Connect with us

SLOBODNA VOJVODINA

Kreće trka za novog predsednika Francuske – ko će na crtu Makronu: Na listiću 12 kandidata, među kojima i četiri žene

Francuski Ustavni savet saopštio je početkom marta da će se u prvom krugu predsedničkih izbora koji su zakazani za nedelju, 10. april boriti 12 kandidata, među kojima su neki bili kandidati i na prethodnim izborima

Published

on

Francuski Ustavni savet saopštio je početkom marta da će se u prvom krugu predsedničkih izbora koji su zakazani za nedelju, 10. april boriti 12 kandidata, među kojima su neki bili kandidati i na prethodnim izborima.

Ukoliko niko od kandidata ne osvoji natpolovičnu većinu u prvom krugu, dvoje sa najvećim brojem glasova učestvovaće u drugom, koji će se održati dve nedelje kasnije. A pobeda u prvom krugu, iako sasvim neizvesna, mogla bi se jedino prognozirati aktulenom predsedniku Francuske, koji se bori za novi mandat, Emanuelu Makronu. 

Sam Makron zvanično je svoju kandidaturu za drugi mandat objavio nekoliko sati pre isteka roka. Uz njega, u trci za mesto budućeg predsednika je još 11 kandidata, među kojima su i četiri žene.

Ko su 12 kandidata za novog predsednika Francuske i kakva je njihova politika?

Emauel Makron

Makron je, nakon pobede na izborima 2017. godine, postao najmlađi pedsednik Francuske ikada. Sa te pozicije krenuo je njegov politički uspon, koji je usledio manje od godinu dana nakon što je pokrenuo politički pokret. Pet godina kasnije, sa 44 godine, on nastavlja da dominira francuskom politikom, a s uspehom se nametnuo i kao jedan od ključnih evropskih lidera. Ankete i procene analitičara predviđaju i da je spreman za reizbor. Na vlast je, pre pet godina, došao sa 66,1 odsto glasova pobedivši protivkandidatkinju krajnje desnice Marin Le Pen. 

Nakon dolaska na vlast, kako BBC piše, morao je da uplovi uzburkanim političkim vodama kako bi pogurao konzervatine reforme. On je kompanijama olakšao otpuštanje radnika, smanjio poreze i uveo oštre zakone o bezbednosti za borbu protiv terorizma. Bio je primoran da 2018. godine ukine porez na gorivo nakon višenedeljnih nemira izazvanih protestima žutih prsluka. 

Druge reforme, koje uključuju obećanje da će se stopa nezaposlenosti smanjiti sa preko 10 na sedam odsto do 2022. godine, pogođene su pandemijom koronavirusa, a trenutna stopa nezapslenosti je na 7,4 odsto. 

Stroga ograničenja koja su bila na snazi u Francuskoj zbog korone uglavnom su ukinuta, a Makron sada ulazi u novu predsedničku trku i to u trenutku dok igra dominantnu ulogu na evropskom nivuo po pitanju ruske invazije na Ukrajinu. 

U novoj kampanji, koja je potpuno obojena pitanjima rata u Ukrajini, Makron je najavio da će  raditi na poboljšanju reakcije Francuske u kontekstu globalne krize tokom rata u Ukrajini, ali i da će se boriti protiv nejednakosti. Najavio je i “veća ulaganja” i “više posla” za Francuze obećavajući porast broja zaposenih u narednom periodu. Rekao je da planira da nastavi da ulaže u francusku vojsku kao i da će se boriti protiv nejednakosti u pristupu školama i zdravstvenoj zaštiti.

“Nalazimo se na prekretnici kada možemo da napravimo stvarnu razliku”, rekao je Makron u svom obraćanju, obećavajući da će smanjiti poreze za 15 miliona evra godišnje. Upitan o motou svoje kampanje rekao je da želi da Francuzi budu “uopšte jači i srećniji”. Takođe, Makron se zalagao za prekid vatre u Ukrajini. Okupio je i lidere EU u Versajskoj palati kako bi razgovarali o sankcijama Rusiji.

Iako favorit, Makron i dalje ne treba da bude potpuno miran, a liderka krajnje desnice mu se samo nekoliko dana pre izbora približila na oko tri procenta razlike. Kako je pokazalo istraživanje “Haris interaktiv”, u drugom krugu bi odnos snaga mogao da bude 51,5 naspram 48,5 odsto, a iako neke druge ankete daju Makronu malo veću prednost, ona je i dalje premala da bi bila i potpuno sigurna.

Predviđa se da će oni ponovo ući u drugi krug, što inače ne bi bilo prvi put. Na poslednjim izborima 2017. godine Makron je upravo nju pobedio i postao predsednik Francuske.

I prema pisanju BBC, Makron ima velike šanske za pobedu a istraživanja javnog mnjena ga stavljaju daleko ispred glavnih rivala. U vreme rata u Evropi, na njega se i dalje gleda kao na nekoga ko ima jednu od važnijih uloga.

Marin Le Pen 

Na poslednjim predsedničkim izborima 2017. godine ona je bila rival Makronu. Njena porodica je decenijama bila sinonim za krajnju desnicu u Francuskoj. Međutim, pored aktuelnog predsednika ona ima još jednog rivala, desničara Erika Zemura koji je podelio pristalice Nacionalnog saveza. Kako su francuski mediji ranije prenosili, neki iz njegog tima prebegli su kod njega, a među njima se nalazi i njena nećaka. 

 

Inače, Le Pen je godinama ozbiljna politička figura u Francuskoj. Postala je evroposlanica pre nego što su se u njoj probudile ambicije da postene buduća predsednica Francuske. Nakon političkog poraza 2017. godine svoju stranku Nacionalni front je preimenovala u Nacionalni savez. Od tada je kreirala doslednu antiimagriconu i anti EU stav. Poznata je i po tome što je nekada izražavala divljenje prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, ali sada osuđuje njegovu invaziju na Ukrajinu, ali i upozorava da postoji rizik da se u Francuskoj osete posedice ruskih sankcija. Sada, obećava da će zaustaviti zloupotrebu prava na azil, a takođe nastoji da EU pretvori u savez nacija neosporan zakonima EU.

Inače, ovo je njena treća kandidatura za predsednika, nakon izbora 2012. i 2017. godine. Za sada se, prema anketama, nalazi na drugom mestu, odmah nakon Makrona, i nada se ovogodišnjoj pobedi.

Žan-Lik Melanšon

Najjači je kandidat levice, uporni kritičar ekomske politike Emanuela Makrona i istaknuti pristalica protesta žutih prsluka. Iako malo ko veruje da bi mogao da ode do predsedničkog mesta, on ipak vodi snažnu kampanju i sebe vidi kao “oštru kornjaču” koja će moći sve da pretekne u predsedničkoj trci, piše BBC. 

 

On je napustio novinarsku karijeru zbog levičarkse politike još 1970. godine. Kratko je bio ministar obzrovanja, a nakon toga je osnovao svoju levičarsku pstranku i postao evroposlanik. Dva puta se kandidovao za predsednika Francukske, a ovog puta obećava da će, ukoliko pobedi, smanjiti starosnu granicu za penziju na 60, dok sa druge strane Makron najavljuje povećanje te granice.  Kritičari ga optužuju da je previše popustljiv prema Putinu. Zalaže se i za napuštanjem NATO-a i da od Francuske napravi nesvrstanu državu.

Valeri Pekres 

Valeri Pekres u decembru prošle godine izabrana za kandidatkinju francuske desničarske stranke “Republikanci”. Ona je inače prva žena koju su konzervativci izabrali da bude njihov kadidat. Njene pristalice nazivaju je “najgorom noćnom morom” za aktuelnog predsednika. Čak su joj dodelili i epitet “buldožera” za kojeg, kako kažu, očekuju da unese novine u francusku političku scenu, prenosi Gardijan.


“Biću prva žena predsednica Francuske”, poručivala je ona na raznim skupovima dok je obilazila francuska sela i obećala da će dati sve od sebe da svoju stranku dovede do pobede.

Inače, više anketa ukazuje na pobedu Makrona, ali predsednički izbori u Francuskoj su tradicionalno nepredvidljivi. Primer za to je i sam aktuelni predsednik, koji je osnovao politički pokret samo nekoliko meseci pre izbora 2017. godine na kojima je pobedio. Upravo na to računaju i pristalice Pekers koji smatraju da i njen ženski status je osvežavajući za francusku političku scenu i ozbljan prkos Makronu. I ona sama je predstavila Makrona kao političara bez uverenja.

 

“Između mene i Makrona postoji više od razlike u političkoj liniji, postoji i razlika u karakteru. On ima samo jednu ambiciju a to je da udovolji, dok ja imam samo jednu strast – da završim posao”, rekla je ona budućim glasačima. Tada je sebe opisala kao “jednu trećinu Margeret Tačer i dve trećine Angela Merkel” i obećala da će povećati starosnu granicu za odlazak u penziju na 65 i ukinuti hiljade radnih mesta u javnom sektoru ako bude izabrana za predsednicu Francuske.
Inače, na Pekres ne gleda samo Makron kao na pretnju. Ona se našla i na meti Marin Le Pen koja je svoju suparnicu opisala kao kao “kandidat koji najviše liči na Makrona”.

Prema poslednjim anketama, BBC navodi da se u početku smatrala glavnom preprekom Makronu, i zada “leti” između treće i pete pozicije. Njen govor na februarskom mitingu pred 7.500 pristalica francuska štampa je ismevala kao drveni i nespretan.

Erik Zemur 

Francuski pisac, esejista i nova zvezda poliitčka zvezda koji naginje ekstremnoj desnici. Zvanično je još 30. novembra objavio kandidaturu na ovogodišnjim predsedničkim izborima. 
Jevrejin iz siromašne porodice. Bivši novinar koji je nekoliko puta osuđivan zbog rasističkih stavova.

“On je neko ko dovodi u pitanju zvaničnu istoriju i istoriju Drugog svetskog rata. On je kandidat koji izaziva oprečne i žestoke reakcije. Dakle, on uvodi jednu vrstu radikalizma na političkoj sceni Francuske”, rekla je za Euronews Srbija Ana Otašević, spoljnopolitička komentatorka “Nedeljnika” i novinarka “Le Monde Diplomatique”.

 

Zbog kontroverznih stavova, Zemur je često bio predmet fizičkih napada. Poznavaoci francuske politike kažu da je upravo njegova spremnost da otvara škakljive teme i uz to da istrpi posledice – ono što ga je učinilo popularnim.

U početku je porastao u anaketama, nudeći nacionalizam koj se smatra čvršćim od onog koji nud Le Pen. Ona je zapravo osudila njegov plan o reimigraciji koja podrazumeva deportalicju 100.000 imigranata svake godine, posebno u Alžir, Marko i Tunis. 

Svoju predsedničku kampanju je napravio po uzoru na kampanju bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa gde je kritikovao političke elite. Prema pisanju BBC-ja ima manje šanse od Le Pen što se pobede tiče, jer birači krajnje desnice ipak nju vide kao održiviju kandidatkinju.

Janik Žado 

Janik Žado, istaknuti je član francuske stranke Zelenih i poslanik u Evropskom parlamentu. On je ranije u intervjuu za pariske “Nedeljne novine” obećao da će umanjiti uticaj predsednika na državne institucije i istakao da posebno želi uspostavljanje sedmogodišnjeg predsedničkog mandata umesto petogodišnjeg kao i neobnovljivost fukcije predsednika i bolju podelu vlasti sa Narodnom skupštinom, prenosi pariski “Mond”.

Žado je pokušao da privuče francuske stranke leve orijentacije i s njima uspostavi novi politički blok, ali nije uspeo da dobije podršku levice za svoj program i kandidaturu na predsedničkim izborima.

 

On želi da Francuska prestane sa snabdevanjem nuklearne energije u roku od 20 godina, i to u vreme kada je Emanuel Makron podržao planove za izgradnju još šest nukelarnih reaktora, pište BBC. Takođe, zalaže se za instalaciju solarnih panela na većini zgrada. 

An Idalgo

Još jedan levičarski kandidat, ali i gradonačelnica Pariza An Idalgo. U glavnom grad u Francuske postala je poznata jer se “uhvatila u koštac sa saobraćajnim zagađenjem Pariza”, tako što je naredila da se naprave trake isključivo za bicikliste, skutere i ljude koji trče, dok je periferija ostala rezervisana isključivo za mororna vozila. Van Pariza poznata je i po tome da se ne snalazi najbolje i sa gradskim budžetom, čiji se dug udvostručio otkako je došla na tu funkciju. 

 

Politiko podsća da je ona najvila u septembru, a zvanično postala predsednički kandidat socijalista u oktobru, ali da od tada nije uspela da napreduje. Njeni prethodnici takođe nisu imali većeg uspeha na ranijim izborima pa je kandidat socijalista na predsedničkim izborima Benoa Amon 2017. godine ostvario najniži rezultat od čest odsto u prvom krugu.

Fabian Rusel

Prvi kadidat komunista u poslednjih 15 godina. Prema pisanju BBC, upravo ga je njegov harizmatičan pristup i doveo do kandidature. Pozvao je na nacionalizaciju francuskih banaka i povećanje plata za javne službenike, uključujući medicinske sestre i nastavnike.

Natali Arto 

Školska nastavnica sa periferije Pariza, koja se dva puta kandidovala za predsednika stranke krajnje levice “Borba radnika”, ali još uvek, piše BBC, nije privukla veliku pažnju ni više od jedan odsto glasova. Do sada se samo javno oglašavala da je protiv invazije Rusije na Ukrajinu koja je počela 24. februara.

Filip Putu

Putu je bivši radnik fabrike automonila i zalaže se za Novu antikapitalističku partiju i preraspodelu bogatstva. On je sin poštara, i ovo nisu njegovi prvi predsednički izbori. Bio je kandidat i 2012. godine.

Žan Lasal

Jednom je štrajkovao glađu u znak protesta zbog zatvaranja fabrike, a kasnije prepešačio vie od 6.000 kilometara po Francuskoj kako bi razgovarao sa ljudima. Kao vođa pokreat “Oduprite se” zagovarao je francuske demonstracije protiv Makrona i to u žutim prslucima. Pozivao je i na ponovno pregovaranje o sporazumima u EU kao i na povlaenje iz NATO-a.

Nikolas Dupont Aigan 

Libertarijanac koji je napustio mejnstrim desnicu da bi osnovao partiju “Francuska ustaje”. Makrona vidi kao “javnu opasnost” za Francusku i protivi se EU kao i ograničvanju koja su do sada bila na snazi zbog epidemije koronavirusa i podržava savez Francuske sa Rusijom.

Euronews Srbija

izbor: https://www.euronews.rs/evropa/vesti/43250/krece-trka-za-novog-predsednika-francuske-ko-ce-na-crtu-makronu-na-listicu-12-kandidata-medu-kojima-i-cetiri-zene/vest

Euronews Srbija

izvor: https://www.euronews.rs/evropa/vesti/43250/krece-trka-za-novog-predsednika-francuske-ko-ce-na-crtu-makronu-na-listicu-12-kandidata-medu-kojima-i-cetiri-zene/vest

SLOBODNA VOJVODINA

Vasić: Otuđenje imovine Telekoma Srbija – ugovor se potpisuje do 31. decembra

Potpredsednica Dveri i kandidatkinja na parlamentarnim izborima Radmila Vasić upozorila je da “neprimećeno prolazi otuđenje imovine” preduzeća za telekomunikacije Telekom Srbija, kao što se sa komunalnim preduzećem Vodovod i kanalizacija prenosi imovina na “ćerku firmu Ski infrastructure doo Beograd”, saopštile su danas Dveri

Published

on

By

Imovina se prenosi bez naknade, na period od 10 godina, koji će se automatski obnavljati i posle 10 godina ukoliko ne bude prigovora, tvrdi Vasić.

„Da li je tačno da se ovim ugovorom, preduzeće Telekom Srbija odriče kompletne svoje imovine i na novoosnovano zavisno preduzeće prenosi kompletno zemljište koje služi za potrebe postavljanja antena, antenskih stubova, nosača, sistema prenosa, instalacija radio-baznih stanica, kao i druge telekomunikacione i pripadajuće opreme i uređaja, sa kompletnom navedenom i pripadajućom opremom“, upitala je ona.

Vasić je ocenila da se predizborni period koristi da se ugovor potpiše do 31. decembra, navodeći da je imala uvid u ugovor kojim firma Ski infrastructure doo, bez saglasnosti Telekoma, može da podnese Ugovor nadležnim organima radi pribavljanja propisanih dozvola ili saglasnosti i upisa prava zakupa u katastarske ili druge javne knjige.

„Da li ste i kada obavestili zaposlene u Telekomu Srbija i sindikate ovog preduzeća da je ovo način da otpustite više hiljada zaposlenih u ovom preduzeću, jer će posle realizacije ovog ugovora o potpunom otuđenju imovine ostati bez posla“, upitala je Vasić.

izvor: https://n1info.rs/vesti/izbori-2023/vasic-otudjenje-imovine-telekoma-srbija-ugovor-se-potpisuje-do-31-decembra/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš (LSV) u Marker razgovoru: Bez promene u Vojvodini nema ni promena u Srbiji, saradnja sa SNS je zatvoreno poglavlje (VIDEO)

Bez Vojvodine i bez promene u Vojvodini nema ni promena u Srbiji, rekao je predsednik Lige Socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani Bojan Kostreš u emisiji Marker Razgovor. Kostreš je rekao i da je u biti njihove političke ponude to da treba promeniti sistem odlučivanja, da nikakve saradnje sa Srpskom naprednom strankom (SNS) neće biti, ali da je LSV spremna da sarađuje sa onim političkim organizacijama koje Srbiju vide kao građansku, sekularnu, decentralizovanu i evropsku državu

Published

on

By

“Bez vojvođanske skupštine i bez pobede evropskih snaga u Vojvodini nema ni mogućnosti da se Srbija transformiše u normalnu evropsku zemlju”, kaže Kostreš i dodaje da Vojvodina trenutno nije u fokusu.

“Mislim da je to smišljena akcija vladajuće partije. Zato su izbori u Vojvodini zakazani u poslednjem momentu i zato će vojvođanska kampanja biti toliko kratka i zato je naš cilj da je vratimo u fokus, jer bez nas nema ni borbe za očuvanje vojvođanskog načina života”, rekao je on.

Kostreš smatra da je neraspisivanje izbora u opštinama Vojvodine i to što se održavaju vanredni pokrajinski izbori, stvar taktike.

“Kada ste razdvojili lokalne i pokrajinske izbore, vi ste praktično u Vojvodini smanjili interesovanje birača, jer je izvesno da bi vladajuća koalicija izgubila deo lokalnih samouprava. Vladajuća koalicija nije pružila nijedan rezultat. Zato mi insistiramo da se u Vojvodini razgovara, jer imamo samo obećanja. Dosta nam je toga da se Vojvodine sete samo kada su raspisani izbori”, kaže Kostreš. 

Vojvođanski način života – to je ono što LSV najčešće potencira u svom programu. Kostreš obrazlaže da je reč o očuvanju multikulturalnosti.

“Vojvodina je Evropa u malom, to je multietnička i multikulturalna zajednica. Svako ko je u Vojvodinu došao, on je sa sobom doneo ono najbolje što ima. Baš zbog toga je ona toliko lepa i dobra. Mi to želimo da sačuvamo. Želimo da Vojvodina bude evropski most između Srbije i Evrope i da ono što ima, da to prenesemo i na ostale krajeve Srbije”, kaže Kostreš.

Na komentar da su šest godina bili u koaliciji sa SNS u Novom Sadu, Kostreš odgovara da je došlo do smene generacija i da nema više sedenja na dve stolice. 

“Mi smo građanska, proevropska, regionalistička stranka, koja se po mnogo čemu ne slaže da vrednostima koje zastupa SNS. To poglavlje naše istorije smo zatvorili. Spremni smo da sarađujemo sa svim onim političkim organizacijama koje prihvataju Vojvodinu kao politički faktor, koje žele da Srbija postane deo Evrope”, kaže Kostreš.

Objašnjava da je u biti njihove političke ponude to da treba promeniti sistem odlučivanja. 

“Mi smo došli u situaciju da jedan čovek odlučuje o svemu. Treba spustiti nivo odlučivanja na građane, znači decentralizacija. Regionalne uprave treba da donose regionalne programe, a zna se o čemu država vodi računa. Kroz jaku i bogatu Vojvodinu, može da bude samo jaka i bogata Srbija”, ocenio je on.

Optužbe o tome da LSV zagovara otcepljenje Vojvodine vidi kao zlonamernost ili nerazumevanje.

“Sve što želimo je da Vojvodina upravlja svojim resursima i Vojvođani odlučuju o svojim sudbinama. Sve to želimo i za Beograd. Želimo i za sve ostale delove Srbije”, kaže Kostreš. 

“Možda mi nismo dobro komunicirali sa ljudima, stalno se misli da mi želimo da otcepimo Vojvodinu. Ona jeste neodvojivi deo Srbije”, dodaje sagovornik Marker razgovora.

Kostreš dodaje da je bilo propusta dok su bili deo vlasti, ali da će greške biti promenjene.

“Ono gde smo mi grešili i što nismo pobedili ni na jednim izborima jeste što smo sebi dozvoljavali luksuz da budemo mlađi partner i što nismo mogli da diktiramo uslove”, kaže on.

Govoreći o komunikaciji sa ostatkom opozicije, naročito po pitanju kontrole izbornog procesa, dodaje da je ona negde bolja, negde slabija, ali da su spremni da sarađuju sa svima.

“Mi ne smemo sebi da dozvolimo luksuz još jednih sumnjivih izbora. Treba jasno razgovarati i o funkcionerskoj kampanji”, smatra on.

Osvrnuvši se na probleme i blokade poljoprivrednika, ali i obustava rada radnika Pošte, Kostreš kaže da ne postoje pravni mehnizmi kojima bi se njihovi problemi rešili jer je Vojvodina obesmišljena, ali postoje ljudski mehanizmi.

“Da sam premijer Vojvodine, ja bih stao na čelo tih ljudi. Seo bih sa njima i rekao im da živimo njihove probleme. Kad je poljoprivreda Vojvodine u problemu, to se linearno prenosi. Prva stvar, moramo vratiti Vojvodini ingerencije, drugo, dok to ne uradimo zajedno ćemo se boriti sa ljudima tamo gde se odluke donose”, dodaje Kostreš.

Na pitanje kako će rešiti probleme nasilja, ali i govora mržnje u Vojvodini, Kostreš odgovara da je neophodno razgovarati sa ljudima.

“Ako budemo čuvali naši međuljudske i komšijske odnose, ako budemo rekli da je vrednost što neko priča drugim jezikom ili ide u drugu crkvu, drugog je zavičaja, to je danas Vojvodina i to moramo da očuvamo”, zaključio je Kostreš.

Izvor: Insajder

izvor: https://insajder.net/teme/kostres-u-marker-razgovoru-bez-promene-u-vojvodini-nema-ni-promena-u-srbiji-saradnja-sa-sns-je-zatvoreno-poglavlje-video?amp=1

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Kostreš: Za suštinsku decentralizaciju Srbije, od 5 dinara koje uplati u državni budžet, Vojvodini se vrati samo dinar

Predsednik stranke Vojvođani – LSV Bojan Kostreš je kazao da Vojvođani na izbore izlaze s programom čiji je cilj da ostvari suštinsku decentralizaciju Srbije

Published

on

By

On je kazao da će to Vojvodini omogućiti da se novac koji uplaćuje u republički budžet ravnomerno vraća pokrajini i lokalnim samoupravama, ostavljajući trećinu u državnom budžetu, saopštila je ta stranka.

Ocenio je, prilikom predaje potpisa Pokrajinskoj izbornoj komisiji za listu „Vojvođani – Liga socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani, Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara, Zajedno za Vojvodinu – Bojan Kostreš“, da je Vojvodina evropski motor Srbije.

„Od pet dinara koje uplati u državni budžet, Vojvodini se vrati samo jedan dinar! Zato zaostajemo, poljoprivreda stagnira, plate su male, a naši mladi odlaze“, naveo je Kostreš.

On je, po pitanju izbora za poslanike u Narodnoj skupštini, kazao da će podržati listu koja za cilj ima promenu režima i zalaže se za proevropsku, pristojnu i normalnu Srbiju, ali bez zanemarivanja Vojvodine.

Odluka o podršci republičke liste biće objavljena u naredim danima, dodao je Kostreš.

izvor: https://nova.rs/vesti/politika/kostres-za-sustinsku-decentralizaciju-srbije-od-5-dinara-koje-uplati-u-drzavni-budzet-vojvodini-se-vrati-samo-dinar/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Iznajmljuju Fondu PIO vilu za 50.000 evra mesečno, a ugovorom garantuju otplatu kredita

Preduzeće “Marneks” vlasnik je predratne vile na Dorćolu u kojoj je Fond PIO zakupio poslovne prostorije za šta od proletos plaća mesečno skoro 50.000 evra. Ugovor o zakupu sa Fondom PIO, koji je sklopljen u oktobru 2022, “Marneks” je ove godine iskoristio kao garanciju za otplatu kredita vrednog oko dva miliona evra

Published

on

By

Zbog renoviranja svoje zgrade na Novom Beogradu, Fond PIO privremeno je beogradsku filijalu proletos preselio na Dorćol, u predratnu vilu prvog gradonačelnika Beograda Vlade Ilića. S obzirom da je predviđeno da na ovoj lokaciji ostane do sledećeg leta, Fond PIO će samo za najam dati bar 600.000 evra – ako se renoviranje završi na vreme.

A pomenuta vila je od prošlog veka do danas promenila više vlasnika – od prvog gradonačelnika, preko Geneksa, visokog funkcionera Jugoslovenske levice, stranke, pa sadašnjeg vlasnika, preduzeća Marneks, koji je upravo ugovor o najmu sa Fondom PIO založio kao – garanciju za kredit banke od dva miliona evra.

„Zbog potrebe adaptacije i rekonstrukcije zgrade Fonda na adresi Bulevar umetnosti br. 10, Fond je zakupio poslovni prostor u Venizelosovoj ulici br. 31. Cena zakupa iznosi 19 evra, bez PDV, po kvadratnom metru, u dinarskoj protivvrednosti na dan fakturisanja po srednjem kursu NBS, što mesečno ukupno iznosi 48.477,36 evra“, navodi se u odgovoru Fonda PIO fonda koji je, u junu ove godine, potpisao predsednik Fonda Relja Ognjenović, u zvaničnom odgovoru na poslaničko pitanje, o čemu je N1 već pisao.

Direktno.rs

Podsetimo,  u aprilu ove godine Fond PIO je saopštio da se, zbog neophodne rekonstrukcije objekta, od srede, 26. aprila 2023. godine, „služba Filijale za grad Beograd 1, privremeno izmešta iz Bulevara umetnosti 10 na Novom Beogradu, na novu adresu – Venizelosova 31 na Dorćolu“.

„Rekonstrukcija se obavlja kako bi se obezbedili bolji uslovi za korišćenje usluga i ostvarivanje prava osiguranika i korisnika, kao i bolji tehnički uslovi za rad zaposlenih“, naveo je tada Fond PIO.

A u Venizelosovoj 31 u Beogradu (što je nekadašnja Ulica Đure Đakovića) nalazi se vila koja je bila dom industrijalca i prvog gradonačelnika Beograda Vlade Ilića

Ovo zdanje sa svečanim ulaznim tremom, jonskim kapitelima, ornamentikom nad prozorima predstavlja, kako je pisao Danas –  jedno od najistaknutijih ostvarenja beogradske međuratne arhitekture.

Po završetku Drugog svetskog rata Iliću je, kao „narodnom neprijatelju i ratnom profiteru“ zbog navodne saradnje sa okupatorom, rešenjem tadašnjih vlasti oduzeta sva imovina. Tako je, u prvim posleratnim godinama, ova porodična vila Vlade Ilića pripala preduzeću Generaleksport, da bi posle skoro 50 godina Geneks prodao ovu kuću putem oglasa Nenadu Đorđeviću, visokom funkcioneru Jugoslovenske levice (JUL).

Đorđević je zatim ovo zdanje poklonio svojoj partiji, pa je ono postalo sedište političara ove ideologije. Međutim, kasnije je ova vila, poseća Danas, postala predmet sudskih sporova između partijskih kolega. Sporovima oko imovine priključili su se i naslednici prvobitnog vlasnika, a na kraju spor je rešen u Đorđevićevu korist.

Čija je vila

Danas, prema podacima dostupnim pretragom u eKatastru (detalje možete pogledati ovde), ova vila korisne površine 611 kvadrata, u vlasništvu je beogradskog preduzeća „Marneks“, čiji je vlasnik i direktor Mikonja Rašković.

Preduzeće nema zaposlenih, a prošle godine je ostvario poslovni prihod od 15 miliona dinara, ali i neto gubitak od četiri miliona dinara.

Godinu pre, „Marneks“ je poslovao sa profitom od 128 miliona dinara – tada su poslovni prihodi bili svega tri miliona dinara, ali su „ostali prihodi“ knjiženi u iznosu od 140,6 miliona dinara.

„Marneks“ je registrovan za nespecijalizovanu trgovinu na veliko, a u katastru je upisan i kao nosilac prava korišćenja na zemljištu u Venizelosovoj 31.

Međutim, u katastru se navode i brojne zabeležbe, nastale u periodu od 2015. do 2022. godine, među kojima su i zabeležbe pokretanja spora za utvrđivanje prava na nepokretnosti.

Marneks d.o.o. Beograd je učestvovao u više sudskih sporova, i kao tuženi, i kao tužilac.

Nekoliko sporova Marneks je vodio sa preduzećem za hotelijerstvo i ugostiteljstvo Licej doo, čiji je vlasnik Nikola Đorđević, a direktori Nikola i Nenad Đorđević.

Dva spora – za sticanje bez osnova, odnosno neosnovano bogaćenje iz 2015. i 2019 – vredna su 1,7 milijardi dinara i 1,65 milijardi dinara.

Preduzeće Licej doo i danas se vodi na adresi – Đure Đakovića 31 Beograd (sadašnja Venizelosova 31), dakle na adresi na kojoj se nalazi predratna vila prvog beogradskog gradonačelnika.

A preduzeće Marneks d.o.o, koje je upisano kao vlasnik zgrade i parcela na adresi Venizelosova 31 u Beogradu – registrovano je na potpuno drugoj, novobeogradskoj adresi.

Ugovor sa Fondom PIO kao zaloga za kredit

Preduzeća koja se zadužuju kod banke za otplatu kredita često garantuju uspostavljanjem zaloge na nekom predmetu ili pravu.

Nije neuobičajeno da firme za kredit garantuju upravo nekim potraživanjima koja će tek naplatiti  u narednom periodu.

Upravo to je slučaj i sa firmom Marneks d.o.o, koja je pod zalogu kod AIK banke stavila „sadašnja i buduća potraživanja koje ima prema Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 24. oktobra 2022. godine … i budućim eventualno zaključenim aneksima ugovora o zakupu“.

Osnovni iznos obezbeđenog potraživanja je, kako se navodi, 1,65 miliona evra, dok je maksimalni iznos potraživanja 2,145 miliona evra.

Zaloga je u registar upisana 30. marta 2023, a potraživanje banke, prema podacima iz registra, dospeva 1. decembra 2026. godine.

Ovi podaci ne moraju nužno da znače da je Marneks sa Fondom PIO sklopio ugovor o zakupu na upravo toliki iznos – od 1,65 ili 2,145 miliona evra.

Propisi, naime, predviđaju da se osnovni iznos obezbeđenog potraživanja ustanovljava na osnovu saglasnosti volje dve ugovorene strane, u ovom slučaju – banke i preduzeća koje se zadužuje.

Konkurs za gradnju u Venizelosovoj

Portal Gradnja.rs u julu prošle godine objavio je da je održan „pozivni jednostepeni, projektni konkurs za lokaciju u Venizelosovoj ulici u Beogradu održan u periodu od 6. maja do 13. juna 2022. godine. Naručilac konkursa je kompanija Marneks doo., a organizator i sprovodilac beogradski Urbanistički centar.

Na učestvovanje u konkursu pozvana su tri arhitektonska tima, a žiri je izabrao projekat Studija OBE.

„Rešenje je koncipirano na način da poštuje širi kontekst i novi pravac razvoja lokacija uz Venizelosovu ulicu, kao i industrijsko nasleđe ovog kraja u pogledu upotrebe materijala, dok stvara okvir za očuvanje objekta hotela Admiral, bez pokušaja da se isti podražava u samom rešenju novih objekata. Autorski stav je, navodi žiri, jasan, likovno i funkcionalno prikazan – predlog komercijalnih sadržaja prepoznao je potrebe okruženja, dok je predlog stambenog rešenja dao mogućnost da se kroz razradu fleksibilnog predloga isprate zahtevi tržišta“, navodi se na portalu Gradnja.rs.

Detaljna prezentacija sva tri projekta nalazi se na sajtu Urbanističkog centra.

izvor: https://n1info.rs/biznis/iznajmljuju-fondu-pio-vilu-za-50-000-evra-mesecno-a-ugovorom-garantuju-otplatu-kredita/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

YIHR tablom u Hrtkovcima podseća na Šešeljeve zločine

Povodom nove optužnice za nepoštovanje suda protiv Vojislava Šešelja i još četvoro članova SRS-a, aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava postavili su table u Hrtkovcima sa ciljem da podsete javnost na zločine protiv čovečnosti za koje je osuđen lider Srpske radikalne stranke i ovogodišnji kandidat za mesto narodnog poslanika. Znakovi pored puta postavljeni su u blizini kuće ovog osuđenog ratnog zločinca koja je podignuta u ovom vojvođanskom mestu a koja je ništa drugo do omaž zločinu

Published

on

By

Kako se navodi u saopštenju te organizacije, odnosi između Srbije i Hrvatske nisu na zadovoljavajućem nivou što potvrđuje i poslednji primer proterivanja diplomata iz jedne odnosno druge zemlje. Neprijateljstva iz prošlosti koriste se kao oružje protiv svih koji se usude da grade nove oblike saradnje kao i odnose koji nisu zasnovani na šovinizmu.

„Na taj način je počela i ovogodišnja izborna kampanja kada su gradovi u Srbiji oblepljeni plakatima na kojima se opozicioni političari prikazuju u ustaškoj uniformi samo zbog činjenice da žele da grade dobrosusetske odnose za zemljama regiona“, poručuju iz ove organizacije.

Podsećaju ida je poslednji godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije ka EU ukazao je na izostanak istinske posvećenosti istrazi i donešenju presuda u predmetima za ratne zločine uz naznaku da je tempo u procesuiranju značajno usporen poslednjih godina. Izveštaj naglašava i da veliki broj medija i političkih stranaka nastavlja da daje podršku ratnim zločincima kao i njihovo prisustvo u javnom prostoru u kom neometano šire govor mržnje. Sa druge strane, politički progon i pritisci usmereni ka onima koji se bune protiv veličanja ratnih zločinaca i poricanja zločina ne jenjavaju.

Juče objavljeni izveštaj Dunje Mijatović, komesarke za ljudska prava Saveta Evrope potvrđuje glavni nalaz YIHR Srbija tokom izborne kampanje 2022. godine u Srbiji, da je negiranje ratnih zločina postala strategija političara za opstanak na vlasti.

Predizbornom koalicijom sa Srpskom radikalnom strankom za decembarske lokalne izbore, vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) na do sada neviđen način normalizuje kampanju zastrašivanja i zločine protiv čovečnosti nad hrvatskim stanovništvom u Hrtkovcima, poručuju iz Inicijative. Podsećaju i da prethodni nalozi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove za hapšenje i izručenje Vjerice Radete i Petra Jojića, takođe članova Srpske radikalne stranke, još uvek nisu izvršeni.

YIHR ističe da ne čudi koalicija SNS i SRS, imajući u vidu ranije izjave predstavnika SNS-a poput Aleksandra Martinovića, ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu, od 4. jula ove godine kada je u Narodnoj skupštini Srbije negirao da je Šešelj osuđen za ratne zločine i tom prilikom izjavio da “nijedan Hrvat nije proteran iz Hrtkovaca”.

„U utorak 21. novembra navršilo se 32 godine od ratnog zločina na poljoprivrednom dobru Ovčara, kod Vukovara. U noći između 20. i 21. novembra 1991. godine, više od 200 hrvatskih vojnika, civila, ranjenika, bolesnika i ratnih zarobljenika izvedeno je iz Vukovarske bolnice, a zatim mučeno i na kraju streljano od strane pripadnika JNA i paravojnih jedinica, među kojima su bili i šešeljevci. Za ratni zločin na Ovčari pred MKSJ osuđeni su oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin, danas član Glavnog odbora SNS-a“, podsećaju iz YIHR.

Dodaju da svi politički akteri u izbornoj kampanji imaju obavezu da postupaju dostojanstveno i da se uzdrže od zapaljivih ratnohuškačkih izjava kojima se vređaju žrtve bilo koje nacionalnosti. Dužnost svih učesnika u izbornoj trci je da o dobrosusedskim odnosima i normalizaciji od kojih nam zavisi budućnost razmišljaju i tokom svoje politčke kampanje, što je u ostalom i sastavni deo evropskog puta na kom se Srbija nalazi.

„Zloupotreba patnje žrtava kako bi se potpirivao nacionalizam kod birača, poricanje zločina i normalizacija političkog angažmana osuđenih ratnih zločinaca predstavlja ideološku pripremu novog cikulsa ratnog nasilja. Godišnjica zločina na Ovčari pravi je povod za izraz poštovanja prema žrtvama ratnih zločina od strane izbornih lista u Srbiji“, zaključuje se u saopštenju YIHR.

(Autonomija, foto:YIHR)

izvor: https://autonomija.info/yihr-tablom-u-hrtkovcima-podseca-na-seseljeve-zlocine/

Continue Reading

SLOBODNA VOJVODINA

Vojvođani LSV: Vlast se ponaša kao da ljudi ne žive u Vojvodini

Stranka Vojvođani LSV ocenila je danas da je najnoviji primer centralizacije Srbije podela novogodišnjih poklon vaučera deci do 19 godina i zaposlenima u obrazovnom sektoru u Beogradu u vrednosti od po 6.000 dinara

Published

on

By

Članica Predsedništva Vojvođani LSV Aleksandra Marković Maleš ocenila je u saopšteju za javnost da je to još jedan primer “sramne politike centralizacije” i zanemarivanja interesa građana koji ne žive u glavnom gradu Srbije.

“Vlast se ponaša kao da ljudi ne žive u Vojvodini, Šumadiji ili Nišu. To ćemo promeniti. Ova vlast ne omogućava građanima jednake šanse. Posebno je loše što to radi i sa decom i mladima. Da Vojvođanima centralna vlast u Beogradu već godinama ne vraća samo mrvice od onog što uplate u budžet Srbije, stanje finansija u pokrajini bi bilo mnogo bolje”, ocenila je ona.

Dodala je da Vojvođani traže da se ono što se zaradi u Vojvodini “podeli na ravne časti – trećina državi, trećina Vojvodini, trećina gradovima i opštinama”.

(Autonomija/Beta)

izvor: https://autonomija.info/vojvodjani-lsv-vlast-se-ponasa-kao-da-ljudi-ne-zive-u-vojvodini/

Continue Reading

Trending