovremeni rad za vannastavno osoblje u osnovnim, srednjim školama i domovima učenika.

– Majstori na održavanju, domari zbog čestih kvarova i havarija na vodovodnim cevima, curenju radijatora i kvarovima na elektroinstalacijama vrlo često dolaze van svog radnog vremena vikendom i državnim praznicima. Takođe se vikendom često održavaju seminari, probni završni, završni i prijemni ispiti. Zbog toga tražimo da se za vannastavno osoblje uvede prekovremeni rad do 22 sata, noćni rad posle 22 časa, kao i rad vikendom i praznicima. U svim javnim službama u javnom sektoru postoji prekovremeni rad koji se dodatno plaća, što tražimo da se uvede i u obrazovanju – kaže Lazić.

On najavljuje da će o zahtevima vannastavnog osoblja sindikat u narednom periodu obavestiti premijerku i ministarku prosvete, sa kojom će tražiti i da se sastanu.

Čiste za svima

Nebojša Lazić napominje da su zaposleni dodatno opterećeni jer moraju da čiste i održavaju fiskulturne sale koje škole izdaju korisnicima i sportskim klubovima, ali za taj posao nisu plaćeni.

– Mi smo dužni da sale održavamo i čistimo za školsku decu, a ne za klubove – poručuje Lazić.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/drustvo/tetkice-domari-nenastavno-osoblje-skola/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Hiljade građana na protestu u Varšavi, opozicija najavljuje veliku promenu

Hiljade ljudi se okupilo danas na opozicionom mitingu u centru Varšave, dve nedelje uoči izbora za koje liberalna Građanska platforma (PO) kaže da bi mogli da budu odlučujući kada je reč o budućnosti zemlje u Evropskoj uniji i njenoj demokratičnosti

Published

on

By

“Dolazi velika promena. Ovo je znak ponovnog rođenja Poljske”, rekao je lider PO Donald Tusk okupljenima na centralnom trgu u Varšavi, prenosi Rojters.

Tusk, bivši predsednik Evropskog saveta, upozorio je da bi vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) mogla da izvede Poljsku iz Evropske unije, a izbore je okarakterisao kao ključne za prava manjina i žena.

Britanska agencija navodi da veliki broj okupljenih nosi zastave Poljske i Evropske unije, te da se opozicija nada da će današnji marš postati najveći u poslednjih nekoliko decenija i da će podstaći birače da učestvuju na izborima.

“Svi ulažu u radna mesta, u borbu protiv klimatske katastrofe, a nama je uskraćen novac jer je neko odlučio da uništi demokratiju u Poljskoj”, rekao je gradonačelnik Varšave Rafal Tržaskovski na mitingu.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi PiS mogao da pobedi na izborima, ali da će teško formirati vladajuću koaliciju zbog velikog nezadovoljstva usled rasta cena i zabrinutosti zbog, kako Rojters navodi, erozije demokratskih principa.

Parlamentarni izbori u Poljskoj zakazani su za 15. oktobar.

izvor: https://www.euronews.rs/evropa/vesti/101056/hiljade-gradana-na-protestu-u-varsavi-opozicija-najavljuje-veliku-promenu/vest

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vojvodina gubi jezičku šarolikost: Sve manje đaka u odeljenjima manjinskih nacionalnih zajednica

U odeljenjima u Vojvodini u kojima se školuju učenici na jezicima manjinskih nacionalnih zajednica svake godine sve je manje prvaka

Published

on

By

Vojvodina tako polako gubi jedno od svojih najvećih odlika – jezičku šarolikost.

U Vojvodini nije bilo retko da se po gradovima i selima pozdravlja i na tri, četiri jezika. Čuli bi se tu srpski, mađarski, nemački, slovački, pa tako redom. Uvek se ponešto znalo iz jezika komšija iz druge nacionalne zajednice. Tako se naviklo, piše Danas.

Ipak, u mogućoj budućnosti, pojedini jezici ovde se više neće govoriti. Zbog ubrzanog iseljavanja stanovništva, pogotovo nacionalnih manjina, sve je manje ljudi koji u Vojvodini pričaju jezicima koji su ovde postojali od kada je i krenulo naseljavanje ovog dela Evrope.

Većina Slovaka, Rumuna, Hrvata ili Mađara u Vojvodini ima pasoše Evropske unije, što im olakšava migracije.

Ne zaboravimo da su se u Vojvodini, pre samo par vekova na nekim mestima govorili francuski i španski, ali te nacionalne zajednice nisu uspele da opstanu na ovom prostoru.

Koordinatorka Odbora za obrazovanje pri Nacionalnom savetu slovačke nacinalne manjine Svetlana Zolnjan kaže da je pre deset godina u slovačkim odeljenjima u osnovnim školama bilo oko 3.400 učenika, a sada ih je tek 2.400. Za deset godina kako ističe, izgubili su 1.000 učenika, što je čitava jedna osnovna škola.

Inače, u 17 škola u Vojvodini može se pohađati nastava na slovačkom jeziku, a ukupan broj odeljenja je 134 u osnovnim školama, zajedno sa kombinovanim odeljenjima. Više od polovine škola u kojima postoji nastava na slovačkom ima manje od 15 đaka, koliko je minimalno propisano po zakonu.

Razlog je odlazak stanovništva. Što se tiče slovačke nacionalne manjine, pre svega ljudi odlaze u Slovačku, ali i druge zemlje. Nacionalni savet nema kompetencije da reši ekonomska pitanja. Pokušavamo da stipendiramo učenike i da im na razne druge načine olakšamo školovanje, ali nažalost taj efekat je jako slab”, izjavila je ona.

U srednjim školama na slovačkom jeziku može se učiti u dve gimnazije u Kovačici i Bačkom Petrovcu, jednoj tehničkoj školi i medicinskoj školi u Novom Sadu, na smeru medicinska sestra.

Ukupno u svim odeljenjima upisano je 102 učenika u prvi razred. Nacionalni savet daje neku finasijsku podršku tim učenicima kao i Matica slovačka. Deca dobijaju kompjutere, starije srednjojškolce stipendiramo, kao i studente koji se posvete oblastima prosvete, informisanja i kulture, kako bi na taj način obezbedili stručni kadar za škole i lokalne samouprave. U novosadskoj Predškolskoj ustanovi ‘Radosno detinjstvo’ imamo jedno predškolsko odeljenje koje je slovačkom jeziku“, nastavila je ona.

Na području grada Zrenjanina broj mađarskih odeljenja je ostao na nivou prethodne školske godine, ali je broj dece smanjen. U jedinoj gradskoj osnovnoj školi na mađarskom jeziku samo jedan đak prvak počinje školu 1. septembra.

Najveća dvojezična osnovna škola u Zrenjaninu, osnovna škola “Servo Mihalj” u Mužlji školsku godinu počinje sa 510 učenika u dve školske zgrade. Broj đaka je ostao na prošlogodišnjem nivou, ali je ove godine upisano manje mađarskih đaka prvaka.

“Očekujemo 15 prvaka na mađarskom jeziku, oni će biti smešteni u dva odeljenja, u centralnoj zgradi biće samostalno odeljenje sa 12 učenika, a u tzv. spoljnjoj zgradi kombinovano. Sedmoro dece je manje nego prošle godine što se tiče prvaka“, rekao je Atila Molnar, direktor osnovne škole “Servo Mihalj” u Mužlji za Panon televiziju.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Vojvodina/354283/Vojvodina-gubi-jezicku-sarolikost-Sve-manje-djaka-u-odeljenjima-manjinskih-nacionalnih-zajednica.html

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Šormaz o pokretu koji je formirao sa Mihajlović i Pak: Idemo na izbore, Srbija protiv nasilja je smešna, a desnica je Vučićeva

Formirali smo pokret “Uvek za Srbiju” još ranije ali smo čekali pravi trenutak da to objavimo. Imamo dosta članova, kontakata i organizacija, poznatih ljudi, koji su sa nama… Učestvovaćemo na izborima – kaže za Danas Dragan Šormaz, bivši funkcioner SNS, koji je zajedno sa bivšim funkcionerkama naprednjaka – Zoranom Mihajlović i Stanislavom Pak, oformio novu političku organizaciju uoči najavljenih prevremenih izbora

Published

on

By

Na pitanje koje su to organizacije i ličnosti koje su se pridružile novonastalom pokretu čiji su lideri bivši naprednjaci, sagovornik Danasa nije hteo da odgovori.

Rade Basta, bivši ministar privrede iz redova koalicije SPS-JS, neće biti u ovom pokretu, naznačava Dragan Šormaz.

– Bićete svi iznenađeni kada budete videli ko će sve biti na našoj listi za izbore. Ali, neću sada da otkrivam. Do raspisivanja izbora ima još dosta vremena… Sve do početka novembra. Uostalom, ko zna da li će i biti raspisani? Ko zna da li će Vučić biti predsednik tada? – kaže Šormaz.

Prema njegovim rečima, ne bi bilo iznenađenje da Aleksandar Vučić sutra padne, s obzirom na to da je priznao krivicu za tragediju u mestu Banjska na severu Kosova.

– Onda bi Vučić morao da podnese ostavku – kaže Šormaz.

Ja sam NATO lobista a Vučić priča sa njima svakog dana?

Kako naznačava, Aleksandar Vučić je odgovoran za svu tragediju iako je Radoičić priznao krivicu.

– Radoičić nije radio sam – i to nije moje ubeđenje – to je tako. Aleksandar Vučić je kriv za sve što se dešava u Srbiji. To ne pričam zato što sam ja nešto ljut na njega. Ja sam se sa njim razišao upravo zbog tih stvari, jer nisam više to mogao da podnesem – kaže Šormaz.

– Aleksandar Vučić je kriv za inflaciju, za lošu ekonomsku situaciju, a narodu maže oči sa parizerom podrigušom, dok on jede skupe kolače u Njujorku – kaže sagovornik Danasa.

Vučić je kriv, ističe, za svakog mrtvog Albanca i Srbina na Kosovu.

 Ne bi me čudilo da kada se završi istraga, da će reakcija EU i SAD biti takva da će Vučić morati da ode…

– Zato što je izveo Srbe iz institucija i stvorio prostor Aljbinu Kurtiju da uđe u te institucije. Vučić je formirao i organizovao ove ljude o kojima priča Milan Radoičić. Vučić nije pucao na tog kosovskog policajca, ali je odgovoran. Ne bi me čudilo da kada se završi istraga, da će reakcija EU i SAD biti takva da će Vučić morati da ode… – kaže Šormaz.

izvor: https://www.danas.rs/vesti/politika/sormaz-o-pokretu-koji-je-formirao-sa-mihajlovic-i-pak-idemo-na-izbore-srbija-protiv-nasilja-je-smesna-a-desnica-je-vuciceva/

Continue Reading

Trending