Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Kupchan: Srbija će na kraju priznati Kosovo u zamenu za ulazak u EU

Srbija će na kraju priznati nezavisnost i suverenitet Kosova, a jedan od ključnih elemenata tog poduhvata biće njena integracija u Evropsku uniju, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Čarls Kapčan (Charles Kupchan), član američkog Saveta za spoljne poslove (Council on Foreign Relations) i profesor Univerziteta Džordžtaun (Georgetown)

Published

on

“Trenutno smo u opasnoj i zabrinjavajućoj situaciji, jer smo već videli nazadovanja u BiH, u odnosima Srbije i Kosova, kao i sada u Crnoj Gori nakon pada vlade”

“Međutim, ostaje da se vidi kako i kada će taj cilj biti ostvaren. Trenutno smo u opasnoj i zabrinjavajućoj situaciji, jer smo već videli nazadovanja u Bosni i Hercegovini, u odnosima Srbije i Kosova, kao i sada u Crnoj Gori nakon pada vlade. Ali, smatram da je to privremenog karaktera imajući u vidu geografsku blizinu Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom, da su zemlje regije okružene članicama evropskog bloka i NATO-a”, ističe Kapčan.

Imajući u vidu raspoloženje javnosti koje je protiv ulaska Srbije u EU ako uslov za to bude priznanje Kosova, postavlja se pitanje može li se desiti da na kraju ona odustane od evropskih integracija.

“Mislim da je mala mogućnost za to. Vučić se pokazao veštim u balansiranju i sedenju na dve stolice. Međutim, ne verujem da bi Srbija dugoročno želela da bude u strateškom limbu, ili u savezu sa Kinom i Rusijom, kada je ostatak regiona usmeren ka evroatlatnskim integracijama”, smatra Kapčan.

Kada je reč o ratu u Ukrajini, Kapčan kaže da u njemu nema pobednika, te da bi bilo najbolje uspostaviti primirje i potražiti diplomatsko rešenje.

“Moguće su korekcije na frontu, ali bez odlučujuće promene. Ja spadam među one koji smatraju da ukrajinske snage, čak i uz pomoć SAD i njihovih saveznika, nisu u stanju da proteraju ruske trupe sa svoje teritorije. Bojim se, takođe, da će vremenom rasti zamor u Evropi i SAD od rata u Ukrajini. Dosadašnja podrška Ukrajini je impresivna sa snažnom transatlatnskom solidarnošću da bi mogla da se odbrani. Međutim, smatram da bi bilo razumno pokušati da se uspostavi primirje i potraži diplomatsko rešenje pre ranije nego kasnije,” navodi Kapčan.

On dodaje da je Ukrajina na početku zamrznutog sukoba.

“Taj zamrznuti konflikt će destabilizovati čitav region i dovesti do daljeg stradanja i destrukcije, kao i globalnog poremećaja u lancima snabdevanja. Naravno, nisam uveren da će Ukrajina uspeti da povrati teritorije od pre izbijanja rata 24. februara ove godine ili 2014. Međutim, nisam siguran da će uspeti da ih povrati i nastavkom borbi. Dakle, da ponovim, bolje je doći do nekog sporazuma za pregovaračkim stolom nego da se rat nastavi još nekoliko godina u kome će stradati još mnogo ljudi,” ocenjuje Kapčan.

Makronovo i Šulcovo pismo u pravo vreme

RSE: Kako komentarišete pismo francuskog predsednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron)i nemačkog kancelara Olafa Šolca (Olaf Scholz) liderima Srbije i Kosova u kome se ističe da je puna normalizacija odnosa Beograda i Prištine od suštinskog značaja za Zapadni Balkan.

Kapčan: Pismo Makrona i Šolca dolazi u pravo vreme i nosi pravu poruku. Povećanje tenzija između Srbije i Kosova – i širom regiona uopšteno – zahteva veći evropski i transatlantski angažman.

I Makron i Šolc su zaista u pravu da je ono što je potrebno “puna normalizacija odnosa između Kosova i Srbije”. Već je prošlo vreme da Beograd i Priština donesu teške odluke i postignu kompromise potrebne za postizanje tog cilja.

Oživljavanje tenzija na Zapadnom Balkanu

RSE: Srbija i Kosovo su 1. septembra počeli da primenjuju sporazum o korišćenju ličnih dokumenata. Srbi sa severa Kosova ubuduće mogu da putuju sa srpskim ličnim kartama. Istovremeno, Beograd je ukinuo izdavanje dodatnih dokumenata za državljane Kosova koji putuju kroz Srbiju.

Inače, na velikom bilbordu na srpskoj strani granice na engleskom i srpskom jeziku se podseća javnost na kontinuirano nepriznavanje nezavisnosti Kosova od strane Srbije.

Kako komentarišete da su se Beograd i Priština posle višemesečnih, pa i višegodišnjih tenzija makar o nečemu dogovorili?

Kapčan: Kosovo insistira na punom suverenitetu. Bilo da je reč o ličnim dokumentima ili registarskim tablicama, razumljivo je da Kosovo želi da funkcioniše kao normalna zemlja. Pozitivno je da je postignut sporazum makar o ličnim dokumentima.

Videćemo da li će biti dogovora o registarskim tablicama u naredna dva meseca. Ali, ima nekog napretka barem u užem smislu te reči.

U širem smislu, svedoci smo oživljavanja tenzijia između različitih grupacija u celom regionu, što utiče na situaciju u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, zatim u odnosima Srbije i Kosova, Bugarske i Severne Makedonije oko kultuloroških pitanja, jezika i istorije. Dakle, tenzije u regionu rastu umesto da opadaju.

Za to postoji nekoliko razloga. Jedan je pandemija koja je dovela do ekonomskog pada. Tu je i rat u Ukrajini koji je izazvao političku polarizaciju na globalnom planu, uključujući i na Balkanu, primoravajući Srbiju i bosanske Srbe da donesu neke teške odluke, zbog čega Moskva verovatno pojačava aktivnosti u cilju manipulisanja situacijom u tom regionu.

Takođe, Balkan se sada oseća na neki način zapostavljenim od strane SAD i EU, jer posvećuju veliku pažnju zbivanjima u svetu posle događaja od 11. septembra, pre svega Bliskom istoku, sada zbivanjima u Ukrajini. Dakle, zbog mnoštva razloga svedoci smo jačanja tenzija na Zapadnom Balkanu, a Kosovo je samo deo toga.

SAD i EU zabrinuti zbog tenzija na Balkanu

RSE: Rekli ste da će se u naredna dva meseca videti da li će biti rešeno komplikovanije pitanje registarskih tablica za automobile. Kosovski premijer Aljbin Kurti (Albin) je to opisao kao “ništa više ili manje nego praktikovanje suvereniteta”.

Istovremeno, predsednik Srbije Aleksandar Vučić sumnja da je moguć dogovor o tom pitanju.

Kazali ste da se Zapadni Balkan oseća zapostavljenim. Međutim, u poslednje vreme svedoci smo ponovne inicijative EU u koordinaciji sa SAD da se konačno reši ovo pitanje, kao i pronađe izlaz iz političke blokade. Da li se zapadni akteri boje posledica rata u Ukrajini, tačnije da bi Rusija mogla da to iskoristi za dodatno jačanje uticaja u ovoj regiji?

Kapčan: Mislim da je razlog za pojačani angažman EU i SAD na Zapadnom Balkanu pre svega rat u Ukrajini, odnosno pokušaj da se ograniči uticaj Rusije na jugu Evrope.

Takođe, brinu zbog rastućih tenzija na Zapadnom Balkanu. Milorad Dodik već duže vreme nastoji da distancira Republiku Srpsku od državnih institucija BiH, što potencijalno može da izazove nasilje u regionu. Tu su i tenzije u odnosima Srbije i Kosova.

Zbog toga su se EU i SAD ponovo angažovale. Takođe, američka administracija i sam predsednik Džo Bajden (Joe Biden) imaju snažan interes za očuvanje bezbednosti ne samo Zapadnog Balkana, već i Evrope u celini, da osnaže transatlantsko savezništvo, koje je bilo narušeno dok je Donald Tramp (Trump) bio na čelu SAD.

U to vreme su EU i SAD delovale separatno u ovoj regiji. Sada postoji mnogo jača koordinacija Brisela i Vašingtona. Američki izaslanik Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) se pridružio evropskom Miroslavu Lajčaku tokom nedavne posete Beogradu i Prištini.

Zapadni Balkan će na kraju biti deo EU

RSE: Kada je reč o odnosima Srbije i Kosova, malo je bilo pomaka od potpisivanja Briselskog sporazuma 2013. Kosovo i većina zapadnih zemalja insistiraju na sveobuhvatnom sporazumu, koje bi uključivalo i njegovo priznanje od strane Srbije.

Ona to odbija i traži da Priština ispuni odredbu Briselskog sporazuma o formiranju Zajednice srpskih opština, što premijer Kurti ne prihvata. Postoji li rizik od jačanja tenzija pa čak i oružanih sukoba?

Kapčan: Postoji okvir za prevazilaženje ćorsokaka u odnosima između Kosova i Srbije, ali se nije mnogo napredovalo u njegovoj primeni. Ima nekih pomaka, kao ovaj sa ličnim dokumentima, zatim oko ekonomskih pitanja u vreme Trampove administracije, ali program privredne normalizacije nije primenjen, kao što nije formirana ni Zajednica srpskih opština.

No, postoji plan i prilično sam uveren kako će se čitav proces završiti. Srbija će na kraju priznati nezavisnost i suverenitet Kosova, a jedan od ključnih elemenata tog poduhvata biće njena integracija u Evropsku uniju.

Međutim, ostaje da se vidi kako i kada će taj cilj biti ostvaren. Trenutno smo u opasnoj i zabrinjavajućoj situaciji, jer smo već videli nazadovanja u BiH, u odnosima Srbije i Kosova, kao i sada u Crnoj Gori nakon pada vlade.

Ali, smatram da je to privremenog karakteta imajući u vidu geografsku blizinu Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom, da su zemlje regije okružene članicama evropskog bloka i NATO-a. Zapadni Balkan takođe teži da postane deo EU, jedino je potrebno vreme da se to ostvari.

RSE: Pominjete priznanje Kosova od strane Srbije. Mislite na formalno priznanje, ili prećutno, odnosno model dve Nemačke?

Kapčan: Smatram da formalno priznanje treba da bude preduslov. To je poluga kojim raspolaže Evropska unija u odnosima sa Srbijom – punopravno članstvo u zamenu za njeno priznanje Kosova.

Većina građana Srbije protiv članstva u EU, ukoliko je uslov priznanje Kosova

RSE: Međutim, postoje dva negativna trenda. Najpre zamor od proširenja u samoj Evropskoj uniji, naročito sada sa ratom u Ukrajini. Istovremeno, kako sve postaje očitije da će Srbija morati da prizna Kosovo da bi ušla u EU, opada entuzijazam njenih građana za evropske integracije. Istraživanja pokazuju da je više od 50 odsto njih protiv priključenja evropskom bloku.

Stoga se postavlja pitanje da li je za rukovodstvo Srbije članstvo u EU dovoljan podsticaj da prizna Kosovo.

Kapčan: Smatram da će na kraju biti snažan i dovoljan podsticaj za Srbiju da normalizuje odnose sa Kosovom. Trenutno ti procesi nazaduju, a rat u Ukrajini zaokuplja najveću pažnju, tako da masovan priliv ukrajinskih izbeglica može da uspori evropske integracije.

Međutim, mislim da je to privremena pauza. Treba imati u vidu da osim rata u Ukrajini, svet prolazi kroz pandemiju sa svim njenim posledicama, uključujući i ekonomske. To može potrajati neko vreme, ali neće postati trajno pravilo funkcionisanja.

Srbija ne želi da bude u strateškom limbu

RSE: Predsednik Srbije Aleksandar Vučić godinama pokušava da balansira između EU i Rusije. Ali, sada zbog rata u Ukrajini ne može više da sedi na dve stolice. Imajući u vidu raspoloženje javnosti koje je protiv ulaska Srbije u EU ako uslov za to bude priznanje Kosova, može li se desiti da na kraju ona odustane od evropskih integracija?

Kapčan: Mislim da je mala mogućnost da se to desi. Vučić se pokazao veštim u balansiranju i sedenju na dve stolice. Međutim, ne verujem da bi Srbija dugoročno želela da bude u strateškom limbu, ili u savezu sa Kinom i Rusijom, kada je ostatak regiona usmeren ka evroatlatnskim integracijama.

Mada Srbija nije uvela sankcije Rusiji, rat u Ukrajini je pokazao pravo lice Moskve. Reč je o bezobzirnom aktu agresije protiv slovenskog suseda. Invazija na Ukrajinu i destrukcija koju je izazvala, vremenom će narušiti ugled i podriti poziciju Rusije na Balkanu, što će ubrzati okretanje regije ka Evropi i distanciranje od Moskve.

Jača uticaj Kine na Balkanu, ali je EU ključni akter

RSE: Uglavnom je fokus na uticaj Rusije na Balkanu. Međutim, poslednjih godina i Kina je sve prisutnija, pre svega u ekonomskoj sferi. Crna Gora je upala u dužničku zamku zbog gradnje autoputa. Neke od najvećih kompanija u Srbiji su u kineskom vlasništvu. Da li će rasti uticaj Kine na Zapadnom Balkanu, ili će Evropska unija uspeti da tome parira?

Kapčan: Mislim da će vremenom jačati uticaj Kine u jugoistočnoj Evropi i ostatku sveta, jer će njena ekonomija i dalje rasti, zatim ulaganja u globalnu infrastrukturu. Istovremeno, uticaj Rusije će opadati i taj trend će se ubrzati zbog rata u Ukrajini.

Kada je reč o Kini, ne mislim da će biti ključni igrač na Zapadnom Balkanu. Geografska pozicija igra veliku ulogu, tačnije blizina ove regije evropskom tržištu. Bez obzira na povećanje njene ekonomske aktivnosti na Zapadnom Balkanu, glavni tokovi trgovine, investicija, radne snage i kapitala biće okrenuti ka Evropi, a ne Istočnoj Aziji.

Dodikova politika ugrožava BiH

RSE: Bosna i Hercegovina (BiH) je još jedno krizno žarište. Republika Srpska i njen lider Milorad Dodik protive se gotovo svim inicijativama koje imaju za cilj jačanje centralnih institucija.

Dodik otvoreno koketira sa Rusijom, negira autoritet visokog predstavnika Šmita nazivajući ga nelegitimnim. Dodatni problem je nezadovoljstvo Hrvata zbog izbornog zakona i drugih pitanja.

Postoji li opasnost da situacija izmakne kontroli?

Kapčan: Nedavna Dodikova politička manevrisanja su zabrinjavajuća i imaju potencijal da ugroze integritet države. Verujem da će Evropa i SAD uraditi sve što je neophodno da spreče da BiH sklizne u nasilje.

Dodikova inicijativa o povlačenju predstavnika Republike Srpske iz državnih institucija bio je poziv na buđenje, zbog čega su se EU i SAD dodatno angažovali. Sveukupno, to su zabrinjavajući trendovi, ali ne mislim da je region na ivici novog sukoba.

Rusija nastoji da iskoristi nestabilnost u Crnoj Gori i celoj regiji

RSE: Nedavno je pala još jedna crnogorska vlada. Zemlja je opterećena unutrašnjim političkim sukobima, a jedno od najspornijih pitanja je položaj i imovina Srpske pravoslavne crkve.

Da li očekujete da se Demokratska partija socijalista crnogorskog predsednika Mila Đukanovića vrati na vlast, zatim da prosrpske stranke predvođene Demokratskim frontom formiraju većinu, ili su prevremeni izbori najizgledniji scenario.

Iako je Crna Gora odmakla na putu evropskih integracija i članica je NATO-a, i dalje je otvorena za ruski uticaj.

Kapčan: Pad Vlade Crne Gore pokazuje koliko su isprepletena pitanja vere i identiteta u ovoj državi i celom regionu. Situacija u Crnoj Gori je veoma fluidna i nestabilna, pa je teško predvideti ishod, ali nema sumnja da je odluka Vlade da potpiše sporazum sa Srpskom pravoslavnom crkvom bila okidač za njen pad.

Svemu tome treba dodati i složene odnose Crne Gore sa Srbijom. Rusija svakako koristi tu situaciju, ali uzroci nestabilnosti u Crnoj Gori, kao i u odnosima Srbije i Kosova, te u Bosni i Hercegovini – domaćeg su porekla – podstaknuti dubokim etničkim i drugim podelama od ranije koje još nisu prevaziđene. Rusija je veoma vešta u iskorišćavanju tih surevnjivosti.

Zbog toga će EU i SAD dodatno raditi na evroatlantskim integracijama regiona kako bi Rusija ostala bez uporišta u njemu. Poznato je da je Moskva blokirala ulazak Crne Gore u NATO, da je pokušala da spreči sporazum o imenu koji je omogućio prijem Severne Makedonije u ovu alijansu. Dakle, ostvaren je izvestan napredak čime se smanjuje uticaj Rusije.

Rat u Ukrajini bez pobednika

RSE: O ratu u Ukrajini, izgleda da su obe strane zaglavljene na bojnom polju, dok ukrajinske snage pokuštavaju kontraofanzivu u regionu Hersona. Ko će prvi popustiti? Evropa, koja se suočava sa energetskom krizom naročito sa približavanjem zime, ili Rusija, iako joj visoke cene energije idu u prilog, ali sankcije Zapada uzimaju danak, što će biti još vidljivije na duže staze?

Kapčan: Trenutno je pat pozicija. Ukrajinske snage mogu da ostvare napredak u kontraofanzivi na jugu. Međutim, i ruske trupe mogu da pomere liniju fronta na drugim mestima.

Dakle, moguće su korekcije na frontu, ali bez odlučujuće promene. Ja spadam među one koji smatraju da ukrajinske snage, čak i uz pomoć SAD i njihovih saveznika, nisu u stanju da proteraju ruske trupe sa svoje teritorije.

Bojim se, takođe, da će vremenom rasti zamor u Evropi i SAD od rata u Ukrajini. Dosadašnja podrška Ukrajini je impresivna sa snažnom transatlatnskom solidarnošću da bi mogla da se odbrani.

Međutim, smatram da bi bilo razumno pokušati da se uspostavi primirje i potraži diplomatsko rešenje pre ranije nego kasnije. Naime, u SAD-u su u novembru izbori, pa ne bi bilo iznenađujuće da republikanci, čiji je moto “Amerika na prvom mestu”, ostvare dobar rezultat, što bi otežalo Bajdenu postizanje dvostranačke saglasnosti oko podrške Ukrajini.

Kada je reč o Evropi, kombinacija hladnog vremena, nestašice gasa, sa novom vladom u Italiji, stalnim teretom udomljavanja ukrajinskih izbeglica – može razvodniti njenu odlučnost u pružanju pomoći Ukrajini.

Stoga mislim da je sada trenutak da se potraži diplomatski put za okončanje rata.

Ovo je rat u kome nema pobednika. Rusija je izgubila nekoliko desetina hiljada vojnika, njena ekonomija je uzdrmana sankcijama, diplomatski je izolovana. Pošto u ovom ratu nema pobednika, a ima više gubitnika, trebalo bi potražiti diplomatsko rešenje.

Bolje diplomatsko rešenje nego rat unedogled

RSE: Međutim, eventualno primirje i dogovor za diplomatskim stolom bi podrazumevao uvažavanje stanja na terenu. Činjenica je da Rusija kontroliše delove Ukrajine – oko petine teritorije – i malo je verovatno da bi pristala da ih vrati. Istovremeno, za Ukrajinu bi bilo veoma teško da prihvati gubitak tih teritorija. Kako onda doći do diplomatskog rešenja?

Kapčan: To je pitanje od “šest miliona dolara” na koje je teško odgovoriti. Mislim da smo na početku zamrznutog sukoba u kome nema primirja i diplomatskog rešenja, već nastavka rata, doduše nižeg intenziteta.

Taj zamrznuti konflikt će destabilizovati čitav region i dovesti do daljeg stradanja i destrukcije, kao i globalnog poremećaja u lancima snabdevanja. Zbog toga je bolje pokušati da se uspostavi primirje i pronađe diplomatsko rešenje.

Naravno, nisam uveren da će Ukrajina uspesti da povrati teritorije od pre izbijanja rata 24. februara ove godine ili 2014. Međutim, nisam siguran da će uspeti da ih povrati i nastavkom borbi.

Dakle, da ponovim, bolje je doći do nekog sporazuma za pregovaračkim stolom nego da se rat nastavi još nekoliko godina u kome će stradati još mnogo ljudi.

‘Meka moć’ SAD i Rusije će odneti prevagu

RSE: Rekli ste da je Rusija sve izolovanija. Istovremeno, zvanična Moskva tvrdi da Zapad “nije ceo svet” da joj mnoge zemlje nisu uvele sankcije, te da trguje sa mnogima od njih u Aziji, Africi, Južnoj Americi. U tom kontekstu, pošto se EU suočava sa mnoštvo izazova – da se vratim na početak intervjua – koliko će ona biti u stanju da se posveti Zapadnom Balkanu i postoji li rizik da ova regija ostane u strateškom limbu?

Kapčan: Živimo u svetu u kome mnoge zemlje ne žele da odaberu stranu. Veći deo globalnog Juga – Latinska Amerika, Afrika, Bliski istok, južna i jugoistočna Azija – nije podržao sankcije protiv Rusije. S druge strane, mislim da je mnogim ljudima i zemaljama širom sveta jasno da je Rusija agresor u ovom slučaju i da će vremenom platiti cenu zbog invazije na Ukrajinu.

Smatram da će na kraju “meka moć” (soft power) Evrope i SAD odneti prevagu. Srbi, Kosovari, Crnogorci i ostali narodi, radije će živeti u slobodnom društvu ukotvljenom na Zapadu, nego u neslobodnijim društvima u savezu sa Rusijom i Kinom.

Takođe mislim da živimo u epohi obnove u kojoj otkrivamo neke greške u zapadnim demokratijama kada je reč o ekonomskom rastu, digitalnom dobu. Ispravljanje ovih i drugih nedostataka doprineće da zapadni demokratski sistem i dalje bude privlačniji od modela koji mogu da ponude Rusija i Kina. To se pre svega odnosi na Zapadni Balkan imajući u vidu njegovu blizini središtu Evrope.

Rizik od nuklearne katastrofe

RSE: Očekujete da će u nekom trenutku biti pokrenuta inicijativa za uspostavljanje primirja. Međutim, postoji li opasnost od širenja rata, uključujući i na susedne države, pa čak i upotrebe nuklearnog oružja?

Kapčan: Postoji potencijal za eskalaciju sukoba. Upravo zbog toga treba pokušati da se pronađe diplomatsko rešenje. Što duže rat traje, to je veća mogućnost od njegovog širenja. Odavno nisamo bili suočeni sa ovako opasnom situacijom.

Rusija je započela rat sa Ukrajinom koju podržava NATO. Moguće je širenje sukoba sa direktnim sučeljavanjem ruskih i NATO snaga – bilo zbog incidenta ili sračunato, ako Moskva odluči da proširi rat.

Takođe, Rusija je u nekoliko navrata veoma neodgovorno zaoštravala situaciju podizanjem borbene gotovosti svojih nukelarnih snaga. Dok razgovaramo, najveća nuklearna elektrana u Evropi (Zaporožje) je oštećena zbog ratnih dejstava.

Dakle, reč je o ratu koji ima ne samo potencijal da se dalje širi već i izazove nuklearnu katastrofu, zato što se nuklearno postrojenje nalazi u središtu oružanih sukoba.

(Radio Slobodna Evropa, foto: Pixabay)

izvor: https://autonomija.info/kupchan-srbija-ce-na-kraju-priznati-kosovo-u-zamenu-za-ulazak-u-eu/

SLOBODNA VOJVODINA

Užas u Pećincima: Urušio se deo plafona u školi, povređene dve devojčice, jedna teže

Dve devojčice povređene su kada se urušio plafon u jednoj školi u Pećincima

Published

on

By

Jedna devojčica povređena je lakše, druga je zadobila teže povrede.

Devojčica koja je zadobila teške povrede prebačena je hitno u Tiršovu.

izvor: https://nova.rs/vesti/hronika/dve-devojcice-povredjen-u-urusavanju-plafona-skole-u-pecincima/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

DZVM: Pastor (SVM) da „prestane da se ponaša kao Vučićev trbuhozborac na mađarskom jeziku“

Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) reagovala je danas povodom izjave predsednika Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Balinta Pastora da su svi zahtevi studenata ispunjeni, da im preti gubitak godine i da je investicija kompanije BYD u Vojvodini realna mogućnost, navodeći da „ove tvrdnje nisu samo obmanjujuće, već predstavljaju i svesno iskrivljavanje činjenica“

Published

on

By

U saopštenju ove stranke podsećaju da studenti na protestima jasno i glasno zahtevaju da odgovorni za novosadsku tragediju budu izvedeni pred sud, da se kazne oni koji napadaju demonstrante, da se objave svi dokumenti u vezi sa izgradnjom Železničke stanice i kineskim investicijama, kao i da se poveća finansiranje obrazovanja i zaštiti univerzitetska autonomija.

„Pastor i njegova stranka u vlasti nisu učinili ništa da bi ovi zahtevi bili ispunjeni. Odgovorni za tragediju i dalje su na slobodi, vlast krije ključne dokumente, a nezavisnost univerziteta je i dalje ugrožena“, ocenjuju u DZVM-u.

Tvrdnja da studentima preti gubitak godine je „čista politička ucena“, smatraju u ovoj stranci i dodaju da bi u odgovornoj državi vlast već obezbedila način da se akademska godina nadoknadi, kao što se radi u drugim zemljama u sličnim situacijama.

„Ovde, međutim, nije cilj očuvanje obrazovanja, već slamanje otpora mladih koji se usuđuju da dignu glas protiv nepravde“, ističu u DZVM-u.

Navode da Pastorova tvrdnja da bi firma BYD mogla da investira u Vojvodini „nema ekonomsko utemeljenje“.

„Ova kineska kompanija gradi fabriku u Segedinu jer želi da proizvodi unutar EU i koristi pogodnosti bescarinskog režima. Vojvodina, kao deo Srbije, ne može da ponudi takve uslove, a uz to u regionu ne postoji mreža dobavljača sposobna da proizvodi delove visoke tehnologije koji su neophodni za proizvodnju električnih automobila. Ozbiljan globalni investitor ne bi rizikovao kontinuitet i kvalitet proizvodnje u sredini koja nema odgovarajuću industrijsku infrastrukturu“, ocenjuju u DZVM-u.

Tvrdnja da studentima preti gubitak godine je „čista politička ucena“, smatraju u ovoj stranci i dodaju da bi u odgovornoj državi vlast već obezbedila način da se akademska godina nadoknadi, kao što se radi u drugim zemljama u sličnim situacijama.

„Ovde, međutim, nije cilj očuvanje obrazovanja, već slamanje otpora mladih koji se usuđuju da dignu glas protiv nepravde“, ističu u DZVM-u.

Navode da Pastorova tvrdnja da bi firma BYD mogla da investira u Vojvodini „nema ekonomsko utemeljenje“.

„Ova kineska kompanija gradi fabriku u Segedinu jer želi da proizvodi unutar EU i koristi pogodnosti bescarinskog režima. Vojvodina, kao deo Srbije, ne može da ponudi takve uslove, a uz to u regionu ne postoji mreža dobavljača sposobna da proizvodi delove visoke tehnologije koji su neophodni za proizvodnju električnih automobila. Ozbiljan globalni investitor ne bi rizikovao kontinuitet i kvalitet proizvodnje u sredini koja nema odgovarajuću industrijsku infrastrukturu“, ocenjuju u DZVM-u.

Oni su pozvali Pastora da „prestane da se ponaša kao Vučićev trbuhozborac na mađarskom jeziku i portparol SNS-a među vojvođanskim Mađarima“. 

„Vojvođanski Mađari zaslužuju autentično političko zastupanje, a ne poslušnike režima koji ih obmanjuju i zanemaruju njihove stvarne probleme“, poručuju u DZVM-u.

Dodaju i da ova stranka ostaje dosledna u borbi za transparentnost, vladavinu prava i istinsku zaštitu interesa vojvođanskih Mađara.

„Nećemo dozvoliti da političke manipulacije vlasti ugroze budućnost naše zajednice“, navode u DZVM-u.

izvor: https://www.maglocistac.rs/politika/dzvm-pastor-svm-da-prestane-da-se-ponasa-kao-vucicev-trbuhozborac-na-madarskom-jeziku

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Zašto režim podmeće priču o otcepljenju Vojvodine

Posustala vlast recikliranjem vojvođanskog pitanja, na kome se uspinjao i Milošević, i navodne opasnosti od odvajanja Vojvodine, koje nije ni realno ni moguće, skreće pažnju sa pobune za koju nema rešenje

Published

on

By

Tri meseca nakon novosadske tragedije, kada je korupcijom ubijeno 15 ljudi i osakaćeno dvoje nakon pada nadstrešnice železničke stanice, u javnom govoru se povampirila lažna pretnja otcepljenja Vojvodine od Srbije, koju plasiraju predstavnici vlasti, a nemilice prenose mediji bliski Srpskoj naprednoj stranci. Takođe, tokom jednog od novosadskih protesta, na Varadinskom mostu je razvijen transparent „Vojvodina Republika“, a po rečima reportera agencije Beta, učinili su to aktivisti Srpske napredne stranke, pod budnim okom komunalne policije, njihovih čuvara.

1678622089 Beslin 6215 b
Milivoj Bešlin Foto: FoNet/Milica Vučković

„Nepostojeće pitanje vojvođanskog separatizma poteže isključivo režim predsednika Aleksandra Vučića, jer time dobija nekoliko stvari: skreće pažnju sa pitanja korupcije koja ubija i za koju predstavnici režima nemaju odgovor; seje podele među studentima i građanima i izazivaju sumnju u ‘stvarne’ namere protesta; izaziva omraze i podele u Srbiji na relaciji novosadski i beogradski studenti i, najzad, time sebe pokušavaju da još jednom predstave kao čuvara državne celovitosti, iako znamo da svuda tamo gde su Šešelj-Vučić radikali branili srpstvo, Srba više nema. Uostalom, što Vučić više ne priča o Kosovu? Zbog toga što je Vučić do kraja razmontirao sve institucije i delove institucija Srbije na severu Kosova, nakon čega su njegovi kriminalci otuda, uglavnom, prešli u Vojvodinu, koju će on sad da `brani`. Od koga to? Njenih građana koji se bore protiv korupcije koja ih ubija?!”, kaže za Radar istoričar Milivoj Bešlin reagujući na ponovnu režimsku podmetačinu u vezi sa vojvođanskom secesijom, u situaciji kada se studentski i građanski protesti šire Srbijom kao požar.

Podmetanje secesije

Ovo nije prvi put da se nezadovoljnim studentima i građanima, koji masovno protestuju širom Srbije zahtevajući da se pronađu i kazne odgovorni za pad nadstrešnice, podmeće nepostojeća pretnja gubitka Vojvodine, a predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić, u izjavi za Radar, podvlači reči profesora Bešlina govoreći o uzrocima novog podizanja tenzija.

„Pitanje navodne vojvođanske secesije poteže raspadajući Vučićev režim, i očigledno je da ne uspeva, već otrcanom propagandom želi da skrene pažnju javnosti i okrene većinsko raspoloženje građana, kao što su proteklih dana i nedelja i druge propagandne podmetačine propadale već u začetku. Posrnuli režim vadi iz fundusa sve raspoloživo i poput poludelog mitraljesca puca mahnito i u prazno. Jedno od oprobanih strašila je i vojvođansko pitanje, ali i ono je postalo neupotrebljivo, jer o tome niko ne priča i to zaista nije tema. Navijam da pitanje autonomije i decentralizacije budu teme, ali sada je na dnevnom redu goli opstanak društva i borba za spas od kriminalizovane i bahate vlasti. Možda će u narednim danima Vučićevi propagandisti pojačati kampanju po tom pitanju i organizovati debate sa svojim uslužnim autonomašima, ali uveren sam da se spin neće primiti, jer ne priča se ni o autonomiji Vojvodine, a kamoli o secesiji.“

Secesija nije realna mogućnost, niti tema, ali režim stalnim nacišovinističkim kampanjama protiv navodnog otcepljenja jača stepen nacionalizma u Vojvodini, drži društvo u stalnom strahu kako se ne bi bunilo protiv naprednjačkog kriminala

Milivoj Bešlin

Bešlin upozorava da je takav narativ još jedna himera koju su izmislili da bi sejali mržnju, podele, omraze, širili kolektivnu paranoju i strah. On kaže da je nekada ta mržnja usmerena na, kako to Vučić zove „kolektivni Zapad“, sintagmu koju nije sam smislio nego je preuzeo iz bogate propagandne aparature režima u Kremlju, a nekada je prema susedima, pa se u tu svrhu svaki kritički glas proglašava za nekakav „ustašluk“. Istoričar je uveren da pokušavaju da mržnjom natope Vojvodinu ne bi li unutar nje došlo do sukoba i nepoverenja među ljudima, ali im to neće uspeti, jer je društvo i u Vojvodini i u ostatku Srbije jasno razlučilo da je trenutno jedina tema mafijaška vlast, njihova korupcija i krađa koje ubijaju ljude.

Posebno je zanimljiva opaska Željka Bodrožića da je famozna autonomija Vojvodine uveliko obesmišljena zajedničkim poduhvatom srpskih i mađarskih „nacoša“ s jedne strane, i autonomaša s druge.

„Preciznije rečeno, političkog krila autonomaškog pokreta, koje je prodalo ideju za nešto privilegija i postalo saučesnik nacionalističkog kartela u zatiranju normalnog društva. Zarad zadržavanja privilegija su u dobroj meri kompromitovali ideju autonomije, odnosno samouprave, i biće potrebno neko vreme da se ponovo politički artikulišu glasovi vojvođanskih autonomaša, koji su veoma ukorenjeni u vojvođanskom društvu. Ima ih i levih i desnih, i nisu nikakvi separatisti, ali vole da ’kickaju’ po tom pitanju, jer nisu ćutali u prošlosti Beču i Pešti, pa što bi danas svom Beogradu“, kaže predsednik NUNS-a.

1681322023 1681321661687
Željko Bodrožić Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Što se realnosti vojvođanske secesije tiče, naši sagovornici ukazuju da ona ne postoji u medijima, javnom prostoru i u smislu političke reprezentativnosti. Bešlin zapaža da, ako i postoji u glavama nekih ljudi, tome je najviše doprineo režim koji je upravo u Novom Sadu i Vojvodini koncentrisao najviše svojih kriminalaca, u kojima su korupcija, teror, zloupotrebe i kriminal imali teži oblik nego u Beogradu, jer su se beogradske reakcije donekle i plašili, dok su u Vojvodini verovali da sve može da prođe.

„I moglo je, ali po onoj narodnoj – možeš šta hoćeš, ali ne možeš dokle hoćeš. Naravno da secesija nije nikakva realna mogućnost, niti politička tema, ali režim stalnim nacišovinističkim kampanjama protiv navodnog secesionizma, jača stepen nacionalizma u Vojvodini, drži vojvođansko društvo u stalnom strahu kako se ne bi bunilo protiv naprednjačkog kriminala i vrši pripreme za totalno ukidanje autonomnog statusa kao nekakvog predvorja separatizma. Uostalom, pogledajte sa koliko ljubavi, topline i empatije su bezmalo svi građani Vojvodine dočekali ovih dana studente i građane iz Beograda i drugih gradova. Zar to nije najbolji primer da se u našem društvu rodila jedna nova solidarnost i novo društveno povezivanje, naravno i empatija, i to je ono što veoma plaši kriminalni režim“, kazuje Bešlin.

„Nekima će zvučati paradoksalno, ali autonomaši su i svojevrsni garant ostanka Vojvodine u Srbiji, za razliku od ovih modernih nedićevaca i hortijevaca koji se veoma dobro razumeju i već su na neki način podelili pokrajinu na ’okupacione zone’, i koji će, verujem, uskoro biti zaustavljeni u svom zločinačkom poduhvatu“, ističe Bodrožić.

Držanje u pokornosti

Čitaoci koji se dobro sećaju devedesetih godina prošlog veka, znaju da su Novi Sad i Vojvodina zaista bili poligon za nacionalnu markaciju i uterivanja straha, više nego u ostatku Srbije. Novinari odlično pamte da su list Dnevnik i Radio-televizija Novi Sad, današnja Radio-televizija Vojvodine, tokom vladavine Slobodana Miloševića bili temeljno devastirani i da se o tom periodu i danas govori kao o „seči knezova vojvođanskog i novosadskog novinarstva“. Međutim, ono što „prečanskim“ očevicima budi posebno gorak ukus u ustima je činjenica da beogradski vodeći mediji tog vremena, RTB i listovi PolitikaPolitika ekspres i Večernje novosti, nisu ni blizu satirani i upodobljavani kao vojvođanski mediji, a čistke nepodobnih su bile manjeg obima.

Posrnuli režim vadi iz fundusa sve raspoloživo i poput poludelog mitraljesca puca mahnito u prazno. Jedno od oprobanih strašila je i vojvođansko pitanje, ali i ono je postalo neupotrebljivo, jer o tome niko ne priča

Željko Bodrožić

„Sumnje u Vojvodinu i njenu ’lojalnost’ državi Srbiji uvek su igrale ulogu držanja u pokornosti. Stalno je trebalo vršiti nasilni grajhšaltung u Vojvodini, stalno je postojala potreba nacional-šovinista da je izjednače sa ostatkom Srbije, jer je vladajuća nacionalistička ideologija po svojoj suštini organska, totalitarna i antidemokratska i ne trpi bilo kakve različitosti i ubija svaku društvenu ili kulturnu pluralnost. Kroz sejanje sumnji, paranoje i lažne optužbe za separatizam, trebalo je ukinuti svaku istorijsku, kulturnu i društvenu specifičnost najevropskijeg dela Srbije“, osvežava nam sećanje Milivoj Bešlin, sa kojim dalje razgovaramo o tome kako je uopšte moguće da iko poveruje da u Vojvodini postoji jak separatistički pokret, kada su ljudi tog mišljenja odavno na statističkoj margini?

Novi Sad protest VI 05 Milica Vuckovic b
Voditelji satirične emisije „Mentalno razgibavanje“ izveli su program za učesnike protesta u nedeljno jutro, drugog dana protesta i 24-časovne blokade Mosta slobode u Novom Sadu Foto:FoNet/Milica Vučković

„Slabije informisani ili ljudi skloni teorijama zavere skloni su da misle da postoji neki plan o razbijanju Srbije, jer je to nešto što je režim SPS i radikala širio i 1990-ih i to rade i danas. Takođe, multinacionalna struktura je izazivala nepoverenje kod nacional-šovinista. Danas to nije slučaj, jer se nacionalna pluralnost Vojvodine značajno umanjila, zbog iseljavanja, a uz to, posle Srba najveća nacionalna zajednica u Vojvodini (mađarska, prim. aut) većinski, zbog političke konstelacije i regionalne koruptivne dinamike, stoji lojalno uz Vučića i njegov režim. Zbog toga režim sada prebacuje ’sumnje’ i nepostojeće separatističke tendencije na opoziciono orijentisane građane i političke strukture.“

Paralele sa Kosovom

Istovremeno, slabije obrazovani građani skloni su da prave lažnu paralelu između Vojvodine i Kosova i lako zapadaju u paniku kada ih tabloidni mediji neprestano zasipaju lažnim pretnjama. Naši sagovornici podsećaju da su se politički ciljevi, istorijska geneza, nacionalna i demografska struktura, kulturno-istorijski razvoj i mnoge druge stvari na Kosovu i u Vojvodini drastično razlikovali tokom istorije. Zbog toga se nikada nisu mogle povlačiti utemeljene paralele između Kosova i Vojvodine po svim ključnim pitanjima, međutim, šta bi se dogodilo kada bi se građani Vojvodine zaista u velikoj većini opredelili za otcepljenje, da li za tako nešto uopšte postoji pravni mehanizam? 

„Ne postoji pravni mehanizam za bilo kakvu secesiju bilo kog dela Republike Srbije. Ni u vreme Jugoslavije, kada je Vojvodina 1945. konstituisana kao autonomna pokrajina, nije bilo mogućnosti za osamostaljenje. Naime, pravo na samoopredeljenje imali su narodi, zbog toga su jugoslovenske republike, kao nacionalne države svojih naroda, mogle da proglase samostalnost, ali pokrajine nisu bile definisane kao federalne države i nisu bile definisane kao nacionalne države. Vojvodina nema ’svoju’ naciju, većinsko stanovništvo i tada i danas je srpsko i logika jugoslovenskih ustava je bila da ona iscrpljuje svoja prava i interese kao autonomija u okviru Srbije, uz garancije federacije“, objašnjava Bešlin.  

1738437955430
Novi Sad akcija Tri meseca – tri mosta Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Umesto zaključka, pomenimo da u Novom Sadu i Vojvodini živi znatan broj građana koji zahtevaju da Pokrajina povrati autonomiju, koja bi makar zaličila na onu iz Ustava 1974. U ogromnom broju slučajeva razlozi su ekonomske i kulturne prirode, međutim oni dublje upućeni u problematiku svesni su da istinska autonomija Vojvodine mora počivati na političkom temelju. Uprošćeno govoreći, Vojvođani koji samo žele da imaju svoj budžet i kulturno-demografsku politiku, a nisu spremni da glasaju za to da Vojvodina dobije zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, ostaće večito kratkih rukava budući da je to osnovna pretpostavka njihovih krajnjih ambicija. Problem je, naravno, to što će kleronacionalno osvešćeni političari u tom slučaju minirati celu ideju, smatrajući da su tri grane vlasti obeležja suverenih država, a ne pokrajina, iako postoje evropski primeri koji potvrđuju suprotno. No, Bodrožić je umereni optimista po tom pitanju i veruje da se do ozbiljne decentralizacije Srbije, ne samo Vojvodine, ipak može doći:

„Promene koje zahtevaju stotine hiljada ljudi na ulicama podrazumevaju bolje i funkcionalnije društvo, humanije i poštenije, a s tim podruku ide decentralizacija i široke nadležnosti pokrajina i gradova. I to će se neminovno desiti ako ovo društvo krene boljim putem.

izvor: https://radar.nova.rs/politika/otcepljenje-vojvodina-rezimski-spin/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Pogledajte kako izgleda voda u zrenjaninskoj bolnici: „Ovo ‘čudo’ izlazi iz slavine čak i u porodilištu gde se kupaju bebe“

U Opštoj bolnici u Zrenjaninu pacijenti i zaposleni su tokom poslednja dva dana prinuđeni da peru ruke, medicinske instrumente, ali i elemente u porodilištu, vodom koja je crna kao blato. Kako za Nova.rs kažu, boja i kvalitet vode u ovom gradu, nažalost, odavno nije vest, ali se nikada do sada nije desilo da sa bolničkih slavina curi crna voda.

Published

on

By

Građani Zrenjanina su dodatno zabrinuti jer je poznato da je u ovom gradu značajno povećan broj obolelih od raka kože, pa vodi sa česme ne smeju da priđu.

„Koža je najveći organ, a mi se tuširamo ovom vodom i oštećujemo organizam iz dana u dan, jer ne možemo stvarno da kupujemo vodu u prodavnici za tuširanje svakoga dana. Svakako je kupujemo za piće i kuvanje hrane. Dakle svakoga dana pijemo kupovnu vodu iz plastičnih ambalaža, što je takođe loše po zdravlje, zbog hemijskih elemenata koje plastika ispušta“, kaže za Nova.rs Miloš Savić, koji radi kao transfuzista u Zrenjaninskoj bolnici.

Naime, prema poslednjim medicinskim izveštajima, u ovom gradu sve je više dece obolele od spinalne mišićne atrofije, a među odraslim građanima, osim raka kože, povećan je i broj obolelih od kancera bešike.

“Kako je na drugim mestima, kad je u bolnici voda kao iz horor filma. Sinoć sam bio dežuran, pustio sam vodu sa česme kada sam hteo da operem ruke, odvrnuo slavinu i potkelo je ovo čudo. Bukvalno je izgledalo kao da šiklja blato. Čim se negde desi kvar, voda postaje skoro crna. I dalje je takva, još nema popravki“, kaže Miloš, koji je slikao „monstruma“ iz slavine i podelio ga sa pratiocima na svom Fejsbuk profilu.

Ovu „močvarnu“ vodu koriste zaposleni u bolnici, ali i pacijenti.

„Takva je voda i u porodilištu, gde kupaju bebe. Ljudi ne mogu da se umiju, istuširaju, jezivo je kako to izgleda. Za osnovnu higijenu moramo da kupujemo vodu, kao da živimo u srednjem veku”, naglašava naš sagovornik.

U ovom gradu, prema poslednjim statistikama, građani dnevno potroše čak 20.000 evra na vodu u plastičnoj ambalaži, što je za poslednjih 12 godina oko 80 miliona evra, dok jedna fabrika vode košta oko 35 miliona.

Podsetimo, Zrenjaninci već 20 godina žive bez pijaće vode, koju pritom uredno plaćaju. Zbog prekomerne količine arsena u vodi iz gradskog vodovoda inspekcija je svojevremeno zabranila njenu upotrebu, a skoro dve decenije kasnije, i šest promena gradskh vlasti, ovaj problem još niko nije uspeo da reši.

Jedan od neuspelih pokušaja rešavanja problema bila je i izgradnja sporne Fabrike vode koja nikada nije uspela da proizvede ni polovinu potrebne količine vode za ovaj grad, a od 2020. godine je i van funkcije nakon eksplozije u kojoj su dva radnika i povređena. U međuvremenu i nakon više pokušaja, Fabrika vode je pre četiri godine prodata firmi “Pannonian water” u vlasništvu arapske firme „Emserb Water FZE“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

izvor: https://nova.rs/vesti/drustvo/u-zrenjaninskoj-bolnici-sa-slavine-tece-crna-voda/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

APV: Kad će spomenik Vasi Stajiću biti vraćen na mesto i zašto to već nije učinjeno?

Opoziciona Akcija progresivne Vojvodine (APV) zatražio je informaciju od Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada kad će spomenik Vasi Stajiću biti vraćen na mesto i zašto to već nije učinjeno

Published

on

By

Spomenik se nalazio između Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine i Skupštine Grada Novog Sada.

Sklonjen je zbog radova na podzemnoj garaži kod Banovine.

APV ističe da je pomenuta garaža „nezakonito izgrađena bez neophodne dokumentacije“, te da je prilikom radova oštećena i zgrada Skupštine AP Vojvodine, koja je spomenik kulture, i da Zavod nije sprečio radove iako je to njegova zakonska obaveza.

„Garaža je otvorena pre nekoliko meseci, parter je uređen, ali spomenik nije vraćen. Ovo je još jedan dokaz da ne postoji granica nestručnosti, bahatosti i gluposti vladajućeg režima“, zaključuje se u saopštenju.

(Autonomija, arhivska fotografija)

izvor: https://autonomija.info/apv-kad-ce-spomenik-vasi-stajicu-biti-vracen-na-mesto-i-zasto-to-vec-nije-ucinjeno/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Poljoprivrednici Srbije: Kasne subvencije, povraćaj akcize na gorivo i uredba o korišćenju zemljišta

Poljoprivrednici u Srbiji nezadovoljni su realizacijom sporazuma sa Ministarstvom poljoprivrede, potpisanim u oktobru 2024. godine, o isplati subvencija za seme i kažu da sve kasni

Published

on

By

Po obećanju Ministarstva poljoprivrede, trebalo je da subvencije budu isplaćene do kraja prošle godine, a kasni i povraćaj akcize na gorivo, nije stupio na snagu pravilnik o semenu i mena kredita sa subvencionisanom kamatom.

Poljoprivrednica Biljana Dulić iz Đurđina kod Subotice rekla je za Betu da još nije dobila subvencije za 2024. godinu za obrađenih 30 hektara zemlje.

Država mi duguje za osnovnu subvenciju od 18.000 dinara po hektaru i podsticaj za seme u iznosu od 10.000 dinara, ukupno oko 900.000 dinara za 2024. godinu. Četiri meseca u e-agraru piše da se ‘predmet obrađuje’ “, rekla je Dulić.

Dodala je da je “refakciju” – povraćaj poreza na gorivo dobila mesec dana posle kupovine iako je dogovor bio da se 50 dinara za litar kupljenog dizela vrati u roku od dve nedelje.

Poljoprivrednik Milan Milošević iz sela Ćirikovac kod Požarevca je rekao da su stigla rešenja o isplati podsticaja za seme od 10.000 dinara po hektaru, ali da oko 15 odsto poljoprivrednika tog uduženja još nije dobilo novac.

Još veći problem je što Ministarstvo poljoprivrede nije na vreme pripremilo pravilnik o faktičkom korišćenju zemljišta, kazao je on.

Milošević smatra da nije opravdanje to što u Skupštini čeka Predlog zakona o dopuni Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju da bi se napravio taj pravilnik, već sve to nije pripremljeno na vreme da bi se na početku ove godine zemljište uvelo u e-agrar i dobile zbog subvencije.

Dodao je da na području Stiga poljoprivrednici koji obrađuju zemlju uzetu u zakup, imaju ogroman problem jer ne mogu da je registruju u e-agraru, a takve zemlje je oko 60-70 odsto od ukupno obrađene.

Predsednik Skupštine Udruženja poljoprivrednika Subotice Miroslav Matković je rekao da Ministarstvo obećava da će “u narednom periodu” poljoprivrednici moći da podnose zahteve za kredite sa subvencionisanim kamatama od oko dva odsto godišnje.

Prema rečima predsednika Inicijative za opstanak poljoprivrednka Srbije Gorana Filipovića, još nije objavljen ni pravilnik o podsticaju za seme u ovoj godini.

Po sporazumu je država obećala da isplati do 17.000 dinara za seme po hektaru, ali ne znamo koliko će kilograma priznati i da li ćemo morati da sami finansiramo ostatak semena jer gustina useva zavisi od sorte. Za soju je, na primer potrebno od 80 do 110 kilograma po hektaru, semena ima malo u ponudi i najavljuje se da će koštati 250 dinara, što znači da za subvenciju nećemo moći da kupimo potrebnu količinu“, rekao je Filipović.

On je naveo da poljoprivredni proizvođači još nisu dobili ni subvenciju od 40 odsto na osnovu osiguranja. iako se to isplaćivalo najkasnije do 25. decembra tekuće godine.

Poljoprivrednici snose posedice i tuđih grešaka u savetodavnim službama, pa Ivan Milutinović za prošlu godinu nije dobio subvencije za 23 hektara obrađene zemlje zbog propusta službenice, a kada je to utvrđeno i zahtev ponovo prosleđen, rečeno mu je da je – zakasnio.

Međum, Milutinović je dobio povraćaj akcize i na tu zemlju kao da je ostvario subvencije.

izvor: https://www.021.rs/story/Info/Biznis-i-ekonomija/400687/Poljoprivrednici-Srbije-Kasne-subvencije-povracaj-akcize-na-gorivo-i-uredba-o-koriscenju-zemljista.html

Continue Reading

Trending